Aktivno učenje i odgovornost

suzana_RZ

Suzana Rajgl Zidar

Uvod

U današnje vrijeme vrlo je važno učenike što prije opremiti komunikacijskim vještinama te im omogućiti susret sa što više metoda kojima razvijamo uspješan rad u suradnji sa drugima. Učimo za život i u svakodnevnom životu stalno smo u interakciji sa drugima. Nastavnici imaju na tom mjestu utjecajnu ulogu zbog toga što imaju na raspolaganju mnogo metoda i tehnika koje je moguće smisleno iskoristiti u našem odgojno-obrazovnom radu te s tim razvijamo učenikov integrirani razvoj (kognitivni, emocionalni i socijalni). Suradničko učenje je učenje u kojem se učenici aktivno uključe u nastavni proces, uče jedan od drugoga, međusobno se dogovaraju, potiču, traže najbolja rješenja, stvaraju kompromise, znaju si izreći pohvalu i međusobno si pomažu. A sve to popraćeno je napornim radom te pripremom nastavnika, stvara više buke u razredu te više mogućnosti za međusobne konflikte i nesporazume. U ovom članku predstavljen je teoretski kontekst suradničkog učenja, a zajedno s učenicima više sam puta izvela i analizirala metodu izvorna slagalica. Koristila sam je u okviru produženog boravka kod učenika prvog, drugog i trećeg razreda. Učenici su bili podijeljeni u heterogene grupe, svaki učenik imao je točno definiran zadatak i ulogu u grupi. Time bi trebao znatno pridonijeti uspjehu cijele grupe. Svakako je tu činjenica da rezultati ne dolaze sami po sebi, vještine je potrebno razvijati a napredak je ovisan i o želji, motivaciji i sposobnosti pojedinca.

Ključne riječi: suradničko učenje, aktivna uloga učenika, izvorna slagalica, integrirani razvoj.

Suradničko učenje

“Suradničko učenje najjednostavnije bi opredijelili kao učenje u malim grupama, u kojima je za učenje ključna interakcija, koja mora biti oblikovana tako da učenici prepoznaju da su njihovi ciljevi i zajednički ciljevi, da su u učenju odnosno obavljanju zadatka međusobno povezani i odgovorni za svoj rad i rad drugih, jer će samo tako dostići postavljeni cilj (Peklaj, 2001, str. 9).” Od tradicionalnog grupnog rada suradničko se učenje razlikuje po tome da jasno definira odgovornost pojedinca, uz kognitivne ističe i socijalne ciljeve, učenici uče suradničke vještine, pozitivno ovise jedan o drugome, razvijaju odgovornost jedan prema drugome te analiziraju svoj rad (Peklaj, 2001)

Cilj suradničkog učenja

Peklaj (2001) tvrdi da moramo u školi omogućiti uvjete za socijalni, emocionalni i duhovni razvoj učenika te kreirati uvjete za cjeloživotno učenje.

Zdenka Vidmar (2001, str. 3) misli da nastavnici kod suradničkog učenja slijede prvenstveno sljedeće ciljeve: učenici neka nauče određeno gradivo; provjerimo da li su ga naučili svi članovi grupe; razvijamo dobre odnose i socijalne vještine; učimo ih procesima učenja; osposobljavamo ih za različite uloge; učenicima pomažemo graditi samopouzdanje; privikavamo ih na kritičko ocjenjivanje procesa učenja i obavljenog posla; pripremamo ih za život – za uspješan rad u različitim grupama.

Djetetu bi dakle u školskom prostoru trebalo omogućiti oblikovanje cjelovite osobnosti na području znanja, dana mogućnost kritičkog odlučivanja, međusobne suradnje, a odgoj usmjeren prema međusobnoj toleranciji, poštovanju različitosti, odgovornom ponašanju, pravednosti, demokraciji te europskim vrijednostima. Rad u suradničkim grupama u razredu jedan je od najboljih načina za postizanje tih ciljeva. (Peklaj, 2004)

Osnovna načela

Kod organizacije suradničkog učenja potrebno je poštivati sljedeća osnovna načela ili ključne elemente: pozitivna povezanost ili međuovisnost među članovima grupe (zajednički cilj; učenici si pomažu sve dok svi članovi ne postignu zadane ciljeve); neposredna interakcija kod zajedničkog dogovaranja, planiranja i procjenjivanja rezultata; odgovornost svakog pojedinca za vlastiti rad i rad cijele grupe – rezultat grupe ocjenjuje se kao prosjek individualnih rezultata svakog pojedinca; skupine su sastavljene heterogeno (prema sposobnostima i drugim značajkama); vođenje je porazdijeljeno – svaki član nauči preuzimati vodeću i druge funkcije. Pri tome su važni ciljevi kognitivni, emocionalno-motivacijski i socijalni – stjecanje socijalnih vještina (komunikacija i suradnja – slušanje jedan drugog, davanje/primanje pomoći, razrješavanje konflikata, usklađivanje verbalnog i neverbalnog komuniciranja) te vještine, vezane na učenički zadatak (traženje informacija, posredovanje tih istih drugima, povezivanje, ocjenjivanje uspješnosti rješenja) (Peklaj, 1998 v Marentič Požarnik, 2010, str. 240).

Uloga nastavnika

Cirila Peklaj (2001, str. 91) navodi da mora biti nastavnikova pozornost kod suradničkog učenja usmjerena na djelovanje na dva nivoa: prema vođenju razreda te planiranju i izvedbi nastavnog sata. Pri tome se nastavnikova uloga uvelike razlikuje od uloge koju ima u tradicionalnom razredu, gdje učenici uče individualno. Razred više nije grupa pojedinaca nego postane grupa grupa, a uspješnost njegovog djelovanja ovisi o kakvoći i količini interakcije po grupama. Nastavnice Kozel in Kmetec (2001/2002, str. 55) u svojem članku Od individualnog prema suradničkom učenju ističu da je uloga nastavnika prijenos vođenja i odgovornosti za učenje na učenike. Tvrde da je uloga nastavnika iznimno važna pri oblikovanju uputa i planiranju prije početka nastavnog sata, a tijekom nastavnog sata vodi i prati rad po grupama. Nastavnik je u većoj mjeri organizator rada i savjetnik, koji podupire učinkovit grupni rad. Učitelj sluša, komunicira sa učenicima ali se pri tom ne miješa u njihov rad, ali i ne ignorira upite od strane učenika.

Izvorna slagalica

Izvorna slagalica namijenjena je učenju novog gradiva.

Kod uvodne prezentacije nastavnik podijeli rad učenicima na način da svaki učenik dobije samo dio nastavnih materijala.

U sljedećem koraku učenici se sastanu u ekspertnim grupama sa drugim učenicima, koji proučavaju isti problem. U tim ekspertnim grupama učenici zajedno proučavaju nastavne materijale, zajedno traže ključne informacije, odgovaraju na pitanja, sintetiziraju te napišu najvažnije zaključke. Tu se i pripremaju na prezentaciju za kolege iz razreda. Učenici se iz ekspertnih grupa vrate u matične grupe i prezentiraju i objasne gradivo, koje su naučili. Svaki učenik u matičnoj grupi predstavi svoj dio gradiva. Članovi grupe pažljivo slušaju, nato postavljaju pitanja i raspravljaju o gradivu. Na kraju svaki učenik piše individualni test na temelju kojeg je i ocijenjen. (Aronson, 1978, po Peklaj, 2001, str. 84).

Izvedba u praksi

Učenje novog gradiva pomoću metode Izvorna slagalica provodila sam prije nekoliko godina sa učenicima petog razreda. Provela sam je i u odjelu produženog boravka s učenicima prvog, drugog i trećeg razreda. Odlučila sam da će učenici detaljnije upoznati životinje oko nas, kao što su bubamara, pauk, poljski zec i vodomar. Tekstovi su bili iz revije Ciciban, tekstovi o pojedinoj životinji bili su duljine 9 do 16 rečenica učenici prvog razreda, koji još ne čitaju tekuće i sa razumijevanjem bili su pomoćnici drugim učenicima. Grupu učenika nisam poznavala jer sam se vratila na posao nakon duljeg odsustva. Pretpostavljala sam da nećemo moći provesti cijelu aktivnost u jednom danu, nego ćemo je podijeliti na više manjih dijelova. To se i dogodilo, izveli smo ju u četiri dijela (u trajanju od tri tjedna).

Zaključak

Aktivnost je bila teže izvediva u odjelu produženog boravka zbog odlaženja učenika na izvannastavne aktivnosti, heterogene grupe po godinama i zbog brzog pada motivacije kod nekih odgojno i nastavno teže vodljivih učenika. Rad sam tekao je prema zacrtanom planu, učenicima je bilo zanimljivo mijenjanje aktivnosti, metoda i oblika rada. Zbog suradničkog načina rada buka u razredu bila je prilično velika, kod učenika koji teže kontroliraju svoje emocije i djela mogla sam primijetiti i čuti neprimjereno visok ton govora, bilo je više kretnji (mahanje rukama), hodanja po prostoru, neki su se i ljutili odnosno nisu bili strpljivi prema učenicima, koji nisu sudjelovali i nisu davali dovoljno inicijativa. Zbog brzog mijenjanja aktivnosti i više uputa i usmjeravanja u hodu bilo je teže umiriti grupe do te mjere da bi čuli sljedeće upute za rad. Učenici u prvoj trijadi nisu bili navikli na takav način rada. Većina učenika je napisala da im se takav način rada sviđa, da im je zanimljiv i da su mnogo naučili. S tim se slažem i dodajem, da bi aktivnost imala još bolje rezultate u povodljivoj i odgojno manje problematičnoj grupi, jer je uglavnom četvorica učenika konstantno trebala poticaj, usmjeravanje i smirivanje. Učestalijom upotrebom suradničkih tehnika mogli bi razvijati i te vještine i priveli ih do te mjere, da rad tih učenika za preostalu grupu ne bi bio tako ometajuć.

Literatura

  1. Marentič Požarnik, B. (2000): Psihologija učenja i nastave. Ljubljana: DZS.
  2. Peklaj, C. (2001). Suradničko učenje ili Kad više glava više zna. Ljubljana: DZS.
  3. Peklaj, C. (2004). Suradničko učenje– jedna od mogućnosti za razvijanje integriranog razvoja učenika. Odgoj, 6 (23) (3), 16-20.
  4. Vidmar, Z. (2001). Kad više glava više zna. Katarina, 7 (1), 2-3.

Erasmus+ projekti u OŠ Zlatar Bistrica

Učimo i dijelimo iskustva s partnerima diljem Europe za bolju budućnost

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Sažetak

Erasmus+ projekti su se u OŠ Zlatar Bistrica počeli provoditi školske godine 2019./2020. i riječ je o projektima Learning Outside-Vivid Exploration i School Permaculture Garden. U projektu LO-VE partneri zlatarbistričkoj školi su Španjolska, Portugal, Slovačka, Češka i Finska, a naglasak je na učenju izvan učionice i istraživačkom učenju. U projektu SPG5 naši su partneri iz Sjeverne Makedonije, Malte i Islanda, a učenici i učitelji educiraju se o permakulturi te uređuju školski vrt koji nam ujedno služi i kao učionica na otvorenom. Prva godina provođenja projektnih aktivnost je iza nas, a evaluacija je pokazala kako su i učenici i učitelji stekli nova znanja i iskustva te se vesele nastavku projekta ujesen povratkom u školske klupe.

Ključne riječi: Erasmus+ projekti, zdravi stilovi života, mobilnosti, suradničko učenje.

Uvod

U Osnovnoj školi Zlatar Bistrica školske godine 2019./2020. započeli smo s provođenjem dvaju Erasmus+ projekata: Learning Outside-Vivid Exploration i School Permaculture Garden. Prva godina provođenja projektnih aktivnosti uspješno je privedena kraju jer je realizirano sve što smo planirali. Projekt LO-VE promovira inkluzivno obrazovanje, aktivan način sveukupnog života učenika i učenje na otvorenom u suradnji s partnerima iz europskih škola iz Španjolske, FinIstraživanje o zemljama partnerimaske, Češke, Slovačke i Portugala dok projekt SPG5 promiče zdrav način života u suglasju s prirodom, ekologijom i čistim okolišem te organiziranje školskog vrta po načelima permakulture i održivosti. Projektni partneri u ovom projektu su, uz našu školu, iz Sjeverne Makedonije, Malte i Islanda.

Slika 1. Istraživanje o zemljama partnerima

Mobilnosti nude brojne mogućnosti za učenje i profesionalni razvoj

Koordinatorice projekta u zlatarbistričkoj školi su knjižničarka Snježana Kovačević, učiteljica razredne nastave Andreja Jertec i ravnateljica Jasna Kokot Pelko, a sudjelovale su u fizičkim mobilnostima posjetivši Maltu, Španjolsku i Finsku, u koju su u siječnju ove godine otputovali i naši učenici i stekli nova iskustva dok su europski učitelji u ožujku posjetili OŠ Zlatar Bistricu i proveli svoj radni tjedan u Hrvatskoj upoznavajući školu, kolege, učenike, educirajući se o eTwinningu, obišli su Poučnu stazu „Šumaricu“ u Zlatar Bistrici, ali su upoznali i ljepote i kulturu Hrvatskog zagorja posjetivši Muzej krapIzrada licitarskih srcainskih neandertalaca, Trakošćan, Park Znanosti u Oroslavju, a u Mariji Bistrici izrađivali su licitarska srca. To je bilo prvo takvo iskustvo za OŠ Zlatar Bistrica da ugosti europske učitelje i predstavi se kao škola domaćin u sklopu europskog projekta.

Slika 2. Izrada licitarskih srca

Erasmus+ projekti kao prilika za učenje o zdravim životnim stilovima

U sklopu projekta School Permaculture Garden u OŠ Zlatar Bistrica uređuje se školski Rad u školskom vrtupermakulturni vrt i educira se o permakulturi, o zdravoj prehrani i važnosti boravka na svježem zraku u čemu imamo pomoć i podršku stručnjaka. Učenici 3.b razreda sadili su i sijali biljke, uz pomoć učiteljice uređivali su gredice, a u vrtu se održava i nastava.

Slika 3.Rad u školskom vrtu

U projekt su aktivno uključeni učenici članovi Projektne skupine koji su u projektnim aktivnostima sudjelovali i za vrijeme održavanja nastave na daljinu. Naime, na platformi Yammer organizirana je virtualna učionica preko koje su učenici s koordinatoricom Snježanom Kovačević razmjenjivali poruke, materijale, dijelili sadržaje, rješavali zadatke i radili na planiranim projektnim aktivnostima oba spomenuta projekta, a bili su organizirani i virtualni sastanci s učenicima i učiteljima iz zemalja partnera preko virtualne platforme ZOOM i Google Meet. U sklopu spomenutog projekta do sada smo imali prilike naučiti puno o permakulturi, na mobilnosti u Maltu surađivati sa stručnjacima u tom području i razgledati permakulturne vrtove „iz prve ruke“, voditeljice projekta iz OŠ Zlatar Bistrica posjetile su maltešku partnersku školu i upoznale način rada u njoj te aktivnosti vezane uz permakulturno vrtlarstvo. U prvim projektnim aktivnostima učenici su istraživali o zemljama partnerima služeći se liteVrt na Maltiraturom iz školske knjižnice i online izvorima, aktivno su radili u školskom vrtu, razmjenjivali iskustva s učenicima iz Malte, Islanda i Sjeverne Makedonije preko platforme eTwinning, izradili video o našoj školi kako bi ju predstavili.

Sl. 4 Vrt na Malti

U projektu Learning Outside-Vivid Exploration voditeljice projekta posjetile su u studenom 2019. godine Malagu i naučile više o PBL pristupu poučavanju – projektnom učenju i njegovim fazama te upoznale kulturu tog dijela Španjolske, a s učenicima su u siječnju 2020. godine sudjelovale u mobilnosti u Finskoj tijekom koje su pobliže upoznale finski obrazovni sustav i saznale da finski učenici provode veliki odmor u trajanju od jednog sata vani, sudjelovale u stručnima usavršavanjima i radionicama, a učenici u radionicama robotike i programiranja, sviranja tradicijskog finskog instrumenta finske citre, učili kako se orijentirati u prirodi, kako učiti izvan učionice i to u finskim nacionalnim parkovima Haaltia i Linlo te stjecali nova znanja i iskustva. Po povratku u Hrvatsku, izradili su prezentaciju te su o aktivnostima i iskustvima s mobilnosti upoznali učenike i učitelje sudjelujući na Učiteljskom vijeću.

Finska škola Gesterbyn KouluPosjet nacionalnom parku Linlo
Slika 5. Posjet Nacionalnom parku Linlo      Slika 6 .Finska škola Gesterbyn Koulu

Tipična finska učionicaSlika 7. Tipična finska učionica

Virtualne umjesto fizičkih mobilnosti

Projektne aktivnosti provodile su se u velikom dijelu i na virtualan način kao što je razmjena i dijeljenje materijala preko platforme eTwinning, suradnja učitelja i učenika korištenjem obrazovnih digitalnih alata, virtualni sastanci, izrada multimedijskog materijala za tiskanje publikacije o rezultatima projekata, istraživački rad o zemljama partnerima i uređivanje Erasmus+ kutka u školi, radionice, aktivnosti projektnog učenja i drugo. Od ožujka ove godine, zbog pojave epidemije uzrokovane bolešću COVID-19, projektne aktivnosti provodili smo na virtualan način suradnjom i razmjenom materijala i znanja preko eTwinninga gdje smo kreirali TwinSpace naših projekata preko kojega surađuju učenici, učitelji, održavaju se webinari i virtualni sastanci, koriste se razni digitalni alati za suradnju, za kolaboraciju, razmjenu kao što je Padlet, Flipgrid, Linoit, Forum i dr. Učenici su i tijekom održavanja nastave na daljinu sudjelovali u provođenju projekta dobivajući i rješavajući zadatke jednom tjedno preko virtualne učionice Yammer. Bili su jako aktivni i motivirani u izradi videomaterijala, snimanja fotografija, digitalnih brošura i publikacija te tako dali svoj doprinos cjelokupnom projektu. Tijekom travnja i svibnja održani su virtualni sastanci sa spomenutim školama partnerima iz oba projekta u kojima su učenici razgovarali s vršnjacima na engleskom jeziku, predstavili svoje mjesto, školu, sebe, neke kulturne i povijesne znamenitosti, govorili su o tome kako provode slobodno vrijeme, što čitaju, kakvu glazbu slušaju, razmijenili su fotografije i video snimljene u vani, na igralištu, u vrtu itd.

Zaključak

Nakon prve godine provođenja projekata iskustva su nam pozitivna, a učenici su u evaluaciji naveli da je projekt ispunio njihova očekivanja i da bi i sljedeće školske godine voljeli sudjelovati u aktivnostima i mobilnostima. Možemo reći da škola sudjelovanjem u Erasmus+ projektima ima višestruku korist jer se stvaraju prijateljstva kako među učenicima tako i među učiteljima, razvija se dublje razumijevanje drugih kultura i školskih sustava, učitelji se educiraju i profesionalno razvijaju, koriste se moderne tehnologije u sigurnom okruženju i suvremene metode poučavanja te se na taj način pozitivno utječe na nove generacije učenika.

Mladi „basnopisci“

melanija_zavec

Melanija Zavec

Sažetak

Bez obzira na dugogodišnje poučavanje i iskustvo učitelj mora pri poučavanju koristiti moderne načine učenja. Ako želiš biti dobar učitelj, moraš ići ukorak s vremenom. Jedna između oblik modernog poučavanja je suradničko učenje. Pri tom načinu učenja su učenici veoma aktivni, međusobno komuniciraju, se dogovaraju i zajedno sastavljaju priču, pjesmu, doživljaj i druge stvari. U ovom ću vam članku predstaviti primjer, na koji će učenici skladati izvorne basne, uzimajući u obzir karakteristike basne (na primjer moralnu doktrinu). Pri tome ima svaki u grupi svoju nalogu, koju mora napraviti, da grupa postiže zastavljen cilj. Učenikom je ta način rada popularan, zato ga koristim, kad je to moguće.

Ključne riječi: suradničko učenje, basna, upute za stvaranje u grupi, pisanje izvorne basne.

Uvod

Kad smo učili o basne i čitali različite primjere, su učenici bili oduševljeni. Zavoljeli su basne jer su kratke i u njima nastupaju životinje. Izabrala sam suradnički način, u kojem će se učenici isprobati kao »basnopisci«. Sami će se dogovorit o sadržaju i koje životinje, bilje ili stvari, možda i ljudi, će nastupiti u basni. Pisat će basne u obliku pjesme ili priče, onda će svima u razredu pročitati, što su napravili. Zatim će napraviti analizu suradničkog rada i onoga, što su učinili i što su naučili.

Teorijska osnova

Suradničko učenje

Svaki učenik ima svoju nalogu, koju mora napraviti i odgovoran je za svoj dio. U zadatku daju sve od sebe. Samo na taj način mogu postići zajednički cilj i najbolji rezultat. Pri radu su aktivni svi članovi, koji se međusobno pomažu, daju savjete, podržavaju jedni druge, ohrabruju i ovise jedni o drugima. Svaki je član odgovoran za uspjeh grupe. Pri radu je potrebno međusobno poštovanje, slušajući jedno drugo i uvažavanje ideja drugih članova.

Na kraju učenici ocjenjuju svoj rad i rade analizu. U suradničkom radu učenici stječu nova znanja. Učitelj opaža suradnju učenika i pomogne samo tada, kada je to potrebno.

Pažnja učitelja usmjerena je na planiranje, upravljanje i provođenje nastavnog sata.(Peklaj, 2001.)

Basna

je književni žanr, u kojem su glavni likovi životinje, stvari ili bilje, koje se ponašaju poput ljudi. Ponekad nastupaju također ljudi. Životinje imaju tipične osobine (lukava lisica …). Basne su jednostavne i kratke i često sadrže razgovor. Na zabavan način uz pomoć književnih likova opisuju ljudske greške. Basne nas uče i ilustriraju kakvu životnu istinu, mudrost ili moralnu doktrinu. Doktrine se obično nalaze na početku ili na kraju basne.

Mogu se pisati u obliku pjesme ili priče. Ovaj žanr je prisutan svugdje u svijetu, a došao je iz Indije. Najpoznatiji basnopisac je Ezop iz Grčke, koji je bio ostalim basnopiscem uzor.(Kmecl, 1977.)

Nastavni sat

Učenici pitaju učitelja karakteristike basne. Učitelj odgovara na pitanja pogrešno (namjerno), a učenici moraju njegove odgovore ispraviti.

Zatim učenici nekim životinjama pripisuju određene osobine. Razmišljaju o tome, može li se čovjek naći sličnog karaktera (spor kao puž, uplašen poput zeca …).

Učenici će sastavljati različite tekstove i tako proširiti svoje znanje o basni.

Učenike dijelim na heterogene grupe prema njihovim sposobnostima i osobnim karakteristikama. Tada njima dodijelim upute za rad. Tri grupe čine izvornu basnu, a jedna grupa piše detaljnu obnovu basne Vuk i janje. Svi moraju paziti, da imaju u svom radu karakteristike basne.

Učenici si podijele uloge u grupi: vođa, drugi član, treći član, četvrti član, izvjestitelj. Učitelj prati rad, stimulira učenice i savjetuje, kad je potrebno. Svaka grupa dobiva tablete i prije sastavljanja pročita tri basne ovdje. To će im olakšati sastavljanje izvorne basne.

Upute za stvaranje u grupi

1. grupa

Napišite detaljno obnovu basne Vuk i janje. Možete si pomoči s čitanko. Basnu također ilustrirajte. Nakon toga pročitajte još koju basnu sa pomoću tableta na web stranici.

Slika 1.2. grupa

Napišite izvornu basnu pomoću odabranog crteža i nauke. U obzir uzmite karakteristike basne. Moralna doktrina, koju stavite u basnu, se glasi: Kad mačke nisu kod kuće, miševi plešu.

Slika 1. Miševi se zabavljaju
Izvor slike

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Prvi odlomak ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći stav) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.


3. grupa

Napišite izvornu basnu z moralno doktrino. Dodajte neku tipičnu karakteristiku odabrane životinje (na primjer plašljivost).

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Svaki u grupi piše jedan stav. Prvi stav ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći odlomak) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

4. grupa

Napišite basnu u obliku pjesme. Moralnu doktrinu birate sami, a neka stoji na kraju pjesme.

  1. Treba raditi na ovaj način, da svaki član grupe piše jedan kit pjesme. Prvi kit piše voditelj, slijede drugi i treći član grupe. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

Sastavljanje izvorne basne

Učenici počinju sa suradničkim radom. Moraju slijediti upute. Prvo pišu na papir, kasnije u bilježnicu. Svaki učenik je odgovoran za svoj dio basne.

Učenike aktivno pratim pri radu. Ako je potrebno, pomognem i usmjeravam. Tko želi, ilustrira basnu.

Učenici ili izvjestitelj se pripreme na prezentaciju. Nakon toga slijedi čitanje basne. U basni potražimo moralnu doktrinu, objasnimo njenu poruku i druge karakteristike.

Slika 2.Slika 3.
Slika 2. Sadržaj basne Vuk i janje      Slika 3. Basna u obliku priče

Slika 4.Slika 4. Basna u obliku pjesme

Učenici najprije sami napravu analizu svog rada, onda učitelj vodi raspravu i postavlja pitanja. Učenike pohvaljujem za njihov rad. Slijedi razgovor: kakve su prednosti ili slabosti suradničkog učenja, kakve probleme ste imali pri radu, što ste naučili, dali biste mogli nešto promijeniti, što bi promijenili, da bi bila vaša basna još bolja, što bi uradili, da bi sudjelovali još bolje.

Zaključak

U grupi učenici veoma vole sudjelovati, imaju više interesa za učenje i rad, dobivaju nova znanja, su uspješni jedni i drugi (manje uspješni). Drug drugom pomažu, bolje surađuju i više su povezani. Nastavit ću s ovim načinom rada, jer vidim, da su učenici više uključeni i rade više nego inače.

Literatura

  1. Peklaj, C. (2001), Sodelovalno učenje ali kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.
  2. Kmecl, M. (1977): Mala literarna teorija, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
  3. Golob, B., Honzak, M., Medved Udovič, V., Mohor, M., Saksida, I. (2012), Berilo 7, Sreča se mi v pesmi smeje, MKZ, Ljubljana.
  4. https://sl.wikisource.org/wiki/Slovenske_basni_in_živalske_pravljice (3. 11. 2019).

Fotografije: vlastiti izvor

Istražujemo dobrog dupina

Snežana Kranjec, dipl.učit.

Sažetak

Članak govori o provedbi integriranog dana na temu „Dobri dupin“ s učenicima III.b razreda Osnovne škole-Scuola elementare „Gelsi“, Rijeka. Cilj ovog oblika rada bio je podrobnije upoznati jednu zakonom zaštićenu životinjsku vrstu koja obitava u Jadranskom moru i osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta. Time su učenici produbili svoje znanje o ugroženim i zaštićenim vrstama Primorsko-goranske županije. Učenici su istražili dobrog dupina radom na znanstvenom i umjetničkom tekstu te izvođenjem pokusa, gledanjem dokumentarnog filma, izvođenjem kretnji i glasanjem poput dupina, a utvrdili svoje znanje sastavljanjem opisa i osmišljavanjem križaljki te rješavanjem računskih priča.

Ukratko su prikazane aktivnosti učenika i učiteljica kroz više nastavnih predmeta (Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura).

Učenici pohađaju nastavu COOR-a (cjelodnevni odgojno-obrazovni rad) pa se aktivnost provela tijekom njihovog jednodnevnog boravka u školi od 8,00 sati do 16,00 sati što je omogućeno priključenjem radu kolegice Davorke Grdić, dipl. učit.

Ključne riječi: integrirani nastavni dan, pokusi, suradničko učenje

Uvod

Rad u COOR-u ima mnoge prednosti.

  • Učenici provode osam sati u školi čime se stvara ozračje velike povezanosti i prijateljstva između učenika, ali i učiteljica što dovodi do bolje suradnje i još boljih rezultata.
  • Učenici nemaju zadaće, a knjige nose kući tek u petak.
  • Tijekom organiziranog slobodnog vremena uče, istražuju i uvježbavaju gradivo pa s odlaskom kući imaju više slobodnog vremena za vanškolske aktivnosti, igru i odmor.
  • Ovaj oblik organizacije rada zadovoljava suvremene kurikulumske zahtjeve.
  • Obitelj je najčešće zajednica u kojoj oba roditelja najveći dio dana rade što im onemogućava cjelodnevnu skrb nad djecom. Škola, kao organizirana društvena ustanova, preuzima ulogu odgajanja i socijalne zaštite djece, organizacije slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja profesionalne obveze.
  • Omogućava razvoj djeteta kao socijalnog bića – tijekom cjelodnevnog boravka u školi, tj. razrednom odjelu, stalno je prisutna socijalna interakcija što omogućuje razvoj i unapređenje socijalnih vještina djeteta (suradnja s ostalima članovima razredne i školske zajednice)

Učenici su kroz cjelodnevne aktivnosti na temu dobrog dupina ponovili naučeno o važnosti zaštite voda (mora), izgled i posebnosti zavičajne regije, istražili nove podatke i obavijesti o zavičajnoj regiji i upoznali se s jednom posebnošću kraja u kojem žive tj. upoznali jednu zakonom zaštićenu životinju.

Obrazovna postignuća:

  • Upoznati posebnosti primorske zavičajne regije
  • Prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o primorskoj regiji
  • Razlikovati pojmove: obala, otok, poluotok
  • Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini
  • Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini i različitom biljnom i životinjskom svijetu koji ga obogaćuje
  • Razlikovati čistu od pitke vode
  • Objasniti važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja
  • Uočiti utjecaj i djelovanje čovjeka na onečišćenje vode i život živog svijeta u njoj
  • Upoznati jednu zakonom zaštićenu životinju
  • Osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta

Zadaće:

Materijalni:

  • prepoznati i imenovati posebnosti biljnog i životinjskog svijeta primorskog zavičaja
  • opisati i razlikovati obalu Jadranskog mora
  • imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najveće otoke u Primorsko-goranskoj županiji prema površini i broju stanovnika
  • razlikovati otok i poluotok
  • imenovati, pokazati i opisati životinjski svijet mora
  • razlikovati prikladnu vodu za život biljaka i životinja od onečišćene vode
  • objasniti značenje očuvanja kvalitete vode

Funkcionalni:

  • razvijati sposobnost uočavanja i logičnog mišljenja
  • razvijati sposobnost opisivanja i uspoređivanja
  • primjenjivati ranije stečena znanja o primorskom zavičaju i vodama
  • razvijati sposobnost opisivanja i zaključivanja
  • osposobljavati učenike za pravilno usmeno i pismeno izražavanje

Odgojni:

  • razvijati interes za primorski zavičaj
  • razvijati interes i ljubav prema primorskom zavičaju
  • izgrađivati svijest o potrebi čuvanja i zaštite prirode
  • razvijati interes za biljni i životinjski svijet mora
  • razvijati pozitivan odnos prema radu
  • stvarati ugodno radno ozračje
  • poticati ekološku svijest kod učenika
  • izgrađivati pravilan stav prema okolišu, a posebice vodama
  • upućivati učenike za potrebu čuvanja voda od onečišćenja

Izvori znanja i nastavna pomagala:

  • neposredno okruženje,
  • nastavne slike,
  • videozapisi,
  • zemljopisna karta županije,
  • internet,
  • razredno računalo i projektor,
  • razni materijal za izvođenje pokusa,
  • kartončići u obliku dupina,
  • flomasteri i drvene bojice,
  • publikacija „Dupini“, Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, Veli Lošinj, 2009.

Oblici rada: frontalni, individualni, skupni, u parovima

Nastavne metode: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija, čitanje i rad s tekstom, pisanje, praktični radovi, suradničko učenje

Motivacija

Današnji dan posvetit ćemo istraživanju i učenju o jednoj zaštićenoj i ugroženoj životinjskoj vrsti koja obitava u Jadranskom moru.

a) Možete li pogoditi o kojoj se životinji radi ako kažemo da je povezana s otokom Lošinjem.

b) Možda vam pomogne ova zagonetka:

Nit sam riba,
nit sam ptica.
Brz sam i brzo idem,
uvijek svugdje stignem.
Morem plovim
Ribe lovim
Mreže se ribara bojim.

c) Ako ni sa zagonetkom ne dođu do rješenja, igramo igru pogađanja: što se skriva iza puzzli (fotografiju dupina prekrijemo manjim dijelovima s brojevima; učenici biraju broj i pogađaju što se skriva na fotografiji iza kartončića).

Kad djeca dođu do rješenja, na pano stavljamo kartončić s naslovom DOBRI DUPIN i fotografiju dupina.

Kreće rad, istraživanje dobrog dupina.

Prva aktivnost

Dijelimo učenike u 8 grupa. Svakoj grupi daje se list sa tekstom o nekoj zanimljivosti dupina:

a) Dobri dupini su sisavci (prilog 1.)
b) Tijelo dupina (prilog 2.)
c) Životni ciklus-Razmnožavanje (prilog 3.)
d) Kako dolaze na svijet (prilog 4.)
e) Kako se snalaze i love (prilog 5.)
f) Kako se dupini hrane (prilog 6.)
g) Kako dupini spavaju (prilog 7.)
h) Što ih ugrožava (prilog 8.)

Učenici u grupi čitaju dobiveni tekst, izvlače najbitnije, zapisuju na poseban papir i biraju glasnogovornika koji će ostatku razreda izložiti naučeno.

Papire stavljamo na pano ispod naslova.

Druga aktivnost

Sada je na redu dio rada uz pokuse i igru. Dijelimo učenike u 7 grupa. Svakoj grupi daje se list papira na kojem je objašnjeno što treba činiti. One grupe koje moraju provesti pokuse imaju na raspolaganju i potrebni materijal.

Slika1-Tko-ce-vise-pojestia) Tko će više pojesti?

Ova skupina učenika ima zadatak izvesti pokus kojim će utvrditi i usporediti hoće li više pojesti kit zuban ili kit usan.

Slika 1. Tko će više pojesti

Slika2-Cemu-sluzi-masno-tkivob) Čemu služi masno tkivo?

Ova skupina ima zadatak provesti pokus kojim će shvatiti važnost masnog tkiva za dupine.

Slika 2. Čemu služi masno tkivo

Slika3-Dupinovo-mlijekoc) Dupinovo mlijeko

Ova skupina učenika izvodi pokus kojim će shvatiti zašto je dupinovo mlijeko gušće od mlijeka kopnenih sisavaca.

Slika 3. Dupinovo mlijeko

Slika4-Pomozi-dupinu-da pronadje-put-do-hraned) Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

Ova skupina ima zadatak pronaći točan put od dupina do ribe i shvatiti čime se dupin hrani.

Slika 4. Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

e) Spoji točkice

Slika5-Spoji-tockiceOva skupina ima zadatak spojiti točkice prateći brojeve i zaključiti da su dupini sisavci koji hrane svoju mladunčad.

Slika 5. Spoji točkice

f) Potraži i zaokruži ono što predstavlja prijetnju za dupina

Slika6-Prijetnje-za-dupineOva skupina ima zadatak na dobivenom crtežu uočiti i zaokružiti ono što predstavlja prijetnju za dupina te objasniti na koji način je pojedina prijetnja opasnost za život i opstanak dupina.

Slika 6. Prijetnje za dupina

g) Mali i veliki

Ova grupa ima zadatak izmjeriti i izrezati dobiveni konop na zadane, prosječne dužine pojedinih kitova i dupina te zapisati nazive dupina/kita na karSlika7-Mali-i-velikitončić. Drugi dio njihovog rada bit će ujedno i treća aktivnost za sve učenike.

Po završetku rada, svaka grupa (osim grupe koja je radila pokus „Mali i veliki“) prezentira što je radila i do kojeg je zaključka došla. Papire sa zaključcima također stavljamo na pano.

Slika 7. Mali i veliki

Učenici imaju odmor za jutarnju marendu uz malo slobodne igre na dvorištu.

Treća aktivnost

Na dvorištu, nakon doručka, grupa učenika koji su mjerili i rezali konop, imaju zadatak nit konopa dugačku poput plavetnog kita rastegnuti po dvorištu. Kredom će označiti početak i kraj konopa, odnosno duljine plavetnog kita i staviti pored natpis PLAVETNI KIT.

Ponovit će postupak za velikog kita, orku, dobrog dupina i običnog dupina.

Ostali učenici promatraju rad svojih prijatelja. Po završetku rada grupe slijede pitanja kojima učenici dolaze do raznih zaključaka.

Koji je kit/dupin najveći?
Koji je kit/dupin najmanji?
Koliko bi plavetnih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi velikih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi orka kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi običnih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi dobrih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Kolika je vaša težina? Koliko je dobri dupin teži od vas?

Učenici zaključuju da plavetni kit ne stane na naše školsko igralište i zornim prikazom njegove duljine uspiju pojmiti njegovu veličinu. Po povratku u učionicu i ova će grupa zapisati svoj zaključak te ga staviti na pano.

Četvrta aktivnost

Učenici su i dalje na školskom igralištu. Imaju zadatak kretanjem svoga tijela prikazati Slika8-Kako-se-dupin-glasakako se u moru kreću dupini, a kako ribe i uočiti razliku koja proizlazi iz oblika repne peraje.

Peta aktivnost

Vraćamo se u učionicu. Učiteljica pokazuje učenicima na koji način mogu proizvesti zvuk koji ispušta dupin kad se glasa

Slika 8. Kako se dupin glasa

Šesta aktivnost

Slijedi natjecanje iz matematike. Učenike dijelimo u 4 grupe. Svakoj grupi daje se list sa računskom pričom koju učenici trebaju riješiti.

Zadani zadaci su:

  1. Ako jedan obični dupin teži 86 kg, koliko kg teži 6 običnih dupina?
  2. Ako dobri dupin teži 300 kg, koliko teže 3 dobra dupina?
  3. Ako se dobri dupin kreće brzinom od 35 kilometara na sat, koliko kilometara prijeđe za 7 sati plivanja?
  4. Ako dobri dupin dnevno pojede 4 kg ribe na dan, koliko kg ribe pojede u tjedan dana, a koliko tijekom mjeseca travnja?

Po završetku rada zajednički pregledavamo točnost i zapisujemo koja je grupa pobjednik (uzima se u obzir točnost i brzina rješavanja).

Učenici su upravo iz nastave matematike naučili pisano množiti pa su zadaci prilagođeni njihovoj razini znanja.

Nakon ove aktivnosti učenici idu na ručak. Nakon ručka imaju slobodno vrijeme za igru i odmor. Nakon ovog dužeg odmora vraćamo se u učionicu i nastavlja se s popodnevnim dijelom predviđenog rada koji će s učenicima provesti kolegica D. Grdić.

Sedma aktivnost

Učenici gledaju kraći dokumentarni film o dobrom dupinu koji će ih dodatno motivirati za nastavak rada.

Osma aktivnost

Učenici sada znaju mnogo toga o dobrom dupinu i slijedi sistematizacija usvojenog znanja. Učenike se dijeli u 4 grupe. Dvije grupe imaju zadatak sastaviti križaljku koja kao završni pojam ima rješenje „dobri dupin“. Ostale dvije grupe pišu pismeni sastav kojim opisuju dobrog dupina.

Dobivene križaljke i pismene sastave stavljamo također na pano.

Nakon osme aktivnosti učenici imaju kraći odmor za užinu.

Deveta aktivnost

Učenici imaju zadatak nacrtati dobrog dupina flomasterima ili drvenim bojicama ali na papiru malog formata. Tko je htio, mogao je nacrtati dupina iz mašte. Budući su učenici bili pod velikim dojmom naučenog o dupinu, svi su se odlučili za realan prikaz dupina. Tijekom likovnog izražavanja, učenici su slušali skladbu Café Del Mar, Estonia Rue Du Soleil, Pjesma dupina.

Slikanjem je završio taj nastavni dan i učenici su otišli kućama.

Idući dan je također dijelom posvećen dobrom dupinu jer smo dobivene materijale dotjerali, ispravili pogreške i izradili dva plakata koja smo izvjesili na hodnik da bi njihovim čitanjem i ostali učenici u školi mogli štogod naučiti o dupinima i kitovima.

Slika9-Plakat-prviSlika10-Plakat-drugi
Slika 9. Plakat prvi                         Slika 10. Plakat drugi

Da bi naučeno i odrađeno podijelili i s roditeljima učenika, kraći prikaz rada, završni plakati i fotografije djece tijekom rada objavljeni su na mrežnoj razrednoj stranici koju je kreirala učiteljica Snežana Kranjec putem svog Google accounta.

Prikaz rada na mrežnoj stranici razreda
Fotografije rada tijekom jutra
Fotografije rada tijekom poslijepodneva

Međunarodne bajke

andreja_cresnar

Andreja Črešnar

Sažetak

Na osnovnoj školi Dramlje već nekoliko godina sudjelujemo u Erasmus + projektu. Ovogodišnji projekt CELL (Cooperative Looking for Learning), koji traje dvije godine, povezuje tri europske zemlje – Sloveniju (mjesto Dramlje), Španjolsku (mjesto Olivenza) i Poljsku (mjesto Varšava). Glavni cilj projekta CELL je uvođenje kooperativnog učenja kao pedagoškog alata za razvijanje ključnih kompetencija naših učenika i mijenjanje njihove uloge od pasivnih primatelja do rukovoditelja vlastitog znanja.

Izvršili smo vrlo zanimljive aktivnosti, kako bi postigli naš cilj, od stvaranja zajedničke himne do izvedbe kazališta, zajedničkog plesa, digitalnog časopisa, pokretnih igara za postizanje boljih sportskih rezultata itd. Jedna od aktivnosti bila je i pisanje međunarodnih bajki. Željela bih detaljnije predstaviti ovu aktivnost.

Ključne riječi: Erasmus+, međunarodne bajke, suradničko učenje

1. Uvod

Bajka je osobita književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliće sa zbiljskim na takav način, da između prirodnoga i nadprirodnoga, stvarnoga i izmišljenoga nema pravih suprotnosti. Bajke se razlikuju od legendi, vjerskih mitova i narodnih priča osobito nakon prikazivanja bajki s prepoznatljivim karakternim kontrastom i neodređenim vremenom ili mjestom.

Prema definiciji bajka je priča uglavnom namijenjena djeci, koja se često bavi nepostojećim i izmišljenim radnjama i likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl. U zadnje vrijeme pojavljuje se i nova “generacija” fantastičnih stvorenja poput goblina, trolova, orka i drugih stvorenja, koja su plod mašte novog naraštaja književnih ali i filmskih umjetnika. 

Svaki narod u svoje bajke donosi i svoje heroje i simbole, koji su mu karakteristični. U slovenskim bajkama prevladavaju: patuljci, vile, zlatne jabuke, staklene planine, zmije itd. Važnu ulogu u slovenskim bajkama imaju i mjesta događaja, koja stvaraju napetu, ponekad i strašnu i zastrašujuću atmosferu.

2. Od ideje do izvršenja

Cilj ove aktivnosti je, da sve tri partnerske škole zajedno napišu tri bajke. Uključene škole su: Osnovna škola Dramlje (Slovenija), škola Escuelas Parroquiales del Sagrado Corazon (Španjolska) i škola Szkola Podstawowa nr 368 im. “Polskich Olimpijczyków”(Poljska). Prvo smo se dogovorili o pravilima i o tome, kako će se bajke pisati:

1. Svaka od škola, koje sudjeluju, započeti će svoju priču na engleskom jeziku, proslijediti je u drugu školu, a ova u treću. Predlažemo sljedeći redoslijed: Španjolska, Poljska, Slovenija. To znači, da ćemo na kraju imati tri bajke i svaku od te tri bclip_image002ajke napisati će sve tri škole.

Primjer: prvu bajku pokreće Španjolska, koja napiše početak bajke, zatim prelazi u Poljsku, koja napiše nastavak bajke, i konačno dolazi u Sloveniju, koja napiše zaključak bajke. Drugu bajku pokreće Poljska, zatim Slovenija, a završava Španjolska. I tako dalje…

Slika 1. Pisanje bajke u Sloveniji

2. Neophodno je, da svaka zemlja uključi likove iz svog kulturnog okruženja, kako bi postigla multikulturni element.
3. Pisanje svih triju bajki započeti će u isto vrijeme, a rokovi za prenošenje priče u sljedeću zemlju unaprijed će se odrediti.
4. Kada se bajke završe, partnerske škole šalju ih jedna drugoj. Bajke se zatim prevode na materinji jezik svake zemlje.
clip_image0045. Učenici nacrtaju ilustracije za dio bajke, kojeg su napisali.
6. Konačni rezultat biti će tiskana verzija izrađenih bajki na engleskom i materinjim jezicima partnerskih škola.
7. Knjige se trajno čuvaju u knjižnicama svake škole.

Slika 2. Učenici gledaju ilustracije iz drugih zemalja

2.1. Kako smo počeli pisati bajke u Sloveniji

Prvu bajku s naslovom Začarana šuma, u kojoj smo Slovenci pisali početak, napisali su učenici trećeg razreda. Najprije smo sa učenicima raspravljali o karakteristikama bajke. Zatim su se učenici podijelili u skupine, gdje su tražili ideje i temu bajke. Svaka skupina napisala je svoj nacrt bajke. Po završetku pročitali su ga svim učenicima te smo zajedno izabrali najbolji nacrt bclip_image006ajke. Zatim su ponovno sudjelovali svi učenici v razredu i iz nacrta bajke napisali konačnu verziju bajke koju su učenici devetog razreda preveli na engleski jezik. Naš dio bajke na engleskom smo poslali u Španjolsku. Onda su Španjolci napisali nastavak i poslali ga Poljacima, koji su napisali zaključak naše bajke.

Slika 3. Jedna od slovenskih ilustracija bajke Začarana šuma

U isto vrijeme i Poljaci su napisali svoj početak bajke, koju su nazvali Knjiga putovanja kroz vrijeme. Poslali su ga nama u Sloveniju na clip_image008engleskom i tako su najprije učenici devetog razreda morali da ga prevedu na slovenski. Nakon toga sam pokupila neke učenike u četvrtom razredu, s kojima sam najprije pročitala poljski početak bajke i s njima raspravljala o karakteristikama napisanog. Zatim su učenici sami napisali nastavak bajke kojega su učenici devetog razreda preveli bajku na engleski. Poslali smo je u Španjolsku.

Slika 4. Jedna od pojskih ilustracija bajke Knjiga putovanja kroz vrijeme

U isto vrijeme dok smo u Sloveniji i Poljskoj pisali početak bclip_image010ajke, početak bajke pisali su i Španjolci. Svoju bajku su nazvali Avanture Tomasa i Marine. Nastavak bajke napisali su Poljaci, a zaključak su napisali učenici petog razreda naše škole.

Slika 5. Jedna od španjolskih ilustracija bajke Avanture Tomasa i Marine

2.2. Konačni produkt – knjiga Stronger together

Konačni rezultat je knjiga u tiskanom izdanju, u kojoj su sve tri bajke na španjolskom, clip_image012slovenskom, poljskom kao i na službenom jeziku projekta, tj. engleskom jeziku. Knjiga ima naslov STRONGER TOGETHER.

Knjiga se nalazi u školskim knjižnicama svih triju partnerskih škola. U Sloveniji se knjige također nalaze u gradskim knjižnicama u susjednim mjestima. Neke knjige kupili su učenici iz svih triju partnerskih škola kao trajno sjećanje na zajednički rad.

Slika 6. Početna stranica knjige Stronger together

U knjizi nalazimo i engleski-slovenski-španjolski-poljski rječnik, kako bi učenici naučili jednostavne riječi u svih četiri jezika.

clip_image016clip_image014
Slika 7: Riječnik

Na kraju smo se dogovorili, da ćemo snimiti bajke i u audio zapisu, da bi čuli, kako bajke zvuče u tuđim jezicima.

3. Zaključak

Ova aktivnost trajala je nešto duže od pola godine, sudjelovalo je oko 100 učenika, pet učitelja i tri zemlje. Da smo uspjeli stvoriti tri bajke, morali smo dobro raditi i sudjelovati. Uspjeli smo s kolektivnom moći. To nas je učinilo vrlo bliskim, dalo nam nova znanja, nova prijateljstva i također dokaz, da ništa nije nemoguće.

Literatura

  1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Bajka
  2. https://sl.wikipedia.org/wiki/Pravljica

Škicnite novi Pogled ;-)

Broj 106, listopad 2018.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU prošlom broju Pogleda Alenka Trifković je opisala kako odrediti grupu učenika s poremećajima u ponašanju te odrediti ciljeve rada. U ovom članku je istaknula ključni element u procesu promjene – to je radni odnos uspostavljen između profesionalnog radnika i učenika. Više…

Pogled_iconUčiteljica Andreja Zega da svojim učenicima što bolje približi učenje srednjeg vijeka napravila je međupredmetno povezivanje kako bi znanje ostalo trajnije,. Više…

Pogled_iconU učionici je cilj potaknuti i motivirati učenike na što više suradnje, komunikacije, odrediti i riješiti određene probleme. U učenju stranog jezika Bojana Urbanc potiče uporabu jezika u „realnim“ situacijama u učionici. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Podlehnik organizirala je razne kreativno-edukativne radionice za učenike prilagođene interesima i dobi učenika. Na taj način osigurava se veća kvaliteta znanja, piše Dragica Šeluga. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber predstavila je članak o najdjelotvornijim aspektima rada s učenicima useljenika. Usredotočila se na nacionalnost kao čimbenik rizika za viktimizaciju kolega. Više…

Pogled_iconKako najbolje iskoristiti slobodno vrijeme? Katarina Jesih Šterbenc izvještava nas o prednostima prevođenja slobodnog vremena u knjižnici. Više…

Pogled_iconMagda Humar sa svojom djecom istražuje pučku tradiciju kako bi na prikladan način približila naslijeđe rodnog grada. U svoje istraživanje je uključila roditelje, bakove i djedove u istraživački zadatak radi međugeneracijske integracije. Više…

Pogled_iconMatematika nije predmet gdje je izvanučionička nastava česta, ali velik broj učitelja smatra da ju nije moguće realizirati. Marina Njerš će sa svojim primjerima pokazati kako je to itekako moguće Smiješak Više…

Pogled_iconUčiteljica Martina Prejac je pripremila zemljopisnu radionicu gdje je napravila zagonetke s geografskim temama. Učenici su vrlo zadovoljni i oduševljeni ovakvim načinom učenja, a u budućnosti žele više takvih oblika rada. Više…

Pogled_iconMetka Nunčič je provela suradničko učenje kao jednu od metoda uspješnog učenja  na temu Izvori energije i štednja kako bi među učenicima  (četvrtih i devetih razreda) podigla samopoštovanje i poštovanje prema drugima. Više…

Pogled_iconRedovito kretanje je vrlo važno za razvoj djeteta, kaže Mira Lazar. U djetinjstvu je važno provoditi fizičke aktivnosti, a posebno privikavati na zdrav način života, kako bi se nastavilo u kasnijim fazama života. Više…

Pogled_iconSuradnja nastavnika (škole) i roditelja (doma) bitna je u obrazovnom procesu. Važno je održati sklad između škole i doma je utječe na cjelokupni razvoj učenika, ispričala nam je Suzana Rajgl Zidar. Više…

Pogled_iconKako bi se postigla bolja kvaliteta sportskog obrazovanja, Urška Tičar je prikazala zajednički rad razrednika i sportskog pedagoga. Više…

Pogled_iconVažno je s učenicima primijeniti što zanimljive aktivnosti kako bi produbili i nadogradili svoje znanje i naučili nove vještine. Pročitajte koje aktivnosti preporučuje Urška Zidar. Više…

Gordana Lohajner

Sodelovalno učenje četrtošolcev in devetošolcev

metka_nuncic

Metka Nunčič

Uvod

Na šoli smo izvedli tehniški dan z naslovom Viri energije in prihranki v sodelovanju med učenci 4. in 9. razreda. Učenci so si med seboj različni po videzu, razmišljanju, vedenju, vrednotah, zato prihaja med njimi včasih do nesoglasij in neprimernega vedenja. Šola je ustanova, v kateri se učimo strpnosti do drugačnosti, pomoči sovrstnikom, samospoštovanja in spoštovanja drugih. Ena od metod socializacije in urjenja komunikacijskih spretnosti učencev je tudi sodelovalno učenje, ki je lahko tudi uspešna učna metoda.

Sodelovalno učenje

Sodelovalno učenje je ena izmed oblik učenja, ki poleg kognitivnih procesov poudarja predvsem socialni vidik učenja, saj ceni hkratno sodelovanje vseh učencev v razredu. Učenci preko razmisleka, delovanja, odkrivanja in reševanja nalog aktivno izgrajujejo svoje znanje ter obenem razvijajo komunikacijske, sodelovalne in socialne veščine. Če želijo doseči zastavljeni cilj, morajo pozitivno sodelovati s sošolci, si izmenjati ideje, razmišljanja, vprašanja in odgovore. Svoje znanje lahko primerjajo z drugimi, ga dopolnijo in utrdijo. Sodelovalno učenje prinaša vrsto pozitivnih učinkov, je učenje, ki spodbuja večjo aktivnost učencev, timsko delo, pozitivno psihosocialno klimo v razredu, motivacijo in veselje do učenja. Takšen način dela ni le popestritev pouka ali oddih od učiteljeve razlage. Je učenje za življenje, ki omogoča socialno rast, s pomočjo katerega si učenci privzgojijo odgovornost za skupen cilj, za dobro opravljeno delo, obenem pa se naučijo aktivno poslušati in komunicirati kot enakovredni partnerji. Prek različnih oblik sodelovalnega učenja se vzpostavljajo in krepijo tudi medsebojni odnosi.

Končni cilj sodelovalnega učenja je, da učenci opravijo zastavljeno nalogo, dosežejo skupni cilj in da usvojijo neko znanje ali spretnost.

Poseben poudarek učenja in sodelovanja v skupini je v vzpostavitvi tvornega sodelovanja med soudeleženci, v vzajemni pomoči in podpori. Odgovornosti za lastno delo in delo celotne skupine se mora zavedati vsak posameznik, h končnemu uspehu prispevajo vsi. Doseganje zastavljenih ciljev krepi pripadnost skupini, dviguje motivacijo in zadovoljstvo.

Kaj pridobimo z metodo sodelovalnega učenja

Z izvajanjem sodelovalnega učenja se izboljšajo medsebojni odnosi med učenci v oddelku in v našem primeru tudi na šoli. Učenci, predvsem tisti manj uspešni, zgubijo strah pred neznanjem in nastopanjem pred oddelkom, ker v skupini od sošolcev dobijo dodatne razlage in vzpodbude. Ko postanejo uspešnejši, se jim dvigne samopodoba. In ko učenec enkrat doživi uspeh, ko spozna, da je vloženo delo pripeljalo do tega uspeha, je tudi v bodoče pripravljen vlagati v učenje in delo vsaj toliko ali še več napora. Tako se splošno vzdušje izboljša.

Sodelovalne veščine

Sodelovalne veščine, ki naj bi jih učenci uporabljali pri skupinskem sodelovalnem učenju, so navadno drugačne od veščin, pridobljenih pri individualnem učenju. Zato moramo učence določenih sodelovalnih veščin najprej naučiti. Za dobro sodelovalno učenje so zelo pomembne komunikacijske veščine, veščina vodenja ter učenje z uporabo različnih vlog v skupini.

Izpeljava sodelovalnega učenja pri tehniškem dnevu

Za sodelovalni način učenja smo se odločili učitelji, ki smo poučevali v 4. razredu in tehniko v 9. razredu ter zaradi pozitivnih vplivov, ki jih ima tovrstno učenje na posameznega učenca in na ves razred. Gre za povezavo vsebin in učnih ciljev v učnem sklopu pretakanje snovi. Ker so bili četrtošolci zelo vedoželjni, smo menili, da bo to zanje poseben izziv.

Potek dela

Dejavnosti so potekale pet šolskih ur. Pri sodelovalnem učenju je sodelovalo 45 otrok iz 4. razreda in 35 otrok iz 9. razreda. Pet četrtošolcev in pet devetošolcev je sestavljalo posamezno skupino. Tehniški dan je potekal v 8. skupinah z različnimi temami.

Učenci 1. skupine so se pogovarjali o globalnem segrevanju, škodljivosti ogljikovega dioksida in ostalih plinov  ter o onesnaževanju. Obiskali so solkansko pokopališče in prešteli vse grobove in sveče na njih. Nato so izračunali izpust CO2 pri eni sveči in zmnožili s številom sveč na pokopališču. Ob vrnitvi v šolo so začeli izdelovati tablice z nasveti za zmanjšanje števila sveč na pokopališčih. V okviru te delavnice so napisali pismo Krajevni Skupnosti Solkan za postavitev teh opozorilnih tablic z nasveti pred/na solkansko pokopališče ter v njem vključili ugotovitve o raznih slabostih.

Učenci 2. skupine so raziskali, kolikšna je poraba električne energije na šoli. Ugotavljali so,  kje v šoli porabljamo električno energijo, kateri prostori jo največ porabijo ter koliko jo porabimo. Podatke so zapisali  in naredili diagrame. Izdelali so plakat s stolpičim diagramom, v katerem so prikazali, da smo v letu 2012 porabili največ energije pozimi in sicer januarja, najmanj pa avgusta.

image

Učenci 3. in 4. skupine so se pogovarjali o zmanjšanju porabe energije na šoli. Izdelali so opozorilne znake z besedili ali ilustracijami za varčevanje energije.

imageimageimage

Učenci 5. in 6. skupine so se ukvarjali s sončno energijo. Opazovali so Sonce kot vir energije. Izdelali so manjše hišice, na katere so pritrdili sončne celice, ki služijo prižigu luči v njej.

imageimage

imageUčenci 7. skupine so proučevali geotermalno energijo. Izdelali so maketo geotermalne elektrarne in se pogovarjali o njej.

 

Učenci 8. skupine so hoteli izvedeti kaj več o sončni energiji v domačem kraju. Opazovali so, katere hiše v Solkanu imajo na strehah sončne celice ali kolektorje. Glede na to so izdelali plakat o sončni energiji v Solkanu.

Zaključek

Sodelovalno učenje 4. in 9. razreda se je pokazalo kot zelo uspešno. Delo je potekalo v prijetnem vzdušju, vsi učenci so bili maksimalno aktivni. Drug do drugega so bili strpni, povzetke so usklajevali mirno, upoštevali so mnenja drug drugega. Spoznali so, da uspešno delo v skupini ni odvisno le od enega, temveč od vseh članov. Vsak dosežek pa je spodbudil skupino še h kvalitetnejšemu delu in boljšemu, trajnejšemu znanju. Učenci so urili komunikacijske veščine in veščine za sodelovanje v skupini. Zelo močna je bila notranja motivacija vseh učencev. Mlajšim se je še posebej izboljšala samozavest. Starejši so pokazali svoje znanje, mlajši pa so svoje znanje o energiji nadgradili, obogatili. To je okrepilo tudi njihove medsebojne odnose.

Živimo v svetu nenehnih sprememb in hitrega tehnološkega napredka, ki od ljudi zahteva raznolika znanja in spretnosti. Mlade je že v času šolanja treba pripravljati na izzive in zahteve vključevanja v družbo 21. stoletja, jih naučiti živeti in delati skupaj, krepiti solidarnost, spodbujati in razvijati medsebojno sodelovanje, sporazumevanje, soodločanje in sprejemanje odgovornosti.

Literatura

  1. Učni načrt, Naravoslovje in tehnika. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo
  2. mag. Alenka Tratnik, Med teorijo in prakso – Prek sodelovalnega učenja do znanja in pozitivne učne klime, Didakta november 2014
  3. Fotografije: osebni arhiv Metka Nunčič

Daj svoj doprinos danas, za bolji Internet sutra

karolinaD_SanjaPS

Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović

Dan sigurnijeg interneta događaj je koji zauzima posebno mjesto u edukaciji naših učenika. Svjesni činjenice da učenje nije samo mentalna aktivnost, ove godine orijentirali smo se na osjećaje koje u nama budi pitanje sigurnosti na internetu i upravo je iz tog razloga motivacija za izradu radova na ovu temu bila na visokoj razini. Odlučili smo se za aktivnost suradničkog učenja. Suradničko učenje predstavlja zajedničko učenje učenika u parovima ili malim skupinama s ciljem rada na zajedničkom zadatku: istraživanju zajedničke teme, nadogradnji uzajamne spoznaje, stvaranju nove ideje, kombinacije ili jedinstvene inovacije (Meredith i sur., 1998; prema Cota Bekavac, 2001.). Učenici radeći na istom zadatku usklađuju svoje napore kako bi ga što uspješnije obavili ali isto tako svaki učenik mora dati svoj doprinos inače cilj neće biti postignut. Tema je za sve učenike bila ista ali alati kojima će izraziti svoje osjećaje, stavove i razmišljanja razlikovali su se između razreda.

Prvi razredi koristili su prezentacijske programe PowerPoint -prezentacijski software, dio Autori brošura SID 2016paketa Microsoft Officea i Prezi – prezentacijski software koji stvara dojam prezentiranja na virtualnom platnu, dostupan uglavnom u online obliku, za izradu prezentacija. Drugi razredi koristili su piktochart – online alat, za izradu infografike, izvještaja, postera i prezentacija te vizualan programski jezik Scratch koji omogućava jednostavno stvaranje interaktivnih priča, igara i animacija, te dijeljenje radova Brosurapreko Interneta dok su treći i četvrti razredi koristili Moovly -web 2.0 platformu, za izradu animiranih video isječaka, prezentacija, interaktivnih infografika, video isječaka i promidžbenih poruka te Flipsnack – web 2.0 alat za pretvaranje PDF datoteka u bogate medijske digitalne časopise i za izradu brošura.

Prezentacija SID 2016SID 2016 Prezentacija

S obzirom da su učenici mogli raditi u paru ili manjim skupinama, uočili smo da ovakav način rada uvelike potiče učenike na korištenje različitih razina misaonih procesa koji rezultiraju povećavanjem samih kompetencije učenja. Ujedno, samostalno istražujući zadanu temu učenici dobivaju jasniji uvid u sadržaje što ih dodatno potiče na promišljanje i sustavno usmjerenu komunikaciju i suradnju te bolje razumijevanje i uvažavanje različitosti Izlozba SID 2016ali i jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Aktivnost članova skupine je bila na zavidnom nivou jer je svaki učenik želio doprinjeti što boljem postignuću bez obzira na individualne razlike u sposobnostima. Ne samo što smo uspjeli aktivnosti provesti sa učenicima svih razreda već smo uspjeli potaknuti individualni razvoj višestrukih inteligencija i različitih stilova učenja. Kroz čitanje i pisanje učenici su razvijali lingvističku inteligenciju, zaključujući i preispitujući razvijali su logičko-matematičku inteligenciju, dizajnom, crtanjem i vizualizacijom prostornu a kroz razne melodije i glazbenu inteligenciju. Interpersonalna i intrapersonalna inteligencija razvijala se kroz interakciju u paru i skupini, ali i povezivanjem vlastitih osjećaja, stavova i ciljeva.

A sve to kroz zadatak vezan za sigurniji Internet i sa svrhom podizanja svijesti oIzlozba SID problematici sigurnosti djece i odraslih na Internetu. Ova inicijativa, pokrenuta je u okviru Programa za sigurniji Internet Europske komisije i jednom godišnje poziva na uključivanje u aktivnosti za stvaranje sigurnijeg i boljeg Interneta za djecu i mlade. Gimnazija Vukovar aktivno podržava ovu inicijativu i već petu godinu zaredom svaki drugi utorak u mjesecu veljači, posvećuje edukaciji učenika i djelatnika kako bi bili aktivni i odgovorni sudionici sigurnog internetskog okruženja. Ustrajan projektni tim zadužen za provedbu ove hvalevrijedne inicijative činili su: Davor Šijanović, prof., ravnatelj, Karolina Dvojković, prof. mentor fizike i Sanja Pavlović Šijanović, prof. mentor informatike. Ove godine ostvarili smo izvrsnu suradnju sa Centrom za sigurniji Internet sudjelovanjem u njihovom projektu „Dan sigurnijeg interneta 09.02.2016. godine! #dajsvojdoprinos danas, za bolji internet sutra!“ te smo podržali Thunderclap kampanju objavom učeničkih radova. Dugogodišnju suradnju nastavili smo i sa gđom. Marinom Bukal iz Službe za prevenciju PU vukovarsko-srijemske.

SMaturanti na izlozbi SID 2016ve digitalne radove predstavili smo u holu škole na način što smo ih obuhvatili u jednu zajedničku cjelinu i prezentirali svim učenicima i djelatnicima. Ujedno smo postavili i za javnost otvorili izložbu materijalnih i tiskanih digitalnih plakata koje su učenici samoinicijativno izradili. Brošure smo iz digitalnih izdanja tiskali te smo dobili promidžbene materijale koje smo proslijedili i drugim školama i institucijama i na taj smo način, ovaj događaj, proširili i na cjelokupnu lokalnu zajednicu. Korištenjem IKT i primjenom web aplikacija opravdali smo i osvojeno prvo mjesto na natječaju Hrvatskog telekoma „Zajedno smo jači“ u kategoriji Tehnologija i komunikacija, utrošivši dobivena sredstva za kupovinu računalne opreme radi njene primjene u edukaciji i učenika i nastavnika te u praksi dokazali opravdanost naziva našeg projekta „Tehnologija budućnosti za školu budućnosti“.

Bozidar Calusic dobre-strane-interneta2bMartina Radosevic2bMihael Kolar1c

Bogatstvom kreativnih učeničkih uradaka željeli smo glasno govoriti o opasnostima s kojima se možemo susresti prilikom korištenja suvremenih tehnologija te podići svijest i znanje o načinima sigurnog korištenja Interneta s posebnim naglaskom na: mogućnosti zlouporaba suvremene tehnologije kao što su računala i mobiteli te Internet i društvene mreže, vrste i načine prevencije vršnjačkog nasilja i kaznenih djela na štetu djece proizašlSID Gimnazija Vukovarih iz zlouporabe Interneta te načine povećanja sigurnosti korištenja Interneta, prvenstveno kada ga koriste djeca, ali i svi ostali članovi društva. Primjena novih tehnologija u učenju, podučavanju, općenito u svakodnevnom radu, neosporno olakšava sam proces učenja i rada, ali nosi i određene rizike i opasnosti te stoga zahtjeva neprestano educiranje i iz tog razloga, ovo je već peta godina kako ne prestajemo govoriti i upozoravati na potencijalne opasnosti koje nam prijete ukoliko nismo spremni nositi se sa suvremenim tehnološkim dostignućima i internetskim mogućnostima.  

U vremenu kada Internet više nego ikada prije, postaje dijelom dječjih života, a sama granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve tanja, na nama nastavnicima je velika Treci razred SID 2016odgovornost i ne smijemo propustiti niti jednu priliku u kojoj možemo i moramo govoriti o odgovornom i sigurnom korištenju suvremenih tehnologija i interneta. Kada uspijemo educirati naše učenike da oni postanu edukatori i progovore o sigurnom korištenju tehnologije i interneta, onda sa sigurnošću možemo reći da smo na dobrom putu. Učenički radovi koje smo imali priliku ove godine vidjeti u našoj školi, pokazuju da možemo sigurno putovati internetskim prostranstvima jer znamo KLIKNUTI PAMETNO!

Nekoliko linkova na učeničke radove:

Moovly (film):
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-6f3d-4cf3
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-8211-d095
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-8181-6a2f
https://www.moovly.com/gallery/user/b03ea104-e49b-afb8

Prezi (prezentacija):
http://prezi.com/pz0owojwfqws/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share
http://prezi.com/djjvzbn2foqw/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share
http://prezi.com/z3l9rvs2gv7n/?utm_campaign=share&utm_medium=copy&rc=ex0share

FlipSnack (brošura):
http://www.flipsnack.com/Stjepankralj/dan-sigurnijeg-interneta.html
http://www.flipsnack.com/KRISTINASKOKO/dan-sigurnog-interneta.html
http://www.flipsnack.com/Antoniokrizmanic/dan-sigurnijeg-interneta-antonio-krizmanic.html
http://www.flipsnack.com/99FF5BBC5A8/dan-sigurnijeg-interneta.html

Scratch:
https://scratch.mit.edu/projects/96414322/
https://scratch.mit.edu/projects/95631108/
https://scratch.mit.edu/projects/94738904/