Istražujemo dobrog dupina

Snežana Kranjec, dipl.učit.

Sažetak

Članak govori o provedbi integriranog dana na temu „Dobri dupin“ s učenicima III.b razreda Osnovne škole-Scuola elementare „Gelsi“, Rijeka. Cilj ovog oblika rada bio je podrobnije upoznati jednu zakonom zaštićenu životinjsku vrstu koja obitava u Jadranskom moru i osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta. Time su učenici produbili svoje znanje o ugroženim i zaštićenim vrstama Primorsko-goranske županije. Učenici su istražili dobrog dupina radom na znanstvenom i umjetničkom tekstu te izvođenjem pokusa, gledanjem dokumentarnog filma, izvođenjem kretnji i glasanjem poput dupina, a utvrdili svoje znanje sastavljanjem opisa i osmišljavanjem križaljki te rješavanjem računskih priča.

Ukratko su prikazane aktivnosti učenika i učiteljica kroz više nastavnih predmeta (Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura).

Učenici pohađaju nastavu COOR-a (cjelodnevni odgojno-obrazovni rad) pa se aktivnost provela tijekom njihovog jednodnevnog boravka u školi od 8,00 sati do 16,00 sati što je omogućeno priključenjem radu kolegice Davorke Grdić, dipl. učit.

Ključne riječi: integrirani nastavni dan, pokusi, suradničko učenje

Uvod

Rad u COOR-u ima mnoge prednosti.

  • Učenici provode osam sati u školi čime se stvara ozračje velike povezanosti i prijateljstva između učenika, ali i učiteljica što dovodi do bolje suradnje i još boljih rezultata.
  • Učenici nemaju zadaće, a knjige nose kući tek u petak.
  • Tijekom organiziranog slobodnog vremena uče, istražuju i uvježbavaju gradivo pa s odlaskom kući imaju više slobodnog vremena za vanškolske aktivnosti, igru i odmor.
  • Ovaj oblik organizacije rada zadovoljava suvremene kurikulumske zahtjeve.
  • Obitelj je najčešće zajednica u kojoj oba roditelja najveći dio dana rade što im onemogućava cjelodnevnu skrb nad djecom. Škola, kao organizirana društvena ustanova, preuzima ulogu odgajanja i socijalne zaštite djece, organizacije slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja profesionalne obveze.
  • Omogućava razvoj djeteta kao socijalnog bića – tijekom cjelodnevnog boravka u školi, tj. razrednom odjelu, stalno je prisutna socijalna interakcija što omogućuje razvoj i unapređenje socijalnih vještina djeteta (suradnja s ostalima članovima razredne i školske zajednice)

Učenici su kroz cjelodnevne aktivnosti na temu dobrog dupina ponovili naučeno o važnosti zaštite voda (mora), izgled i posebnosti zavičajne regije, istražili nove podatke i obavijesti o zavičajnoj regiji i upoznali se s jednom posebnošću kraja u kojem žive tj. upoznali jednu zakonom zaštićenu životinju.

Obrazovna postignuća:

  • Upoznati posebnosti primorske zavičajne regije
  • Prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o primorskoj regiji
  • Razlikovati pojmove: obala, otok, poluotok
  • Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini
  • Razlikovati more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini i različitom biljnom i životinjskom svijetu koji ga obogaćuje
  • Razlikovati čistu od pitke vode
  • Objasniti važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja
  • Uočiti utjecaj i djelovanje čovjeka na onečišćenje vode i život živog svijeta u njoj
  • Upoznati jednu zakonom zaštićenu životinju
  • Osvijestiti važnost zaštite ugroženih vrsta

Zadaće:

Materijalni:

  • prepoznati i imenovati posebnosti biljnog i životinjskog svijeta primorskog zavičaja
  • opisati i razlikovati obalu Jadranskog mora
  • imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najveće otoke u Primorsko-goranskoj županiji prema površini i broju stanovnika
  • razlikovati otok i poluotok
  • imenovati, pokazati i opisati životinjski svijet mora
  • razlikovati prikladnu vodu za život biljaka i životinja od onečišćene vode
  • objasniti značenje očuvanja kvalitete vode

Funkcionalni:

  • razvijati sposobnost uočavanja i logičnog mišljenja
  • razvijati sposobnost opisivanja i uspoređivanja
  • primjenjivati ranije stečena znanja o primorskom zavičaju i vodama
  • razvijati sposobnost opisivanja i zaključivanja
  • osposobljavati učenike za pravilno usmeno i pismeno izražavanje

Odgojni:

  • razvijati interes za primorski zavičaj
  • razvijati interes i ljubav prema primorskom zavičaju
  • izgrađivati svijest o potrebi čuvanja i zaštite prirode
  • razvijati interes za biljni i životinjski svijet mora
  • razvijati pozitivan odnos prema radu
  • stvarati ugodno radno ozračje
  • poticati ekološku svijest kod učenika
  • izgrađivati pravilan stav prema okolišu, a posebice vodama
  • upućivati učenike za potrebu čuvanja voda od onečišćenja

Izvori znanja i nastavna pomagala:

  • neposredno okruženje,
  • nastavne slike,
  • videozapisi,
  • zemljopisna karta županije,
  • internet,
  • razredno računalo i projektor,
  • razni materijal za izvođenje pokusa,
  • kartončići u obliku dupina,
  • flomasteri i drvene bojice,
  • publikacija „Dupini“, Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, Veli Lošinj, 2009.

Oblici rada: frontalni, individualni, skupni, u parovima

Nastavne metode: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija, čitanje i rad s tekstom, pisanje, praktični radovi, suradničko učenje

Motivacija

Današnji dan posvetit ćemo istraživanju i učenju o jednoj zaštićenoj i ugroženoj životinjskoj vrsti koja obitava u Jadranskom moru.

a) Možete li pogoditi o kojoj se životinji radi ako kažemo da je povezana s otokom Lošinjem.

b) Možda vam pomogne ova zagonetka:

Nit sam riba,
nit sam ptica.
Brz sam i brzo idem,
uvijek svugdje stignem.
Morem plovim
Ribe lovim
Mreže se ribara bojim.

c) Ako ni sa zagonetkom ne dođu do rješenja, igramo igru pogađanja: što se skriva iza puzzli (fotografiju dupina prekrijemo manjim dijelovima s brojevima; učenici biraju broj i pogađaju što se skriva na fotografiji iza kartončića).

Kad djeca dođu do rješenja, na pano stavljamo kartončić s naslovom DOBRI DUPIN i fotografiju dupina.

Kreće rad, istraživanje dobrog dupina.

Prva aktivnost

Dijelimo učenike u 8 grupa. Svakoj grupi daje se list sa tekstom o nekoj zanimljivosti dupina:

a) Dobri dupini su sisavci (prilog 1.)
b) Tijelo dupina (prilog 2.)
c) Životni ciklus-Razmnožavanje (prilog 3.)
d) Kako dolaze na svijet (prilog 4.)
e) Kako se snalaze i love (prilog 5.)
f) Kako se dupini hrane (prilog 6.)
g) Kako dupini spavaju (prilog 7.)
h) Što ih ugrožava (prilog 8.)

Učenici u grupi čitaju dobiveni tekst, izvlače najbitnije, zapisuju na poseban papir i biraju glasnogovornika koji će ostatku razreda izložiti naučeno.

Papire stavljamo na pano ispod naslova.

Druga aktivnost

Sada je na redu dio rada uz pokuse i igru. Dijelimo učenike u 7 grupa. Svakoj grupi daje se list papira na kojem je objašnjeno što treba činiti. One grupe koje moraju provesti pokuse imaju na raspolaganju i potrebni materijal.

Slika1-Tko-ce-vise-pojestia) Tko će više pojesti?

Ova skupina učenika ima zadatak izvesti pokus kojim će utvrditi i usporediti hoće li više pojesti kit zuban ili kit usan.

Slika 1. Tko će više pojesti

Slika2-Cemu-sluzi-masno-tkivob) Čemu služi masno tkivo?

Ova skupina ima zadatak provesti pokus kojim će shvatiti važnost masnog tkiva za dupine.

Slika 2. Čemu služi masno tkivo

Slika3-Dupinovo-mlijekoc) Dupinovo mlijeko

Ova skupina učenika izvodi pokus kojim će shvatiti zašto je dupinovo mlijeko gušće od mlijeka kopnenih sisavaca.

Slika 3. Dupinovo mlijeko

Slika4-Pomozi-dupinu-da pronadje-put-do-hraned) Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

Ova skupina ima zadatak pronaći točan put od dupina do ribe i shvatiti čime se dupin hrani.

Slika 4. Pomozi dupinu da pronađe put do hrane

e) Spoji točkice

Slika5-Spoji-tockiceOva skupina ima zadatak spojiti točkice prateći brojeve i zaključiti da su dupini sisavci koji hrane svoju mladunčad.

Slika 5. Spoji točkice

f) Potraži i zaokruži ono što predstavlja prijetnju za dupina

Slika6-Prijetnje-za-dupineOva skupina ima zadatak na dobivenom crtežu uočiti i zaokružiti ono što predstavlja prijetnju za dupina te objasniti na koji način je pojedina prijetnja opasnost za život i opstanak dupina.

Slika 6. Prijetnje za dupina

g) Mali i veliki

Ova grupa ima zadatak izmjeriti i izrezati dobiveni konop na zadane, prosječne dužine pojedinih kitova i dupina te zapisati nazive dupina/kita na karSlika7-Mali-i-velikitončić. Drugi dio njihovog rada bit će ujedno i treća aktivnost za sve učenike.

Po završetku rada, svaka grupa (osim grupe koja je radila pokus „Mali i veliki“) prezentira što je radila i do kojeg je zaključka došla. Papire sa zaključcima također stavljamo na pano.

Slika 7. Mali i veliki

Učenici imaju odmor za jutarnju marendu uz malo slobodne igre na dvorištu.

Treća aktivnost

Na dvorištu, nakon doručka, grupa učenika koji su mjerili i rezali konop, imaju zadatak nit konopa dugačku poput plavetnog kita rastegnuti po dvorištu. Kredom će označiti početak i kraj konopa, odnosno duljine plavetnog kita i staviti pored natpis PLAVETNI KIT.

Ponovit će postupak za velikog kita, orku, dobrog dupina i običnog dupina.

Ostali učenici promatraju rad svojih prijatelja. Po završetku rada grupe slijede pitanja kojima učenici dolaze do raznih zaključaka.

Koji je kit/dupin najveći?
Koji je kit/dupin najmanji?
Koliko bi plavetnih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi velikih kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi orka kitova stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi običnih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Koliko bi dobrih dupina stalo na naše igralište? (okvirno)
Kolika je vaša težina? Koliko je dobri dupin teži od vas?

Učenici zaključuju da plavetni kit ne stane na naše školsko igralište i zornim prikazom njegove duljine uspiju pojmiti njegovu veličinu. Po povratku u učionicu i ova će grupa zapisati svoj zaključak te ga staviti na pano.

Četvrta aktivnost

Učenici su i dalje na školskom igralištu. Imaju zadatak kretanjem svoga tijela prikazati Slika8-Kako-se-dupin-glasakako se u moru kreću dupini, a kako ribe i uočiti razliku koja proizlazi iz oblika repne peraje.

Peta aktivnost

Vraćamo se u učionicu. Učiteljica pokazuje učenicima na koji način mogu proizvesti zvuk koji ispušta dupin kad se glasa

Slika 8. Kako se dupin glasa

Šesta aktivnost

Slijedi natjecanje iz matematike. Učenike dijelimo u 4 grupe. Svakoj grupi daje se list sa računskom pričom koju učenici trebaju riješiti.

Zadani zadaci su:

  1. Ako jedan obični dupin teži 86 kg, koliko kg teži 6 običnih dupina?
  2. Ako dobri dupin teži 300 kg, koliko teže 3 dobra dupina?
  3. Ako se dobri dupin kreće brzinom od 35 kilometara na sat, koliko kilometara prijeđe za 7 sati plivanja?
  4. Ako dobri dupin dnevno pojede 4 kg ribe na dan, koliko kg ribe pojede u tjedan dana, a koliko tijekom mjeseca travnja?

Po završetku rada zajednički pregledavamo točnost i zapisujemo koja je grupa pobjednik (uzima se u obzir točnost i brzina rješavanja).

Učenici su upravo iz nastave matematike naučili pisano množiti pa su zadaci prilagođeni njihovoj razini znanja.

Nakon ove aktivnosti učenici idu na ručak. Nakon ručka imaju slobodno vrijeme za igru i odmor. Nakon ovog dužeg odmora vraćamo se u učionicu i nastavlja se s popodnevnim dijelom predviđenog rada koji će s učenicima provesti kolegica D. Grdić.

Sedma aktivnost

Učenici gledaju kraći dokumentarni film o dobrom dupinu koji će ih dodatno motivirati za nastavak rada.

Osma aktivnost

Učenici sada znaju mnogo toga o dobrom dupinu i slijedi sistematizacija usvojenog znanja. Učenike se dijeli u 4 grupe. Dvije grupe imaju zadatak sastaviti križaljku koja kao završni pojam ima rješenje „dobri dupin“. Ostale dvije grupe pišu pismeni sastav kojim opisuju dobrog dupina.

Dobivene križaljke i pismene sastave stavljamo također na pano.

Nakon osme aktivnosti učenici imaju kraći odmor za užinu.

Deveta aktivnost

Učenici imaju zadatak nacrtati dobrog dupina flomasterima ili drvenim bojicama ali na papiru malog formata. Tko je htio, mogao je nacrtati dupina iz mašte. Budući su učenici bili pod velikim dojmom naučenog o dupinu, svi su se odlučili za realan prikaz dupina. Tijekom likovnog izražavanja, učenici su slušali skladbu Café Del Mar, Estonia Rue Du Soleil, Pjesma dupina.

Slikanjem je završio taj nastavni dan i učenici su otišli kućama.

Idući dan je također dijelom posvećen dobrom dupinu jer smo dobivene materijale dotjerali, ispravili pogreške i izradili dva plakata koja smo izvjesili na hodnik da bi njihovim čitanjem i ostali učenici u školi mogli štogod naučiti o dupinima i kitovima.

Slika9-Plakat-prviSlika10-Plakat-drugi
Slika 9. Plakat prvi                         Slika 10. Plakat drugi

Da bi naučeno i odrađeno podijelili i s roditeljima učenika, kraći prikaz rada, završni plakati i fotografije djece tijekom rada objavljeni su na mrežnoj razrednoj stranici koju je kreirala učiteljica Snežana Kranjec putem svog Google accounta.

Prikaz rada na mrežnoj stranici razreda
Fotografije rada tijekom jutra
Fotografije rada tijekom poslijepodneva

Razvrščanje in ločevanje snovi

lidija_abramic

Lidija Abramič

V razredu imamo zbirko predmetov iz različnih snovi. Učenci jih najprej poskušajo ločiti na otip (mehke, trdne, mrzle, upogljive …), nato pa ugotavljajo, iz katerih snovi so ti predmeti. Predmete stresemo na mizo in jih poskušamo razvrstiti po barvi, obliki, trdnosti, velikosti … Ob tem se pogovarjamo, da so nekateri predmeti iz naravnih materialov, drugi pa iz umetnih.

Pomembno je, da učenec svojo izbiro utemelji in poišče enako snov tudi v njegovi okolici. Predmete razvrstimo tudi glede na materiale, iz katerih so narejeni (steklo, kovina, les, plastika …).

clip_image002 clip_image004
Slika 1, 2: Razvrščanje predmetov

Učence opozorim, da se snovi spreminjajo in s tem se sclip_image006preminjajo tudi njene lastnosti. Snov je lahko živa, mrtva, strupena, naravna, kemična … Organske snovi se razgrajujejo. Snovi imajo različne značilnosti: ene so tekoče, druge trdne, tretje plinaste, topljive … Snovi delimo v trdne, tekočine ali kapljevine in pline.

Slika 3: Delitev snovi

Voda je primer za vsa tri agregata stanja: led, kapljevina in paro.

Pri izvajanju dejavnosti smo sledili naslednjim ciljem:

  • Učenci spoznajo snovi, ki jih uporabljajo in opisujejo njihove lastnosti,
  • spoznavajo postopke za ločevanje trdnih snovi,
  • spoznavajo snovi v različnih agregatnih stanjih (led, tekoča voda, para),
  • mešajo in ločujejo snovi,
  • poskrbijo za red in čistočo.

Metode dela: razgovor, razlaga, sistematično opazovanje, beleženje podatkov, praktične aktivnosti, uporaba pisnih virov.

Oblike dela: frontalna, individualna, skupinska.

Učni pripomočki: cedila, različne snovi, posode, steklene čaše, magnet, različni predmeti, različne tekočine: olje, voda.

Načini preverjanja zastavljenih ciljev: reševanje učnih listov, ustno spraševanje, izdelava plakata.

IZVEDBA DEJAVNOSTI – LOČEVANJE SNOVI

Pred izvedbo dejavnosti sem razdelila učence v sedem skupin. Vsaka skupina je dobila navodila za ločevanje snovi na učnem listu in potreben material za izvedbo piozkusa. Najprej so poimenovali snovi in ugotavljali, po katerih lastnostih se snovi razlikujejo (barva, velikost delcev, agregatno stanje, topnost v vodi in privlačnost na magnet). Razliko v lastnostih so upoštevali pri postopku ločevanja zmesi. Na učne liste so zapisali svoja predvidevanja, opažanja in narisali shemo ločevanja. Po opravljenem poizkusu, pa so primerjali svoja predvidevanja z rezultati. Skupine so dosledno in z navdušenjem poročale o svojem delu. Po potrebi smo poskus ponovili.

Sejanje

Prva skupina učencev je dobila nalogo ločevanja snovi s sejanjem. Na mizo so poleg navodil na učnem listu dobili še cedilo, pesek in večje kamenčke. Najprej so si posamezne snovi clip_image008ogledali, jih poimenovali in jim določili lastnosti. V posodi so nato zmešali pesek in kamenčke. Ugotavljali so, kako bi lahko zmes peska in kamenčkov spet ločili. Povedali so, da bi večje kamenčke iz peska pobrali z roko ali pa bi zmes presejali skozi cedilo. Svoja predvidevanja so narisali in napisali. Po izvedenem poskusu ločevanja peska in kamenčkov s sejanjem so ugotovili, da večji kamenčki res ostanejo v cedilu, medtem ko manjši padejo skozi reže v posodo. Preizkus so narisali.

Slika 4. Učni list sejanje

clip_image010 clip_image012
Slika 5. Sejanje                     Slika 6. Zmes je ločena

Druga skupina učencev je dobila nalogo ločevanja treh snovi ravno tako s sejanjem. V posodo so zmešali lešnike, zdrob in riž. Pogovarjali so se o clip_image014značilnostih teh snovi, nato so iskali način ločevanja zmesi treh snovi. Povedali so, da bi snovi ločili z dvema različnima cediloma. Cedilo z večjimi odprtinami bi zadržalo lešnike, cedilo z manjšimi odprtinami pa bi zadržalo riž. Zdrob, ki je najbolj droban, bi šel skozi obe cedili. Svoja predvidevanja so narisali in napiclip_image016sali. Po poskusu ločevanje z dvema cediloma so ugotovili, da so pravilno razmišljali in da so bila njihova predvidevanja pravilna.

Slika 7. Učni list – sejanje                                 Slika 8. Sejanje

Dekantiranje

Tretja skupina je v stekleno posodo zmešala nekaj žlic peska in clip_image018kozarec vode. Vse skupaj so dobro premešali in zmes opazovali. Ugotovili so, da so dobili umazano vodo. Po prenehanju mešanja se je pesek počasi usedal na dno. Predvidevali so, da je potonil zato, ker je težji od vode. Ob stekleni palčki so previdno odlili vodo v prazno čašo. Opazili so, da je voda v drugi čaši še vedno umazana in pomešana z drobnim peskom, ki se je počasi usedal na dno. V prvi posodi pa je moker pesek ostal na dnu.

Slika 9. Učni list – dekantiranje

clip_image020 clip_image022 clip_image024
Slika 10, 11, 12: Ločevanje zmesi z dekantiranjem

Filtracijaclip_image026

V čaši so učenci četrte skupine zmešali žličko peska in kozarec vode. Zmes so prelili skozi preprosto napravo za filtriranje, ki so jo naredili s pomočjo učiteljice. V čašo so dali steklen lij in vanj filtrirni papir. Zmes so počasi prelili skozi filtrirni papir in opazovali, kaj se bo zgodilo. Ugotovitve, da je voda stekla skozi papir in da so na papirju ostale clip_image028smeti in pesek, so zapisali na učni list.

Slika 13. Učni list – filtracija

 

Slika 14. Učenci ločujejo snovi s filtriranjem

Ločevanje z magnetom

clip_image030Peta skupina je na bel papir stresla nekaj koruzne moke in vanjo zmešala železne opilke. Naloga je od njih zahtevala, naj razmislijo, kako bi ločili opilke od koruzne moke. Povedali so, da bi snovi ločili s pihanjem ali magnetom. Magnet so položili pod papir in se zabavali ob clip_image032premikanju magneta na eni strani in opilkov na drugi. Magnet je bil tako močan, da so se opilki postavili pokonci. Nalogo so uspešno opravili in postopek ločevanja tudi narisali.

Slika 15. Učni list: Ločevanje z magnetom

Slika 16. Kovinski opilki in koruzna moka

Ločevanje z magnetom

Učenci šeste skupine so dobili vrečko z različnimi, »na videz« kovinskimi predmeti. Najprej so predmete poimenovali in jim določili značilnosti. Pred poskusom so clip_image034predvidevali, ali jih bo magnet privlačil ali ne. Podatke so beležili pred in po poskusu. Ugotovili so, da niso vedno pravilno sklepali. Začudili so se ob ugotovitvi, da magnet privlači kovanec enega centa, kovanec desetih centov pa ne. Pri ločevanju jih je večkrat zmedclip_image036la barva predmeta. Npr.: kovinska sponka ovita v plastični ovoj ali rumen žebelj. V obeh primerih so sklepali, da jih magnet ne bo privlačil, po poskusu pa so se prepričali o nasprotnem. Predmete so narisali kot dve skupini (privlačnost, neprivlačnost).

Slika 17. Učni list – ločevanje z magnetom                  Slika 18. Poskus ločevanja z magnetom

Ločevanje z lijem ločnikom

clip_image038Sedma skupina je v posodo nalila olje in vodo. Naloga je od njih zahtevala razmišljanje, kako bi lahko ločili zmes dveh tekočin. Najprej jih je začudilo, da je voda »spodaj«, kakor so se izrazili, olje pa plava na njej. Predvidevali so, da bi olje lahko posrkali s cevko. Ena deklica pa je predlagala, da bi zmes vlili skozi filtrirni papir. Voda bi odtekla, olje bi se prijelo na papir. Po ogledu lija ločnika so takoj spoznali, da bo voda odtekla, olje pa ostalo v njem takoj, ko bomo zaprli »pipco« ali stišček. Ta poskus jim je bil najbolj zanimiv.

Slika 19. Učni list – ločevanje z lijem ločnikom

clip_image040 clip_image042
Slika 20, 21: Olje in voda, lij ločnik

EVALVACIJA

Pri samem učnem procesu je bilo potrebno učence spretno voditi, da smo jih pripeljali do želenega cilja. Na zastavljena vprašanja so odgovarjali spontano in po njihovi presoji, a pogosto pravilno. Pouk, kjer je veliko praktičnega dela, je za učence bolj zanimiv, saj lahko snov primejo, jo otipajo, opišejo, primerjajo in si s tem veliko več zapomnijo. Izvajanje poizkusov je zanje nekaj posebnega, saj se pri tem učijo z lastnim delom. Zanimiva so bila predvidevanja učencev pred izvedbo poizkusa. Skrbno so izpolnili učne liste pred in po opravljeni nalogi ter se odgovorno pripravili na poročanje.

LITERATURA

  1. Ankerst, H. (1949). Kemija v elementarni obliki. Ljubljana.
  2. Kobal, E. (1994). Kemija za vedoželjne. Ljubljana: DZS.
  3. Ryan, L. (2000). Kemija, preprosta razlaga kemijskih pojavov. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  4. Tempusova projektna skupina. (1993). Tempusovo SNOPJE. Ljubljana: DZS.
  5. Učni načrt za spoznavanje okolja. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana.