Europski tjedan održivog razvoja

valentina_milohanic

Valentina Milohanić

Sažetak

Učenici 6. razreda upoznali su se na Satu razrednika s temom održivog razvoja i ciljevima Ujedinjenih naroda za održivi razvoj povodom Europskog tjedna održivog razvoja (20. – 26. rujna).

Uz pomoć digitalnog obrazovnog sadržaja učenicima je predstavljena međupredmetna tema Održivi razvoj. Sadržaj se sastojao od animiranog filma, videozapisa na engleskom jezikom te digitalnih plakata. Nakon što su učenici pogledali animirani film i videozapis, objašnjeni su im pojmovi vezani uz održivi razvoj te ciljevi Ujedinjenih naroda za održivi razvoj. Zatim su učenici podijeljeni u skupine trebali složiti papirnate puzzle na način da povežu cilj održivog razvoja s njegovim objašnjenjem te izdvojiti tri najvažnija cilja, dva nejasna cilja te jedan posebno zanimljiv cilj. Sat je završio razgovorom o važnim datumima iz područja održivog razvoja koji se obilježavaju u rujnu.

Cilj aktivnosti provedenih na satu bio je potaknuti učenike na razmišljanje o tome što je održivi razvoj te da osvijeste koji su važni ciljevi održivog razvoja.

Ključne riječi: održivi razvoj, ciljevi održivog razvoja, Ujedinjeni narodi.

1. Uvod

Održivi je razvoj jedna od međupredmetnih tema koja obuhvaća tri dimenzije održivosti – okolišnu, društvenu i ekonomsku te njihovu međuovisnost. Kako bi se učenici pripremili za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti, treba učenike na nastavi upoznati s temom održivog razvoja. Međupredmetna tema Održivi razvoj obuhvaća tri domene: povezanost, djelovanje i dobrobit.[1]

Učenici 6. razreda su se na Satu razrednika upoznali s međupredmetnom temom Održivog razvoja povodom Europskog tjedna održivog razvoja (20. – 26. rujna). Kroz provedene aktivnosti učenici su saznali što je održivi razvoj, koja je svrha međupredmetne teme Održivi razvoj te koji su ciljevi održivog razvoja.

Svi videozapisi, tekstualni sadržaji i zadatci sadržani su u digitalnom obrazovnom sadržaju izrađenom u alatu Wakelet: https://wke.lt/w/s/Z0BNDD .

4. Glavni dio

Gledanje animiranog filma ,,Planet u glavu”

U uvodnoj su aktivnosti učenici pogledali animirani film “Planet u glavu” koji je nastao u suradnji Zelene Istre i Vibora Juhasa u sklopu projekta „Znanje za održivo djelovanje”. Učenici su prilikom gledanja animiranog filma trebali izdvojiti najvažnije poruke. Nakon gledanja filma učenici su pročitali poruke koje su zapisali te smo ih zajedno komentirali.

Zatim im je najavljena međupredmetna tema Održivi i razvoj te obilježavanje Europskog tjedna održivog razvoja (20. – 26. rujna).

Što je održivi razvoj?

Uz pomoć digitalnog plakata objašnjen je pojam održivi razvoj, koje dimenzije obuhvaća održivi razvoj, zašto je važno učiti o održivom razvoju.

UODRŽIVI RAZVOJčenici su pročitali s digitalnog plakata koje su to domene međupredmetne teme Održivog razvoja (povezanost, djelovanje, dobrobit) te smo ih zajedno usmeno komentirali. Zaključili smo da je važno da smo svjesni povezanODRŽIVI RAZVOJosti svih procesa na našem planetu, da svatko svojim djelovanjem može utjecati na te procese i istaknuli da je cilj našeg djelovanja da se postigne dobrobit za svih.

Slika 1. Održivi razvoj

Slika 2. Održivi razvoj – domene

Gledanje videozapisa o ciljevima održivog razvoja ,,Do you know all 17 SDGs?”

Pogledali smo videozapis o 17 ciljeva održivog razvoja koji je izradila organizacija Ujedinjenih naroda. Učenici su usmeno komentirali koje su ciljeve zapamtili.

Puzzle i 3-2-1 vrednovanje

slika 3Učenici su podijeljeni u četiri skupine te su dobili zadatak da slože puzzle na način da spoje cilj održivog razvoja s njegovim objašnjenjem. Nakon što su složili puzzle, učenici su trebali unutar svoje skupini tri najvažnija cilja, dva cilja koja im nisu bila jasna (čije objašnjenje nisu razumjeli) te jedan cilj o kojem bi htjeli više znati, koji im je posebno zanimljiv.

Slika 3. Puzzle

Na ploči smo zatim izradili 3 stupca: najvažniji ciljevi, nejasni ciljevi, najzanimljiviji ciljevi. PUZZLESvaka je skupina napisala što su oni unutar skupine izdvojili.

Učenici su kao najvažnije ciljeve izdvojili prva tri cilja: svijet bez siromaštva, svijet bez gladi te zdravlje i blagostanje. Ciljevi koji im nisu bili jasni su održivi gradovi i zajednice te partnerstvom do ciljeva. Kao najzanimljivije ciljeve izdvojili su očuvanje vodenog svijeta i očuvanje života na kopnu.

Slika 4. Puzzle

Kalendar važnih datuma u rujnu

ODRŽIVI RAZVOJNa digitalnom su plakatu prikazani važni datumi iz područja održivog razvoja koji se obilježavaju u rujnu. Učenici su usmeno komentirali koji bi datum htjeli obilježiti, a najviše su se opredijelili za Međunarodni dan mira i Europski dan jezika.

Slika 5. Kalendar važnih datuma u rujnu

5. Zaključak

Održivi je razvoj vrlo važna tema s kojom treba upoznati učenike. Korištenjem različitih sadržaja i materijala učenici su upoznali ciljeve održivog razvoja te važnost održivog razvoja. Cilj aktivnosti bio je potaknuti učenike na razmišljanje kako doprinijeti održivom razvoju. Učenicima se svidio animirani film zbog svoje dinamičnosti te aktivnost slaganja puzzli u skupini. Na Satu razrednika nastavit ćemo se baviti temom održivog razvoja.

6. Literatura

  1. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_152.html (Pristupljeno 19. rujna 2021.)
  2. The 17 goals for Sustainable Development, https://sdgs.un.org/goals (Pristupljeno 19. rujna 2021.)
  3. Građanski odgoj i obrazovanje, http://goo.hr/kalendar/ (Pristupljeno 19. rujna 2021.)
  4. Kurikulum – Održivi razvoj, https://skolazazivot.hr/wp-content/uploads/2020/06/ODR_kurikulum.pdf (Pristupljeno 19. rujna 2021.)
  5. Animirani film ,,Planet u glavu”, https://www.youtube.com/watch?v=9elxR5xgofM&t=3s (Pristupljeno 19. rujna 2021.)
  6. Videozapis ,,Do you know all 17 SDGs?”, https://www.youtube.com/watch?v=0XTBYMfZyrM (Pristupljeno 24. rujna 2021.)

[1] Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj

Održivi razvoj na CUC-u

kristinkaL_JosipF_mateS

Kristinka Lemaić, Josip Filić i Mate Sabol

Sažetak

Već petu godinu zaredom nastavnici Industrijske strojarske škole (ISŠ), Zagreb sudjeluju kao izlagači na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike, popularnom CUC-u. Nastavnici su ove godine predstavili ISŠ interaktivnim izlaganjem „Be cool, recycle in school“ u okviru jedne od zadanih konferencijskih tema „Održivi razvoj – tehnologija u službi zelene škole“. CUC je godišnje okupljanje CARNET-ovih korisnika i suradnika iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Ovogodišnja 23. CARNET-ova konferencija “CUC 2021: Nove prilike” održala se od 27. do 29. listopada u Šibeniku te se okrenula temama koje su se nametnule nakon što novo normalno postaje normalno te se pojavilo pitanje: Kako dalje? Uzimajući to u obzir, konferencijske teme bile su: “Tehnologija na rubu obrazovanja”, “Hibridno i fleksibilno obrazovanje” i “Održivi razvoj – tehnologija u službi zelene škole” koja je bila usmjerena na iskustva i projekte u korištenju tehnologije za dobrobit društva i okoliša. Nastavnici ISŠ-a u svom izlaganju „Be cool, recycle in school“ pokazali su kreativnost, inovativnost i stvaralački potencijal učenika Juraja Brezaka, Doriana Jankovića i Karla Krnjića te njihovo Fotografija 1, Nastavnici Industrijske strojarske škole, prezenteri na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike CUC 2021 Nove prilikesudjelovanje u WorldSkills Croatia 2021 online smotri učeničkog stvaralaštva čime su učenici popularizirali strukovne vještine te ostvarili ishode međupredmetnih tema Održivi razvoj i Uporaba IKT-a.

Fotografija 1: Nastavnici ISŠ-a, prezenteri na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike “CUC 2021: Nove prilike”

Ključni pojmovi: CARNET-ova konferencija za korisnike, CUC, održivi razvoj, informacijska i komunikacijska tehnologija, IKT, Industrijska strojarska škola

Uvod

CARNET-ova konferencija za korisnike platforma je za razmjenu informacija, znanja i iskustava te razvoj suradnje osoba koje imaju dodir s IKT-om primarno u edukaciji, koristeći se pri tome modernim pedagoškim pristupima. Konferencija se kontinuirano organizira od 1999. godine te je od skromnih početaka tijekom godina postala važno događanje koje danas okuplja više od 1000 sudionika iz svih područja primjene IKT-a. Tradicionalno se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ureda predsjednika Republike Hrvatske, koji tako iskazuju potporu djelovanju Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET u poticanju primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u hrvatskom društvu. Nastavnici ISŠ-a su na konferenciji “CUC 2021: Nove prilike” predstavili rad učenika, drobilicu za plastiku, koju su učenici izradili u odjelima Školske radionice na poticaj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Agencija je uputila poziv strukovnim školama za Fotografija 2, drobilica za plastikusudjelovanje u WorldSkills Croatia 2021 online smotri učeničkog stvaralaštva. Poziv je učenike ISŠ-a potaknuo da pokažu kreativnost, inovativnost i stvaralački potencijal kako bi popularizirali strukovne Fotografija 3, Učenici koji su izradili drobilicu za plastiku u odjelima Školske radionicevještine te ostvarili ishode međupredmetnih tema Održivi razvoj i Uporaba IKT-a.

Fotografija 2. Drobilica za plastiku izrađena u Industrijskoj strojarskoj školi

Fotografija 3: Učenici ISŠ-a Karlo Krnjić, Dorian Janković i Juraj Brezak koji su izradili drobilicu u odjelima Školske radionice

Središnji dio

Tema Međusektorske smotre nije bila zadana te su učenici ISŠ-a, s obzirom na činjenicu da se stvaranje otpada od plastike ne može u potpunosti izbjeći, predložili da u odjelima Školske radionice izrade drobilicu za plastiku. Svrha ovog uređaja usitnjavanje je plastičnog otpada kako bi se od usitnjene plastike mogli izraditi reciklirani plastični predmeti. Učenici su izradili elaborat https://bit.ly/ElaboratDrobilicaZaPlastiku te video prikaz https://bit.ly/VideoDrobilica izrade i rada drobilice za plastiku po Pravilima i uputama ASOO-a odabravši pri tome digitalne alate Word Online i PowerPoint. Rad je odabran među pet najboljih radova Obrazovnog sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te je digitalno prikazan u okviru Međusektorske smotre na Zagrebačkom velesajmu, centralnoj lokaciji na kojoj se u svibnju 2021. godine održavalo Državno natjecanje učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia 2021. Sigurni smo da smo ovim radom uspjeli predstaviti mnogobrojna postignuća učenika nastala tijekom njihovog obrazovanja te našim učenicima omogućiti predstavljanje njihovih talenata i posebnosti. Sudjelovanjem u online smotri učeničkog stvaralaštva promovirali smo ISŠ, popularizirali strukovno obrazovanje i pokazali uporabu IKT-a, stručna znanja, vještine, darovitost i kreativnost mladih jer bez toga nema ni jednog modernog društva te svijet i život kakav poznajemo ne bi funkcionirao. S obzirom na to da ISŠ nema injektor, uređaj pomoću kojeg se dovođenjem topline plastika rastopi te ulije u kalup kako bi se izradili uporabni predmeti, potražili smo pomoć učenika i kolega iz Učeničkog doma Ivana Mažuranića u Zagrebu u kojem borave i učenici ISŠ-a. Vrijedni tim učenika iz Učeničkog doma, uz mentorstvo odgajatelja Ivane Šepetavec i Petra Ćurka, izradio je za nas reciklirane privjeske, a o tome i drugim suradničkim aktivnostima više možete pročitati na poveznici https://www.skole.hr/suradnickim-aktivnostima-doprinosimo-ciljevima-odrzivog-razvoja/. Interaktivnim izlaganjem na CUC-u, nastavnici ISŠ-a upoznali su sudionike s načinom izrade i radom drobilice za plastiku te s načinom na koji smo odabrani digitalni alat PowerPoint Online koristili kao alat za izradu video sadržaja i prikaz svih dijelova tehnološkog postupka. Sudionicima interaktivnog izlaganja čiju prezentaciju možete pogledati na poveznici https://bit.ly/pptCUC2021BeCoolRecycleInSchool pokazali smo brojne prednosti Word Online alata koji su učenici koristili za pisanje elaborata kada su nastavu imali u fizičkom okruženju, ali i tijekom nastave u C modelu. Svakako smo željeli pokazati da su najjednostavnija rješenja često i najbolja jer su i učenici koji pohađaju trogodišnje strukovno obrazovanje vješti u korištenju alata koji su dio usluge Office 365 za škole. Upotrebom drobilice za plastiku želimo potaknuti na djelovanje jer je održivi razvoj područje ključnih znanja i vještina za sadašnjost i budućnost, no još ne zauzima dovoljno važno mjesto u našem obrazovnom sustavu. Unatoč tome, napori škola važan su kotač u pozitivnoj promjeni. Sudionicima CUC-a skrenuli smo pozornost da je rješenju problema zagađenja okoliša plastičnim proizvodima, moguće doprinijeti uključujući što veći broj sudionika u aktivnost odvojenog sakupljanja plastičnog otpada i recikliranjem plastičnih proizvoda čime učenici ISŠ-a žele potaknuti širu zajednicu na doprinos 12. globalnom cilju održivog razvoja – odgovorna potrošnja i proizvodnja kojima se potiče smanjenje otpada recikliranjem, tj. ponovnom upotrebom plastičnog otpada.

Zaključak

Koncept održivog razvoja jedan je od najprisutnijih pojmova u našim životima. Ima ga svuda: u knjigama, brošurama, na plakatima i u reklamama, iskače iz brojnih strategija i akcijskih planova. Njemu u čast organiziraju se važne svjetske konferencije i potpisuju deklaracije. Održivi razvoj svuda je i svi ga vole – političari i poslovni ljudi, aktivisti za zaštitu okoliša i ljudska prava, postoji u učionicama i obrazovnim programima. Samim time nevjerojatno je koliko učenika ističe da ne razumiju što je održivi razvoj. Korak bliže razumijevanju i poučavanju održivog razvoja vodi nas objašnjenje koje kaže kako je ‘održivi razvoj proces unapređivanja kvalitete ljudskoga života koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta održivih ekosustava’. Ovo je već dosta bliže shvaćanju koje su naše potrebe, kako one mogu biti održive i kako možemo doći do njih. Znači, naša potreba je kvaliteta života, a u održivom razvoju jedno od najvažnijih pitanja je ‘Što je za mene kvalitetan život?’. Vrlo je važno otvoreno govoriti i pitati se možemo li do svega što je potrebno za kvalitetan život doći na održiv način, a recikliranje je svakako jedan od tih načina. Sudjelovanjem na CUC-u kao i ovim člankom, nastavnici ISŠ-a žele motivirati i potaknuti nastavnike da u svojim predmetnim područjima osiguraju vrijeme za edukaciju svojih učenika o ciljevima održivog razvoja.

Literatura

  1. https://cuc.carnet.hr/2021/
  2. https://www.odraz.hr/edukacija/edukativni-paket-razmisljajmo-odrzivo/
  3. http://idop.hr/hr/projekti-i-edukacija/edukacija/obrazovni-ciklusi/najveca-svjetska-lekcija-u-hrvatskoj/

Mjenjačnica

dubravka_sertic

Dubravka Sertić

Sažetak

Suvremeni nas način života, namjerno ili nenamjerno, brzo gurne u konzumerizam. Uvijek mislimo da bi trebali imati nešto novo i bolje. Roditelji, okoliš i škola koju učenici pohađaju igraju glavnu ulogu u borbi protiv konzumerizma. Unatoč tehnologiji učenje na primjeru i dalje je jedna od najboljih tehnika učenja. Roditelji i učitelji u velikoj smo mjeri odgovorni za to kakav će stav prema konzumerizmu imati djeca kad odraste. Trebamo ih naučiti da nešto što je novo i skupo nije nužno i najbolje. Neprestano ih trebamo osvještavati da možemo stvari koristiti na više različitih načina, a kad nam dosadi ne trebamo ih baciti jer za nekoga može to predstavljati veliko zadovoljstvo ili mu ispuni želju.

Ključne riječi: održivi razvoj, učenje za i kroz život, kvalitetan život.

Uvod

U okviru projekta ”Sjemenke promjene” moje kolegice i ja odlučile smo da organiziramo mjenjačnicu u školi. Bit je projekta učenike od najranijeg razdoblja učiti i naučiti kako se odgovorno ponašati prema prirodi, ljudima i da budu svjesni da svatko od njih svojim radnjom doprinosi boljem sutra.

Glavni dio

Glavni je cilj mjenjačnice osvijestiti učenike i njihove roditelje da rabljen predmet nekome može smetati, a istodobno može biti novo i korisno za nekoga drugoga.

Prvo smo morali odlučiti što bi mogli učenici i roditelji razmijeniti. Odlučili smo da budu razmjenjivali knjige, igračke, nakit i modne dodaci (šalovi, rukavice…).

Razradili smo koncept mijenjanja stvari. Kako? Bila je to isključivo razmjena robe, igračka za igračku, knjiga za knjigu, knjiga za nakit… Svatko tko je nešto pridonio dobio je kartu, koja je služila kao sredstvo plaćanja za novu stvar. Za igračku dobili su ružičastu kartu, za knjigu žutu kartu, za nakit zelenu i za modni dodatak plavu kartu. Trebale smo odlučiti i veličinu ili vrijednost igračke jer se međusobno prilično razlikuju. Odlučile smo da budu za vrjedniju igračku ili knjigu dobili dvije karte.

Slijedio je izbor prostora. Odabrale smo dio ulaza u školu i to se kasnije pokazalo izvrsnim izborom. Ispred škole imamo nefunkcionalnu fontanu oko koje smo posložili stolove. Iza stolova postavili smo panoe s natpisima onoga što se je na onom mjestu razmjenjivalo i tako su bili obični školski stolovi pretvoreni u štandove. Osim prostora morali smo odabrati i datum kada će se razmjena dogoditi. U našoj školi više od polovine učenika dolazi u školu autobusom. Željeli smo da bude mjenjačnica prije odlaska autobusa. Istodobno mnogo roditelja dolazi po djecu najkasnije u 15. sati. Dakle, razmjena bila je od 12.30 do 15.30. Odlučili smo da će se razmjena održati u svibnju jer je tada bilo vani dovoljno toplo.

Trebali smo pronaći učenike koji bi sudjelovali u organizaciji i provedbi događaja. S tim nismo imali problema. Pozvali smo učenike odsjeka na kojima učimo jer ih najbolje poznajemo i s njima smo u stalnom kontaktu. Učenike rasporedili smo na štandovima i na mjestu gdje se izdaju karte. Međutim, ja i kolegice bile smo prisutne samo kao koordinatorice i ako je došlo do problema, pomogle smo riješiti situaciju. Budući da je ovo lokalni događaj, pozvali smo i roditelje da sudjeluju. Bili smo sretni da su aktivno sudjelovali u događaju. Da bi što više ljudi saznalo za događaj, napravili smo oglas. Učenici su napravili plakate te objesili ih po školi i u bližnjoj trgovini. Poziv na događaj također bio je objavljen na web stranici škole i na lokalnoj televiziji.

Budući da nismo željeli da su štandovi na početku događaja potpuno prazni, donijeli smo nekoliko predmeta. Većinu stvari donijele smo učiteljice, a pomogli su nam i učenici.

Nakon nastave s učenicima postavili smo školske klupe i nekoliko stolica oko fontane ispred škole. Panoe postavili smo iza klupe na koje smo objesili natpise koji predmeti se tamo nalaze. Pomogao nam je i domar. Postavili smo ulaznu točku na događaj, postavili smo nekoliko klupa i stolica. Na ulaznom mjestu imali smo papir za označavanje predmeta. Kad su štandovi bili spremni, počeli smo ih puniti rabljenim stvarima. Na svakom je štandu bila dvojica učenika koja je bila zadužena za izlaganje predmeta i kasnije radila na tom štandu.

Počeli su dolaziti roditelji i učenici. Svatko tko je želio zamijeniti predmet dobio je kartu. Na događaju nismo imali nikakvih komplikacija. Prostor oko fontane odjednom se pretvorio u čaršiju. Nakon događaja pospremili smo štandove i predmete koji su ostali. Predmeti koji su ostali su spremljeni za sljedeću godinu. Tako smo riješili problem i štandovi neće biti prazni ni sljedeće godine.

Zaključak

Na našoj školi mjenjačnicu smo imali četiri puta. Odaziv roditelja, učenika i svih koji žive u okolini povećava se iz godine u godinu. Svake godine unaprijed pitaju hoće li se događaj održati. Iznenađeni smo bili kvalitetom predmeta koje su učenici donijeli. Predmeti nisu bili slomljeni ili oštećeni. Mnoge igračke izgledale su kao nove. Imali smo velik izbor nakita i modnih dodataka.

Da bi se takav događaj izveo, potrebno je sve dobro razmisliti i zahtjeva puno organizacije. Ali događaj ne bi bio uspješan bez suradnje i uzajamne pomoći kolega.

Literatura

  1. Fidler, P. idr. (2018). Semena sprememb, prihodnost Slovenije, idejnik za učitelje 3., 4. in 5. razreda osnovne šole. Ljubljana: Služba Vlade Republike Slovenije za razvoj in evropsko kohezijsko politiko.

Održivi razvoj u školskoj knjižnici

gordana_GP_renata_CT

Gordana Gregurović Petrović i Renata Cesarec-Topolovec

Sažetak

Školska knjižnica usmjerena je na podupiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog rada škole. Usmjerenost na promicanje pismenosti i čitanja, medijsku i informacijsku pismenost, istraživački usmjerenu nastavu i integraciju tehnologije podrazumijeva kreativnu suradnju i timski rad učitelja i stručnih suradnika u zajedničkom planiranju i poučavanju.  Time se povećava kvaliteta nastave te potiče razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija učenika. U knjižnici OŠ Augusta Cesarca, Krapina u svrhu poticanja razvoja darovitih učenika provedene su raznovrsne radionice.  Ovogodišnja  radionica Pucati od zdravlja kao gora – uz održivo baš je fora! ostvarena je suradnjom stručnih suradnica škole – knjižničarke i edukacijske rehabilitatorice. Njome su obuhvaćeni sadržaji međupredmetne teme Održivi razvoj u suodnosu sa sadržajima nastavnog predmeta Prirode. U cilju razumijevanja pojma održivosti  učenici su poučavani i poticani na odgovorno ponašanje u svakodnevnom životu čime doprinose očuvanju prirodnih bogatstava, poboljšanju života na Zemlji i očuvanju ljudskog zdravlja i blagostanja. Resursi školske knjižnice, interdisciplinarni pristup i primjena digitalnih alata doprinijeli su stjecanju novih znanja, interesa i odgovornosti učenika za vlastito učenje i promicanje održivog razvoja.

Ključne riječi: održivi razvoj, zdravlje, blagostanje, interdisciplinarnost, digitalni alati

Uvod

U radionici koja je organizirana u školskoj knjižnici ove su godine zbog epidemioloških uvjeta sudjelovali daroviti učenici jednog odjela 6. razreda.  Osmislile su je i pripremile stručne suradnice škole – knjižničarka i edukacijska rehabilitatorica. Radionicom su planirani i ostvareni sadržaji nastavnog predmeta Prirode u suodnosu s međupredmetnom temom Održivi razvoj i njenim odgojno-obrazovnim ishodima:

  • učenik objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu
  • procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života
  • prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj
  • sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi i lokalnoj zajednici
  • objašnjava kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.

Radionicom su također planirani i ostvareni sadržaji i međupredmetne teme Učiti kako učiti. Kod učenika se nastojalo razvijati aktivan pristup i pozitivan stav prema učenju te ih osposobiti za primjenu stečenog znanja i vještina. Poticao se interes učenika za samostalnim korištenjem različitih izvora znanja u svrhu razumijevanja pojma održivosti, samostalnog i odgovornog ponašanja u svakodnevnome životu vezano uz održivost. Uz ovu međupredmetnu temu planirani su i ostvareni sljedeći odgojno-obrazovni ishodi:

  • učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema
  • samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema
  • samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje
  • ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Tijekom rada uvažavane su sposobnosti, potrebe i interesi učenika. Promatrajući darovitost znanstvenici su došli do rezultata tzv. troprstenaste koncepcije darovitosti prema kojoj produktivnu darovitost uvjetuju tri osnovne skupine osobina: iznadprosječno razvijene sposobnosti, kreativnost i osobine ličnosti – posebno specifična motivacija za rad. Sposobnosti su najmanje podložne promjeni, dok se kreativnost i motivacija mijenjaju tijekom vremena pod utjecajem okoline. Vodeći se tim načelima, u cilju poticanja razvoja darovitosti,  osmišljavane su i definirane raznovrsne aktivnosti za čije je provođenje odabrana radionica kao oblik interaktivnog učenja i poučavanja. U njihovu provođenju važno je kod učenika poticati pozitivnu sliku o sebi i povjerenje u vlastite mogućnosti, što je i temelj razvoja intrinzične motivacije. Povoljna nastavna atmosfera tj. stvaranje ugodnog ozračja omogućuje njezin razvoj, učenike potiče na samostalno promišljanje i aktivnost, pruža im slobodu i potiče maštu. 

Tijek aktivnosti

U cilju stvaranja ugodnog ozračja, susret je započeo razgovorom o knjižnicama te je uslijedila oluja ideja uz pojam Zdravlje.  Nakon izražavanja asocijacija učenici su samostalno definirali pojam zdravlje i potražili u rječnicima objašnjenje njegova značenja. Nastavili su rad izražavanjem poznatih poslovica o zdravlju te upoznali pojam frazema i frazeološkog rječnika kao i način njegova korištenja. Dobivene informacije primijenili su u samostalnom korištenju frazeoloških rječnika.

Zatim su zajednički osmišljavali i navodili što sve utječe na zdravlje i dovodi do blagostanja. Navedene čimbenike koji utječu na zdravlje (higijena, prehrana, tjelesna aktivnost, okoliš i učenje) slikovno su prikazali razradivši pojedine njihove segmente kao što su: pravilno pranje ruku, piramida zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, aktivnosti koje doprinose očuvanju i zaštiti okoliša te povijesni razvoj izvora učenja.  Učenike se također poticalo na razvijanje pozitivnog odnosa prema zdravlju kao i važnosti njegove zaštite i očuvanja.

Radionica je nastavljena istraživačkim radom. Učenici su pronalazili zanimljive informacije o navedenim čimbenicima koji utječu na zdravlje služeći se općim i dječjim enciklopedijama u tiskanom i elektroničkom obliku. Rješavajući radne listiće, pronađene su informacije uspoređivali, kritički vrednovali i nadopunjavali novima. Zbog epidemioloških uvjeta zadatke su rješavali i uratke prezentirali individualno. Stvaranju preduvjeta za daljnji rad pridonijelo je aktivno slušanje.

Uslijedila je sistematizacija obrađenih sadržaja sudjelovanjem u online kvizu. Korištenjem računala pokazali su razinu razumijevanja i pamćenja obrađenih sadržaja kao i stečene računalne i digitalne vještine.

Nakon samoprovjere učenici su razgovorom upućivani i navođeni na razumijevanje pojmova ravnoteža, održivi razvoj i blagostanje.  Pri tom su upoznati sa ciljevima održivog razvoja UN-a čime se željelo naglasiti koliko je važno osigurati uvjete za zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija. Svaki je učenik vezano uz ranije obrađenu temu (higijenu, prehranu, tjelesne aktivnosti, okoliš i učenje) izradio oblak riječi koristeći digitalni alat WordArt i ispunio anketni upitnik.                

Koristeći rezultate anketnih upitnika analizirali su što čine za svoje zdravlje, a na čemu trebaju još poraditi kako bi ga unaprijedili. Navedeno su unijeli u plan za unapređenje osobnog zdravlja i primjenjivali kroz 5 dana uz vođenje dokumentacije. Ukazivalo se na važnost primjene prihvatljivog i održivog ponašanja u svakodnevnim navikama koje pridonose očuvanju zdravlja i blagostanja. Nakon provedbe učenici su izrazili da su se osjećali bolje i uspješnije te da su navedenim aktivnostima unaprijedili svoje zdravlje.

Na kraju je provedena evaluacija ispunjavanjem listića i korištenjem digitalnog alata Mentimeter. Učenici su izrazili zadovoljstvo usvojenim znanjem, uspješno odrađenim zadacima, aktivnim sudjelovanjem te iskazanim poštovanjem među svim sudionicima.

Zaključak

Školska knjižnica kao izvor informacija i znanja pruža širok spektar mogućnosti za usvajanje novih znanja u svrhu osobnog rasta i razvoja učenika. Znanje stečeno u školskoj knjižnici predstavlja osnovu budućeg razvoja svakog pojedinca. Važna je i nezaobilazna njena uloga i u poticanju razvoja darovitosti. Različite profesionalne kompetencije stručnih suradnica, timski pristup, mentorska nastava i obogaćivanje sadržaja te uporaba IKT-a doprinijelo je promicanju održivog razvoja kao važne sastavnice u osiguravanju uvjeta za zdrav život i blagostanje.

Literatura

  1. Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti (bez dat.) Globalni ciljevi održivog razvoja UN-a Preuzeto 5.10.2020. s https://lora.bioteka.hr/un-ciljevi-odrzivog-razvoja/
  2. Lau, Jesús. (2011). Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju: završna verzija. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
  3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova [MVEP] (bez dat.) Održivi razvoj. Preuzeto 2.10.2020. s http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
  4. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

eTwinning uz World’s Largest Lesson

iva_naranđa

Iva Naranđa

Sažetak

Članak opisuje aktivnosti eTwinning projekta The World’s Largest Lesson – UN Sustainable Development Goals provedenog u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec, s naglaskom na aktivnosti provedene na nastavi informatike. Projekt je dodan u školski kurikulum i kreiran je školski tim za rad na projektu u kojem je sudjelovalo više učiteljica i stručni suradnik psiholog kako bi se obuhvatio veći broj učenika tijekom različitih aktivnosti. Projekt se temelji na materijalima UNICEF-a dostupnima na stranici worldslargestlesson.globalgoals.org, a partnerske škole su putem TwinSpacea razmjenjivale primjere kako provode predložene aktivnosti. Tijekom projekta radilo se na ostvarivanju ishoda međupredmetne teme Održivi razvoj, a u projektu su sudjelovali učenici prvog razreda i učenici viših razreda u sklopu redovne i izborne nastave informatike te izvannastavne aktivnosti Ekološka grupa.

Ključni pojmovi: održivi razvoj, globalni ciljevi, informatika, eTwinning.

Uvod

U Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec prepoznata je važnost zajedničkog djelovanja u cilju ostvarivanja globalnih ciljeva održivog razvoja te je početkom školske godine 2019./2020. u suradnji sa školom iz Danske pokrenut jednogodišnji eTwinning projekt The World’s Largest Lesson – UN Sustainable Development Goals. Autorice projekta su učiteljica Charlotte Rørbøl iz danske škole Langelinieskolen, Kopenhagen i učiteljica informatike Iva Naranđa iz Hrvatske. Projektu se pridružilo 76 partnera iz raznih država. Cilj projekta je podržavati globalne ciljeve Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, upoznati učenike sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i potaknuti ih na zajedničku akciju. Putem TwinSpacea predstavili smo školu i školski eTwinning tim.

Glavni dio

Tijekom projekta glavna suradnička aktivnost bila je izrada sedam časopisa u kojima su škole uredile po jednu stranicu sa sažetim prikazom najznačajnijih aktivnosti provedenih tijekom određenog mjeseca. Radi velikog broja partnera i jednostavnosti za izradu časopisa koristili smo dijeljeni Google dokument.

Aktivnosti na nastavi informatike

Projektne aktivnosti osmišljavale su se za svaki mjesec. Tijekom rujna učenici su upoznati s projektom i uređeni su panoi u školskom hodniku i informatičkoj učionici. Pridružili smo se Tjednu Globalnih ciljeva 2019. i počeli s diseminacijom projekta putem školske mrežne stranice. Na nastavi informatike učenici šestog razreda upoznali su se s globalnim ciljevima i odabrali cilj koji im se čini najvažnijim. Na izbornoj nastavi informatike učenici osmog razreda sudjelovali su u aktivnostima temeljenim na World’s Largest Lesson (WLL) materijalima “Upoznajmo globalne ciljeve”. PrSlika1ilikom rada pomoću materijala dostupnih na stranici World’s Largest Lesson aktivnosti su prilagođavane nastavi informatike na način da učenici koriste više raznih alata. U ovoj aktivnosti učenici su koristili Mentimeter, MS PowerPoint i Canvu. Materijali i zadaci učenicima su bili dostupni na Edmodu.

Slika 1. Upoznajmo globalne ciljeve

Povodom Međunarodnog dana djeteta i na poziv naših partnera pridružili smo se potpisivanju UNICEF-ove peticije kojom podržavamo prava djece. Aktivnost je provedena s učenicima osmih razreda. Nadalje, na nastavi informatike učenici osmog Slika2razreda sudjelovali su u aktivnostima temeljenima na WLL materijalima „Utjecaj onečišćenja na naš planet i naše živote“. Učenici su koristili WordArt, MS PowerPoint i MS Word.

Slika 2. Utjecaj onečišćenja na naš planet i naše živote, oblaci riječi

Tijekom Tjedna informatičke edukacije održan je Sat kodiranja. Za učenike šestog i osmog razreda aktivnosti su bile povezane s ovim projektom, te su učenici šestog razreda sudjelovali u aktivnosti Responsible Consumption and Production, a učenici osmog razreda u aktivnostima Responsible Consumption and Production i Affordable and Clean Energy. Učenici osmog razreda izradili su božićne i novogodišnje čestitke u Slika3alatu Canva i prikladno uredili pano u informatičkoj učionici.

Učenici šestog razreda radili su na WLL lekciji „Kakav svijet želite 2030.?“ i pritom koristili Pixabay, MS Paint 3D i Miro ploču za suradničke aktivnosti.

Slika 3. Kakav svijet želite 2030.?, suradničke aktivnosti na Miro ploči

Slika4Tijekom eTwinning projekata velika pozornost pridaje se sigurnom korištenju interneta te smo sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Sljedeća lekcija bila je WLL „Održivi život“ tijekom koje su učenici šestog i osmog razreda koristili Ecological Footprint i MS PowerPoint za izradu grafikona.

Slika 4. Održivi život

Širenjem vijesti o pandemiji pridružili smo se eTwinning događanju How To Prevent Coronavirus koje promovira smanjivanje panike i pružanje savjeta vezano uz aktualni koronavirus. Učenici osmog razreda pogledali su materijale na stranici WikiHow: How To Prevent Coronavirus i izradili postere u alatu Canva s najvažnijim savjetima na hrvatskom jeziku. Učeničke radove izložili smo na panou kod ulaza u školu kako bi bili dostupni svim učenicima škole, a nekoliko postera podijelili smo razrednicima kako bi ih koristili u svojim razredima.

Slika5
Slika 5. Izrada postera u alatu Canva

Početkom ožujka 2020. pridružilli smo se inicijativi Rosadigitale, pokretu za jednake mogućnosti u IT sektoru u kojoj je naša škola sada sudjelovala po drugi puta. Inicijativa Rosadigitale pokrenuta je u Italiji 2016. godine kao nacionalni pokret, s namjerom proširenja na Europu i svijet. Diljem Italije, Europe i šire, kroz događanja pod nazivom „ružine latice“ Rosadigitale želi upoznati mlade i stare sa svime što se tiče digitalnog. U organizaciji pokreta Rosadigitale tijekom ožujka održava se Rosadigitale Week, a povodom Međunarodnog dana žena. Ova aktivnost povezana je s globalnim ciljem 5, a sudjelovali su učenici osmog razreda. Nakon uvodnog dijela i pretraživanja interneta s ciljem pronalaženja poznatih osoba iz raznih područja IT sektora, učenici su u alatu BigHugeLabs napravili po dvije kartice o poznatim osobama iz IT sektora i prenijeli ih na Wakelet.

Tijekom travnja aktivnosti su bile usmjerene na Dan planeta Zemlje, u uvjetima nastave na daljinu. Učiteljica Iva Naranđa pripremila je videolekcije povodom Dana planeta Zemlje, a objavljene su na stranici Škola za život. Naši učenici petog i šestog razreda radili su prema navedenim videolekcijama. Tijekom travnja učenici osmog razreda radili su na sličnom zadatku i izradili PowerPoint prezentacije kojima su povezali Dan planeta Zemlje i globalne ciljeve održivog razvoja. Osim toga, sudjelovali su u još dvije aktivnosti, What do you see through your global goals glasses i Celebrate Earth Day with Climate Conversations!.

Ostale aktivnosti

Projektne aktivnosti realizirane izvan nastave informatike obuhvaćale su obilježavanje Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, sudjelovanje u akciji Zasadi drvo, ne budi panj, školsku akciju sakupljanja staroga papira, sudjelovanje na 11. festivalu prava djece, obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije i organiziranje posjeta volonterke Gradskog društva Crvenog križa Čakovec. Pridružili smo se inicijativi Make an eTwinning forest i akciji Plastičnim čepovima do skupih lijekova. Učenici prvog razreda s učiteljicom Marinom Ninić upoznali su 17 ciljeva održivog razvoja i izradili čestitke za Božić i Novu godinu. Nadalje, učiteljica Ninić provela je aktivnosti u prvom razredu povodom Međunarodnog dana žena i Dana očeva, u sklopu rada na ostvarivanju globalnog cilja 5, a prvi razred sudjelovao je i u obilježavanju Dana planeta Zemlje izradom likovnih radova. Ekološka grupa pod vodstvom učiteljice Emine Rus bavila se globalnim ciljevima 6 i 14 te su učenici uredili pano. Druga aktivnost Ekološke grupe bila je izrada plakata povodom Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa.

Pregled provedenih aktivnosti dostupan je na školskim mrežnim stranicama i TwinSpaceu. Provedena je ex-post evaluacija projekta putem online upitnika. Diseminacija je provedena putem članaka na školskim mrežnim stranicama i lokalnog portala emedjimurje. U listopadu 2020. projekt je nagrađen Europskom oznakom kvalitete. Pod vodstvom učiteljice Stavroule Skiada projektni partneri iz Grčke s aktivnostima iz ovog projekta osvojili su prvo mjesto na natjecanju Bravo Schools.

Zaključak

Pred kraj projekta provedena je online anketa za učenike 8. razreda, polaznike izborne nastave informatike. Iz rezultata može se zaključiti da većina učenika smatra da u potpunosti ili djelomično razumije globalne ciljeve.

Grafikon 1Grafikon 1. Samoprocjena učenika razumijevanja pojedinih Globalnih ciljeva

Kao što su svi globalni ciljevi održivog razvoja međusobno povezani, tako je i za sveobuhvatno upoznavanje učenika s ovom temom potrebno povezivanje učitelja i stručnih suradnika škole u zajedničkim nastojanjima da se učenike osvijesti o složenosti teme i važnosti globalnih ciljeva te uloge svakog pojedinca u postizanju istih. Također, potrebna je suradnja s akterima izvan škole, roditeljima i lokalnom zajednicom te uključivanje u lokalne i nacionalne akcije.