U potrazi za sigurnijim internetom

Marijana Kuna i Goran Podunavac

Sažetak

Tradicionalno svaki drugi tjedan u veljači učenici Osnovne škole Popovac sudjeluju na radionicama o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu. Učenici se svakodnevno susreću s internetom i stoga ih je važno osim upoznavanja i redovito podsjećati na pravila ponašanja u virtualnoj komunikaciji i takvom okruženju. Stavljajući naglaska na pravila sigurnog ponašanja ukazujemo učenicima zašto je važno da čuvaju i ne otkrivaju svoje osobne podatke, uključujući svoju adresu, ime škole, telefonske brojeve i slično. Također, tijekom izrade različitih digitalnih materijala potičemo učenike da vode računa o autorskim pravima, počevši od toga da potpisuju materijale koje su sami izradili koristeći neku licencu do toga da poštuju tuđe radove. S obzirom na to da sve više učenika koristi internet i mobilne telefone za komuniciranje, internetsko nasilje ‘cyberbullying’ je također sve veći problem pa kontinuirano podučavamo učenike o mogućim oblicima internetskog nasilja i kako ga prepoznati. Tijekom nastave i izvannastavnih aktivnosti uvijek ističemo prihvatljiva pravila ponašanja i educiramo učenike kako bi i sami shvatili važnost nulte stope tolerancije na internetsko nasilje.

Ključne riječi: internet, e-sigurnost, internetski bonton.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta obilježava svoju dvadesetu godinu postojanja. U Osnovnoj školi Popovac bila je to još jedna nova prilika da se svi zajedno podsjete zašto je toliko važno biti oprezan na internetu. Aktivnosti s učenicima predmetne nastave proveli su: učitelj informatike Goran Podunavac, školska knjižničarka Marijana Kuna i učiteljica fizike i tehničke kulture Martina Vidak.

Središnji dio

S učenicima petih razreda na satu Informatike razgovaralo su o dobrim i lošim stranama interneta, kako zaštiti sebe, svoje podatke i svoje uređaje na internetu. Učenici su naučili kako pisati poruke, kao se pristojno ponašati te kako reagirati u slučaju kada prepoznaju elektroničko nasilje. Također, rješavali su HAKOM-ov kviz s ciljem da na stvarnim primjerima prevara, sami pokušaju procijeniti kako bi trebali postupiti u određenoj situaciji. Pri tome su uvidjeli da neke prevare mogu izgledati legitimno, ali i da neki primjeri koji su legitimni mogu izgledati kao prevare. Naglašeno im je da svakog dana napadači osmišljavaju nove prevare, tako da učenje i informiranje o novim izazovima na internetu nikad ne prestaje.

Sudjelujući u eTwinningovom projektu Virtual Museum Night 2023. učenici šestog razreda dobro su upoznati s važnošću medijske pismenosti, odgovornog korištenja digitalnih alata što uključuje poštivanje autorskih prava, pravila ponašanja uz naglasak na digitalnu sigurnost i zaštitu podataka. Za projektnu aktivnost pod nazivom Netiquette na Twinspaceu su učenici sa svojim vršnjacima iz nekoliko europskih zemalja upisivali pravila o autorskim pravima, pravilima ponašanja i e-sigurnosti. Osim toga izrađivali su i digitalne postere o zlonamjernim programima, jer mogućnost zaraze virusima, crvima, trojanskim konjima i dr. dok je računalo spojeno na internet neprestano je prisutna. Naučili su i da popunjavanjem internetskih obrazaca za prijavu na neku stranicu ili komunikacijski servis, za preuzimanje (download) sadržaja ili za sudjelovanje u raznim online natjecanjima, ne trebaju biti naivni i davati osobne podatke, uključujući i podatke debitnih i/ili kreditnih kartica svojih roditelja, jer na taj način mogu postati i žrtve različitih prijevara. S učiteljicom Martinom Vidak na Satu razrednika izrađivali su postere na kojima su predložili nekoliko vedrih i lijepih poruka kojima zaustavljaju e-nasilje.

U ulozi dizajnera našli su se učenici sedmih razreda koji su svoja znanja o e-sigurnosti pokušali grafički prikazati na različitim predmetima upotrebom digitalnih alata po želji. U natjecateljskom dugu zaigrali su Kahoot kviz o sigurnosti na internetu i pokazali školskoj knjižničarki Marijani Kuna da surfaju sigurno i odgovorno.

Nakon posjeta Beču i sudjelovanja u LEAD Online internacionalnom treningu za trenere u sklopu projekta Learn, Engage, Act: Digital Tools to Prevent and Counter Hate Speech Online, učitelj informatike Goran Podunavac proveo je još jednu radionicu s učenicima osmih razreda. Učenici su analizirali brojne poruke mržnje i prijetnje na društvenim mrežama i portalima, što sami vlasnici tih medija poduzimaju u borbi protiv govora mržnje te uvidjeli koliko je potrebno značajno podići svijest o nedopustivosti i štetnosti takvog izražavanja, ali i njegovoj nezakonitosti i kažnjivosti. Zadani i ostvareni ishodi bili su upoznati učenike s govorom mržnje te s razlikom u odnosu na slobodu govora; razumijevanje utjecaj govora mržnje na pojedince i zajednicu; osmišljavanje pozitivne reakcije (protureakcije) ili protuargumentacije za govor mržnje s kojim se učenici sreću te pripremanje i provođenje aktivnosti s ciljem da učenici kao pokretači promjena doprinesu osvještavanja i prevencije govora mržnje.

Učenicima predmetne nastave poseban izazov bio je escape room – Potraga za sigurnijim internetom 2023. Nakon što su upisali svoj nadimak i osmislili slogan za Dan sigurnijeg interneta, pokušali su odgovoriti na 20 pitanja. Šestero učenika iz Popovca izuzetno je uspješno s maksimalnim brojem bodova došlo do kraja kviza i dokazalo da posjeduju potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje. Njihov uspjeh neće proći nezapaženo zahvaljujući organizatorima navedene potrage. S nestrpljenjem očekuju nagrade koje su im osigurali udruga Suradnici u učenju, CARNET i Nacionalni CERT s partnerima.

I ove godine djelatnici Osnovne škole Popovac sudjelovali su na osmosatnoj online konferenciji “Potraga za boljim internetom”. Inspirirani su brojnim primjerima iz prakse, a ujedno su i produbili svoja znanja o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade.

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi Popovac traje tijekom cijele nastavne godine, a aktivnosti koje se provode s učenicima organizirane su s ciljem da se svima njima olakša snalaženje u bespućima interneta i pomogne im da budu što oprezniji u ostavljanju svojih digitalnih tragova. Učenici su aktivno sudjelovali u radionicama, pokazali su veliki interes i znanje o poznavanju interneta i opasnosti na internetu, ali i ponudili izvrsne dobre savjete za sprječavanje opasnosti na internetu.

Izazov čitanja lektire iz užitka

Željka Krizmanić i Marijana Kuna

Sažetak

Rad u kombiniranom odjelu posebno je izazovan, pa je obrada lektire “Čarobnjak iz Oza” L. F. Bauma i „Hrabnica“ Željke Horvat-Vukelja bio prava avantura koja je zamišljena kao zajednički projekt školske knjižničarke i učiteljice razredne nastave. Cilj projekta bio je obraditi književno djelo na učenicima zanimljiv način, povezati ga sa svim nastavnim predmetima u trećem i prvom razredu, koristiti vizualne predloške, digitalne alate i medijske sadržaje te provesti vrednovanje zadovoljstva učenika.

Ključne riječi: lektira, čitanje iz užitka, motivacija.

O čitanju, knjigama i važnosti stručne suradnice školske knjižničarke u obradi lektire

Učenici vole promjene, pa je najčešće stručna suradnica školska knjižničarka pozvana održati sate motivacije za čitanje ili obradu same lektire iako se može uklopiti u bilo koju nastavnu jedinicu.

Uvjet za razvijanje ljubavi prema čitanju su kratka, zabavna i lagana književna djela. Važno je održati uvodni sat predstavljanja svih lektira koje će učenici čitati tijekom godine i na taj način zaintrigirati učenike. Taj posao može obaviti školska knjižničarka. Učenici će zapamtiti što im se svidjelo pa će pročitati nekoliko naslova u cijelosti.

Kako može izgledati suradnja knjižničara i učitelja?

Ona se treba ostvarivati kroz tri oblika suradnje:

• suradnja u pripremi za motivacijski sat lektire
• aktivna suradnja na satu
• suradnja u refleksiji

U današnje vrijeme moguće nastave na daljinu knjižničari trebaju biti prisutni u svim virtualnim razredima kako bi ih mogli učenike uputiti na mrežne stranice cjelovitih tekstova lektire i ostalih upita. Učenici bi sami dnevno trebali određivati tempo i količinu pročitanog teksta sukladno njihovim obvezama. Knjižničar bi mogao u suradnji s učiteljicama provjeriti znanje pročitanog teksta kreiranjem sadržaja u nekom digitalnom alatu.

Učitelj je taj koji svojom metodičkom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa pridonosi motivaciji učenika i poticanju zanimanja za čitanje.[1]

Za dobru motivaciju važno je poznavati iskustvo učenika. Ona zna iskustveno uputiti tko će od učenika dobro reagirati na aktivnosti kao i na posebnosti pri radu s pojedinim učenicima.

Književno djelo zahtijeva obostranu komunikaciju. Vizualna komunikacija izrazito je važna učenicima razredne nastave. Vizualni predlošci doprinose “usavršavanju kulture čitanja, kulture slušanja i kulture usmenog izražavanja i stvaranja”[2] To je u osnovnoj školi najčešće crtež. Učenici jasno, tematski prepoznatljivo, pregledno i čitljivo osmišljavaju svoj predložak na zadanu temu.

Sat motivacije

Učenici dobivaju kratku uputu za aktivnost. [3]. Cilj predloška labirinta je pronaći put kune do jabuke. Slijedi razgovor o važnosti putovanja i preprekama na putu. Prepričavanjem svoga iskustva lako se može opaziti razina i vještina korištenja dosad usvojenog vokabulara.

Uz digitalni alat Wordwall i digitalni kotač učenici objašnjavaju izreke koje su čuli, a koje nisu, po smislu. Cilj aktivnosti je bio saznati prepoznaju li učenici osobine koje su predstavljene izrekom. Primjeri su: Plašljiv kao miš. On nema srce. Gdje ti je pamet? Razmišljam srcem. Glava mu je u oblacima. Nigdje nije kao kod kuće. Hrabar kao lav.

U ovoj aktivnosti učenici prvoga razreda su ravnopravno sudjelovali jer je lektirni naslov za njih bio “Hrabrica” Željke Horvat-Vukelja.

Uslijedila je aktivnost crtanja stripa u tri do četiri sličice. Svaki je učenik izabrao naljepnicu s likom i dodao mu osobine. Izborom čarobnog predmeta koji ga vodi kroz radnju dobiva osobine koje do sada nije imao ili su važne za razvoj radnje. U posljednjoj sličici postiže se cilj, lik postaje dobar ili zao, ali s razlogom. Ta ovu aktivnost bila su ključna pitanja:Tko je to? Što je dobio/pronašao? Koga je sreo? Kakav je postao? Kakav je bio njegov svijet? Ona omogućuju prepričavanje slijeda događaja i razvijanje mašte.

Učenicima koji vole čitati ovakav je sat zanimljiv kao kolaž različitih aktivnosti, dok se ne vješti čitači na ovaj način mogu dobiti smjernice koje će im olakšati čitanje i uvesti ih u svijet čitanja iz užitka.

Glazbena kultura

Učenicima je ponuđeno slušanje skladbe Somewhere over the rainbow raznih izvođača. Pogledali su isječak iz filma „Čarobnjak iz Oza“ gdje pjesmu izvodi Judy Garland. Učenici utvrđuju kakav je ugođaj i tempo pjesme. Otkrivaju izvodilački sastav – orkestar i solo ženski glas.

Hrvatski jezik i interpretacija lektire

Učenici slušaju interpretativno čitanje prvog poglavlja, a zatim prepričavaju poslušani tekst. Odgovaraju na pitanja, ispisuju nepoznate riječi i uočavaju po čemu se dječji roman razlikuje od ostalih vrsta književnih djela. Uz upute istražuju na računalu o životu književnika Franka Lymana Bauma te zapisuju osnovne podatke o njemu.

Nakon pročitanog romana uslijedila je analiza gdje u uvodnom dijelu učenici spajaju rečenice s likom koji ih izgovara. Svaki učenik rješava zadatak prolazeći labirintom.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/hr/resource/7535874/hrvatski-jezik/%c4%8darobnjak-iz-oza-izreke

Izdvajaju temu književnoga teksta, prepoznaju redoslijed događaja, povezuju likove s mjestom i vremenom radnje te ih opisuju prema izgledu, ponašanju i govoru. Utvrđivanje naučenog je provedeno uz pomoć digitalnog alata Wordwall. Učenici odgovaraju na pitanja pokrećući digitalni kotač koji se zaustavlja na nasumičnim pitanjima.

Dostupno na poveznici: https://wordwall.net/resource/7525087/%c4%8darobnjak-iz-oza-l-fbaum

Stvaralački dio

Učenici zamišljaju jedan lik iz romana i osmisle njegov opis. Opis zapisuju kratkom rečenicom, poput zagonetke. Zagonetku čitaju naglas, a drugi učenici pogađaju koji lik je opisan.

Velik sam i lijep. U nevolji pomažem svojim prijateljima iako sam jako plašljiv. (lav)

Dodatni zadatak

Učenici flomasterima na kartonu slikaju događaj ili lik koji ih se dojmio te sliku sijeku na dijelove kako bi napravili slagalicu.

Planiranje vlastitog učenja

Napravljen je plakat i postavljen u učionicu pomoću kojega su učenici mogli pratiti tempo čitanja. Svaki učenik je napisao inicijale na jedan geometrijski lik. Po stazi od žute opeke pomicali su svoj znak. Cilj je bio doći do Smaragdnog grada – kraja knjige. Opeke su bile označene brojevima, a svaki broj je predstavljao podnaslove priča. Na pojedinim opekama kao mamac ili poticaj za čitanje su se nalazile slike predmeta koji se spominju u priči (slama, zelene naočale, poklopac limenke).

Tjelesna i zdravstvena kultura

Zagrijavanje je provedeno oponašanjem kretanja poput likova iz romana (Lav, Limeni, Strašilo ili Dorothy). Zatim učenici samostalno osmišljavaju i uvježbavaju koreografiju na skladbu iz mjuzikla Somewhere over the rainbow.

Likovna kultura

Kao poticaj likovnom stvaralaštvu korišten je isječak iz mjuzikla Wizard of Oz. Od didaktički neoblikovanih materijala (kutije za ciple, kutije od čaja, konac) izrađuju panoramske kutije. Režu ih, spajaju i lijepe ljepljivom trakom. Motiv koji izrađuju biraju prema dogovoru. Koristili su kolaž papir, ljepilo, škare, plastelin, flomastere i dr.

Matematika

Učenici rješavaju jednostavne problemske zadatke zbrajanja i oduzimanja u kojima se spominju likovi i događaji iz dječjeg romana.

Vrednovanje

Učenici vode dnevnik čitanja koji ne podliježe sumativnom vrednovanju, ali se ishod prati uvažavajući učenikovu samostalnost i mogućnosti. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Sumativno je vrednovan ispit čitanja s razumijevanjem te panoramska kutija.

Zaključak

Učenici su obradu ove lektire ocijenili kao najzanimljiviju i došli do zaključka da je bilo potrebno puno pripreme za aktivnosti. Izazov učiteljicama i stručnim suradnicima je dopunjavanje ovog primjera obrade novim materijalima i aktivnostima, ovisno o sposobnostima koje će imati učenici. Cilj je bio upravo to: ponuditi doživljaj književnog djela koje će učenici pamtiti te potaknuti čitanje iz užitka.

Literatura

1. Kurtak, Marica (2017.), Vizualni predložak u obradi lektirnih djela, Školska knjiga, Zagreb
2. Visinko, Karol (2014.), Čitanje: poučavanje i učenje, Školska knjiga, Zagreb
3. Češi, Marijana, Đurđica Ivančić (2019.), Izazovi i umijeća učenja i poučavanja: hrvatski jezik i inkluzivni pristup, Ljevak, Zagreb
4. Mesić, Ana (2007.), Projekt u predmetnoj nastavi s polazištem u nastavi hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb
5. Peti-Stantić, Anita (2019.), Čitanjem do sporazumijevanja. Ljevak, Zagreb
6. Lučić-Mumlek, Kata (2004.). Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Školska knjiga, Zagreb
7. URL: http://mzos.hr/datoteke/1-Predmetni_kurikulum-Hrvatski_jezik.pdf (13.01.2021)

---

[1] Lučić-Mumlek, Kata. Lektira u razrednoj nastavi – metodički priručnik. Zagreb: Školska knjiga, 2004. str. 31.
[2] Kurtak, Marica. (2017.) Vizualni predložak u obradi lektirnih djela. Školska knjiga, Zagreb.
[3] predložak je preuzet iz dječjeg časopisa SMIB

Sigurnim koracima za bolji internet

Marijana Kuna i Goran Podunavac

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta obilježen je u cijelom svijetu pod sloganom ˝Zajedno za sigurniji internet˝. U Osnovnoj školi Popovac učenici od 1. do 8. razreda tijekom tjedan sudjelovali su u različitim aktivnostima s ciljem razvijanja kompetencija odgovornog i primjerenog korištenja digitalne tehnologije, prepoznavanja vjerodostojnosti informacija na internetu i njihovog kritičko vrednovanja te prevencije elektroničkog nasilja.

Ključni pojmovi: internet, Dan sigurnijeg interneta, Osnovna škola Popovac.

Učenici razredne nastave su na satu Informatike razgovarali o opasnostima na internetu; upoznali su se s pravilima ponašanja u virtualnom svijetu i mogućim posljedicama neodgovornog ponašanja. Izradili su plakate na kojima su prikazali dobre i loše strane interneta.

Učenici petih razreda su u svojim digitalnim stripovima predstavili priče u kojima su ukazali na opasnosti koje vrebaju u virtualnom svijetu. Dali su savjete kako se zaštiti, kako postupiti ako se sami nađu u opasnosti ili ako primijete da je netko od njihovih prijatelja žrtva elektroničkog nasilja. Sa školama partnerima u eTwinningovom projektu Pet koraka do istine drugu godinu zaredom odigrali su nekoliko kvizova. Cilj projekta je unaprijediti digitalne kompetencije učenika, poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu, kao i poučiti ih vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje kako bi znali tumačiti poruke (njihovu vjerodostojnost, pouzdanost i istinitost) u različitim medijima i na temelju njih donositi odgovorne odluke.

Učenici šestih razreda su dizajnirali pomoću digitalnih alata majice, boce, torbe i sl. predmete na kojima su istaknuli savjete za sigurno i odgovorno korištenje interneta. Svoje radove predstavili su učenicima iz deset europskih zemalja u međunarodnom eTwinningovom projektu Virtual Museum Night 2022.

S učenicima sedmih i osmih razreda na satu Informatike je održana radionica na temu Prekomjerna upotreba računala/interneta. S obzirom na izuzetno veliku rasprostranjenost, dostupnost, pristupačnost i nužnost uporabe interneta, kao i na mogućnost zadovoljenja različitih psihosocijalnih potreba putem tog medija, dio populacije može razviti i probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta ili ovisnost o internetu. Iako se često govori o ovisnosti o internetu kao krovnom pojmu, učenici su naučili da se zapravo ovisnost o internetu stvara specifičnim aktivnostima virtualnog okruženja: ovisnost o društvenim mrežama, o mrežnim videoigrama i mrežnoj pornografiji. Nakon što su upoznati kome se obratiti za pomoć, učenici su ponudili svoja rješenja: na koje načine bi mogli doprinijeti da kvalitetnije provedu slobodno vrijeme.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s Centrom za sigurniji Internet već osmu godinu za redom organizira aktivnosti s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među djecom i mladima, ali i roditeljima. Jedna od tih aktivnosti je i njihov online kviz za djecu i mlade o sigurnosti na internetu, kojeg su učenici predmetne nastave iz Popovca i Kneževa rado zaigrali. Pokazali su svoje znanje i uz malo sreće pokušali osvojili vrijedne nagrade.

Dan sigurnijeg interneta obilježen i drugom potragom za boljim internetom – interaktivnom igrom u kojoj su sudjelovali učenici i učitelji. Svatko je u svojoj igri tražio i kritički procjenjivao informacije na internetu, rješavao zagonetke i mozgalice, otkrivao tajne šifre i razotkrivao lažne vijesti. Zanimljivu igru pripremio je tim Udruge Suradnici u učenju sa svojim partnerima, kao i hvalevrijednu konferenciju “Potraga za boljim internetom”. Na cjelodnevnoj online konferenciji održanoj 8. veljače 2022. godine djelatnici škole poslušali su zanimljiva predavanja, otkrili nove igre za učenike, pogledali različite obrazovne sadržaje i pronašli inspiraciju za nove aktivnosti za učenike i roditelje na temu sigurnijeg, odgovornijeg i primjerenijeg ponašanje na internetu.

Detaljnije o aktivnostima koje su provedene na Satima razrednika i Informatike u Osnovnoj školi Popovac tijekom cijelog tjedna možete saznati u e-knjizi, koju su pripremili Web novinari pod vodstvom školske knjižničarke Marijane Kuna i učitelja informatike Gorana Podunavca.

Zaključak

Korištenje interneta posljednjih nekoliko godina je u stalnom porastu i sa sobom nosi mnoge prednosti, poput veće dostupnosti informacija i znanja, olakšane i brže komunikacije sa sugovornicima, razvoja digitalnih vještina i slično, ali kao i svaka tehnologija, osim prednosti, pred korisnike stavlja brojne izazove i donosi neželjene posljedice. Djeca i mladi svakodnevno koriste internet, mobilne uređaje i različite aplikacije te je edukacija o opasnostima, s kojima se mogu susresti u virtualnom svijetu, izuzetno važna – ne samo za Dan sigurnijeg interneta, već tijekom cijele godine.

Sigurno surfanje u OŠ Popovac

Goran Podunavac i Marijana Kuna

Dan sigurnijeg interneta jedan od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, a obilježava se svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače. U Osnovnoj školi Popovac cijeli je tjedan posvećen temama vezanim za poučavanje učenika o sigurnom korištenju interneta, zaštiti osobnih podataka u digitalnom okruženju, odgovornoj zabavi na internetu, pozitivnoj i poticajnoj komunikaciji i suradnji u virtualnom okruženju.

Internet i društvene mreže donijele su nam brojne mogućnosti – od komunikacije i dijeljenja trenutaka s bližnjima do novih poznanstava i internacionalnog povezivanja. U vrijeme pandemije koronavirusa posebno je do izražaja došla dobrobit tehnologije, ali preseljenjem naše komunikacije u online svijet, nažalost, povećao se broj internetskih prijevara, nasilja na mreži (cyberbulling). Također, svi smo svjedoci sve većem broju lažnih vijesti i dezinformacija. Danas je važnije više nego ikad poučavati djecu i mlade kako sigurno ploviti internetskim prostranstvima.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, Osnovna škola Popovac.

96 učenika male baranjske škole tradicionalno je sudjelovalo u brojnim aktivnostima od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Aktivnosti učenika razredne nastave

Učenici prvog razreda iz Popovca su nakon čitanja slikovnice o junaku Piku, koji je spasio internet, izrađivali plakate s korisnim savjetima. Ostali učenici razredne nastave potaknuti su na razmišljanje te su osmislili i naveli pet najvažnijih savjeta kojih se trebaju pridržavati tijekom korištenja interneta. U aktivnosti „Daj pet za sigurnost na internetu“ napisali su po jedan koristan savjet u svaki prst ruke. Osim toga što je navedena aktivnost zanimljiva, poučna je te su podigli svijest o korisnosti i opasnostima na internetu.

Slika 1. Učenici 1. razreda izrađuju plakat s pravila ponašanja na internetu

Učenici razredne nastave u PŠ Branjina sudjelovali su u aktivnosti „Semafor interneta“ u kojoj su navedene radnje trebali svrstati pod crveno, žuto ili zeleno svjetlo. Radi se o aktivnostima koje ne smiju raditi na internetu, o radnjama koje smiju raditi uz prisustvo ili dopuštenje roditelja te o stvarima koje slobodno smiju raditi na internetu.

U PŠ Kneževo učenici razredne nastave izradili su plakat na temu „Oprezno na internetu“ i sudjelovati u aktivnosti „Sigurno surfaj“ – izrade jedrilica, smišljanja i pisanja sigurnih savjeta koji su prethodno potaknuti razgovorom o pravilima ponašanja na internetu.

Slika 2. Prihvatiljiva i neprihvatljiva ponašanja na internetu

Aktivnosti učenika predmetne nastave

Učenici predmetne nastave u Popovcu i Kneževo su kroz interaktivna predavanja, radionice, kvizove i dr. sadržaje ponovili i usvojili kako ostati sigurni i odgovorni u virtualnom svijetu. Nakon izrade prezentacija i digitalnih plakata sa savjetima o sigurnom i odgovornom korištenju interneta, elektroničkom nasilju, autorskim pravima, neprovjerenim i neistinitim sadržajima, oblicima neprimjerenog ponašanja na internetu i sl. temama, učenici su se dotaknuli i teme očuvanja mentalnog zdravlja uslijed pretjeranog korištenja interneta koje često dovodi do ovisnosti.

Slika 3., 4., 5., 6., 7.: Digitalni posteri učenika izrađeni na satu Informatike

Na pitanje koriste li pretjerano internet, a da nisu svjesni vremena provedenoga na njemu i da to može dovesti do zanemarivanja njihovih osnovnih potreba, kao i zanemarivanja školskih obveza, rezultati provedene ankete u sklopu eTwinning projekta „Pet koraka do istine“ pokazali su kako 13 posto učenika već sada osjeća posljedice, a ponekad ih osjeća čak 47 posto učenika. Posljedice su zanemarivanje osnovnih potreba (ponajviše neispavanost), ali sve više trpe školske obveze.

Slika 8. Digitalni detoks

Učenici petog i šestog razreda pogledali su videozapis o elektroničkom nasilju, a učenici sedmog i osmog razreda videozapis o krađi identiteta. Govorili su o svojim iskustvima, a zatim su krenuli u interaktivnu potragu za boljim internetom koju je pripremila udruga Suradnici u učenju sa svojim partnerima. Učili su i pritom se dobro zabavili kroz igru (Kahoot kviz), a najuspješnijima su dodijeljene diplome za postignut uspjeh.

Prethodno navedene aktivnost s učenicima Osnovne škole Popovac proveli su učitelji Mateja Beck, Goran Podunavac, Martina Vidak, Ivana Vrbek Mesić i školska knjižničarka Marijana Kuna. Dakako da nisu iscrpili sve svoje ideje i polako promišljaju o aktivnostima koje će provoditi s učenicima tijekom narednih mjeseci.

Nakon provedenih aktivnosti jasno je da neprestano treba učiti o sigurnosti na internetu i uvijek biti na oprezu. O sigurnosti na internetu nastavlja se razgovarati s učenicima tijekom cijele godine, ali i istraživati i zajedno učiti jedni od drugih o odgovornom korištenju različitih medija. Odrasli bez obzira što znaju manje od učenika o nekim digitalnim tehnologijama, imaju više životnog iskustva i zato uvijek trebaju biti negdje tu kako bi djeci i mladima bili oslonac i podrška. Ali bez obzira na godine samo zajedno možemo stvarati bolji i sigurniji internet!