Izazov čitanja lektire iz užitka

Željka Krizmanić i Marijana Kuna

Sažetak

Rad u kombiniranom odjelu posebno je izazovan, pa je obrada lektire “Čarobnjak iz Oza” L. F. Bauma i „Hrabnica“ Željke Horvat-Vukelja bio prava avantura koja je zamišljena kao zajednički projekt školske knjižničarke i učiteljice razredne nastave. Cilj projekta bio je obraditi književno djelo na učenicima zanimljiv način, povezati ga sa svim nastavnim predmetima u trećem i prvom razredu, koristiti vizualne predloške, digitalne alate i medijske sadržaje te provesti vrednovanje zadovoljstva učenika.

Ključne riječi: lektira, čitanje iz užitka, motivacija.

O čitanju, knjigama i važnosti stručne suradnice školske knjižničarke u obradi lektire

Učenici vole promjene, pa je najčešće stručna suradnica školska knjižničarka pozvana održati sate motivacije za čitanje ili obradu same lektire iako se može uklopiti u bilo koju nastavnu jedinicu.

Uvjet za razvijanje ljubavi prema čitanju su kratka, zabavna i lagana književna djela. Važno je održati uvodni sat predstavljanja svih lektira koje će učenici čitati tijekom godine i na taj način zaintrigirati učenike. Taj posao može obaviti školska knjižničarka. Učenici će zapamtiti što im se svidjelo pa će pročitati nekoliko naslova u cijelosti.

Kako može izgledati suradnja knjižničara i učitelja?

Ona se treba ostvarivati kroz tri oblika suradnje:

  • suradnja u pripremi za motivacijski sat lektire
  • aktivna suradnja na satu
  • suradnja u refleksiji

U današnje vrijeme moguće nastave na daljinu knjižničari trebaju biti prisutni u svim virtualnim razredima kako bi ih mogli učenike uputiti na mrežne stranice cjelovitih tekstova lektire i ostalih upita. Učenici bi sami dnevno trebali određivati tempo i količinu pročitanog teksta sukladno njihovim obvezama. Knjižničar bi mogao u suradnji s učiteljicama provjeriti znanje pročitanog teksta kreiranjem sadržaja u nekom digitalnom alatu.

Učitelj je taj koji svojom metodičkom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa pridonosi motivaciji učenika i poticanju zanimanja za čitanje.[1]

Za dobru motivaciju važno je poznavati iskustvo učenika. Ona zna iskustveno uputiti tko će od učenika dobro reagirati na aktivnosti kao i na posebnosti pri radu s pojedinim učenicima.

Književno djelo zahtijeva obostranu komunikaciju. Vizualna komunikacija izrazito je važna učenicima razredne nastave. Vizualni predlošci doprinose “usavršavanju kulture čitanja, kulture slušanja i kulture usmenog izražavanja i stvaranja”[2] To je u osnovnoj školi najčešće crtež. Učenici jasno, tematski prepoznatljivo, pregledno i čitljivo osmišljavaju svoj predložak na zadanu temu.

Sat motivacije

Učenici dobivaju kratku uputu za aktivnost. [3]. Cilj predloška labirinta je pronaći put kune do jabuke. Slijedi razgovor o važnosti putovanja i preprekama na putu. Prepričavanjem svoga iskustva lako se može opaziti razina i vještina korištenja dosad usvojenog vokabulara.

Uz digitalni alat Wordwall i digitalni kotač učenici objašnjavaju izreke koje su čuli, a koje nisu, po smislu. Cilj aktivnosti je bio saznati prepoznaju li učenici osobine koje su predstavljene izrekom. Primjeri su: Plašljiv kao miš. On nema srce. Gdje ti je pamet? Razmišljam srcem. Glava mu je u oblacima. Nigdje nije kao kod kuće. Hrabar kao lav.

U ovoj aktivnosti učenici prvoga razreda su ravnopravno sudjelovali jer je lektirni naslov za njih bio “Hrabrica” Željke Horvat-Vukelja.

Uslijedila je aktivnost crtanja stripa u tri do četiri sličice. Svaki je učenik izabrao naljepnicu s likom i dodao mu osobine. Izborom čarobnog predmeta koji ga vodi kroz radnju dobiva osobine koje do sada nije imao ili su važne za razvoj radnje. U posljednjoj sličici postiže se cilj, lik postaje dobar ili zao, ali s razlogom. Ta ovu aktivnost bila su ključna pitanja:Tko je to? Što je dobio/pronašao? Koga je sreo? Kakav je postao? Kakav je bio njegov svijet? Ona omogućuju prepričavanje slijeda događaja i razvijanje mašte.

Učenicima koji vole čitati ovakav je sat zanimljiv kao kolaž različitih aktivnosti, dok se ne vješti čitači na ovaj način mogu dobiti smjernice koje će im olakšati čitanje i uvesti ih u svijet čitanja iz užitka.

Glazbena kultura

Učenicima je ponuđeno slušanje skladbe Somewhere over the rainbow raznih izvođača. Pogledali su isječak iz filma „Čarobnjak iz Oza“ gdje pjesmu izvodi Judy Garland. Učenici utvrđuju kakav je ugođaj i tempo pjesme. Otkrivaju izvodilački sastav – orkestar i solo ženski glas.

Hrvatski jezik i interpretacija lektire

Učenici slušaju interpretativno čitanje prvog poglavlja, a zatim prepričavaju poslušani tekst. Odgovaraju na pitanja, ispisuju nepoznate riječi i uočavaju po čemu se dječji roman razlikuje od ostalih vrsta književnih djela. Uz upute istražuju na računalu o životu književnika Franka Lymana Bauma te zapisuju osnovne podatke o njemu.

Nakon pročitanog romana uslijedila je analiza gdje u uvodnom dijelu učenici spajaju rečenice s likom koji ih izgovara. Svaki učenik rješava zadatak prolazeći labirintom.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/hr/resource/7535874/hrvatski-jezik/%c4%8darobnjak-iz-oza-izreke

Izdvajaju temu književnoga teksta, prepoznaju redoslijed događaja, povezuju likove s mjestom i vremenom radnje te ih opisuju prema izgledu, ponašanju i govoru. Utvrđivanje naučenog je provedeno uz pomoć digitalnog alata Wordwall. Učenici odgovaraju na pitanja pokrećući digitalni kotač koji se zaustavlja na nasumičnim pitanjima.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/resource/7525087/%c4%8darobnjak-iz-oza-l-fbaum

Stvaralački dio

Učenici zamišljaju jedan lik iz romana i osmisle njegov opis. Opis zapisuju kratkom rečenicom, poput zagonetke. Zagonetku čitaju naglas, a drugi učenici pogađaju koji lik je opisan.

Velik sam i lijep. U nevolji pomažem svojim prijateljima iako sam jako plašljiv. (lav)

Dodatni zadatakSlika 1

Učenici flomasterima na kartonu slikaju događaj ili lik koji ih se dojmio te sliku sijeku na dijelove kako bi napravili slagalicu.

Planiranje vlastitog učenja

Slika 2Napravljen je plakat i postavljen u učionicu pomoću kojega su učenici mogli pratiti tempo čitanja. Svaki učenik je napisao inicijale na jedan geometrijski lik. Po stazi od žute opeke pomicali su svoj znak. Cilj je bio doći do Smaragdnog grada – kraja knjige. Opeke su bile označene brojevima, a svaki broj je predstavljao podnaslove priča. Na pojedinim opekama kao mamac ili poticaj za čitanje su se nalazile slike predmeta koji se spominju u priči (slama, zelene naočale, poklopac limenke).

Tjelesna i zdravstvena kultura

Zagrijavanje je provedeno oponašanjem kretanja poput likova iz romana (Lav, Limeni, Strašilo ili Dorothy). Zatim učenici samostalno osmišljavaju i uvježbavaju koreografiju na skladbu iz mjuzikla Somewhere over the rainbow.

Likovna kultura

Slika 3Kao poticaj likovnom stvaralaštvu korišten je isječak iz mjuzikla Wizard of Oz. Od didaktički neoblikovanih materijala (kutije za ciple, kutije od čaja, konac) izrađuju panoramske kutije. Režu ih, spajaju i lijepe ljepljivom trakom. Motiv koji izrađuju biraju prema dogovoru. Koristili su kolaž papir, ljepilo, škare, plastelin, flomastere i dr.

Matematika

Učenici rješavaju jednostavne problemske zadatke zbrajanja i oduzimanja u kojima se spominju likovi i događaji iz dječjeg romana.

Vrednovanje

Učenici vode dnevnik čitanja koji ne podliježe sumativnom vrednovanju, ali se ishod prati uvažavajući učenikovu samostalnost i mogućnosti. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Sumativno je vrednovan ispit čitanja s razumijevanjem te panoramska kutija.

Zaključak

Učenici su obradu ove lektire ocijenili kao najzanimljiviju i došli do zaključka da je bilo potrebno puno pripreme za aktivnosti. Izazov učiteljicama i stručnim suradnicima je dopunjavanje ovog primjera obrade novim materijalima i aktivnostima, ovisno o sposobnostima koje će imati učenici. Cilj je bio upravo to: ponuditi doživljaj književnog djela koje će učenici pamtiti te potaknuti čitanje iz užitka.

Literatura

  1. Kurtak, Marica (2017.), Vizualni predložak u obradi lektirnih djela, Školska knjiga, Zagreb
  2. Visinko, Karol (2014.), Čitanje: poučavanje i učenje, Školska knjiga, Zagreb
  3. Češi, Marijana, Đurđica Ivančić (2019.), Izazovi i umijeća učenja i poučavanja: hrvatski jezik i inkluzivni pristup, Ljevak, Zagreb
  4. Mesić, Ana (2007.), Projekt u predmetnoj nastavi s polazištem u nastavi hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb
  5. Peti-Stantić, Anita (2019.), Čitanjem do sporazumijevanja. Ljevak, Zagreb
  6. Lučić-Mumlek, Kata (2004.). Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Školska knjiga, Zagreb
  7. URL: http://mzos.hr/datoteke/1-Predmetni_kurikulum-Hrvatski_jezik.pdf (13.01.2021)

[1] Lučić-Mumlek, Kata. Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Zagreb: Školska knjiga, 2004. str. 31.
[2] Kurtak, Marica. (2017.) Vizualni predložak u obradi lektirnih djela. Školska knjiga, Zagreb.
[3] predložak je preuzet iz dječjeg časopisa SMIB