Naša rimska priča

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

  • povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
  • razvoj kompleksnog razmišljanja,
  • međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
  • razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
  • zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

imageimage
Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

clip_image002 clip_image004
Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

clip_image002[4]Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

clip_image002[6] clip_image004
Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

clip_image006 U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

clip_image002[8] clip_image004[4]
Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

clip_image002[10] clip_image004[6]
Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

clip_image002image
Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

  1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
  2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
  3. Fotografije, vlastiti izvor

Projektna nastava geografije

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

  • povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
  • razvoj kompleksnog razmišljanja
  • medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
  • razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
  • zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

  • povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
  • povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
  • rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
  • povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

  • obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
  • opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

imageimage
Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i imagepolagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

imageimage
Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

imageKada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageKada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageU krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

  1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
  2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
  3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.