Razredni projekt: Kako je bilo nekada

– Sojeničari

katarina_vinsek

Katarina Vinšek

Sažetak

S obzirom na to da se naša škola nalazi u neposrednoj blizini Ljubljanskog barja, smatram da je potrebno posvetiti više vremena upoznavanju učenika s karakteristikama i načinom života sojeničara. Oko 2000. godine p.n.e. Ljubljansko barje naseljavaju sojeničari, koji su živjeli u sojeničarskim naseobinama. Voda koja je okruživala naseobine štitila je stanovnike od zvijeri i predstavljala izvor hrane. Jednostavan i drugačiji način života sojeničara, usko povezanih s prirodom, uvijek privlači učenike i budi u njima želju za istraživanjem. U tu svrhu svake godine u okviru nastave za 5. razred pripremamo razredni projekt koji traje cijelu školsku godinu. Predstavit ću vam neke aktivnosti odnosno radnje koje možete izvesti i sami.

Ključne riječi: sojeničarska naseobina (naselje), način života sojeničara, Ljubljansko barje, prapovijest, društvo.

Uvod

Do sada su na Ljubljanskom barju pronađena 23 ostatka koji se odnose na 23 veće sojeničarske naseobine te brojni predmeti zahvaljujući kojima se polako sastavlja mozaik načina života sojeničara/sošničara: glinena posuda, oruđe od životinjskih kostiju i rogova, bakreni predmeti, čamci izdubljeni u deblima, drveni kotač i osovina dvokolica.

Drveni kotač s osovinom, koji je ležao u močvarnom tlu 5200 godina, danas se smatra najstarijim drvenim kotačem na svijetu.

Tko su bili sojeničari i kako su živjeli?

Sojeničari su živjeli tijekom bakrene dobe, oko 2000 godine p.n.e. Naselili su se na jezeru koje je prekrivalo današnje Ljubljansko barje. Ovo ime (mostiščarji) dobili su jer su živjeli u drvenim nastambama koje su međusobno bile povezane mostovima. U jezersko dno bilo je zabijeno kolje na kojem su postavljene sojenice. Uglavnom su se bavili lovom i ribolovom te primitivnom poljoprivredom. Bili su odjeveni u životinjske kože. Kao prevozno sredstvo koristio se drveni čamac (sažeto MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si)).

Koristili su glinu i izrađivali posuđe te jednostavan nakit. Osim ribara bilo je i pastira, koji su već imali svoja stada, pa možemo reći da su to bili i prvi počeci ispaše i bavljenja stočarstvom.

No, poznavali su također trgovinu i trampu, a ne smijemo zaboraviti da su se bavili i kožarskim zanatom (dabrova koža).

Sojeničari odnosno sošničari su redovito jeli meso i maSlika 1 - Mostišča na Ljubljanskem barjusti, mliječne proizvode, puževe, rakove, školjke i jaja. Prikupljali su također slatki i ljekoviti med. Jeli su rukama (Gale i sur., 2019.).

Slika 1. Sojeničarske naseobine na Ljubljanskom barj
Izvor: Od prvih bivališč do stalnega domovanja (os-toncke-cec.si)

Prezentacija projekta

1. Obrada književnih djela

Zajedno s učenicima čitam knjigu Deček Brin na domačem kolišču (Dječak Brin u svom naselju), autora Sebastijana Pregelja. Knjiga govori o dječaku Brinu, koji živi u jednoj od sojeničarskih naseobina koje su u davna vremena postavljane na jezeru, koje se nalazilo na površini koju danas prekriva Ljubljansko barje. Ima veliku obitelj, koju vodi djed Volk (Vuk). Iako većina djece vjeruje u ono što im ispričaju stariji, Brin je vrlo znatiželjan dječak. Ne vjeruje da se iza visokih planina, koje su prekrivene vječnim snijegom i ledom, nalazi kraj svijeta. Slično je i s njegovim stricem Oblakom. Čovjek kojeg u naselju smatraju osobenjakom, kreira predmete od drveta koje drugi smatraju nepotrebnim i ne razumiju njihovu svrhu, sve do momenta kada dovršava svoj prvi kotač. Tek zahvaljujući Brinovom oduševljenju, drugi stanovnici počinju spoznavati njegovu korisnost. Po ugledu na djeda djeda Volka koji je jednom prilikom pripitomio vuka po kojem je dobio ime, Brin je pripitomio sokola. Kada pored svega još i prevari medvjeda te tako spasi pastira i stado, postaje junak u očima stanovnika naselja (sažeto Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si)).

Osim navedenog djela, učenicima predstavljam i sadržaj knjige Dabrovi, autora Janeza Jalna. Pročitam im neke odlomke koji zorno opisuju sojeničarske naseobine i način života sojeničara.

»Voda u jezeru narasla je do kolaca na kojima su bile postavljene kolibe, a počela je opadati tek kada je neke zabrinulo da će prodrijeti kroz pod i otjerati ih iz suhih ležišta u vlažne drvene čamce, istesane od po jednog samog debla, udubljene čamce, koji su se privezani uz naselje ljuljali na mutnoj vodi. Danju su, međutim, tiho klizili uokolo po jezeru te su tijekom obavljanja poslova nekoliko puta morali preploviti ​​udaljenost između naselja i kopna (Jalen, 1982, str. 7).

U učionici gledamo nekoliko videosnimki, koje su javno dostupne na internetu te na taj način lakše dobivamo predstavu o tome kako su živjeli sojeničari.

Posjećujemo školsku i mjesnu knjižnicu, pregledavamo literaturu, tražimo informacije i zapisujemo zanimljivosti koje pronađemo. U učionici potom izrađujemo plakate ili prezentacije o sojeničarima te ih prezentiramo i ocjenjujemo.

2. Izrada jednostavnog nakita

Najčešće nošene dijelove sojeničarske nošnje predstavljali su privjesci i ukrasne bobice od različitih materijala. Za izradu ogrlica koristili su izbušene školjke, kamenčiće, životinjske zube i lijepo oblikovane bobice od drveta i gline, nanizane na uzicu. U iškim naseobinama pronađene su dvije bakrene narukvice i pojasne kopče od životinjskih kostiju, a u sojeničarskoj naseobini na području Notranje Gorice otkriven je dio češlja izrađen od roga. Sojeničarke su izrađivale nakit od gline, kamenčića, kostiju i drugih prirodnih materijala. Za ukrašavanje jedne perlice trebalo im je nekoliko sati. Navečer su se okupljale oko vatre, čavrljale i pravile perlice. Izrađivale su čak i niti na koje su nizale perlice (Gale idr., 2019).

Na satima likovne umjetnosti također se trudimo sami izraditi ​​jednostavne lančiće, narukvice, naušnice i nakit za gležanj (nanožnice) od raznih prirodnih materijala. Učenici uživaju u kreiranju, a potom sa zadovoljstvom nose svoj nakit.

3. Kiparstvo

Sošničari su bili lončari. Lončarstvo je bila jedna od djelatnosti tipičnih za mlađa razdoblja prapovijesti. Posuđe su izrađivali ručno, pri čemu su oblici i ukrasi bili jednostavni. Izrađivali su ga za razne namjene: kuhanje, skladištenje, za držanje napitaka i pohranjivanje posmrtnih ostataka umrlih.

Na nastavi se učenici imaju priliku okušati u kiparstvu. Trudimo se napraviti jednostavno posuđe, zdjele i zdjelice od gline. Na ovaj način pokušavamo se još više približiti razumijevanju načina života sojeničara. Rad s glinom djecu umiruje i nehotice nas povezuje s prirodom.

4. Arhitektura, oblikovanje prostora

Sada kada smo se pobliže upoznali sa sojeničarskim naseobinama i načinom života u njima, vrijeme je da ih i sami izgradimo. U prirodi prikupljamo granje, slamu, pijesak, kamenje i druge prirodne materijale koji se mogu koristiti u radu. Rad se odvija u grupama pa, te je potrebno puno dogovora i suradničkog učenja. Učenicima uvijek prepuštam maksimalnu slobodu kreativnog izražavanja, usmjeravam ih i potičem u radu, pri čemu ponekad nešto predložim. Njihovi proizvodi svake su godine izvrsno urađeni i zaista jedinstveni.

Slika 2 - Izdelava mastiščSlika 3 - Izdelava mostišč
Slike 2 i 3: Izrada sojeničarskih naseobina (osobna arhiva)

Slika 4 - Naša mostiščaSlika 5 - Naša mostiščaSlika 6 - Naša mostišča
Slike 4, 5 i 6: Naše sojeničarske naseobine (osobna arhiva)

Zaključak

Sojeničari su živjeli usko povezani s tada netaknutom prirodom. Ona im je dala utočište, hranu, piće, bila je njihova korisna učiteljica i prijateljica. Čini se da su sojeničari to osjetili i da su je poštovali. Upravo ovako osjećamo se i mi na kraju projekta koji provodimo tijekom cijele školske godine. Svi smo bogatiji za nova znanja i zadovoljni svojim radom. Poštujemo prošlost i povijest te se iz njih učimo.

“Mi nismo stvaratelji povijesti. Povijest stvara nas.” – Martin Luther King, Jr.

Literatura

  1. Gale M., Osredkar E., Stražiščar T. (2016). Učna pot po stopinjah koliščarjev. Ljubljana: Srednja poklicna in strokovna šola Bežigrad.
  2. Jalen, J. (1982). Bobri. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  3. Pregelj, S. (2021). Deček Brin na domačem dvorišču. MIŠ Založba.
  4. MOJE MESTO LJUBLJANA (uni-lj.si) Dostupno na: http://www.educa.fmf.uni-lj.si/izodel/sola/2003/di/jurkovic/Moje_mesto/Cas.htm [Pristupljeno 15.1.2022.].
  5. Sebastijan Pregelj: Deček Brin na domačem kolišču (biblos.si) [Pristupljeno 15.1.2022.].

Videosnimke:
Ljubljansko barje in koliščarji – YouTube
KOLIŠČA – Vasi Sredi Jezera – YouTube
Ljubljansko barje nekoč – YouTube