Škola u prirodi – dio školskog procesa

bozena_idzojtic

Božena Idžojtič

Sažetak

Školski tjelesni odgoj teži svojim ciljevima, a sadržaj i način doprinosi skladnom biološkom, psihološkom i socijalnom razvoju mladih ljudi. U isto vrijeme ga obrazuje i osnažuje kako bi tijekom zrelosti i starosti obogatio svoje slobodno vrijeme sportom i zdravim načinom života. Tako će se pobrinuti za svoju dobrobit, zdravlje i vitalnost.

Iz teorije integralnog razvoja znamo da su motorički, intelektualni i psihosocijalni razvoj kod djeteta usko povezani.

Škola u prirodi za učenika je, stoga, osobito važna. Definirana je kao poseban obrazovni oblik, čija je suština da cijeli razred ili nekoliko razrednih odjela pohađa ili odlazi na neko vrijeme u prirodno, manje urbano okruženje, izvan svoga prebivališta. Obrazovni se proces nastavlja ondje prema posebnom obrazovnom programu.

Aktivnosti u prirodi postale su globalni sportski trend. Međutim, on podrazumijeva prilagođavanje čovjeka prirodi, a ne obrnuto. Upravo iz toga razloga, škola u prirodi može dati učeniku znatno više i na drugačiji način nego što to može škola u klasičnom smislu.

Živjeti u skupini dvadeset i četiri sata dnevno, prilagoditi se toj skupini, pospremiti krevet, urediti dječačku frizuru za večernji ples… – samo su neke od stvari s kojima se djeca prvi puta susreću.

Ključne riječi: priroda, škola u prirodi, zdravlje, odgovornost, okoliš.

Opći obrazovni ciljevi škole u prirodi

Škola u prirodi povećava održivost i kvalitetu znanja, koja učenik isto tako stječe kroz ovaj oblik odgojno-obrazovnog rada. Istovremeno potiče sposobnost promatranja prirodnog i društvenog okruženja, neovisan i odgovoran odnos prema tom okruženju, kao i pozitivan odnos prema zdravom načinu života. Osim toga, razvija odgovornost za vlastitu sigurnost i zdravlje. Promiče i skladan tjelesni te mentalni razvoj pojedinca, što podrazumijeva: mogućnost izbora i povezivanja različitih polja, učenje o praktičnim životnim vještinama…

U isto vrijeme i u velikoj mjeri učenici razvijaju odgovoran odnos prema okolišu. Promiče se cjeloživotno učenje jer učenik uči o različitim mogućnostima učenja.

U ostalim oblicima učenja iz izvanškolskog okruženja moguće je primati i učvršćivati ​​znanje.

Važno je naglasiti da ovakav oblik nastave promiče društvene i komunikacijske vještine te razvija sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja te prosuđivanja. Učenika se osposobljava za suočavanje sa životnim problemima te za njihovo samouvjereno ispravljanje ili rješavanje.

CŠOD Rak

Center šolskih in obšolskih dejavnosti Rak, ili skraćeno: CŠOD Rak, nalazi se u blizini Cerkniškog jezera, u jugozapadnoj Sloveniji. U blizini ove kuće prostiru se šume jele i bukve, koje se u Sloveniji protežu od hrvatske granice do šume Trnovo.

Cerkniško jezero jedno je od najvećih presušnih jezera u Europi. Javlja se svake godine na kraškom polju, između Javornika s jedne strane te Bloškog platoa i Slivnice s druge strane.

Jezero se zadržava na Cerkniškom polju oko devet mjeseci u godini. U suhom dijelu ljeta jezero nestaje. Tijekom cijele godine možete ovdje šetB. Idzojtic_Slika 1_Biciklom na izletati, veslati, ribariti, klizati…

Voda se obično prostire na površini od dvadeset četvornih kilometara. Kad je vode najviše, jezero doseže površinu od gotovo trideset km2 i u to je vrijeme najveće jezero u Sloveniji.

Slika 1. Biciklom na izlet

Značajke prirodnog okoliša

Rakov Škocjan je lijepa kraška dolina između Cerknice i Planinskog polja, koju tvori rijeka Rak. Potječe iz Zelških špilja i prvo teče kroz gornju površinu, a zatim tone u Tkalu špilju. U cijelom su području iznimne kraške značajke; izvorne i potonule kraške špilje, grebeni, prirodni mostovi.

Kraška dolina nastala je kada su se urušili stropovi kraške jame. Ovdje možemo vidjeti dokaz – Mali prirodni most, koji je visok 42 m i Veliki prirodni most visine 37 metara.

Postoji prirodno-poučna staza koja nas vodi kroz prekrasno prirodno okruženje. Rakov Škocjan proglašen je krajobrB. Idzojtic_Slika 2_Pogled iz špiljeaznim parkom, koji su ustanovili još 1949. godine. Ovdje živi 45 vrsta sisavaca i 276 vrsta ptica. Osim uobičajenih šumskih životinja, ovdje su sačuvani i neki rijetki i ugroženi sisavci: smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, ris.

Slika 2. Pogled iz špilje

Sadržaj učenja

Učenici su s velikom pozornošću slušali na nastavnim satovima, na kojima im je na vrlo zanimljiv način predstavljeno Cerkniško jezero, a do njega smo došli biciklima.

Na prirodoslovnom nastavnom putu kao istraživači poB.Idzojtic_Slika 3_Istraživanje prirodekušali su prepoznati tragove životinja, kojima smo dan prije nastavili hranu. Skrivena kamera snimila je zanimljiv noćni život u prirodi…

Osim toga, učenici su mnogo saznali o bogatstvu šume, učili o gljivama i lišajevima.

Slika 3. Istraživanje prirode

Bavili smo se i raznim sportskim aktivnostima

Prije određene sportske aktivnosti, instruktori svakog sporta dali su učenicima jasne B.Idzojtic_Slika 4_Veslanje po rijeci Rakupute za njihovu sigurnu izvedbu. Kako smo mogli birati između mnogo različitih sportova, odabrali smo one aktivnosti koje u školi teže realiziramo, jer nisu u blizini ili za njih nemamo mogućnosti: streljaštvo, veslanje, vožnja biciklom, pješačenje u prekrasnoj prirodi.

Slika 4. Veslanje na rijeci Rak

Nastavnici u CŠOD Rak za učenike su pripremili i aktivnosti usmjerenog slobodnog vremena:

  • opstanak u divljini
  • sportske igre
  • Večer Uršule
  • noćna šetnja uz pomoć svjetiljki (na glavi i u ruci)
  • igre socijalizacije.

B. Idzojtic_Slika 5_Pješačenje u  prekrasnoj prirodi
Slika 5. Pješačenje u prekrasnoj prirodi

Zaključak

Tijekom petodnevnog boravka u CŠOD Rak, učenici osmih razreda imali su mnoge mogućnosti za cjeloživotno učenje u prekrasnom prirodnom okruženju jer su se međusobno družili i zajedno doživjeli mnogo lijepih trenutaka u najboljoj učionici na svijetu – u prirodi. S više od trideset godina iskustva u mnogim i različitim školama u prirodi, mogu reći da je ovaj oblik poučavanja zaista neprocjenjivo životno iskustvo.

Izvori i literatura

  1. Kristan, S. …et al.(1993.), Smernice šolske športne vzgoje, Ljubljana, Zavod RS za šolstvo in šport
  2. https://www.csod.si (pristupano 15. veljače 2020.)
  3. https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero (pristupano 24. ožujka 2020.)
  4. https://www.slotrips.si/slo/naravne-znamenitosti/trip/926/Rakov-skocjan (pristupano 15. veljače 2020.)
  5. Fotografije: vlastiti izvor.

Montessori pedagogija u prvom razredu državne škole

sara_rode

Sara Rode

Moje ime je Sara Rode i učiteljica sam razredne nastave, odgojiteljica predškolske djece i učiteljica pedagogije za djecu od 3 do 6 godina. Radila sam u državnom vrtiću, Montessori vrtiću i raznim osnovnim školama kao učiteljica produžnog boravka i razrednica, a trenutačno treću godinu podučavam u prvom razredu. Željela bih vam predstaviti kako uvodim Montessori pedagogiju u prvi razred osnovne državne škole. Nastavni plan i program u državnim školama je dobar, ali volim obogatiti moju nastavu znanjem koje sam dobila na Montessorijevom obrazovanju.

Ključni pojmovi: Montessori pedagogika, prvi razred osnovne škole, jezik, matematika, okoliš, proslava rođendana, promatranje.

Razvojni materijali koje je razvila Maria Montessori pomažu intelektualnom razvoju, razvoju koncentracije, koordinacije, neovisnosti, socijalizacije i osjećaja za red (Montessori, 2006.). Materijali se prikupljaju na sljedećim područjima: jezik, matematika, svakodnevni život, umjetnost, pokret, percepcija i znanost. Predstavit ću kako neki materijali mogu obogatiti nastavu matematike, jezika i učenja o okolišu.
Nastavnici imaju priliku djeci približiti matematiku da bi djeca što bolje razumjela što i zašto uče. Djeca su u učionici istraživači, pa im moramo dopustiti da sami istraže stvari. Želimo im omogućiti da razumiju svijet i njegovo funkcioniranje: pokret, promatranje kako stvari stoje, zašto je nešto tako … Montessori materijali za učenje matematike nude sustavan pristup učenju. Svi materijali za matematičke aktivnosti postupno izgrađuju razumijevanje brojeva i logičkih procesa. Na nastavi koristim materijal koji je M. Montessori nazvala ružičastim tornjem i smeđim stubama. Učenici mjere duljinu, masu i volumen s nestandardnim jedinicama, pravilno upotrebljavaju pojmove veći, manji, duži, kraći, teži, lakši, viši, niži i raspoređuju elemente prema raznim kriterijima. Materijal s brojevima i kamenčićima također  je prisutan u našem razredu. Imamo 10 pločica s brojevima od 1 do 10 i 55 žetona (ili kamenčića, dugmića iste veličine). Učenici pod određenim brojem nižu odgovarajući broj kamenčića, dugmića, žetona … U produžnom boravku koristim kutiju s štapićima. Učenik broji i stavlja štapiće u odgovarajuću kutiju. Važno je da zajedno pogledamo broj i kažemo da tu piše broj jedan. Učitelj stavlja učeniku u njegov dlan jedan štapić i kaže jedan, a onda učenik mora sam staviti štapić u odgovarajuću kutiju, gdje piše broj jedan i ujedno glasno brojati (Rode, 2016.).

Prema Montessori pedagogiji učenje o okolišu pripada području znanosti, koje služi kao polazište za prikazivanje i razumijevanje okoliša. Učenjem o okolišu želimo djetetu predstaviti da priroda i čovjek utječu jedan na drugoga. Ovo znanje osposobljava djecu da imenuju svoj svijet i objekte na vlastitom materinjem jeziku. (Kordeš, 2013.).
Znanost se fokusira kod Montessori pedagogije na biologiju, povijest, fiziku i geografiju. Sama kod proslava rođendana koristim aktivnosti koje učenici jako vole, a kroz njih istovremeno nauče i neke svakodnevne stvari. Prva aktivnost je vrlo popularna, izvodimo ju na svakoj proslavi rođendana. Onaj tko slavi rođendan dobije globus u ruke. Na tlo stavimo sunce, koje ima svijeću u sredini, a oko sunca su napisani mjeseci. Slavljenik stane kod onog mjeseca u kojem je rođen. Kažemo da se Zemlja vrti oko svoje osi i da se s tim izmjenjuju dan i noć. Učenik se vrti oko svoje osi. U isto vrijeme Zemlja kruži oko Sunca (učenik hoda oko Sunca), što uzrokuje promjenu mjeseci i godišnjih doba. Kada slavljenik napravi cijeli krug oko Sunca, ostali u razredu izbroje jednu godinu. Zaustave se kada dođu do 6. ili 7. godine. Tada učenik upali svijeću, zaželi nešto, a ostali učenici mu otpjevaju pjesmicu. Teme koje se uče u prvom razredu kod upoznavanja okoliša najradije izvodim na terenu. Učenici upoznavaju prirodu u šumi, na livadi, kod ribnjaka… Tamo gdje su sva osjetila učenika prisutna. Učenik bolje pamti stvar koju upozna s više osjetila. Obično izrađujem i karte s fotografijama na koju učenici napišu natpise. Teme kojima se bavimo u razredu, obogaćujem realističnim slikama i natpisima. Učenici traže par izvornoj slici s natpisom. Istodobno uče i spontano čitanje i pamćenje slova.

Na području jezika Montessori program sadrži aktivnosti koje promiču govor, slušanje, čitanje i pisanje. Područje jezika isprepleteno je s drugim područjima gdje se dobiva i bogati vokabular, motorika i koordinacija potrebna za pisanje i koncentraciju te upornost potrebna za čitanje (Kordeš, 2013). Kod slovenskog jezika u prvom razredu vrlo mi je važno bogaćenje rječnika. U našem razredu čitamo i učimo nepoznate riječi svaki dan. Sastavljamo priče, tražimo rime, pišemo pjesme, izmišljamo priče … Za upoznavanje slova napravila sam pješčana velika tiskana slova koje učenici vole dirati. Koristim ih za usvajanje novog slova (dotiču ga se prstom) ili za ponavljanje već poznatog slova. Vrlo im je zabavno diranje poznatog slova zatvorenih očiju u grupi kada pokušaju saznati koje slovo imaju u ruci. Za pronalaženje prvog glasa u riječi, obično pripremim različite figure koje mogu uzeti u ruke jer tako lakše pronađu prvi ili zadnji glas u riječi. Aktivnost kod koje se prvenstveno traži pojedinačni glas u riječi volimo izvesti pomoću aktivnosti koju je Montessori nazvala glasovna kutija. Imamo kutiju koja ima tri dijela i predmete kod kojih možemo jasno čuti glasove. U najveći prostor stavljamo predmete koji sadrže određeni glas u riječi. Tri predmeta počinju glasom a, tri se završavaju na a, a tri predmeta imaju taj glas u sredini (Rode, 2016). U razredu imamo veliku mapu u kojoj je napisana abeceda. Učenici uvijek mogu napraviti svoj rad pomoću papirom od časopisa, režući slike koje počinju specifičnim glasom. U ovoj aktivnosti imaju pripremljene časopise, škare, ljepilo i već napravljenu mapu s abecedom. Učenici se jako vole igrati u grupama tako da za vrat zavežu medalju s pojedinačnim slovom i traže sve stvari koje počinju tim slovom. Kada dijete na medalji ima slovo m, u razredu pronalazi sve predmete što počinju glasom m i stavlja ih u košaru. Čak je i tepih s napisanom abecedom vrlo aktualan u razredu. Učenici uz pomoć slika potraže prvi glas u riječi i tu sliku stave na odgovarajuće mjesto u slovima abecede.

Pedagogija Marie Montessori nastala je iz promatranja djece. Ja još učim promatrati. Uvjerena sam da nastavnikovo promatranje djece poboljšava poznavanje učenika i njihovih sposobnosti. Prema zapažanjima djece u razredu, nastavnik priprema aktivnosti koje odgovaraju njihovoj dobi, interesu, znanju …. Volim podučavati u prvom razredu jer su učenici vrlo znatiželjni. Oni vole istraživati sebe, raditi s različitim materijalima i rukama isprobavati kako stvari funkcioniraju. Potrebna je samo dobra priprema učitelja, poznavanje djece i izrađeni materijali.

Literatura

  1. Montessori, M. (2006). Srkajoči um. Ljubljana. Uršulinski zavod za vzgojo, izobraževanje in kulturo.
  2. Rode, S. (2016). Priročnik za matematiko. Interno gradivo s Montessori obrazovanja.
  3. Kordeš, M. (2013). Program vrtca Montessori. Ljubljana. Montessori inštitut. 
  4. Rode, S. (2016). Priročnik za jezik: Govor in pisanje. Interno gradivo s Montessori obrazovanja.

Tehnički dan u svijetlu interdisciplinarnog povezivanja

suzana_RZ

Suzana Rajgl  Zidar

Učitelji u svojem poučavanju sve više naglašavamo raznolikost u korištenju metoda i oblika rada, a sve više pokušavamo osmisliti lekcije u smislu interdisciplinarne integracije. To također ima smisla, jer se neke teme ne mogu promatrati samo sa stajališta jednog predmeta, već sa stajališta više njih. To je istovremeno i integriraniji, učenicima bliži i aktivniji pristup. Teme i ciljevi nekih predmeta su isprepleteni, nadograđeni i međusobno povezani. Također su povezane metode i oblici podučavanja.

Također, Žibert, 2007 (str.27) naglašava da bi svaki učitelj uz vertikalni prijenos znanja iz svog predmetnog područja trebao podučavati učenike i da to znanje horizontalno povežu sa znanjem koje su stekli u drugim predmetima, budući da samo naj taj način moguće znanje, raspoređeno po različitim predmetima, učeniku učiniti smislenim, korisnim i životnim. Učenici tako shvaćaju svrhu djelotvornog korištenja već stečenih znanja i aktivnosti u različitim predmetnim i životnim područjima, te na taj način stječu nova znanja na otvoren način, predmetna zatvorenost nestaje, a učenici, razvijajući međusobno povezane strukture mišljenja, uče o potpunom preplitanju znanja na različitim područjima. Međutim, učinkovita interdisciplinarna integracija zahtijeva sposobnost nastavnika da spriječi interdisciplinarnu integraciju u nasilno lijepljenje gradiva oko vodećeg sklopa učenja.

Mislim da svaki učitelj čini sve što može na ovom području. Kontinuirano obrazovanje, otvaranje novih vidika i gledanje izvan utvrđenih okvira je ono što učiteljima daje novi, kritički pogled na poučavanje.

U kombiniranom odijelu prvog i drugog razreda učiteljica i ja provele smo planirani tehnički dan naslovljen Promet. Provodile smo interdisciplinarne aktivnosti jer smo kombinirale ciljeve pri predmetu učenja o okolišu i matematike. Planiranje je započeto postavljanjem ciljeva za oba predmeta. Pažljivo smo pregledale nastavni plan i program te definirale ciljeve koje želimo ostvariti tijekom tog dana.

Ciljevi u vezi uz prirodu i društvo:

  • Upoznajte okolinu škole i put do škole. (1.R)
  • Upoznajte mogućnosti za orijentaciju u okolišu (prema poznatim objektima). (2.R)
  • Koristite osnovne pojmove koji se odnose na značajke krajolika školske okoline (straga, ispred, lijevo, desno, gore, dolje). (1.R)
  • Promatrajte i upoznajte prometne putove oko škole i upoznajte se sa sigurnim načinom odlaska u školu. (1. i 2. r)
  • Mogu opisati koji su prometni znakovi važni za pješake i bicikliste oko škole. (1.R)
  • Znati važnost prometnih znakova na koje nailaze na putu do škole i znakove koji su važni za ponašanje pješaka. (2.R)
  • Mogu izgraditi model školskog okruženja i simulirati prometne i prometne situacije. (1,2 r)

Ciljevi vezani uz matematiku:

  • Orijentiraju se na ravnini (na listu papira). (1. i 2. r)
  • Prepoznati, imenovati i opisati osnovne geometrijske oblike u životnim situacijama (objektima) i matematičkim okolnostima (modeli). (1 i 2)
  • Izraditi modele tijela i likova i opisati ih (1, 2r)
  • Crtati slobodne crte i likove (1, 2r)
  • Koristite geometrijske alate (predložak) za crtanje ravnih linija i znakova. (1 i 2)
  • Identificirajte i nacrtajte različite linije (ravne, zakrivljene, zatvorene, rastvorene, lomljene). 2.R
  • Brojite, pište i čitajte brojeve do 20, uključujući broj 0. (1., 2.r)

Počeli smo s kraćom bajkom o prometu, zatim smo se podijelili u 3 skupine na temelju putokaza. Stoga su skupine bile slučajne, heterogene, a sastojale su se od učenika prvog i drugog razreda.

Tada smo željeli saznati što učenici već znaju o prometu. Svaka skupina dobila je plakat na kojem je svaki učenik nacrtao ili napisao što zna o prometu. Tako su učenici razvili i socijalne vještine (osjećaj uzajamne pomoći i sposobnost pregovaranja). Predstavili su svoje proizvode i izložili ih u učionici. Učenici su izričito izrazili želju da znaju što bi željeli naučiti o prometu.

Prije nego što smo krenuli na promatračku šetnju okolinom škole, ponovili smo pravila sigurnog hodanja u prometu, obukli reflektirajuće prsluke, stavili žute marame i razgovarali o tome na što bismo trebali obratiti pozornost u šetnji. Kako je blizu škole gradilište, na putu smo naišli na mnogo prometnih znakova, pogledali smo njihove oblike, izbrojili ih i usporedili. Kad smo se vratili u školu, željeli smo otkriti koliko i koja sredstva prijevoza će u 10 minuta proći pokraj naše škole. Utvrđene brojke zapisali smo u tabelu i nacrtali histogram (u stupce).

Promatranje prometa u okolici škole (10 min)

tablica1Tablica 1. Prikaz stupca (histogram)

tablica2Tablica 2. Tablica za unos podataka

Nakon povratka u razred, učenici su završili posao, tabelu i stupce nalijepili u bilježnice za matematiku, slijedila su pitanja o tome koliko je vozila prošlo pored nas u 10 minuta, koliko je više bilo automobila nego motocikala, …

Uz pomoć učiteljice predstavili smo prometne znakove koji su važni za pješake i koje susrećemo oko škole ili na putu do škole. Učenici su prepoznali važnost onih prometnih znakova s kojima smo se susreli na promatračkoj šetnji, objašnjavajući važnost drugih.

Nakon toga slijedi samostalan rad. Uz pomoć donjeg lista učenici su provjerili znanje o osnovnim prometnim znakovima.

Razreži po crtkanim crtama i pomiješaj. Nakon toga svakom prometnom znaku dodaj odgovarajući zapis. Zadatak nalijepi u bilježnicu za Prirodu i društvo.

tablica3

Dan smo završili kreativno. Učenici su u grupama gradili model školske okoline i simulirali promet i prometne situacije. Crtali su i izrezivali prometne znakove, gradili zgrade, u prostor su smjestili školu, vatrogasce, crkvu, a neke (njima poznate) zgrade povezali su s cestom, na nju postavili automobile, pješake, nakon čega je uslijedila simulacija prometnih situacija. Učenici su imali na raspolaganju lego kocke, kocke, kvadre i valjke, fotokopije prometnih znakova, lišće, tvrdi papir, bojice, štapiće, plastelin, vunu, vrpce, autiće, ljudske figurice i druge materijale koje su donijeli od kuće ili su bili dostupni u školi. Unutar grupa morali su se dogovoriti što će izraditi, tko će nešto izraditi i od čega, tek onda je slijedila izrada. Nastavnice smo cijelo vrijeme nudile pomoć i smjernice. Uradci su bili maštoviti, učenici su se njima ponosili, na kraju dana su prezentirali svoje dojmove i prijedloge za poboljšanje modela.

Literatura

  1. Učni načrt za matematiko (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Učni načrt za spoznavanje okolja (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  3. Žibert, S. (2007). Medpredmetna povezanost vzgojnih predmetov v prvih treh razredih. Razredni pouk, 9 (3), str.27.

Okoljska vzgoja v 1. razredu podaljšanega bivanja reciklaža

odpadnih papirnatih brisač

franja_simcic

Franja Simčič

Uvod

Kopičenje odpadkov predstavlja velik problem sodobne družbe. Potrebno je že zelo zgodaj začeti ozaveščati otroke o katastrofalnih posledicah nepremišljenega onesnaževanja okolja, ki pušča trajne posledice na rastlinah, živalih, zraku, vodi in tleh. Zgodnje ozaveščanje otrok je temelj vzgoje za prihodnost. Odrasli jim moramo biti vzor. Odgovornost učiteljev in vzgojiteljev je še toliko večja, da pri otrocih že zelo zgodaj vzbudimo čut in skrb za čisto okolje na njim najbolj primeren način.

Učenci v času podaljšanega bivanja prepletajo in nadgrajujejo učno snov in vzgojno-izobraževalne cilje pouka. Pri tem mora učitelj podaljšanega bivanja upoštevati potrebe, interese in želje učencev, njihovih staršev in tudi šole. Učencem je potrebno omogočiti skupno načrtovanje in izbiranje aktivnosti. Pri ustvarjalnem preživljanju časa, dejavnosti, ki je namenjena razvedrilu, sprostitvi in počitku, učitelj usmerja učence v aktivnosti z določenimi cilji, ob čemer upošteva in omogoča njihov interes in sposobnosti. Aktivnosti potekajo v okviru vsebin, ki jih ustvarjajo učenci, učitelj pa je animator dejavnosti. Učenci v času sprostitvene dejavnosti širijo izkušnje z različnih področji.

V času, ko so finančni viri vse bolj omejeni in ko je veliko prepuščeno iznajdljivosti učitelja, je še toliko bolj pomembno, da se poslužujemo idej, ki finančno ne bremenijo. Iz odpadnih materialov se da izdelati zanimive uporabne izdelke in igrače.

Okoljska vzgoja v 1. razredu

Vključevanje okoljske vzgoje v pouk ima vse večji pomen. Odgovoren odnos do sebe in narave ter soodvisnost obeh je potrebno spodbuditi v mladem človeku, da bo iskal in prihajal do novih spoznanj.

clip_image002 clip_image004
Slika 1, 2: Primer ločevanja odpadkov

V prvem razredu OŠ učenci nadgradijo znanje iz vrtca v okviru predmeta spoznavanje okolja. Eden od pomembnih splošnih ciljev je ohranjanje naravnega okolja in sonaravno gospodarjenje z njim. Učenci oblikujejo pozitiven odnos do živih bitij in narave kot celote ter razvijajo odgovoren odnos do okolja in varovanja narave. Poleg tega razvijajo sposobnost za lastno raziskovalno delo in usvajanje postopkov. Znajo opisati, kako sami in drugi vplivajo na naravo. Pojasnijo, kako sami prispevajo k varovanju in ohranjanju naravnega okolja ter k urejanju okolja, v katerem živijo.

clip_image006 clip_image008 clip_image010
Slika 3, 4, 5: Izdelovanje opozorilnih tabel

V podaljšanem bivanju smo se z učenci 1. razreda odločili, da bomo z različnimi dejavnostmi pomagali naravi in jo obvarovali pred škodljivimi posledicami neločevanja odpadkov. Dejavnosti so temeljile na aktivnem in raziskovalnem delu. Organizirali smo jih problemsko s spoznavno usmerjenimi dejavnostmi. Učenci so bili aktivni in so prihajali do novih idej in spoznanj s svojo lastno dejavnostjo. Informacije o ločevanju odpadkov in reciklaži so iskali v primerni literaturi in iskali predloge za reševanje problema z odpadki v razredu. Ogledali so si Eko film, pospravljali so učilnico, v njej postavili ekološki otok, zbirali in ločevali odpadke, izdelali opozorilne table in voščilnico z recikliranim papirjem.

Pogovarjali so se s kuharicami, čistilko in hišnikom. Na terenu so usmerjeno opazovali in odlagali ločene odpadke v zabojnike in postavili opozorilne table v okolici šole, ki so nagovarjale k varovanju okolja. Med ustvarjalnim preživljanjem prostega časa so izdelovali različne izdelke iz odpadnih tulcev toaletnega papirja.

Reciklaža odpadnih papirnatih brisač

Učenci so z opazovanjem ugotovili, da je v našem košu za odpadke največ papirnatih brisač. Ugotovili so tudi, da nekateri učenci po umivanju rok in za brisanje miz porabijo naenkrat preveč papirnatih brisač. Predlagali so, da bi lahko porabili manj papirnatih brisač, če bi na podajalnik za brisače prilepili opozorilo. Tako bi porabili manj papirja, šola bi privarčevala denar za kaj drugega, v gozdu pa bi bilo posekanih manj dreves za izdelavo papirja.

Učenci so bili dovolj kritični pri omejitvi uporabe brisač. Kljub usmeritvam pa niso dobili ideje, da bi iz odpadnega papirja lahko ponovno naredili papir, ker se z recikliranjem papirja še niso srečali. Predlagala sem jim reciklažo odpadnega papirja iz učilnice. Ogledali smo si film o ročni izdelavi papirja. Iz odpadne škatle so izdelali zanimiv koš za zbiranje odpadnih papirnatih brisač.

clip_image012 clip_image014
Slika 6, 7: Opozorilna tabla in koš za zbiranje odpadnih papirnatih brisač in ostalih odpadkov

Čez nekaj dni so zbran papir natrgali na koščke in prelili z vodo, kjer se je čez noč namakal. Naslednji dan so s pomočjo učiteljice namočeno zmes papirja zmešali in sesekljali v multipraktiku. Dodali so še nekaj lončkov moke in malo mekol lepila. Učenci so izmenično lovili papirnato pulpo na mrežo, pustili, da se odteče in jo odlagali na bombažne krpice, popivnali z gobico, dali med papir in bombažne krpe ter vse skupaj obtežili. Čez nekaj dni smo dobili moker papir, ga dokončno posušili in obrezali v manjše kvadratne kose.

clip_image016 clip_image018
Slika 8, 9: Ročna izdelava papirja

clip_image020Na ročno izdelan papir so s prsti s tempera barvami natisnili cvetove in listke ter izdelali voščilnico za mamo ob dnevu žena.

Slika 10. Poslikava ročno izdelanega papirja

Zaključek

Na primerih dobre prakse sem prikazala različne možnosti seznanjanja učencev z dejstvom, da so odpadki lahko velik problem in jih usmerjala skozi problemska vprašanja. Ob tem so učenci na aktiven način sodelovali, spoznavali problematiko in iskali njim primerne ustrezne rešitve. Želela sem, da se jih ta problematika čim bolj dotakne in jo čim bolj doživijo, saj bo le tako rezultat trajen in učinkovit. S preprostimi dejavnostmi, primernimi starostni stopnji učencev in njihovimi razvojnimi značilnostmi, sem želela pri učencih zbuditi zanimanje in ozaveščenost o tako pomembni problematiki kot so v današnjem času odpadki.

Želela sem, da bi učenci spoznali, da lahko odpadke na domiseln način ponovno uporabimo v druge namene. Učenci so z veseljem sodelovali pri izdelavi različnih izdelkov od reciklaže papirja do izdelave voščilnice. V času ustvarjalnega preživljanja časa se lahko učenci na zanimiv način sprostijo, razvedrijo, ustvarjajo, utrjujejo učno snov, pridobivajo koristne izkušnje in razvijajo različne spretnosti.

Literatura

  1. Ministrstvo za izobraževanje, znanost i šport
  2. J. Fefer, Jaka pomaga naravi. Vrhnika: FIF – okolje varstveno svetovanje, 2002.
  3. J. Fefer, Nejc obišče Center za ravnanje z odpadki.Vrhnika: FIF – okolje varstveno svetovanje, 2003

Teče mi, teče vodica

tatjana_malovrh

Tatjana Malovrh

Narava kot okolje je sredstvo in učilnica, s katerim vplivamo n167a otroka, na njegov razvoj in odnos do narave – okolja.

Veliko veselje naših otrok je potok Lomščica, ob katerem se velikokrat sprehajamo in kjer otroci velikokrat zastavljajo vprašanja, zakaj to, zakaj ono, zato smo se odločili, da bomo prek projekta Teče mi, teče vodica potok Lomščica bolj podrobno raziskali.

Projekt je bil načrtovan v dve smeri: kot igra otrok v vodenem kotičku in kot opazovanje potoka in hkrati kot prepoznavanje urejenega in neurejenega okolja, na katerega naletimo v času naših sprehodov.

Otroci so se z vodo igrali. Raziskovali so, kako lahko gibljejo roke pod vodo, kateri predmeti IMG_6984so plovni in kateri se potopijo, kakšne zvoke lahko ustvarjamo v vodi s pomočjo različnih pripomočkov (steklenice, lij, cedilo, slamice, cevi, ladjice). Otroci so ugotavljali, da z rokami lahko ustvarjajo nežne tone, lahko škropijo vodo, jih lahko potapljajo v vodo in ustvarjajo kapljice.

Spoznali smo, kakšne barve je voda, kakšen je njen vonj in okus, kako voda izhlapeva in zakaj jo uporabljamo, kaj se zgodi, če jo obarvamo in od česa je odvisna intenzivnost barve v vodi.

180Dejavnosti ob potoku so otroke zelo zaposlile. Otroci so bili navdušeni, da so lahko svoje dlani pomočili tudi v potok in občutili vodo, ki je tekla preko njihovih dlani. Ugotavljali smo smer toka vode z ladjicami iz papirja, merili smo gladino vode na dveh mestih z označenima palicama in jih primerjali. V potok smo postavili mlinček in opazovali delovanje le-tega. Poslušali smo zvoke ob potoku, z mrežo in posodo smo zajeli vodo, blato iz struge potoka in kasneje razvrstili zajeto (rastline, živali, kamni, blato) v posodice in vse to opazovali s povečevalnim steklom. 182

Presejali smo kamenje, ugotavljali zgradbo kamenja in na manjše ploščate kamne risali razne umetnije. Ogledali smo si veliko naravoslovnih knjig o potoku in živalih v njem. Spoznali smo nove pravljice, naučili smo se nove pesmice, ki 183jih z veseljem prepevamo ob raznih priložnostih.

Z učenjem moramo začeti zgodaj. Za naravoslovje je najbolje takrat, ko so otroci najbolj radovedni. To so predšolska in zgodnje-šolska leta, pravimo obdobje »zakajčkov«, zato se strokovni delavci v vrtcu še posebno potrudimo, da na »zakajčke« poskušamo poiskati odgovore.