u 1. razredu osnovne škole
Katja Gracar
Sažetak
U našoj osnovnoj školi prije pet godina počeli smo s intenzivnim razvijanjem predpismenih vještina u prva četiri mjeseca prvog razreda. Primjećujemo da vježbe pomažu u bržem i lakšem opismenjavanju. Učenici razvijaju vještine prije opismenjavanja kroz različite vježbe. Prilagodili smo ih predznanju i vještinama učenika. Opisano je kako se učenici osposobljavaju za ove vještine i koji materijal koristimo. Biti će prikazana i opisana pomagala i rad s istima, a koja su izrađena i od otpadnog materijala jer se na taj način učenicima približava ponovna upotreba predmeta.
Ključne riječi: grafomotorika, fina motorika, razvoj, držanje olovke, pisanje.
1. Uvod
U ranom razdoblju djetetova školovanja djecu usmjeravamo na razvoj fine motorike kako bi djeca stekla pravilno držanje olovke i usmjeravali ih na pravilno držanje za vrijeme sjedenja. Tek kada učenici uz pomoć fino-motoričkih aktivnosti ovladaju finom motorikom i razviju ostale predpismenjačke vještine (grafomotoriku, orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru, držanje tijela i olovke) nastavljamo se baviti velikim tiskanim slovima i pisanjem (Nastavni plan za slovenski jezik, 2018.). U provođenju sadržaja nastavnog plana i programa došli smo do zaključka da su vježbe prije opismenjavanja ključne za pravilno držanje olovke, brže usvajanje i pravilniju lineaciju slova. U proteklih pet godina nastave u prvom razredu učenicima smo u prvom razredu tjedno zadavali i brojne zadaće kojima učenici vježbaju tu vještinu. Vježbe izvodimo od rujna do prosinca u prvom razreda, dva sata tjedno, a primjećujemo da učenici rado sudjeluju u vježbama i sa sigurnošću možemo reći da iste pomažu u bržem opismenjavanju.
2. Jezgra
2.1. Fine motoričke sposobnosti
Fino-motoričke vještine su sposobnost izvođenja preciznih, finih pokreta ruku uz održavanje koordinacije između prstiju i očiju. Za uspješno svladavanje procesa pisanja potrebna je dobro razvijena fina motorika mišića dlanova i prstiju (Rajović, 2016.). Fina motorika definira sve male pokrete mišića prstiju, zapešća i bitna je da bi dijete moglo uspješno baratati predmetima i brinuti se o sebi (oblačiti se, zakopčavati gumbe, patent zatvarače, vezati vezice, …).
2.2. Grafomotorika
Grafomotorika je pojam koji se sastoji od dva dijela: grafa i motorike. Definira se kao motorička sposobnost pojedinca da piše. Pojedinac tako može oblikovati slova i druge pisane znakove. To uključuje sposobnost orijentacije, jer je dokazano da su tjelesna i opća orijentacija usko povezane s fizičkim i grafičkim vještinama. Naime, djetetu su potrebne određene vještine i sposobnosti kako bi određene grafičke znakove moglo rasporediti u prostoru, oblikovati i pravilno usmjeriti. Motorička, vizualna i mentalna koordinacija potrebna je da dijete percipira i uspješno zabilježi grafički simbol (Zrimšek, 2003).
2.3. Priprema za pisanje
Vježbe prije opismenjavanja neophodne su za početak sustavnog opismenjavanja. Učenik radi vježbe s određenom svrhom, poboljšavajući vezu između mentalnih predstava i stvarnih postignuća te koordinacije očiju (Zrimšek, 2003.). Prije nego što dijete počne pisati, važno je pravilno držanje njegova tijela na stolici, ruka i olovaka.
3. Vježbe prije opismenjavanja
Vježbe prije opismenjavanja kojima razvijamo finu motoriku podijelili smo u različita područja. Pojedinačno polje namijenjeno je razvoju određene motoričke sposobnosti pa su nam potrebni specifični materijali. Slijedi opis pojedinih područja.
3.1. Razvrstavanje
Vježba razvrstavanja odvija se na način da dijete u posudu dobiva razne predmete koje odabira, odvaja i razvrstava uz pomoć pincete. Aktivnost je usmjerena na jačanje pravilnog držanja pincete i stjecanje ustrajnosti.
Slika 1. Razvrstavanje graha Slika 2. Razvrstavanje pompona
3.2. Nizanje
Vježba nizanja je sljedeća. Učenici nižu različite predmete na konac, tvrdu podlogu ili štap. Zahtjevnija verzija zadatka je posložiti predmete prema određenom obrascu. Vježba je osmišljena za jačanje koncentracije i ustrajnosti.
Slika 3. Nizanje kopči na uzicu Slika 4. Nizanje kukuruza na određeni uzorak 
Slika 5. Nizanje perlica na uzicu
3.3. Nabadanje
Tijekom vježbe nabadanja učenik stavlja hama perlice na podlogu od unaprijed pripremljenog uzorka. Na tvrđi papir ili papirnati tanjur postavlja spajalice. Vježbom učenik jača točnost, pažnju i uči fine pokrete.
Slika 6. Nabadanje hama perlica Slika 7. Nizanje spajalica
3.4. Prenošenje
Vježba prijenosa izvodi se s dvije različite tehnike. Prva tehnika uključuje prenošenje predmeta (kao što su školjke) pomoću štipaljke, pri čemu učenici uče hvatanje pincetom dok pokušavaju držati pincetu palcem i kažiprstom. Školjke se prebacuju u različite posude. Drugi način prenošenja je uz pomoć žlice (npr. jaja, kuglica), gdje treniraju vještinu pravilnog korištenja pribora.
Slika 8. Prenošenje školjki Slika 9. Prenošenje jaja
3.5. Preslagivanje
Aktivnost preslagivanja usredotočuje se isključivo na pomicanje predmeta s jednog mjesta na drugo palcem i kažiprstom ruke kojom učenik piše. Učenik ima dvije ili više boja čepova i odvaja ih u različite posude. Vježba jača hvatanje pincete s dva prsta.
Slika 10. Prijenos čepova
3.6. Šivanje
U aktivnosti šivanja učenici pomoću špage ili vezica umeću uže u rupice i tako jačaju 
preciznost, fine pokrete i pažnju. Učenici također mogu dizajnirati svoj vlastiti uzorak na tanjuru. Primjećujemo da tijekom ove vježbe imaju poprilično problema sa šivanjem, a još više kada moraju odmotati špagu.
Slika 11. Šivanje sa špagom
3.7. Rezanje
U zadatku rezanja učenika na časopisnom i novinskom papiru unaprijed crtamo različite linije koje mogu biti ravne, zakri
vljene, cik-cak linije, zatvorene ili nezatvorene. Učenici režu po linijama škarama i paze da budu što precizniji. Učenici mogu sami nacrtati zanimljiv oblik koji potom izrezuju. Svrha vježbe je pravilno držanje škara i preciznost u rezanju.
Slika 12. Rezanje uzorka
4. Zaključak
Smatramo da uključivanjem predpismenih vježbi u prva mjesece djetetova školovanja značajno doprinosimo poboljšanju fine motorike, a time i pravilnom držanju olovke. Vježbe koje provodimo zadnjih pet godina pokazale su da učenici brže i bolje napreduju u pisanju slova i pravopisnoj točnosti. Prije intenzivnog uvođenja vježbi prije opismenjavanja, kod učenika smo uočili znatno duži tijek učenja pravilnog držanja i poteškoće pisanja slova, a bili su i manje točni. Budući da učenike usmjeravamo na određene aktivnosti ustrajnosti, razvijamo i njihovu pažnju i koncentraciju, što se pokazuje kao izvrstan potez u obradi i objedinjavanju slova. Uvođenje vježbi pokazalo se značajnim za učenike, učenici ih rado rade na ovako pripremljen način, jer to doživljavaju kao igru. Svakako ćemo nastaviti s ovom vrstom prakse i u budućnosti.
5. Literatura
- Učni načrt za slovenščino. (2018). Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, Zavod RS za šolstvo. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_slovenscina.pdf
- Rajović, R. (2016). Kako z igro spodbujati miselni razvoj otroka. Mladinska knjiga.
- Zrimšek, N. (2003). Začetno opismenjevanje: Pismenost v predšolski dobi in v prvem razredu devetletne osnovne šole. Pedagoška fakulteta.
Pogled kroz prozor 