Od ilustracija do novih priča

manca_PB

Manca Pezelj Berger

Sažetak

Isto kao i roditeljsku ljubav, djeca trebaju i umjetnost. Mark Twain napisao je da čovjek koji ne čita nema nikakvu prednost u odnosu na onoga koji ne zna čitati. Kada djeci pričamo o čitanju, pričamo priče o divnim putovanjima u različite svjetove i pobuđujemo njihovu znatiželju. Dječja znatiželja saveznik je svakog učitelja, a umjetnost je – u mom članku su to ilustracije –  sjajan alat za učitelje. Ilustracije ponekad trebaju riječi, koje stvaraju nove priče. Koliko učenika ima u učionici, toliko priča možemo dobiti njihovim sudjelovanjem. Djeca mogu upoznati važnost čitanja na ugodan način, a čitanje sve više potiče njihov kognitivni i emocionalni razvoj. Istodobno je važno objasniti pojedine priče i voditi promišljen razgovor o njima. Pomoću njega poboljšavamo djetetovo rasuđivanje te mu tako nudimo uvjete za razvoj više razine moralne prosudbe. Za poticanje čitanja potreban je promišljen pristup: u početku to mogu biti razumljivi crteži koji kasnije traže razmišljanje, raspravu. Zašto knjige mogu biti zabranjene, zašto su ih spaljivali ili možda knjige također tuku? Ili ih tučemo brojnim ekranima koji djeci oduzimaju vrijeme? S pet ilustracija započela je nova knjiga pod olovkom mojih učenika.

Ključne riječi: ilustracije, priče, stvaranje, suradnja, značenje čitanja.

Uvod

Britanski spisatelj Philip Pullman koji je 2005. godine primio nagradu Astrid Lindgren napisao je da djeca trebaju umjetnost, priče, pjesme i glazbu jednako kao što trebaju ljubav, hranu, svjež zrak i igru. Dolazi i do zanimljivog otkrića: „Ako djetetu ne date hranu, šteta brzo postaje vidljiva. Ako ne dopustite djetetu da ima svjež zrak i igru, šteta je vidljiva, ali ne tako brzo. Ako djetetu ne pružite ljubav, šteta se možda neće vidjeti nekoliko godina, ali je trajna. Međutim, ako djetetu ne date umjetnost i priče, pjesme i glazbu, štetu nije tako lako uočiti, ali ipak postoji. Polje umjetnosti im je poput tamne strane mjeseca! “

Kako od ilustracija do priča i značenja čitanja?
Budući da su mi roditelji u mladosti poticali interes prema knjigama, ovu ljubav imam u sebi. Razmišljam kako bih je mogla prenijeti dalje. Došla sam na ideju kako dodatno potaknuti čitanje u razredu.

Ilustracije predstavljaju prvi kontakt djece s knjigama. Odlučila sam pomoću njih učenike navesti na stvaranje vlastitih priča te da nakon razgovora s njima shvate značenje čitanja. Kad govorimo o čitanju, pričamo priče o putovanjima u različite svjetove. U razredu ovo putovanje prikazujem kao čarobno, neponovljivo, ugodno, zanimljivo, zabavno i opuštajuće. U nježnim godinama djeca su posebno znatiželjna, a radoznalost smatram bliskim suradnikom. Svjesna sam da „čitanje potiče dječji kognitivni i emocionalni razvoj“ (Kropp 2000, str. u predgovoru), te da „čitanjem, razgovorom, razmišljanjem, reprodukcijom individualnih mladenačkih problema poboljšavamo djetetovo i adolescentsko razmišljanje te mu tako nudimo uvjete za razvoj višeg stupnja moralne prosudbe. ”(Vidmar 2017, str. 14).
Kako sam započela s radom? U razred sam donijela veliku mapu. Pomalo tajanstvenim glasom i posebnim osmijehom rekla sam da su u njoj skrivene ilustracije kojima treba dati sadržaj, priču. Nakon toga uslijedilo je pitanje što misle, o čemu govore ilustracije skrivene u mapi. Dječja lica pokazala su da nemaju pojma o čemu se radi, ali pokazali su interes jer ipak su djeca nezaustavljivo znatiželjna. Učenike sam pridobila na svoju stranu te sam se sad morala samo pobrinuti da stignemo do cilja, do novih priča koje će učenicima ostati u sjećanju i potaknuti ih na redovito čitanje. Uslijedilo je kratko objašnjenje. Pogledali smo slike i razgovarali o njima. Učenici su metodom suradničkog učenja morali pisati priče. Pet ilustracija zahtijevalo je manji intelektualni napor. Učenici su postali književnici. Dodijeljeni rad shvatili su vrlo ozbiljno i entuzijastično.

1. Strip

Komentar: Dobar strip ima barem dvostruki učinak. Slika je ukras teksta i opis nekog životnog događaja. Među učenicima strip je naišao na veliko odoSLIKA 1 - Poznata priča – kopijabravanje jer ih je podsjetio na vječne svađe koje sve obitelji ovoga svijeta proživljavaju prije spavanja. Ali ipak sam morala sama upozoriti na poantu ilustracije, glavnu ‘glumicu’ sa slike – knjigu, koja je izazvala zadovoljstvo, kako majci, tako i sinu. Također sam naglasila da stripovima obično nije potreban dugačak tekst, ali da bi učenici iz njega ipak trebali napisati priče. Sve su bile slične i s istom porukom: “I mi se svađamo.”

Slika 1. Poznata priča 

2. Ilustracija

Upute su bile jednostavne. Voljela bih čitati priče o tome zašto su se bake skrile ispod stola prepunog zanimljivih knjiga.

Komentar: Jedna od curica odmah je rekla: “Bake se smiju.” To je bilo sve. Potvrdila sam i podsjetila djecu da sastave vlastitu priču. Koliko se kreativne energije prosulo SLIKA 2 - Bake koje se smiju – kopijakroz učionicu dok smo upoznali nove bajke na tu temu. Saznali smo da bake jako vole knjige i da također vole pričati bajke, da se jedna od baka razboljela i više ne može čitati. Predložila sam da je posjeti grupa djece te joj čita pola sata te da o tome napišu priču za školske novine. Tako je i bilo. Baka je bila sretna, kao i djeca koja su dobila slatkiše i dobar osjećaj da pomažu starijima, dok je razred dobio nove priče na temu baka.

Slika 2. Bake koje se smiju

3. Ilustracija

KomSLIKA 3 - Knjiga zbližava – kopijaentar: Treću sliku odmah je prepoznao jedan od učenika koji je istaknuo da vuk i Crvenkapica ipak nisu čitali knjige. Lijepo je obnovio priču, zaradivši pohvale. No, nismo otišli dalje od spoznaje da vuk i djevojčica s crvenom kapom mogu zajedno čitati knjige. “Knjiga zbližava” nazvali smo simpatičnu ilustraciju i saželi da knjiga ponekad povezuje čak i ono za što mislimo da se ne može povezati, iako u bajci. Zato su bajke tako lijepe. I stvorile su se nove priče.

Slika 3. Knjiga zbližava

4. Ilustracija

Komentar: Pitala sam učenike što prikazuje slika 4. Odgovor je bio kratak: „Djeca čitaju.“ Pozvala sam ih da bolje pogledaju. Tek tada su shvatili da je na slici bijelac, crnka i azijatkinja, a jedna od djevojčica bila je u invalidskim kolicima. Razgovarali smo o razlikama SLIKA 4 - Učenici su samo djeca – kopijameđu ljudima. Shvatila sam da većina djece zna samo to da u školu idu samo djeca. Ne razdvajaju ih na bijele, žute, crne ili one koji su nečega lišeni u životu. Pohvalila sam ih. Prekrasno iskustvo za djecu i za mene. Zanimljive su bile i njihove priče.

Slika 4. Učenici su samo – djeca

5. Ilustracija

Komentar: Peta slika bila je najzahtjevnija. Dječak je smatrao da objekt na slici nije knjiga i njegova je priča skrenula pozornost na nindže. Tri mutirana ratnika kornjača vježbaju udarce. Vidio je to u jednom ‘odličnom’ filmu, i rekao da će spasiti svoje mjesto od zlog poglavice. Nisam imala komentara, samo sam rekla razredu da su ponekad, pa čak i danas, neke knjige zabranjene, spaljene na gomilama, a na ovoj ilustraciji knjiga je pretučena. Naravno da sam očekivala djetetovo zašto. Također smo razgovarali o činjenici da nove akvizicije, poput televizije, računala i pametnih telefona svima oduzimaju dragocjeno vrijeme. Vrijeme za druženje, igru na otvorenom, razgovor ‘uživo’ kod kuće i s prijateljima i dragocjeno vrijeme za čitanje knjSLIKA 5 - Tko tuče knjigo – kopijaiga. Zajedno smo odlučili ilustraciji dati naslov Tko tuče knjigu?. Jedna od curica odgovorila je u skladu s mojim očekivanjima: „Ekrani, pametni telefoni!“ Ovim je odgovorom započela žestoku raspravu. Djeca su branila svoja mišljenja. Najviše su naučili iz pete slike. U ovom su slučaju njihove priče bile drugačije, ali poruka je bila jasna: knjige se ne tuče.

Slika 5. Tko tuče knjigu?

Zaključak

Vrijeme utrošeno na ilustracije i priče prebrzo je prošlo. Još je ostalo malo vremena za zaključni dio, to je dječji odgovor na ono što je bila poruka današnjeg sata. Svi su željeli odgovoriti na pitanje, a odgovori onih koji su dobili priliku saželi su moju želju: danas smo razgovarali o knjigama, tim našim prijateljicama, koje uslijed brojnih suvremenih ekrana  premalo uzimamo u ruke. Stvorili smo priče koje ćemo povezati u knjigu našeg razreda. Prije kraja školske godine dobit će još naslov. Pri dodjeli svjedodžbi i pohvala uslijedit će iznenađenje: svaki učenik će moći ponijeti kući po jedan primjerak knjige. Sigurno će ovo biti ‘sveta knjiga’ za djecu i roditelje. Dobri stari Mark Twain bio bi zadovoljan s nama.

Literatura

  1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: Naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič. Učila.
  2. Vidmar, J. (2017). Spodbujanje razvoja vrednot s pomočjo mladinske problemske literature. Založba Miš, Dob.
  3. http://www.alma.se/en/Award-winners/2005-Philip-Pullman/
  4. https://astridlindgrenmemorialaward.wordpress.com/2015/12/17/children-need-ar

Pogled u promjenjivom travnju

Broj 112, travanj 2019.
ISSN 1848-2171

Pet brojeva unaprijed. Ne sjećam se da li se ikad prije to dogodilo, ali svakodnevno ili u uredništvo, ili na moju mail adresu pristižu novi članci. Presretna što smo čitani i što pokazujete iznimno velik interes da svoje ideje i iskustva podijelite sa svima nama. Hvala svima!

Da ne duljim dalje…

Pogled_iconAnja Kancler je provela projekt u kojem su učenici osjetili mnogo prekrasnih mirisa, finih okusa i korisnih savjeta za bolji život. Cilj je bio saznati što više o ljekovitim biljkama te o njihovoj ljekovit moći i upotrebljivosti. Važno je da se znanje naših predaka ne izgubi i time se izgubi važan kontakt sa starim običajima, oblicima liječenja, upotrebljivosti i važnosti ljekovitog bilja. Više…

Pogled_iconU članku Eva Jazbec Leber je predstavila utjecaj inkluzije na učenike s oštećenjem vida. Prikazala je kako se u inkluzivnom okruženju može prilagoditi metode podučavanja i pomagala kako bi se pomoglo slijepim i slabovidnim učenicima na svim razinama obrazovanja, čak i u aktivnom stjecanju novih znanja. Više…

Pogled_iconUčenici Osnovne škole -Scuola elementare „Gelsi“ iz Rijeke podrobnije su se upoznali sa zaštićenom vrstom, dupinom, koji obitava u Jadranskome moru. Provedbom integralnog dana učenici su produbili svoje znanje o ugroženim i zaštićenim vrstama. Kako su tekle aktivnosti, ispričala nam je Snežana Kranjec. Više…

Pogled_iconDavor Šijanović i suradnički tim Gimnazije Vukovar prijavili su se na donacijski natječaj Hrvatskog Telekoma Generacija Next i odnijeli pobjedu Smiješak. Ideju su implementirali kroz nastavu informatike i izvannastavnu aktivnost, a sam projekt su nazvali „Pametni grad: Vukovar – Our view of smart living“ u koji su integrirali nekoliko područja u kojima je svaki član tima dobio zaduženja i preuzeo odgovornost za svoj dio projektnog zadatka. Više…

Pogled_iconTijekom tehničkog dana pod vodstvom Igora Pangrčiča učenici su kombinirali uporabu tehnologije, matematike i računalne tehnologije. Njihov je posao bio organizirati i opremiti svoju novu sobu. Morali su imati na umu da je soba prazna te da ima samo uređen pod i žbuku. Više…

Pogled_iconIndustrijska strojarska škola iz Zagreba je sudjelovala na projektu COVET „Competitive VET for learners and teachers“ u Irskoj. Cilj projekta je stjecanje iskustva međunarodne prakse i osnaživanje stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Katarina Knežević, Meri Ružević i Mate Sabol su nam prenijeli svoje Erasmus+ iskustvo. Više…

Pogled_iconProjekt „Naša rimska priča“ Lidija Šešerko je provela sa svojim učenicima u redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj kako bi na zabavan i praktičan način upoznali život Rimljana u antičko doba. Više…

Pogled_iconLucija Ademoski govori o značenju ilustracija pomoću kojih djeca uspostavljaju prvi dodir s knjigom te su prikazani su kriteriji utvrđivanja kvalitete ilustracije kao i niz slikovnica za djecu s posebnim potrebama, primjerice taktilne slikovnice. Više…
Također, u drugom svom članku prikazala je trud koji škola ulaže u uključivanje djece doseljenika u novo školsko okruženje. Prikazala je aktivnosti u koja su uključena djeca, a čija je svrha razvijanje tolerancije i prihvaćanje različitosti, kao i održavanje dodatnih satova pomoći učenicima doseljenicima u učenju slovenskoga jezika. Više…

Pogled_iconPo prvi put se Tadeja Bogdan našla u ulozi mentorice. Kako se snašla kao mentor učiteljici razredne nastave, pročitajte ovdje. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Ig trude se odgojiti učenike sa zdravim prehrambenim navikama, piše Vilma Trošt Stenovec. Zbog toga su uveli projekt tradicionalni slovenski doručak (TSZ) kako bi podigli svijest o važnosti tog obroka. Više…

Gordana Lohajner

Dijete i ilustrirana knjiga

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o značenju ilustracija pomoću kojih djeca uspostavljaju prvi dodir s knjigom. Ilustracije su prvi likovni rad s kojim se djeca susreću već u ranom djetinjstvu. Dobre ilustracije pomažu im u intenzivnom doživljavanju teksta, njegovom boljem razumijevanju i razvijanju mašte te ih potiču na čitanje. Prikazani su kriteriji utvrđivanja kvalitete ilustracije kao i niz slikovnica za djecu s posebnim potrebama, primjerice taktilne slikovnice.

Ključne riječi: ilustracije, ilustratori, slikovnice, kvaliteta ilustracija, taktilne slikovnice

Uvod

„Ilustracija je vrsta likovne umjetnosti kod koje su, kao i kod ostalih oblika slikarstva, važni likovni elementi: linija, boja, svjetlo i sjene, oblici, struktura i kompozicija. /…/ Ilustracija obogaćuje literarno djelo i igra vrlo važnu ulogu u predškolskom razdoblju djeteta te kasnije tijekom školovanja, kako u njegovom otkrivanju likovnog izlaganja različitih pripovijetki tako i u dubljem doživljavanju i razumijevanju teksta. Potiče čitanje i istovremeno i dječje zanimanje za vlastito likovno stvaralaštvo.” (Avguštin, 2003: 103)

Djeca se s ilustracijom susreću već u najranijem pred-čitalačkom razdoblju, kad posežu za leporellima – jednostavnim 3D slikovnicama u kojima se preko cijele stranice nalaze slike životinja, biljaka i različitih predmeta koji ih okružuju. U dobi od dvije do tri godine upoznat će kartonske slikovnice – knjige s vrlo izdržljivim stranicama od kartona koje djecu uvode u pisani svijet slikovnica te prve knjige s tankim listovima kojima ostaju vjerni i u nižim razredima osnovne škole.

Uloga ilustracija

U hijerarhiji naših osjetila vid zauzima prvo mjesto. Djeca čitaju priče u slikama mnogo ranije nego ih čitaju napisane riječima. Na taj način otkrivaju i upoznavaju izmišljene likove koje je za njih stvorio netko drugi. U ilustracijama se elementi svakodnevnog života isprepleću s elementima mašte, zato imaju važnu ulogu u razvoju pojmova kod djece. Pozornost koju djeca pridaju ilustracijama ovisi o vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Vanjske čimbenike čine podražaji kao što su intenzivnost, veličina, gibanje, kontrast pozadine i likova, dok se unutarnji čimbenici odnose na naše vrijednosti, potrebe, motive, osjećaje i očekivanja. Pozornost djece brzo prelazi s jednog podražaja na drugi, stoga ih moramo znati potaknuti na gledanje slikovnica. Djeca predškolske dobi imaju skromna iskustva o svijetu pa im zato ilustracije obogaćuju njihovo zamišljanje predmeta, osjećaja i događanja te su izvrsna motivacija za kasnije čitanje knjiga.

Autorske slikovnice bez teksta djecu potiču na samostalnu interpretaciju događaja i Slika 1. Ilustracija Damijana Stepančiča u knjizi ''Zgodba o sidru''sastavljanje priče na temelju ilustracija, čime se razvijaju mašta i jezične sposobnosti. Precizno promatranje ilustracija omogućuje im snažan doživljaj jer im nudi sve što je potrebno za razumijevanje priče.

Slika 1. Ilustracija Damijana Stepančiča u knjizi „Zgodba o sidru”

Ilustracije djeci stvaraju poseban ugođaj. Čitanje uz njihovu pomoć traje kratko, a djeca bez posebne prisile usvajaju različite tehnike likovnog jezika. Ilustracije kod njih izazivaju kako pozitivne tako i negativne osjećaje. Općenito vrijedi: što je u slikovnicama više slika to ih djeca radije čitaju. Gledanje slika nudi im odmor od čitanja, a likovni govor ilustracija prenosi i mnoštvo drugih informacija koje čitanjem djeca mogu provjeriti i pridodati svojim očekivanjima. Važnu ulogu imaju i živopisne boje koje potiču njihovo zanimanje za cijelu priču.

„Dijete promatra ilustracije, međusobno ih uspoređuje; ako ne zna sadržaj na temelju redoslijeda slika pokušava zaključiti o čemu se radi; primjećuje da se na nekim ilustracijama pojavljuju isti likovi te da se ponegdje pojavljuje isti ili vrlo sličan okoliš, da se određeni elementi mijenjaju, razvijaju /…/ Dijete detaljno proučava ilustracije, tone u njih i otkriva skrivene, jedva primjetne sitnice. Pritom uživa i uči.” (Zupančič, 2012: 6)

Slika 2. Ilustracija Kestutisa Kasparavičiusa u knjizi ''Trapaste zgodbe''Ilustracije, koje prate zahtjeve teksta, govore same po sebi – s njima literarni tekst dobiva novu snagu. Vezane su uz sadržaj i raspoloženje iskazano u tekstu, a ponekad kazuju više i od samog teksta. Prikazuju motive kojih nema u tekstu pa se djeca lakše povezuju s cijelom pričom. Na licima junaka mogu razabrati njihovo raspoloženje, iako ono u tekstu nije posebno opisano. A ono što je već dovoljno naglašeno i opisano u tekstu nije potrebno isticati i na ilustraciji.

Slika 2. Ilustracija Kestutisa Kasparavičiusa u knjizi „Trapaste zgodbe”

Kvaliteta ilustracija

„Kvalitetna ilustracije može biti vrlo jednostavna ili komplicirana, crtež ili slika, realistična ili apstraktno obojena. Ne djeluje šablonski, već živo i uvjerljivo.” (Avguštin, 2003: 103)

„Značaj dobre, kvalitetne ilustracije za razvoj djeteta može se usporediti s važnošću kvalitetnog literarnog ili glazbenog djela. /…/ Dijete nema razvijen osjećaj za likovno /…/ dobro, vrijedno i kvalitetno. Nažalost, upravo je obratno. Djecu mami sladunjavost, prezasićenost boja, vanjski sjaj, pretjerano ukrašavanje, nepotrebni dodaci, svjetleći elementi, ukratko sve čime se isticanjem vanjskog izgleda prikriva siromaštvo sadržaja. /…/ Dobru ilustraciju prije svega odlikuje visoka likovna kvalitetu. /…/ Govor linija, oblika, boja i njihovih odnosa, svijetlog i tamnog, teksture i njihovog suodnosa mora biti usklađen i uravnotežen. /…/ Dobra ilustracija je likovno pročišćena, što znači da ne sadrži nepotrebne likovne elemente. /…/ Na kvalitetnoj ilustraciji prikazani prostor djeluje realno, moguće. /…/ Tople i intenzivne boje optički približavaju, dok hladne daju osjećaj udaljenosti. /…/ Kvalitetna ilustracija sadrži zanimljive kutove gledanja, primjerice naglašenu žablju perspektivu odnosno pogled od dolje ili ptičju perspektivu odnosno pogled od gore. /…/ Svi predmeti i osobe na ilustraciji moraju se ponašati u skladu s istom logikom prostora. Tako dijete razvija sposobnost percepcije zakonitosti prostora u kojem živi i u kojem se radnje, o kojima mu govore ilustracije, odvijaju. /…/ Kvalitetni ilustratori uspijevaju prikazati raspoloženje teksta koji ilustriraju. U tome važnu ulogu igra odabir odgovarajuće likovne tehnike, materijala i načina izražavanja, kao i osobni dodir ilustratora ili ilustratorice odnosno njegov ili njezin stil.” (Zupančič, 2012: 6-11)

Taktilne slikovnice

Slijepa i slabovidna djeca u svom okruženju dobivaju manje poticaja za razvoj od ostale djece zato slikovnice moraju biti prilagođene njihovom opažanju. Za njih su primjerene taktilne slikovnice koje, nažalost, ne mogu u potpunosti nadomjestiti slikovni sadržaj. Namijenjene su slijepoj i slabovidnoj djeci, ali i djeci koja vide. Tekst je u njima otisnut Slika 3. Ilustracija Zvonka Čoha u taktilnoj slikovnici ''Žiga špaget gre v širni svet''uvećanim slovima i posebnim, Brailleovim pismom (brajicom). Njihova zastupljenost u knjižnicama koje posjećuju djeca sa razvijenim svim osjetilima, potiče empatiju prema vršnjacima s posebnim potrebama.

Slika 3. Ilustracija Zvonka Čoha u taktilnoj slikovnici „Žiga špaget gre v širni svet”

Zaključak

Djeca svijet doživljavaju najprije gledanjem, a tek se kasnije sporazumijevaju riječima. Ilustracije u knjigama njihov su prvi doticaj s likovnom umjetnošću, zato neka one budu kvalitetne i raznovrsne. Pomoću ilustracija djeca razvijaju kreativnost i stvarni svijet ujedinjuju sa svijetom mašte i snova. Likovni govor možemo otkriti pozornim promatranjem likovnih djela, a za njihov potpuni doživljaj djeca, jednako kao i odrasli, trebaju odvojiti više vremena.

Literatura

  1. Avguštin, M. (2003). Slovenska knjižna ilustracija. V Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja (103-109). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Kermauner, A. (2009). Tipne slikanice za slepe, Otrok in knjiga, 36(74) 85-91.
  3. Majhen, Z. (2004). Zaznavanje slikovnih in drugih znakov pri predšolskem otroku. Otrok in knjiga, 31(59), 51-55.
  4. Rot Gabrovec, V. (2003). Branje podob. V Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja (99-102). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  5. Zupančič, T. (2012). Kakovostna književna ilustracija za otroke. Otrok in knjiga, 39(85), 5-16. Preuzeto s https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-LATXVY24/4d773199-5dcc-45ca-96f8-d5add097cae2/PDF

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si

Vrijeme za bajke uz slikovnice

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak predstavlja svojstva slikovnica kao vrlo omiljene literature za mlade uz čiju pomoć djeca čine prve korake u svijet književnosti. Jednostavne priče djecu privlače na čitanje, a primamljive ilustracije kroz cijelu priču pomoć su im u razumijevanju novih riječi i dubljem doživljavanju sadržaja slikovnice. Prikazana je priprema za provedbu i sam tijek omiljenog vremena za bajke u knjižnici s učenicima nižih razreda Osnovne škole France Bevka. Njihova je svrha vježbanje pozornosti i slušne koncentracije, širenje vokabulara, učenje izražavanja riječima i detaljnog promatranja ilustracija koje djeci pomažu u razumijevanju cijelog teksta.

Ključne riječi: slikovnice, ilustracije, vrijeme za bajke, školske knjižnice, čitanje

Uvod

Slikovnice su vrlo popularna i široko rasprostranjena literatura s kojom se djeca susreću već u predškolskoj dobi, a rado za njima posežu i u nižim razredima osnovne škole. Riječ je o djetetovim prvim “pravim knjigama” s jednostavnim tekstom koji krase šarene i maštovite ilustracije uz koje se lakše užive u priču. U slikovnicama se obično logički isprepliću i nadopunjuju tekstualni i likovni elementi, što je jedan od glavnih razloga zašto ih najmlađi učenici toliko vole. Slikovnice ih pozivaju na čitanje i intenzivno doživljavanje nevjerojatnog svijeta mašte, stoga knjižničari kod savjetovanja prilikom posudbe trebaju posebnu pozornost obratiti na čitateljeve sposobnosti i iskustva, razinu zahtjevnosti slikovnica te na prepoznavanje njihovih različitih funkcija (estetska, poučna, odgojna, maštovita, zabavna i iskustvena).

Privlačnost slikovnica

U radu s najmlađim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice, svake godine promatram Slika 1.kako nakon ulaska u knjižnicu žure do polica na kojima se nalaze njima najprivlačnije knjige. Prije posudbe uzmu si vremena za slikovnice i dobro ih pregledaju. Posebnu pozornost posvećuju koricama, koje moraju biti dovoljno zanimljive i uvjerljive. Na osnovi njihova izgleda najčešće odlučuju hoće li slikovnicu posuditi ilSlika 2.i ne. Ilustracije moraju biti žive, smiješne, šarene i dovoljno privlačne za dječje oči. Čitatelje početnike najviše privlači vizualni izgled knjiga, ali s vremenom važni postaju kako tekst tako i razumijevanje priče. Kratke rečenice s jednostavnim rječnikom djeci donose veliku radost i privlače ih na posudbu, a detaljne i bogate ilustracije pomažu im razumjeti značenje nerazumljivih riječi i lijepo ih vode kroz priču.

Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici

Učenici nižih razreda vole posjećivati školsku knjižnicu tijekom cijele školske godine.

O grupnim posjetima uvijek se unaprijed dogovorim s učiteljima jer je knjižnica tada namijenjena samo odabranom dijelu učenika, zato su bibliopedagoški sati oni koje jedva čekaju. Učenici upoznaju knjižnicu kao cjelinu, a posebnu pozornost posvećujem našem druženju s knjigama, odnosno vremenu za bajke.

U prvim godinama školovanja djeca knjige i čitanje još ne povezuju s nastavom i školskim obvezama, nego im predstavljaju ugodu. Za tu svrhu biram zanimljive bajke u obliku slikovnica duljine primjerene dobi djece, jer ih želim privući na pozorno slušanje i gledanje ilustracija. Kriterij za izbor su likovna i literarna kvaliteta slikovnica. Odlučujem se za one koje same po sebi potiču djecu na opažanje, ispitivanje i pričanje o posebnim doživljajima. Svjesna sam da je svako književno djelo svijet za sebe te da se i djeca međusobno vrlo razlikuju, zato dinamiku vremena za bajke stalno prilagođavam reakcijama i raspoloženju učenika. Želim im ponuditi cjelovit doživljaj knjige, zato čitanju pristupam promišljeno i interaktivno. S čitanjem nikada ne brzam, jer spontanom uključivanju djece u čitateljski doživljaj pridajem veliku važnost.

Djeca se na literarno-estetski doživljaj knjige pripremaju tako da se udobno smjeste na jastuke na sredini knjižnice, umire se i u tišini pričekaju da slikovnica „progovori“. Kod pokazivanja korica pitam ih mogu li već iz njezina naslova i izgleda predvidjeti priču koju knjiga nudi. Djeca pažljivim promatranjem i razmišljanjem uspostavljaju prvi kontakt s knjigom. Slikovnice im uvijek predstavljam tako da su stranice okrenute prema djeci. Posebnu pozornost posvećujem „govoru“ ilustracija koje djecu za vrijeme slušanja posebno privlače i dobar su temelj za kasniji razvoj razgovora. Tijekom dinamičnog čitanja koje prilagođavam karakteristikama književnih likova i raspoloženju koje pobuđuju ilustracije stalno provjeravam prate li učenici priču i razumiju li značenje riječi. Želim postići da ih tekstovi dirnu, da ih osjete i da o njima razmišljaju. Glasno čitanje teksta, kojim razvijaju slušnu percepciju informacija i obogaćuju fond riječi, djeca istodobno prate promatranjem ilustracija na koje različito reagiraju. Neka su djeca pomni promatrači, dok druga trebaju neke poticaje i naputke u otkrivanju svih pojedinosti koje one nude. Sadržaj bajki povezuju s doživljajima iz svoje svakidašnjice i paralelno razvijaju razgovor o proteklim događajima, tako da tijekom vremena za bajke često saznam nešto novo.

Nakon završetka slušanja bajke djeca na kratkom odmoru srede svoje dojmove, a zatim slijede njihove reakcije na tekst. Još jednom polako prolazimo kroz slikovnicu i pažljivo promatramo ilustracije. Djeca tako uče detaljno promatrati, usmjeravati pozornost, razvijati koncentraciju i povezati svijet mašte sa stvarnim svijetom. Postavljam im različita pitanja u vezi sa sadržajem knjige, primjerice zašto im se bajka svidjela, koji ih je lik najviše zabavio, što su najviše zapamtili. Razgovaramo o naučenim novim riječima, neobičnim frazama, kujemo rime, poigravamo se sa slovima i riječima, a mnogo vremena posvećujemo i razgovoru o postupcima, ponašanju i karakteristikama književnih junaka. Djeca reagiraju spontano, uče izražavati se riječima, strpljivo prate razmišljanja i reakcije svojih školskih kolega i otkrivaju svoje osjećaje te osjećaje drugih. Vrijeme za bajke u školskoj knjižnici pozitivno je iskustvo i dobra motivacija za otkrivanje nepoznatoga, jer učenicima predstavlja putovanje u svijet nezaboravnih doživljaja za kojima stalno žude.

Zaključak

Slikovnice nude bogatstvo riječi, misli i znanja kojima djeca grade svoj pogled na svijet. Slušanje bajki koje se čitaju naglas u školskoj knjižnici i pozorno pregledavanje ilustracija svojevrstan je događaj koji učenicima omogućuje odmak od svakidašnjice i putovanje u zemlju mašte. Uz pomoć ilustracija djeca lakše prate priču, a uz usredotočenost na slušanje razvijaju svoju slušnu percepciju i obogaćuju fond riječi. Slikovnice su s malom količinom teksta i bogatstvom likovnih elemenata izvrstan poticaj za zabavno čitanje i dobar izazov za zajedničke završne razgovore o pročitanim tekstovima te kreativne aktivnosti.

Literatura

  1. BEREMO skupaj: priročnik za spodbujanje branja. (2003.). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Newman, N. (2017.). Vzgajanje strastnih bralcev: 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor: Hiša knjig, Založba KMŠ.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski i https://www.google.si