“Tehnički dan i interdisciplinarno povezivanje”

anica_kovacic

Anica Kovačič

Sažetak

Tehnički dani obvezni su dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima povezivanje i primjenu znanja u životnim situacijama.

U četvrtom su razredu tehnički dani povezani s ciljevima prirodne znanosti i tehnologije, društvene znanosti, likovne umjetnosti i glazbe. Bavimo se ekološkim sadržajima, a veliku pažnju posvećujemo i spoznaji da smo svi odgovorni za prirodu. Isto radimo i s glazbom, kao što od ambalažnog otpada izrađujemo glazbeni instrument.

U prirodni znanosti i tehnologiji naučili smo o važnosti odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada. Studenti su naučili o korisnosti odbačenih predmeta i razvili ekološku svijest.

U umjetnosti glazbe, tijekom planiranja projekta izrade instrumenata od ambalažnog otpada.

Neuobičajeni glazbeni instrumenti rađeni su od otpadnog materijala i prema planu napravljenom na temelju vlastitog iskustva. Svaki je napravio svoj instrument, koji se sastojao od različitih predmeta. Istražili su različite zvukove i otkrili da otpad od ambalaže može biti i sjajan glazbeni instrument.

Učenici su bili opušteni i kreativni na poslu. Na kraju smo pripremili galeriju recikliranih glazbenih instrumenata i razredni koncert.

Važno je naučiti studente da štede prirodne resurse. Posebnu pozornost posvećujemo uštedama materijala i korištenju višekratnog otpada.

Ključne riječi: integracija znanja, ekologija, recikliranje, ambalažni otpad, instrument

1. Uvod

Interdisciplinarno povezivanje znanja jedna je od mogućnosti praktične provedbe različitih strategija učenja. U razredu se bavimo različitim aspektima iste teme, a kao rezultat toga nastavnici moraju koristiti raznolikiji skup nastavnih metoda, oblika i tehnika. To je metoda poučavanja kojom se određena jedinica učenja istovremeno podučava kroz različite nastavne discipline. [1]

Dakle, INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE je jedan od ključnih čimbenika u procesu učenja.

To je način rada gdje su pojedini predmeti međusobno povezani.

Učinak učenja ili znanja je na taj način veći kod učenika, jer imaju priliku nadograditi svoj rad, ideje i kreativnost.

Cilj tehničkog dana bio je da učenici povežu glazbu s drugim umjetnostima i različitim tematskim područjima te da upoznaju korisnost odbačenih predmeta i razviju ekološku svijest. Istodobno, svjesni su da se ambalažni otpad može ponovo upotrijebiti, istražiti različite zvukove, razviti motoričke sposobnosti i osjećaj prilikom rada s različitim materijalima i cijene svoj rad i rad razrednika.

Ljudsko okruženje može biti ugodno uređeno i zdravo, ali može biti i zagađeno ili čak degradirano. Pokušavamo ukloniti štetne pojave i posljedice, a toga moramo biti svjesni svaki dan i što treba učiniti. [2]

Danas smo svi dobro svjesni vrste negativnih utjecaja koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš. Pogotovo one koje osjećamo na vlastitoj koži i vidimo u svojoj okolini. Koliko snažno utječemo na okoliš u našoj svakodnevnoj potrošnji i na ono što se događa s predmetom kad više nije upotrebljiv – stavljamo ga u odlagalište, spalimo ili ponovo upotrebljavamo.

Uključeni smo u program EKO škola, a također pobuđujemo brigu učenika za okoliš i prirodu. Osnovni zadatak je izgraditi emotivan i profesionalan odnos prema upravljanju okolišom i prirodom novim idejama i inicijativama. Svakodnevno se privikavamo na odvajanje otpada, vodeći računa o energetici i upravljanju vodom.

2. Interdisciplinarno povezivanje

U četvrtom razredu ekološki sadržaj ugrađen je u sve školske predmete. U jezičnom obrazovanju bavimo se tekstovima, koji se odnose na odvajanje otpada, a pojedinačni tekstualni zadaci iz matematike povezani su s ekološkim sadržajem. U likovnoj umjetnosti stvaramo od otpadnog materijala i biramo teme povezane s ekologijom. U glazbenom obrazovanju imamo temu iz kurikuluma pod nazivom Reciklirani orkestar, gdje se svake godine od otpadnog materijala stvaraju originalni i zanimljivi glazbeni instrumenti.

Provedba projekta eko-tehničkog dana uključivala je interdisciplinarnu vezu:

GUM – proizvodnja instrumenata od ambalažnog otpada, istraživanje raznih zvukova, prezentacija glazbenih instrumenata
NIT – pokazuju da se određeni otpad može ponovno upotrijebiti
DRU – briga za okoliš
SLJ – čitanje tekstova koji se odnose na ekologiju , opis instrumenta
LUM – izrada od otpadnog materijala, slikanje instrumenata, priprema galerije.

3. Ekologija u kurikulumu za 4. razred

Učenici nauče mudro mijenjati okoliš. Stoga se upoznaju s tehničkim i tehnološkim postupcima prijenosa i izmjena tijela, tvari, energije i podataka i njihovom racionalnom uporabom. Shvaćaju da moramo sačuvati prirodne resurse. To znači održavanje raznolikosti i raznolikosti u prirodi izbjegavanjem nenadoknadivih procesa koji smanjuju i uklanjaju razlike u prirodi. [3]

4. Provedba eko tehničkog dana

U četvrtom su razredu tehnički dani obvezni dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima interdisciplinarno povezivanje, primjenu znanja u životnim situacijama, a istovremeno omogućuju sudjelovanje u užem i širem okruženju. Važno je upoznati studente sa odvajanjem otpada tijekom praktičnog rada. Rad je osmišljen kako bi potaknuo međusobnu suradnju, pomoć i razmjenu. Budući da je naglasak u četvrtom razredu na učenju da učim, međusobno su povezani ekološki sadržaj razdvajanja i recikliranja i interdisciplinarno povezivanje, upotreba različitih strategije čitanja i učenja. Postavili smo sljedeće ciljeve:

  • razvijanje svijesti i osjetljivosti na okoliš i ekološke probleme te sposobnosti da budu svjesni svoje vrijednosti i ranjivosti,
  • prepoznati da proizvodnja i svakodnevni život stvaraju otpad o kome treba voditi računa i da se neki otpad može ponovno upotrijebiti,
  • koristiti različite materijale, alate i procese obrade i povezati svojstva materijala i metoda obrade: preoblikovati, rezati, lijepiti, zalijepiti,
  • se upućuje da slijede plan ili skicu radnog procesa u proizvodnji predmeta, • izrađuju reciklirane glazbene instrumente od otpadnih materijala,
  • naviknite se na čišćenje nakon posla.

Uključila sam sljedeće didaktičke sustave: prezentacija zvuka i slike, razgovor, objašnjenje, metoda pisanog rada, rad s tekstom, metoda praktičnih radova. Učenici su na poslu koristili sljedeća nastavna sredstva: knjige, računalo s pristupom internetu, projektor, slike, autentični tekstovi i ambalažni otpad.

Istraživanje ekoloških sadržaja odvijalo se putem sljedećih oblika učenja: frontalna, individualna. Za konačnu provedbu ekološkog sadržaja trebalo mi je 5 školskih sati i međusobno su se povezali sljedeći predmeti: društvena znanost, prirodna znanost i tehnologija, slovenski jezik, likovna umjetnost, glazba. Časovi su bili različiti i individualizirani, jer sam studentima ponudila:

  • pomoć u postavljanju pitanja
  • pomoć u formuliranju i opravdanju odgovora – pronalaženju uzročno-posljedičnih veza.

5. Postupak aktivnosti

  • Pametna oluja za uvodnu motivaciju „RECIKLIRANJE“
  • Ponovimo osnovna znanja o zaštiti prirode
  • Učenici su bili podijeljeni u homogene skupine. Svaka je skupina dobila tekst iz knjige Mali koraci koji ima veliki utjecaj na čišći svijet. [4] Ovaj zabavni vodič donosi puno ideja za manje zagađenja: o uštedi energije i vode, prehrani koja manje opterećuje okoliš, recikliranju, zaštiti prirode i njezinih stanovnika i sve više i više.
  • Odabrali su strategiju čitanja [5] kako bi saželi sadržaj. Pripremili su ispis za plakat i predstavili ga kolegama.
  • Stalak za otpad (na sredini učionice).
  • Poredajte predmete po materijalima (npr. Boce zajedno)
  • U predmetu Glazba umjetnosti imamo projekt pod nazivom Reciklirani orkestar.

Učenici stvaraju glazbene instrumente od ostataka materijala i tako ambalažni otpad može postati sjajan instrument s malo mašte i vještine. Upute za rad nalaze se u neovisnoj radnoj knjižici za glazbu, dok se uči o korisnosti odbačenih predmeta i razvija se ekološka svijest.

  • Izrada vlastitog instrumenta koji se mora sastojati od više različitih predmeta i biti će takav da možete s njim izvoditi što više zvuka: (slika 1)

clip_image002clip_image004         Slika 1. Kitara i klarinet           Slika 2. U galeriji novih glazbenih instrumenata

  • Konceptualne ideje, priprema plana, materijali.
  • Izvršenje zadače
  • Prezentacija “GALERIJA NOVIH GLAZBENIH INSTRUMENATA”.
  • Učenici su uživali u svom poslu i zabavili se.
  • Vježbali su vještine međusobne suradnje.
  • Predstavili su i imenovali svoje glazbene instrumente (slika 3).

clip_image006Slika 3. Svaki učenik predstavlja svoj instrument, od čega je instrument izrađen i prezentira zvuke tog instrumenta.

Na kraju su instrumente raspoređivali u puhačke, gudače, trube i sastavili razredni orkestar u kojem su svirali na reciklirane instrumente i pjevali. Učenici su međusobno izmjenjivali glazbene instrclip_image008umente i tako pokušali svirati na drugim glazbenim instrumentima.

Slika 4. Sviraju zvukove na svom glazbenom recikliranom instrumentu, svirajući ih, ali može i pjevati.

Nakon toga uslijedio je razgovor – procjena tijeka školskog dana. Uz pomoć svega što je stvoreno tijekom ovog EKO-tehničkog dana, pripremili smo izložbu u školskom prostoru događclip_image010anja, gdje su i ostali učenici mogli vidjeti zapise, fotografije, proizvode i probati reciklirane glazbene instrumente.

Slika 5. Formiraju se glazbeni sastavi

Glavne aktivnosti ekologije usmjerene su na zaštitu prirode i ujediniti napore ljudi za uravnotežen odnos prema prirodi, racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje prirodne ravnoteže bez razarajućih posljedica za sva bića našeg planeta. [6]

Planiranje rada:

Učenici su imali četrnaest dana, za sastavljanje skice za glazbeni instrument i prikupljanje odgovarajućeg ambalažnog otpada. Donijeli su i poluproizvode (perforirane boce i čepove, rezali žice, izrezali dijelove iz kutija) kako bi se u školi mogli sastaviti, dizajnirati i dodati oznaku za recikliranje.

Materijal i pribor:

  • Sa sobom donose različite ambalaže otpada koja bi se mogla koristiti za izradu glazbenih instrumenata (boce, boce, limenke, plastične posude)
  • Ljepljiva traka, škare, ljepilo, slamke, strune, elastika, karton

6. Zaključak

Moramo biti svjesni da su svi ljudi odgovorni za prirodu i da svojim djelovanjem možemo sačuvati naš planet, pa je zbog toga potrebno djeci usaditi ekološke vrijednosti vrlo rano. Studenti vole učiti i isprobavati nove metode i oblike, pa je potrebno pripremiti obrazovni rad na način, da učenici budu što motiviraniji i da pokušaju pronaći načine za rješavanje problema zaštite prirode. Potrebno je ojačati svijest da smo svi odgovorni za prirodu. Svi zajedno moramo biti svjesni, da ne smijemo nesmotreno zagađivati ​​prirodu i da čak i mali koraci mogu doprinijeti boljoj budućnosti planeta. Stečeno znanje uz pomoć različitih metoda i oblika, a potkrijepljeno primjerima iz svakodnevnog života, dugotrajnije je, svjesnije i smislenije. Smatram da je interdisciplinarno povezivanje vrlo prikladan oblik rada sa učenicima, na ponavljanju i učenju.

7. Literatura

[1] Medpredmetno povezovanje kot strategija za kakovostno učenje učencev v osnovni šoli, Medpredmetno_URN_NBN_SI_doc-TW57QGYK.pdf
[2] Več avtorjev, OKOLJSKA VZGOJA, učbenik za izbirni predmet; medpredmetno področje v osnovni šoli; Založba Obzorja, Maribor, 2002.
[3] UČNI NAČRT – Naravoslovje in tehnika
[4] Glenn Murphy, Majhni KORAKI, Založba Mladinska knjiga , Ljubljana, 2011.
[5]M. Kerndl, “Bralna pismenost-bralne učne strategije”, ZRSS, http://www.os-dob.si/files/2014/11/BUS__predstavitev_posameznih_strategij.pdf (Dostop: 7. 3. 2018).
[6] http://misijazeleno.si/o_misiji_zeleno/kaj_je_ekologija/ <7. 3. 2018>.
[7] Učbeniki in delovni zvezki, “Radovednih pet”, Rokus, 2019.

Priroda je naša najbolja učiteljica

zdenka_rakusa

Zdenka Rakuša

Sažetak

Uloga učitelja u školi 21. stoljeća je ključna, osobito zbog činjenice da je vrijeme ICT (engl. Information and communications technology) tehnologije prevladalo i da je priroda kao izvor učenja i iskustava izgubila svoje značenje te je upravo učitelj taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Odnos prema živim bićima, okolišu i planeti kod djece se oblikuje kroz dobre nastavne pristupe. Također, projekti s područja ekologije imaju veliko značenje u osvještavanju djece koja odrasta, a isto se naravno odnosi i na odrasle osobe koje nisu dovoljno osviještene o problemima okoline. Prirodoslovna učionica može biti temelj i izvor dobrih načina iskustvenog učenja.

Ključni pojmovi: priroda, učitelj, ekologija, iskustveno učenje, osvještavanje.

Priroda

Često govorimo o prirodi, osobito u današnje vrijeme. Puno se zalažemo za zaštitu prirode, pri čemu mislimo na očuvanje kultivirane i nekultivirane prirode. Često govorimo o klimatskoj krizi, utjecaju čovjeka na uništavanje svega prirodnoga. Sve to potaknulo me na razmišljanje da je čovjek zajedno sa svim vrstama biljaka i životinja koje žive na zemlji tek jedna od vrsta koja se pokušava vrlo suptilno i agresivno pobrinuti samo za sebe i na taj način ruši ovu lijepu i jedinstvenu ravnotežu. Nešto slično čine određene vrste biljaka i životinja koje su agresivne na području na kojem obitavaju te pod svaku cijenu osiguravaju razvoj svoje vrste, često na štetu drugih vrsta.

Osjećati prirodu i osluškivati je ne znači samo slušati pjev ptica, promatrati oblake ili jesenske boje. Potrebno je sagledati dublje, spoznati pravila, ustroj, odnose, razvoj, ponašanje, potražiti odgovor na pitanja koja biljka cvjeta, zašto baš ovdje, zašto baš u susjedstvu drugog cvijeća. Taj dar zapažanja cvjetajuće biljke nije namijenjen samo meni, nama, samo za ovo vrijeme. Ova spoznaja čovjeka, koji je opterećen sviješću o sebi, o mogućnosti iskorištavanja svega prirodnoga u svoju korist, golemog zadiranja u prirodu, zadiranja u najskrivenija područja i nepoštivanja najmanjih članaka u međusobno povezanim mrežama okoliša, alarm je za razvoj drugačijeg odnosa prema prirodi.

Uloga učitelja

Učiteljima je zadana uloga posrednika znanja i puta do njega te odgajatelja. Uloga učitelja na području zaštite i očuvanja okoliša koji nas okružuje, ekologije, odnosa prema živom i prema životu se čuvala i dobivala na značaju kroz cjelokupno razdoblje odgojno-obrazovnog procesa. Pod zaštitom prirode u proteklom stoljeću podrazumijevalo se puno toga, od zaštite i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, očuvanja njihovih prebivališta, do brige za endemične, rijetke i ugrožene vrste. Takva zaštita prirode i u današnje vrijeme uključuje jednaki pristup, koji se s obzirom na trenutno krizno razdoblje okoliša mora još više naglašavati. Potrebno je podizati i razvijati svijest pojedinca o vlastitoj krivnji i ulozi u uništavanju prirode. Prirodni ekosistemi veliki su prirodno gospodarski kompleksi, čovjek je tek uključen u njihov opstanak i može ga održavati ili pak rušiti svjesno ili nesvjesno.

U današnje vrijeme sve se te činjenice nastoje još više isticati. Za prijenos ovih znanja brinemo se u školama, na svim područjima posredovanja znanja i djelovanja.

Djelatnosti s područja ekologije

Kao škola uključili smo se u projekt Eko škola već 2002. godine potpisom dokumenta o priključenju projektu. Osnovno načelo djelovanja programa Ekoškola je nastojanje da djeca, naši učenici, u budućnosti mogu utjecati i donositi važne odluke na svim razinama našeg života. Kroz djelatnosti u programu postaju ambasadori za postizanje održivog razvoja te utječu i na ponašanje odraslih te mijenjaju njihove uzorke ponašanja. Ekoškola je škola za život, stoga u njoj primjenjujemo sljedeća načela:

  • briga za čovjeka uključuje očuvanje zdravlja, izgradnju međusobnih odnosa te brigu za okoliš i prirodu
  • odgoj o okolišu sastavni je dio svih ciljeva i sadržaja svakog nastavnog predmeta u obrazovnom programu
  • prirodoslovne djelatnosti povezuju ciljeve i sadržaje među nastavnim predmetima
  • vrijednosni ciljevi sastavni su dio života škole
  • aktivnosti mladih odraz su stvaranja novih ideja i konkretnih poteza odnosno projekata
  • odgojni rad unutar škole cjelovit je i povezan s lokalnom zajednicom
  • budućnost je u povezivanju mladih među državama Europe i svijeta.

Najvažniji ciljevi projekta Ekoškola su odgoj djeteta i mladog pojedinca o brizi za okoliš i prirodu na način da briga o okolišu postaje sastavni dio njegovog života, educiranje o odgovornom ponašanju prema prirodi, poticanje i povećavanje kreativnosti, inovativnosti te razmjene ideja, učinkovito korištenje prirodnih resursa (voda, otpad, energija), povezivanje pitanja o okolišu s ekonomskim i socijalnim pitanjima, razvoj pozitivnih međusobnih odnosa, sudjelovanje u sprječavanja i iskorjenjivanju siromaštva, odgoj i edukacija o zdravom načinu života u zdravom okolišu.

Navedene djelatnosti oplemenjuju emocionalne odnose djece i mladih prema prirodi. Uče ih poštivati različitost i cijeniti prirodna dobra. Učenicima i učiteljima daje priliku da znanje koje stječu na nastavi uporabe u svakidašnjem životu u školi i izvan nje. Za postizanje ciljeva okolišnog obrazovanja odabire zanimljive načine rada te učenicima pomaže upotrijebiti znanje koje su stekli na nastavi za rješavanje okolišnih problema u svakidašnjem životu.

Kao škola, svaku godinu odabiremo projekte iz palete Ekoškole kojima razvijamo ekološku savjest, održavamo Eko dan, bogat aktivnostima očuvanja okoliša, čišćenja užeg i šireg školskog okoliša, zdrave prehrane, kretanja, proizvodnje hrane, pripreme zdravih jela, napitaka, uzgoja povrća i bilja, posjeta eko domaćinstava, pečenjem kruha, predavanjima stručnjaka iz područja ekologije, bavimo se obnovljivim izvorima energije, a u centrima ponovne uporabe izvodimo razmjenu odjeće i razmjenu sjemenja i sadnica te izrađujemo prirodnu kozmetiku, razvijamo znanja o permakulturi i još puno djelatnosti koje razvijaju znanja za život osviještenog pojedinca koji će čuvati planet za buduće generacije.

Iskustveno učenje

Uporaba znanja u svakidašnjem životu i iz svakidašnjeg života smisao je učenja za život. U vremenu ICT (engl. Information and communications technology), računala i prividnog virtualnog svijeta iskustveno učenje je i te kako potrebno. Taj oblik morao bi biti vodilja kod učenja prirodoslovlja. U praksi se radi o najstarijem obliku učenja, budući da se je pojavio već u prapovijesti. Temelj procesa su iskustvo i refleksija o tom iskustvu. Prvobitno učenje skoro u cijelosti odvijalo se uz stjecanje neposrednih iskustava promatranjem pri radu i obredima. Nastankom škole značajniju nastavnu ulogu dobilo je posredno iskustvo.

Nužne su stoga raznolike i životne naučne situacije, raznovrsni mediji i metode koje omogućavaju kako simboličko, tako i emocionalno – praktično ponašanje. U učionice bismo trebali ponovno vratiti prirodu, sa stvarnim doticajem, promatranjem, kušanjem i prepoznavanjem promjena, kojima učenik može doživjeti istinsku prirodu.

Prirodoslovna učionica

Učionica prirodoslovlja prostor je za prirodu. Puna je modela, nastavnih sredstava i prikaza oblika živog svijeta. Njezina najveća vrijednost svakako je u živim organizmima koje učitelj ili učenik donosi u učionicu i na taj način učeniku omogućava stvarni doticaj sa živim. Svaki sat prirodoslovlja, biologije i kemije može biti obogaćen primjerima iz života, okoliša ili prirode. Na taj način vraćamo prirodu u blizinu djece koja odrastaju i time oplemenjujemo njihov svijet, koji je u doba informatike emocionalno vrlo siromašan.

Najveća vrijednost koja učenicima predstavlja neposredan kontakt s prirodom su životinje i biljke u učionici, za koje sami skrbe, njeguju ih, hrane, čiste nastambe i tako razvijaju povezanost sa živim bićima i odgovornost za sve što će u životu uzgojiti, upravo kao što je Mali princ uzgojio svoju ružu i postao odgovoran za nju. U učionici imamo dvije vrste paličnjaka, ribice, hrčke, male kornjače, rastuće biljke i veći broj primjeraka privremenih organizama, koje donose i odnose učenici i učitelji na satove i tako oplemenjuju svoja zapažanja svega živoga.

Sadašnje generacije djece djeca su kompjutera, odnosno ICT. Djeca u razvijenim državama prežive većinu svog slobodnog vremena ispred kompjutera u virtualnom svijetu bez uporabe osjetila i drugih mogućnosti spoznaje. Djeca u nerazvijenom dijelu svijeta imaju druge mogućnosti koje se nama, koji imamo svega u izobilju, čine lošije, mada je to vrlo varljiva slika realnosti i mogućnosti razvoja. Nismo svjesni da mi, koji imamo više, zapravo imamo manje, budući da gubimo osnovne izvorne osobine radi kojih smo preživjeli i postali ljudi i sada se vraćamo unatrag dok čovječanstvo postepeno gubi istinski kontakt sa prirodnim. A mi smo samo dio prirode.

Iskustva koja su potrebna za život, odnos prema prirodi, razvijanje osjetilnih percepcija znanja su ona koje možemo razvijati tek uz konkretni dodir s prirodom, doživljavanju i promatranju prirode.

Bez panike

Kako možeš opisati osjećaj rose na bosoj nozi, ako to nisi nikada doživio?

Kakav je miris sijena? Kako se talasa polje pšenice u vjetru?

Na koji način možemo doživjeti te spoznaje? Već samo pogled na zelenu travu i drveće ili šetnja šumom može učiniti čuda u tome kako se osjećamo.

Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i možemo ga doživjeti.

Nedostatak znanja jedan je od najvećih krivaca koji ugrožavaju zaštitu prirode. Kada učimo o recikliranju i o drugim ekološkim praksama, u stvarnosti ih teško povezujemo sa svojim konkretnim djelima, ako nikada nismo boravili u prirodi, divili joj se i bili začuđeni. Željeli bismo da takva i ostane. Manjak dodira s prirodom nema samo štetne posljedice za okoliš, nego i za naše zdravlje. Svi možemo nešto učiniti za zdravlje i to bez novca i velikih projekata. Najbolje stvari uvijek su nam na dohvat ruke i to besplatno.

Učitelj ima sve mogućnosti da tu filozofiju prenosi na svoje učenike i razvija kod njih upravo to, zbog čega će njihov život biti ljepši i bolji, ponajprije radi prirode koja je njihova najveća učiteljica i saveznica.

Literatura

  1. https://ekosola.si/
  2. https://issuu.com/znanstvenazalozbaff/docs/izkustveno_ucenje

Proizvodi od otpadnih plastičnih boca

andrejka_gabrovec

Andrejka Gabrovec

Sažetak

Kada sam završavala studij, smjer razredna nastava, škola na kojoj sam bila zaposlena bila je uključena u projekt EKO ŠOLA. Svijest o skrbi za čist i uređen okoliš jedna je od najvažnijih stvari koju mi, kao učitelji, možemo prenijeti na učenike već u nižim razredima osnovne škole. Jedna od zadaća koje uključuju skrb za okoliš razborito je postupanje s otpacima koje proizvodimo. Ako ih odvajamo već tamo gdje nastaju (kod kuće, u školi…), korisne sirovine možemo vratiti u ponovnu uporabu. Učenicima koji su tada pohađali 3. i 4. razred željela sam prikazati da otpadnu ambalažu (u našem slučaju otpadne plastične boce) možemo koristiti i za izradu vlastitih proizvoda. Tako sam se odlučila za projekt izrade proizvoda od otpadnih plastičnih boca, gdje su učenici imali različite mogućnosti razvijati svoje ručne spretnosti i ekološku svijest te tehničku kreativnost.

Ključne riječi: ekologija, tehničko obrazovanje, proizvodi od otpadnih plastičnih boca, kreativnost

Uvod

Dijete se na svim područjima razvoja postupno razvija. Pojedine aktivnosti, među koje spada i izrada raznih proizvoda, pojavljuju se tek s odgovarajućim odnosom psihofizičkih kapaciteta, zato u procesu tehničkog obrazovanja moramo obratiti pažnju na stupanj razvoja učenikovih mentalnih i motoričkih funkcija. Cjelokupna djelatnost izrade učeniku daje mogućnost za razvijanje njegove vlastite tehničke kreativnosti, a također doprinosi i vlastitoj aktivnosti djeteta, razvijanju motoričkih spretnosti i preciznosti.

Svrha projekta je poučiti učenike o mogućnosti uporabe otpadnih plastičnih boce za izradu, kreativnost, učenje i igru. Također se fokusira i na ekološku osviještenost učenika, kao što je problematika zagađenosti okoliša otpacima.

Ciljevi projekta

Učenici:

  • upoznaju se s problemom zagađivanja okoliša,
  • uče o tome kako oni sami i drugi ljudi mogu utjecati na prirodu i kako mogu aktivno doprinesti zaštiti i očuvanju prirodnog okoliša,
  • koriste umjetnu tvar – polietilen (plastične boce), alate i postupke obrade te povezuju značajke umjetne tvari s načinima obrade
  • saznaju da određene otpatke možemo ponovno upotrijebiti,
  • upoznaju značaj odvojenog prikupljanja otpadaka,
  • razvijanje motoričkih spretnosti, preciznosti, radnih navika i tehničke kreativnosti,
  • upoznavanje sigurnosti i zaštite pri radu.

Središnji dio

MI, članovi projektne zadaće (učiteljica i učenici), prvo smo izradili plan projekta, koji je nastajao uz dogovaranje, davanje prijedloga te izražavanje njihovih želja i interesa. Konačni plan, koji je nastao u formi misaonog obrasca, okačili smo na tablu, provjeravajući kasnije jesmo li slijedili postavljene zadaće.

slika1

Slika 1. Skica projekta

Proizvode koje smo odabrali za izradu razdijelili smo po dva kriterija, i to s obzirom na stupanj zahtjevnosti izrade (jednostavni, srednje zahtjevni i zahtjevni) te s obzirom na njihovu upotrebljivost (upotrebljiv proizvod, ukrasni proizvod, igračka).

Popis proizvoda:

slika2

SLIKA 1 (Small)SLIKA 2 (Small)SLIKA 3 (Small)
Slika 1. Obojene plastične boce    Slika 2. Proljetno cvijeće     Slika 3. Vjetreno klepetalo

SLIKA 4 (Small)SLIKA 5 (Small)SLIKA 6 (Small)
              Slika 4. Prasence           Slika 5. Lokomotiva         Slika 6. Posude za manje predmete

SLIKA 7 (Small)
Slika 7. Hobotnica

Predstavljanje proizvoda (vjetreno klepetalo)

Među nabrojanim proizvodima za predstavljanje sam odabrala vjetreno klepetalo, koji je veoma raširen i vrlo omiljen dekorativni predmet. S obzirom na to da je proizvod od prvenstveno dekorativnog i upotrebljivog značaja, učenici se moraju potruditi da je njegov izgled estetski privlačan i zanimljiv. Prilikom izrade učenici nisu ograničeni u pogledu veličine, zato mogu odabrati željeni oblik i veličinu otpadne plastične boce. Tijekom izrade učenici upoznaju i utvrđuju određene postupke obrade umjetne tvari te shvaćaju da broj vrpci i broj limenih zapušača utječe na sam zvuk vjetrenog klepetala.

slika3

Zaključak

Nakon završetka kompletnog projekta sam među učenicima koji su bili uključeni u projekt provela anketu. Rezultati ankete pokazali su sljedeće rezultate:

  • učenici su znali pravilno imenovati alate i pomagala koje su koristili pri izradi,
  • učenici su trebali pomoć pri određenim zadaćama (uporaba šila, olfa noža…),
  • učenici su izrazili želju za ponovnim sudjelovanjem u ovakvom projektu,
  • učenici su dokazali da znaju čime se bavi ekologija i to da se preko projekta također dobiva i puno znanja povezanog sa zagađivanjem okoliša,
  • učenici su bili izuzetno motivirani za rad i predlagali su proizvode koje bi još mogli izraditi od otpadnih plastičnih boca.

Zajedno s učenicima smo s konkretnim primjerima pokazali kako može biti uporabna otpadna ambalaža, u okviru nastave ili u odjelu produženog boravka. Odabir proizvoda koje učenici mogu izrađivati veoma je raznovrstan, zato za svaku starosnu razinu možemo potražiti proizvod s kojim možemo unaprijediti nastavu u osnovnoj školi. Učenici u nižim razredima osnovne škole su preko izrade proizvoda od otpadne ambalaže širili svjesnost o problemu zagađivanja okoliša otpadnom ambalažom i upoznali su mogućnost njene ponovne uporabe.

Literatura

  1. Ministarstvo za škosltvo I šport – Program za Matematiku

Povećajmo vrijednost otpadaka

diana_dobovsek

Diana Dobovšek

Sažetak

Kao razrednoj učiteljici, mi je vrlo važno da kod učenika potičem zanimanje, znatiželju i inovativnost. Zato sam se i odlučila sudjelovati u međunarodnom projektu Youth Start – izazovi poduzetništva za mlade. Projekt promiče razvoj poduzetničkog mentaliteta mladih kroz uvođenje novih metoda poduzetnog razmišljanja.

U članku opisujem kako sam osmogodišnje učenike vodila kroz proces stvaranja novog proizvoda iz otpadne ambalaže. Učenici spoznaju da je potrebno mnogo više od ideje da bi proizvod uopće mogli prodati na tržištu.

Ključne riječi: vrijednost otpadaka, ideja, grafički organizator, prezentacije

Uvod

U razvojnom projektu smo se susretali s različitim izazovima. Jedan od njih zvao se Vrijednost otpadaka. Pošto se odvijao po koracima, bit će i predstavljen na takav način.

1. Korak

Otprilike tri tjedna pred početkom projekta učenicima sam dala zadatak da počnu sakupljati otpatke iz kojih bi bilo moguće izraditi novi proizvod (npr. PET boce, kartonsku ambalažu, ambalažu za pića …).

Na dan projekta su učenici donijeli ambalažu. U uvodnom dijelu smo razgovarali o Danu zemlje te o toma da li ljudi dobro brinu za svoj planet. Nakon toga smo pregledali fotografije o onečišćavanju prirode i divljim odlagalištima. Razgovarali smo o tome što su vidjeli na fotografijama, tko bi to mogao učiniti, koliko smeća proizvedemo na dan, što je divlje odlagalište, kamo spadaju otpaci, kako ih razvrstavamo, što bi mogli učiniti da bi bilo manje smeća. Zajedno smo došli do zaključka, da bi ambalažu mogli preoblikovati, ponovno upotrijebiti te možda dobar proizvod čak i prodali.

2. Korak

Učenike sam podijelila u skupine u kojima su raspravljali što bi se sve moglo izraditi iz otpadaka (ambalaže). Nakon početne zajedničke rasprave, sam im sama pokazala nekoliko fotografija upotrebljivih radova. Slijedio je nacrt proizvoda. Učenici su prvo zamislili proizvod koji će izraditi. Upozorila sam ih da proizvod mora biti lijep te da mora imati neku uporabnu vrijednost da bi mogao biti zanimljiv kupcu. Skicirali su što namjeravaju izraditi. Ideju su predstavili svojem paru te ju doradili. Potom su napisali koja pomagala, materijale i alate će trebati pri izradi svojeg uratka. Kad su zaključili s planiranjem, pripremili su si sve što su trebali da bi počeli izradu. Tijekom procesa stvaranja saclip_image002m ih usmjeravala, upozoravala da se više puta sjete da proizvod mora imati dobru uporabnu vrijednost te da za savjet i mišljenje pitaju nekoga od drugih učenika.

Slika 1. Učenici u procesu stvaranja

clip_image004 clip_image006
Slika 2. Učenice izrađuju   Slika 3. Učenik u procesu stvaranja

3. Korak

Kad su uraci bili gotovi, slijedio je razgovor o tome da je neka ideja zaista dobra kada je uspijemo prodati na tržištu. Počeli smo razgovor o tome da je ideja samo početak clip_image008stvaralačkog procesa te da je vrlo važno poznavati i vještinu prodaje. Svaki učenik je izradi reklamni plakat za svoj proizvod upotrebom grafičkog organizatora. Grafički organizator bio je zasnovan tako da je učenicima pomogao organizirati ideje tako da su plakati imali poseban oblik. Pri tome sam im pomagala i usmjeravala ih.

Slika 4. Grafički organizator

clip_image010 clip_image012
Slika 5. Megafon                            Slika 6. Kul torbica

clip_image014 clip_image016
Slika 7. Brod za štednju      Slika 8. Sunčane naočale

Potom je slijedila prezentacija proizvoda. S učenicima sam razgovarala o tome kako organizirati svoju prezentaciju. Za mnoge učenike je to bila prva takva prezentacija te sam clip_image018im zato pomogla uz ključna pitanja. Prvo su radili i predstavljali po skupinama, a zatim je slijedila individualna prezentacija. Prije prezentacije sam im predstavila kriterije ocjenjivanja (rječnik, praćenje publike, glasnoća, postavljanje pitanja), tako da su znali što se od njih očekuje. Slijedila je trominutna prezentacija uradaka pri kojoj su svoj plakat upotrijebili kao vizualno pomagalo. Na kraju sam učenicima dala povratnu informaciju o prezentaciji.

Slika 9. Nastavni list – učiteljevo ocjenjivanje

clip_image020 clip_image022
Slika 10. Učenik pri prezentaciji  Slika 11. Učenica pri prezentaciji

clip_image0244. Korak

Na kraju su se učenici još i sami ocijenili uz pomoć pitanja na nastavnom listu (vidi fotografiju). Svaku karakteristiku sam im polako pročitala, objasnila te im dala vremena da razmisle i sami sebe ocijene tako da okruže odgovarajuće smješke.

 

Slika 12. Nastavni list – zaključna samoocjena

Zaključak

Pri izvedbi projekta su učenici bili vrlo motivirani, samoiniciativni i puni ideja. Bili su aktivni, spremni na učestvovanje te spremni pomoći drugim učenicima. Također su uživali u drugačijoj, nefrontalnoj nastavi. Susreli su se s mnogo izazova koje su uspješno riješili. Upoznali su jedan drugi način razmišljanja i učenja, pri kojem ne trebamo čekati na upute iz okolice, već i sami možemo biti inicijatori iskrice – dobre ideje.

Bibliografija

  1. https://www.zrss.si/ustart/
  2. https://youthstart.eu
  3. https://youthstartproject.eu

Slike: osobni arhiv Diane Dobovšek

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca

EE otpad nusproizvod modernog doba

sanja_PS 

Sanja Pavlović Šijanović

Doba u kojem živimo obilježeno je nizom prednosti i dobrobiti nastalih razvojem i primjenom suvremene tehnologije. Život bez moderne tehnologije postao je gotovo nezamisliv, sve raznovrsnija primjena međusobno povezanih uređaja i odgovarajućih usluga djeluje na pojedinca, društvo i okoliš. Danas paralelno koegzistiraju različite generacije koje različito (ne)iskorištavaju dostupne tehnološke mogućnosti, međutim nove generacije odrastaju uz nove tehnologije i između ostalog, ne poznaju život bez interneta i gadgeta (novi trend u IT industriji, mali hi tech multimedijalni, zabavni ili poslovni uređaji). Tehnološke promjene događaju se 24 sata dnevno i vrlo brzo postaju sastavnicom i rutinom svakodnevnog života. Kao primjer tome, služi činjenica da je za milijardu pretplatnika fiksne telefonske linije, svijetu bilo potrebno punih 100 godina, a samo 25 godina za umrežavanje pet milijardi mobilnih pretplatnika (Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla).

Tehnologija napreduje, a uređaji ulaze u modu i izlaze iz nje tijekom svega nekoliko mjeseci. poziv na ekolosku akcijuKako se proizvodnja elektroničkih uređaja povećava, paralelno se gomila i sve je više električnog i elektroničkog otpada (EE otpada). Tako se, primjera radi, u svijetu godišnje proda više od milijardu novih mobitela, a svaki novi model mobitela nudi nove funkcionalnosti, servise, aplikacije…što dovodi do porasta broja odbačenih mobitela koji osim u ladicama završavaju i u smeću. Isto tako, svakih nekoliko godina mijenjamo računalo jer nam trebaju bolje performanse, mijenjamo televizore u skladu s estetskim stilom cijelog životnog prostora, zapravo, uređaji koje svakodnevno koristimo postaju iznimno potrošna roba.

To znači da se moramo jače pozabaviti EE otpadom, prije nego se otme kontroli. Predviđena stopa rasta količine EE otpada za iduće dvije godine je 33 posto.

Gimnazija Vukovar ponosni je nositelj Zlatnog statusa međunarodne „Eko škole“ a ujedno je i e-Škola koja prolazi kroz proces cjelovite informatizacije poslovanja same škole ali i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrele škole za 21.stoljeće što ispred nas stavlja zadatak, obvezu i poticaj na provođenje raznolikih ekoloških aktivnosti i projekata s ciljem ispunjavanja zadanih smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš te nužnost kontinuiranog osposobljavanja mladih generacija za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti.

Svjesni svih ovih činjenica u Gimnaziji Vukovar provode se aktivnosti vezane za ekološko aktivnostizbrinjavanje EE otpada. Kako smo prošle školske godine proveli iznimno uspješnu akciju prikupljanja EE otpada u koju smo uključili ne samo cijelu školu već i lokalnu zajednicu, uočili smo potrebu za nastavkom ove aktivnosti i sam po sebi nametnuo se zadatak kojim ćemo ponoviti prošlogodišnju akciju. Tako smakcija2o ove godine, krenuli već početkom siječnja edukacijama, debatama, izradama prikladnih plakata, brošura i informiranjem svekolike javnosti o početku i načinu provođenja akcije te dogovorili preuzimanje i prijevoz prikupljenog EE otpada do sabirnog centra.

Zadatak postavljen pred svakog učenika, bio je u vlvrijedni uceniciastitom kućanstvu uz pomoć roditelja, pronaći i donijeti barem jedan uređaj koji za svoj rad koristi električnu energiju, a koji im iz bilo kojeg razloga više nije potreban. Svakim danom, naša je škola zaprimala sve više raznolikih uređaja, bilo je tu glačala, aparata za kavu, uređaja za šišanje i sušenje kose, usisavača, električnih ventilatora, radio i TV aparata, bušilica, računala, pisača i ponajviše mobilnih telefona.

Količina i raznovrsnost prikupljenih mobilnih telefona, izazvala je veliko zanimanje učenika i telefonija-izlozbanastavnika, te nismo mogli odoljeti a da prije nego što se oprostimo s njima, napravimo i malu izložbu kojom smo pokušali kronološki prikazati prvenstveno razvoj mobilne telefonije. S obzirom da se 3. travanj 1973. godine smatra početkom ere mobilne telefonije, taj dan smo i postavili izložbu. Između niza mobilnih telefonmobilni uredjajia, pokazali smo i primjerke najpopularnijih mobitela prije 2000. godine, Ericsson R380 i legendarne Nokie 2210, 5110 i 3310 koju posebno pamtimo po legendarnoj igri Snake II i nakon 2000. godine, poput Nokie 1100, Samsung SPH-M100 Uproar, pa do iPhona, Samsung Galaxy…

Obzirom na sustavne promjene u informacijsko-komunikacijskog tehnologiji i pojavljivanje novih elektroničkih kućanskih pomagala ova vrsta otpada predstavlja jednu od najbrže rastućih kategorija otpada uzrokujući time dva problema: onečišćenje okoliša i nepovratni gubitak vrijednih sirovina. EE otpad može sadržavati opasne materijale, kao što su npr. olovo, krom, kadmij, živa, fosfor, berilij, barij, silicij, arsen…. dok s druge strane, EE otpad sadrži brojne vrijedne materijale (staklo, plastiku, plemenite metalemetal zec), koji se mogu ponovno iskoristiti. Tako se primjerice od reciklaže samo 1000 mobilnih uređaja može dobiti 18 kilograma bakra, 400 grama srebra, 40 grama zlata i 20 grama paladijuma. Ponovna uporaba i recikliranje sirovina iz islužene EE opreme pomaže u očuvanju prirodnih resursa i sprječavanju onečišćenja zraka i vode. Zbog svega navedenog od izuzetne je važnosti spriječiti nastanak EE otpada i ponovno iskoristiti ili reciklirati staru EE opremu i uređaje te na taj način smanjiti njegov štetan utjecaj na okoliš. Naš prikupljeni EE otpad odvest će i zbrinuti Tvrtka Metal-Zec, ovlaštena od Ministarstva zaštite okoliša, a naša kućanstva nastavit će živjeti u harmoniji s prirodom!

Gimnazija Vukovar pred sebe je postavila prioritetan zadatak kojim će u procesu odgoja i obrazovanja sustavno djelovati u skladu sa odgovornim odnosom prema okolišu kao i o načinu njegova očuvanja jer jedino na takav način može inicirati promjene i pripremati učenike za donošenje odluka i aktivno djelovanje u skladu s načelima održivog razvitka. Sva naša dosadašnja nastojanja, uloženi napori i ostvarene aktivnosti, rezultirale su podizanjem ekološke svijesti, motivacije i osobne odgovornosti za okoliš.

Kako je Gimnazija Vukovar na Dan planeta Zemlje

postala EKO-E ŠKOLA

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Dan planeta ZamljeMožda zvuči kao znanstvena-fantastika (engl. Science Fiction) ali vukovarski gimnazijalci uspjeli su pomiriti dvije naoko suprotstavljene strane i dokazati kako suvremene e-škole mogu biti ekološki osviještene. Gimnazija Vukovar ponosni je nositelj Zlatnog statusa međunarodne „Eko škole“ koji predstavlja neprestani poticaj na provođenje različitih ekoloških aktivnosti i projekata s ciljem ispunjavanja zadanih smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš te kontinuirano osposobljavanje mladih generacija za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Ujedno je i e-škola koja prolazi kroz proces cjelovite informatizacije poslovanja same škole ali i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrele škole za 21. stolDan planeta Zamlje1jeće. Svekolika uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija a time i njezin utjecaj na cjelokupni život i rad čovječanstva je očit i svakim danom postaje sve veći pa tako i obrazovanje zasnovano na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ima veliki potencijal. Međutim iako primjena tehnologija pridonosi razvoju, svjesni smo sveprisutnog rizika od mogućih negativnih posljedica koje se pojavljuju primjenom novih tehnologija.

Dan planeta Zamlje2Međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda (engl. United Nations) upozorava na činjenicu da će se do 2020. godine količina televizijskog otpada udvostručiti, računala upeterostručiti, a količina mobilnih uređaja povećati za 18 puta. Naša sadašnja računala, pametni telefoni, tableti… postat će jednog dana otpad – no ne i običan otpad, već elektronički otpad. Elektronički uređaji sadrže nekoliko stotina različitih materijala. Neki od njih su nakon uporabnog vijeka uređaja ponovno iskoristivi, no mnoge tvari mogu biti vrlo štetne ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno. Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način. „Plodovi naše visoko-tehnološke revolucije su čisti otrov, ako su ti proizvodi nepropisno odloženi na kraju njihovog korisnog vijeka trajanja“ (Ted Smith, osnivač Silicijske doline).

Štetne tvari u EE otpadu čine teški metali – olovo, živa, kadmij, berilij i opasne tvari – nezapaljiva sredstva koja sadrže brom (plastična kućišta), PVC, poliklorinski bifenili (PCB), kloro-fluoro-ugljik (CFC). Pogledamo li računalo ili mobilni uređaj na drugačiji način, ono sadrži: olovo – lemni spojevi, CRT monitori, olovno-kiselinske baterije, kositar – lemni spojevi, bakar – bakrene žice, vodiči na tiskanim pločama, aluminij – gotovo svi elektronički uređaji koji za rad koriste nekoliko vata struje, željezo – metalna kućišta, učvršćenja, silicij – staklo, tranzistori, integrirani krugovi (IC), tiskane ploče, nikal i kadmij – NiCd punjive baterije, litij – litij-ionske punjive baterije, cink – oplata čeličnih dijelova, zlato – oplata konektora, osobito u računalnoj opremi, americij – dimni alarmi (radioaktivni izvor), živa – fluorescentne cijevi, nagibni preklopnici i ugljik – čelik, plastika, otpornici – gotovo svi elektronički uređaji. Malo je poznat podatak da se od reciklaže samo 1000 mobilnih uređaja može dobiti 18 kilograma bakra, 400 grama srebra, 40 grama zlata i 20 grama paladijuma.

ee otpad plakat

U svijetu se svake godine stvori oko 50 milijuna tona elektroničkog otpada (što bi značilo da je svaki stanovnik planete Zemlje odgovoran za sedam kilograma), od kojih je oko devet milijuna tona proizvedeno u Evropi a već sljedeće godine očekuje nas više od 65 milijuna tona generiranog elektroničkog otpada.

Svjesni vlastite odgovornosti spram zaštite okoliša u kojem živimo, željeli smo aktivno pridonijeti njegovu očuvanju i u tjednu u kojem se obilježava Dan planeta Zemlje, krenuli smo s aktivnim prikupljanjem električnog i elektroničkog otpada, čime smo željeli ukloniti opasne materijale i spojeve iz okoliša, spriječiti nekontrolirana odlaganja EE otpada a time i onečišćenje tla, vode i zraka opasnim materijalima i sirovinama te stvoriti svijest o potrebi ispravnog odlaganja starih EE uređaja.

S obzirom da je sakupljanje EE otpada od općeg interesa, u akciji su sudjelovali učenici i roditelji te nastavnici škole i na taj smo način ostvarili jedan od zadanih ciljeva a to je širenje svijesti među građanstvom o ispravnom odlaganju i prikupljanju stare EE opreme. Prije same akcije učenike smo uključili u dodatne aktivnosti poput izrade materijalnih i digitalnih plakata, brošura i prezentacija, zaigrali smo interaktivne online igre na portalu Environmental Education for Kids, istražili izvrstan BBC portal The Green Room, zahvaljujući UPM Forest Life virtualno smo posjetili šume, sve to kako bi smo se upoznali sa nekim novim činjenicama i upotpunili svoja znanja o računalnom i telekomunikacijskom otpadu i osvijestili važnost održivog razvoja. Pripremili smo izložbu učeničkih uradaka u holu škole, osigurali prostor za EE otpad i kontaktirali sakupljača EE otpada za vukovarsko-srijemsku županiju s kojim smo dogovorili preuzimanje i prijevoz EE otpada do sabirnog centra bez naplate.

Slogan ovogodišnjeg Dana planeta zemlje je „Trees for the Earth“ čime se svakog stanovnika Zemlje želi potaknuti na analizu svojih navika i da malim promjenama svog ponašanja napravi nešto za naš planet. Subota je bila predviđena za sadnju sadnica šimšira ispred same zgrade s ciljem podizanja kvalitete prostora i povećanja bioraznolikosti gradske površine a time i uljepšavanje postojeće arhitekture same škole. U akciji ozelenjavanje prostora ispred skoleozelenjavanja prostora ispred zgrade škole sudjelovali su učenici 2a, 3b i 4c razreda predvođeni ravnateljem škole Davorom Šijanovićem i razrednicima Natašom Vinković, Kristinom Kristek i Sanjom Pavlović Šijanović. Sredstva za kupovinu sadnica osigurali smo prijavom na natječaj Volonterskog centra Vukovar s temom volonterske akcije: Moja škola – eko škola / krajobrazno uređenje školskog okoliša, te je Odbor za dodjelu financijskih sredstava za provedbu volonterskih akcija između niza prijedloga, odabrao naš prijedlog kojim Gimnazija Vukovar zbog svojega značaja u prošlosti, reputaciji, ali i blistavoj budućnosti mora i može biti ZRCALO grada Vukovara.

radna akcijasadnja ispred skolesadnja sadnica simsira

Učenici su bili izuzetno motivirani i s veseljem su prihvatili ovu aktivnost svjesni činjenice da je naša zemlja – naš dar koji se mora cijeniti ali i odgovornost da se mora učiniti nešto što će ostati sačuvano za generacije koje dolaze nakon nas.

Potaknuti sloganom, Međunarodni Dan planeta Zemlje obilježili smo visokom razinom odgovornosti prema planetu na kojem živimo a samim aktivnostima smanjili negativan utjecaj na životnu sredinu, ozelenili okoliš škole i pokazali kako je i uz nove tehnologije, moguće živjeti zeleno.

S obzirom na prikupljenu količinu EE otpada, entuzijazam i aktivnost učenika, roditelja i nastavnika, koordinatori ove aktivnosti predložili su da ovakav način prikupljanja EE otpada i upravo na Dan planeta Zemlje, postane tradicija škole koja će se prenositi sa generacije na generaciju a briga oko zasađenih sadnica svakodnevna aktivnost svih učenika i djelatnika škole. Prijedlog je s oduševljenjem prihvaćen i tako je Gimnazija Vukovar od Eko i e-škole, postala EKO-E škola koja će nastaviti primjenjivati tehnologiju 21. stoljeća a njenim aktivnim zbrinjavanjem podizati ekološku svijest učenika, nastavnika, roditelja….i na taj način, zajedničkim snagama naš planet učiniti čišćim, sigurnijim i zelenijim kako bismo svi mi ali i buduće generacije mogle, punim plućima, udisati svjež zrak i živjeti u harmoniji s prirodom!

sudionici akcije ozelenjavanja

Europske škole zajedno za rijeke Europe

goranP_marijaP

Goran Podunavac i Marija Pešić

Drenje 12. listopada 2014. godine 33 europske škole iz 11 europskih zemalja obilježile su Dan akcije za rijeke pod motom „Zajedno za rijeke!“. Događaj se odvijao u sklopu inicijative Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom Europske škole za živući planet.

Cilj akcije bio je povećati svijest lokalnih zajednica o važnosti i stanju europskih rijeka. Ideja za ovogodišnju akciju rodila se tijekom međunarodnog susreta u Rumunjskoj o čemu smo već ranije pisali. (Prvi dio – Austrija, drugi dio – Rumunjska)

U ovoj akciji sudjelovalo je oko 1000 mladih aktivista, a među njima su bili učenici iz dvije Drenje 2škole iz Hrvatske – Osnovna škola Drenje iz Drenja i Osnovna škola Popovac iz Popovca. Učenici su kombinirali znanje o ekološkim temama s vještinama razvoja i upravljanja projektima, diljem Europe održane su raznovrsne edukativno-ekološke aktivnosti, a glavna poruka „Zajedno za rijeke!“ te svijest o stanju i važnosti očuvanja lokalnih rijeka uspješno je doprla do lokalnih zajednica.

Učenici iz Drenja i Popovca, pod vodstvom učiteljice Marije Pešić i učitelja Gorana Podunavca, organizirali su zajedničku jednodnevnu akciju s naglaskom na svoje lokalne rijeke. U Popovcu su učenici zajedničkim snagama očistili obalu Karašice te napravili izložbu radova na mostu preko rijeke za mještane, dok su učenici iz Drenja svoje radove o rijekama izlagali na obali Borovika, jezera iz kojeg izvire rijeka Vuka.

Drenje 3Učenici iz Popovca ispisali su ekološku poruku te poziv za priključenje akciji za rijeke, a poruka je uspješno poslana učenicima iz Drenja, koji su je zajednički pročitali na izvoru Vuke te se odazvali akciji. Drenjanci su također sastavili i svoju ekološku poruku s pozivom na očuvanj lokalnih rijeka te ju postavili na vidljivo mjesto uz obalu Borovika.

WWF-ova inicijativa „Europske škole za živući planet“ osnovana je 2008. godine s ciljem približavanja učenika i učitelja, preuzimanja odgovornosti za prirodu i životnu sredinu Europe te poduzimanja zajedničkih koraka u oblikovanju europske budućnosti, u skladu s održivim razvojem. Do sada inicijativom je aktivirano više od 5000 učenika iz Austrije, Bugarske, Češke, Slovačke, Hrvatske, Mađarske, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Srbije i Slovenije.

Akcijom „Zajedno za rijeke!“ napravljen je važan korak ka stvaranju mreže mladih aktivista za održivi razvoj, očuvanje prirode i povećanje kvalitete života lokalnih zajednica, kako u Hrvatskoj tako i u Europi i iskreno se nadamo da će naše škole i dalje sudjelovati u sličnim projektima.