Naša rimska priča

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

• na primjerima objasniti značajke grčke i rimske obitelji;
• objasniti glavne značajke grčkih i rimskih prebivališta i naselja;
• opisati sličnosti i razlike u položaju žene kod starih Grka i Rimljana te navesti primjere;
• opisati značajke grčkog i rimskog ropstva;
• opisati značajke grčkog i rimskog odgoja i obrazovanja.

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

• povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
• razvoj kompleksnog razmišljanja,
• međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
• razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
• zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
3. Fotografije, vlastiti izvor

Razredna olimpijada

Simona Lozinšek

Abstract

Modern school is expecting from us, teachers, to have new ways of conciliation of knowledge. Cross-curricular integration means integration of teaching contents within school curriculum, that demands good goals definition from the teacher, but is also giving long-lasting knowledge to the students.

I used olympics – class olympics – as an underlying theme. We were learning about it in the form of interdisciplinary correlation between the school subjects of Slovene, Society, Engineering workshop and Sport.

At Slovene classes we were reading a story named Živalska olimpijada, at Society classes we were learning about the history of Olympic games and Olympic symbols, at Engineering workshop we were making medals and at Sport we have threwed a competition.

We achieved lasting knowledge, students learned a lot of beneficially knowledge in a relaxed, active way.

Key words: interdisciplinary correlation, project work, Olympics

Povzetek

Sodobna šola pričakuje od nas vedno nove načine posredovanja znanj. Medpredmetno povezovanje pa je povezovanje učnih vsebin znotraj predmetnika, ki od učitelja zahteva dobro opredelitev ciljev, učencu pa da trajnejše znanje.

Kot skupni imenovalec ali rdečo nit sem uporabila olimpijado – razredno olimpijado. Spoznavali smo jo v obliki medpredmetnih povezav slovenskega jezika, družbe, tehniške delavnice in športa. Pri slovenščini smo spoznali oz. se spomnili zgodbe Živalska olimpijada, pri družbi smo se učili o zgodovini olimpijskih iger in o olimpijskih simbolih, pri tehniki smo izdelali medalje in na koncu smo pri športu tekmovali.

S celostno obravnavo teme je znanje ostalo trajnejše, učenci pa so se na bolj sproščen, aktiven način naučili veliko koristnega.

Ključne besede: medpredmetne povezave, projektno delo, olimpijada

Uvod

Olimpijske igre so športni dogodek, organiziran v poletni in zimski različici. Na enem mestu so zbrani najboljši športniki vsega sveta, ki se potegujejo za najvišja športna odličja – olimpijske medalje. Organizirane so na vsake štiri oziroma na dve leti, ko se izmenjujejo poletne in zimske olimpijske igre. Prve igre moderne dobe so bile organizirane leta 1896 v Atenah in z izjemo obdobja med prvo in drugo svetovno vojno od takrat naprej potekajo nemoteno.

V projekt so bili vključeni učenci 5. razreda, njihova razredničarka in jaz, športna pedagoginja.

Dogodek sva želeli obeležiti s čim večih vidikov, predmetov…zato sva ga medpredmetno povezali, kar je eden od temeljnih elementov učnih načrtov za 9-letno osnovno šolo tako za splošne kot tudi izbirne predmete iz kataloga družboslovno- humanističnih ter naravoslovno-tehničnih predmetov.

Jedro

Z učiteljico, razredničarko 5. razreda velikokrat sodelujeva v raznih projektih. Tokrat sva se na mojo željo odločili, da olimpijske igre približava učencem 5. razreda iz čim več zornih kotov. Tako smo pripravili Razredno olimpijado. Z učiteljico sva pripravili časovni in vsebinski načrt projekta. Olimpijado smo obdelali pri SLJ, DRU, LUM, TIT, ŠPO in MAT.

Načrt dela

Izvedba

SLJ – Najprej so učenci knjigo prebrali, nato so v skupinah po 3 iskali najprimernejše športe za posameznika.

Slika 1. Branje slikanice             Slika 2. Iskanje primernih športov

DRU – V začetku prve ure so si učenci pogledali Infodrom. Razredničarka jih je razdelila skupine po tri. V teh skupinah so si najprej izbrali (iz nabora) temo, ki bi jo obdelali, nato so začeli z raziskovanjem. V drugi uri so naredili predstavitve. Nekateri so naredili Power point, drugi plakate, dve skupini sta izdelali maketo na stiropor.

Slika 3. Ogled Infodroma                Slika 4. Iskanje teme

Slika 5. Predstavitev                Slika 6. Iskanje podatkov na spletu

Slika 7. Lokacije Letnih OI               Slika 8. Lokacije zimskih OI

Pri pouku LUM smo organizirali natečaj za izbor izgleda medalje. Učenci so s svinčnikom risali čelno stran. Nato smo izbrali najustreznejšo in jo prenesli na les. Pri pouku TIT so iz lesa najprej izrezali obliko, pobrusili, s pirografom izžgali vzorec in vstavili vrvice.

Slika 9. Razrez lesa za medalje           Slika 10. Brušenje

Slika 11. Žganje s spirografom              Slika 12. Medalje

ŠPO – Učenci so se pred uro prijavili na discipline: košarka, nogomet, odbojka, hokej, gimnastika, poskoki, plezanje in poligon. Po uvodnem ogrevanju smo v skladu s knjigo najprej zamešali discipline. No, nato smo tekmovanje izvedli v pravih disciplinah.

• NOGOMET (z nogometno žogo čim večkart žonglirati – štetje)
• ODBOJKA (čim več zaporednih zg. odbojev – štetje)
• VODENJE 2 KOŠ. ŽOG (v razdalji 10 metrov – merjenje časa)
• GIMNASTIKA (narediti 3 prvine čim lepše – subjektivna ocena sodnika)
• PLEZANJE PO ŽRDI (čim prej splezati do vrha – merjenje časa)
• 3 SONOŽNI POSKOKI (brez vmesnih korakov – merjenje)
• MOTORIČNI POLIGON (na poljuben način premagati ovire – štetje)
• SLALOM HOKEJ (čim hitreje »zvoziti« slalom tja in nazaj (štartna črta je tudi ciljna – merjenje časa)

Slika 13. Hokej                         Slika 14.  Odbojka

Slika 15. Vodenje košarkarskih žoge      Slika 16. Športno čestitanje

Slika 17. Spoznavanje protokola podelitve     Slika 18. Zadovoljni učenci…

MAT – Rezultate so učenci zbrali in objavili v razredu. Maketi letnih in zimskih OI pa smo razstavili v športnem kotičku šole.

Zaključek

Projekt je trajal dva tedna. Vključeni so bili vsi učenci. Ob koncu so vsi dobili medaljo za posamezno disciplino. S celostno obravnavo teme je znanje ostalo trajnejše, učenci pa so se na bolj sproščen, aktiven način naučili veliko koristnega.