Dan slovenske hrane

Alenka Cigoj

Vlada Republike Slovenije je 2012. godine donijela odluku o proglašenju dana slovenske hrane čime je lokalno proizvedena hrana dobila dodatnu vrijednost. Lokalna hrana je, naime, sigurna, kvalitetDan slovenske hranena i cjenovno dostupna. Projekt Tradicionalni slovenski doručak je dio dana slovenske hrane kojeg i u našoj školi provodimo svaki treći petak u studenom.

Ključne riječi: lokalna hrana, Tradicionalni slovenski doručak, projekt.

Uvod

Dan slovenske hrane provodimo s namjerom poticanja lokalne samoopskrbe s kvalitetno hrano te istovremeno potičemo da doručkuju. Sezonska hrana iz lokalnog okoliša je obično zrelija te ima višu hranjivu vrijednost pošto je lanac od proizvođača do potrošača vrlo kratka. Lokalna hrana za sobom nema dugi prijevoz i skladištenje te se može upotrijebiti manje konzervansa i bojila, a namirnice imaju bogat okus. Kod učenika želimo razviti svijest o prehrambenim proizvodima te u njihove jelovnike unijeti što više sezonskih namirnica koje su dostupne u lokalnom okolišu.

Većina adolescenata ne doručkuje redovito. Zato ih kroz ovaj projekt k tomu želimo potaknuti. Treći petak u mjesecu studenom nastava u našoj školi započne doručkom za sve učenike i zaposlene u školi. Na jelovniku je maslac, med, kruh, bio mlijeko i jabuka. Sve namirnice su lokalne iz obližnjih farmi i pekarnice.

S učenicima smo prvo razgovarali o važnosti doručkovanja te lokalno proizvedene hrane, zatim smo zajedno doručkovali. Nakon doručka su učenici izrazili svoje mišljenje o tome.

Rekli su:

• kod kuće to ne jedemo;
• najbolji su mi bili med i maslac;
• roditeljima ću reći neka kod pčelara kupe med da ga mogu jesti i kod kuće;
• doručak je bio odličan jer je bio sladak;
• želio bih takav doručak jesti barem jednom na tjedan.

Nakon doručka smo posjetili lokalnu knjižnicu Mirana Jarca u Šentjerneju. U prostorima knjižnice je bila postavljena tematska izložba o zdravoj prehrani i pčelinjim proizvodima te pčelarstvu. Prvo smo poslušali priču o pčelici Sviki u Medalandiji te razgovarali o njoj. Knjižničarka Sabina nam je s pomoću strukovne literature predstavila život u košnici i rad pčelara. Pogledali smo različite proizvode od voska i pčelarevo odijelo. Učenici se odijelo i obukli. Slijedio je kratak kviz. Knjižničarka je pripremila nekoliko pitanja, a učenici su se međusobno natjecali tko ima više znanja o pčelama. Učenik koji je pokazao najviše znanja je za nagradu dobio proizvod od voska. Posjetu smo završili probavanjem proizvoda iz košnice Pčelarstva Kovačič. Probali smo različite okuse meda (bagremov, šumski, jelov, kestenov, lipov i cvjetni) te utvrdili da svi okusi nisu jednako slatki. Nekoliko staklenki smo dobili na dar te smo se idućih dana njima sladili u školi.

Slika 1. Posjeta knjižnici

Po povratku u učionicu su učenici svoja pozitivna iskustva sa zdravim doručkom prikazali likovnim djelima.

Nekoliko idućih dana smo također posvetili razgovoru o zdravoj prehrani. Ponovili smo bonton pri jelu, dogovore o hrani u našoj blagovaonici te razgovarali o tome koliko hrane uzmemo, što pojedemo, koliko bacimo te što možemo napraviti s ostacima. Dogovorili smo se da ćemo tjedan dana biti pozorni na sve dogovore. Na kraju tjedna su učenici primijetili da je u posudama bilo manje odbačene hrane jer su pojeli hranu koju su uzeli. Za zaključak smo samo dali nekoliko prijedloga da bi smanjili količinu odbačene hrane.

Na primjer:

• ostatke hrane možemo odnijeti životinjama;
• ako već znaš da nećeš pojesti, određenu hranu uopće ne uzmeš;
• ako određenu hranu ne voliš, a uzeo si je, možeš je dati prijatelju koji će je pojesti;
• natrulo voće možemo obrezati i dobar dio voća pojesti;
• suhi kruh zdrobimo u mrvice;
• iz ostataka možemo napraviti nova jela.

Zaključak

Zdrave prehrambene navike oblikuju se već u ranom djetinjstvu. Odgoj za zdravu prehranu i navike doručkovanja započinje unutar obitelji, a u školi to potičemo i omogućavamo. Danom slovenske hrane i projektom Tradicionalni slovenski doručak potičemo i razvijamo upravo to. Učenici počinju biti svjesni značaja zdravog doručka te upotrebe hrane lokalnog porijekla. Projekt su učenici vrlo dobro prihvatili te ćemo u njemu sudjelovati i iduće školske godine.

Literatura

1. Angerer, T. (2003). Od čebelnjaka do medenjaka. Ljubljana. Družina
2. Beaumont, E. (2009). Kako živijo čebele. Ljubljana. Oka
3. Esenko, I. (2013). Čebele. Ljubljana. Okaši
4. Esenko, I. (2015). Kako živijo čebele. Ljubljana. Okaši
5. Jančar, I. (2011). Čebela Sivka v deželi Medalandiji. Domžale. Hieroglif
6. Nacionalni portal o hrani in prehrani. Preuzeto 19.12.2019.

Slike: osobni arhiv Alenke Cigoj

Od pčele do doručka

– projekt uz Tradicionalni slovenski doručak

Janja Hunjet

1. Uvod

Činjenica da u Sloveniji imamo obilje hrane, ipak su opće prehrambene navike izuzetno loše, kao i loša kvaliteta hrane u pogledu proizvodnje i podrijetla, što me potaknulo na širenje općeg slovenskog projekta Tradicionalni slovenski doručak. U njemu sam povezala i produbila sadržaj tematskih cjelina Prostor, Okolišno obrazovanje i Živa bića.

• U tematskoj cjelini Prostor, učenici upoznaju život i rad na farmi prema godišnjim dobima, kao i tržnicu i ponudu na njoj.
• U tematskoj cjelini Okolišno obrazovanje upoznaju da moramo zaštititi prirodni okoliš, a također uče o nekim zagađivačima vode, zraka i tla u svom okruženju.
• U tematskoj cjelini Živa bića uče da sva živa bića iz okoline nešto dobivaju, prerađuju i ostavljaju u okolišu. Oni također saznaju da hrana sadrži tvari koje su potrebne da se tijelo giba, raste i funkcionira pravilno.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Uključila sam predmete upoznavanje okoline, sport, likovna i glazbena kultura.

2. Tijek rada

Međupredmetne veze su se odvijale između predmeta UO (Upoznavanje okoline), LUM (Likovna kultura), GK (Glazbena kultura) i SPO (Sport).

Postavila sam sljedeće ciljeve:

Učenici:

• prezentiraju osnovna načela učtivog razgovora,
• prepoznaju da hrana sadrži tvari koje su neophodne da se tijelo kreće, raste i pravilno funkcionira, znaju da zdrava prehrana, vježbanje i odmor omogućuju rast i razvoj i održavanje zdravlja
• shvaćaju da hrana koju konzumiramo može doći iz našeg okruženja i da je stoga kvalitetnija,
• znaju objasniti kako sami aktivno doprinose očuvanju prirodnog okoliša,
• razumiju važnost očuvanja prirode za život živih bića i razumiju da su živa bića zbog hrane međusobno ovisna,
• stječu osnovne higijenske navike u vezi s prehranom i usvajaju bonton prilikom jela,
• modeliraju jednostavnu statičku figuru,
• od otpadnih materijala i obojenog papira oblikuju skulpturalni volumen,
• u učionici pripremaju pčelinji kutak
• u predvorju škole izlažu pčelinjak s oslikanim košnicama,
• nauče novu pjesmicu koju nadopune sa svojim stihom,
• slijede osnovne principe sigurnosti tijekom pješačenja,
• testiraju i razvijaju sposobnosti upravljanja svojim tijelom,
• formiraju pozitivne obrasce ponašanja (tolerantno i prijateljsko ponašanje u grupi, poštivanje pravila sportskog ponašanja, odgovoran odnos prema prirodi i okolišu).

Naše aktivnosti odvijale su se u periodu od pet tjedana.

Tijekom nastave UO su:

• razgovarali o zdravom načinu života s naglaskom na uravnoteženu prehranu,
• tijekom razgovora izradili plakat Živim zdravo,
• upoznali život pčela i način dobivanja meda,
• razgovarali o podrijetlu i načinu proizvodnje hrane.

Slika 1. Prezentacija života pčela i rada pčelara, koju su pripremili učenici.

Predstavljanje života pčela, njihovog rada i važnosti za okoliš i rad pčelara pripremila je učenica, članica pčelarskog kružoka i obitelji s dugom pčelarskom tradicijom.

Slika 2. Pčelice izrađene od otpadnog materijala i obojenog papira

Tijekom nastave LK su:

• iz odpadnog materijala i papira napravili pčelice,
• iz kartonske kutije za otpad napravili košnicu
• oslikali su prednje strane košnica,
• svoje proizvode izložili u predvorju škole i u učionici.

Slika 3. Pčelarski kutak u učionici

Slike 4. i 5.: Izložba u predvorju škole, Oslikane košnice

Tijekom nastave GK su:

• naučili pjesmu Naša kuharica i dopunili je sa svojim stihom.

Tijekom nastave SPO su:

• napravili izlet do pčelinjaka.

3. Zaključak

Projekt se intenzivno provodio tijekom pet tjedana u listopadu i studenom. Tradicionalni slovenski doručak nikako nije završen, već se nastavlja tijekom školske godine. Moj je cilj osvijestiti učenike o važnosti zdravog načina života, a to je kombinacija uravnotežene prehrane, vježbanja, odmora i pravilnih higijenskih navika. Ovoga puta naglasak je bio na važnosti odabira zdrave, lokalno uzgojene hrane, koja također predstavlja manju opasnost za okoliš. Želim da učenici šire znanje koje su stekli u svojim obiteljima, te da povezuju i primjenjuju teorijska i praktična znanja iz različitih područja, kako unutar škole, tako i izvan nje. To je i veza tzv. službenih predmeta s drugim područjima, kao što su cjeloživotno znanje, socijalne kompetencije, komunikacijske vještine, koje im pomažu tijekom života.

Važnost doručka za osnovnoškolca

Vilma Trošt Stenovec

Sažetak

Doručak kao prvi jutarnji obrok u danu ima veoma važnu ulogu za osnovnoškolsko dijete. To je zdrava prehrambena navika koja se oblikuje još u djetinjstvu i predstavlja uvjet za očuvanje zdravlja, bolje osjećanje i kvalitetniji život. Propuštanje doručka kao prvog obroka u danu predstavlja čimbenik rizika za zaštitu zdravlja.

U našoj školi se već više godina zaredom trudimo kako bismo učenike odgojili sa zdravim prehrambenim navikama. Zato učenicima svake godine u trećem tjednu u studenom nudimo tradicionalni slovenski doručak. Ovim projektom, koji svake godine cjelovito postavljamo, želimo mlade podučiti o redovnom svakodnevnom doručkovanju i pravilnom odnosu te odnosu poštovanja prema domaćoj hrani. U nastavku teksta predstavljen je projekt tradicionalni slovenski doručak i odgojni učinci ovog projekta kroz vrijeme u osnovnoj školi Ig.

Ključne riječi: doručak, učenik, tradicionalni slovenski doručak

Uvod

Čovjek se zdravo prehranjuje kada jede raznovrsnu, kvalitetnu i raznoliku hranu. Zato je potrebno: u tijelo unijeti dovoljno povrća i voća, što osigurava dovoljno visok unos prehrambenih vlakana, ograničiti unošenje energijski guste i prehrambeno siromašne hrane, u koju spadaju slatkiši i slatka pića i redovno jesti od tri do pet obroka hrane.

Redovno doručkovanje

Doručak tijelo opskrbljuje potrebnom energijom i hranjivim tvarima nakon duljeg razdoblja gladovanja ponoći. Jutarnji obrok u tijelu napuni glikogenske rezerve u jetrima, koje su se smanjile za vrijeme spavanja, povisuje se razina glukoze u krvi, što organizmu osigurava energiju, pozitivno utječe na funkcije pamćenja i akceptiranja te tako poboljšava jutarnje raspoloženje, a posljedično povoljno utječe na rad cijelog tijela. Punovrijedni žitni proizvod u kombinaciji s proteinskom hranom tijelo opremaju potrebnom energijom i hranjivim tvarima te se pobrinu za povoljno (sporo) podizanje šećera u krvi, a time i dulji osjećaj sitosti. Uzimanjem doručka pokrivamo četvrtinu dnevnih potreba za energijom i hranjivim tvarima, kao što su kalcij, željezo, magnezij, folna kiselina i vitamini skupine B, a smanjuje se i rizik od razvoja pretilosti. Propuštanjem doručka se neredovno prehranjujemo i posljedično koncentriramo obroke u popodnevno i večernje vrijeme i s time povećavamo rizik od razvoja pretilosti. Propuštanje doručka ili neodgovarajući doručak bitno doprinosi slabijoj učinkovitosti u školi, posljedično učenik ima loš uspjeh zbog slabijih funkcija pamćenja. Redovno uzimanje doručka kod školske djece znatno poboljšava njihove kognitivne funkcije.

Tradicionalni slovenski doručak – TSZ

Ovo je projekt koji već nekoliko godina u Sloveniji vodi i usklađuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane. Osim škola u provođenje projekta uključuju se i ostali javni i privatni zavodi. Država Slovenija s promocijom uzimanja zdravog doručka već niz godina utječe na poboljšanje odnosa prema hrani, njezinoj proizvodnji, zaštiti okoline i zdravlja populacije. Spomenutim projektom država školama s financijskom potporom omogućuje kupovinu hrane za besplatan doručak učenicima za dan slovenske hrane. Škola kupuje hranu i od nje priprema jela u skladu s normativima. Učenicima nudi jela na početku radnog dana. Paralelno s uzimanjem doručka u školi škola za učenike provodi odgojno-obrazovne djelatnosti.

U našoj školi se u provođenje ovih djelatnosti osim učitelja uključuju i drugi strukovni radnici škole: knjižničarka, informatičar, sekretarica, računovotkinja, administratorka, kuharsko osoblje, tehničko osoblje (čistačice, domar), roditelji i lokalna zajednica (Pčelarsko društvo Ig, Društvo žena i djevojaka na selu Ig, gradonačelnik).

Predstavljanje odgojno-obrazovnih sadržaja

Učitelji učenicima predstavljamo pojedine teme na način da im je na razvojnom stupnju prijatno iskustvo. Pritom uzimamo u obzir kulturne specifike. Koristimo različite oblike rada, individualni, timski rad na određenom zadatku i grupni gdje je ključno sudjelovanje učenika. Metode rada su različite, prevladava praktični rad (priprema jela i degustacija, izrada plakata i praktičnih proizvoda) na temu slovenski doručak. Istovremeno učenike s razgovorom i objašnjenjem potičemo te navikavamo na redovno uzimanje kvalitetnog doručka, kako bi upotrijebili znanje o mudrom odlučivanju o vlastitoj prehrani i u smislu osiguravanja zdravlja.

U sklopu projekta koji se na našoj školi odvija od 2011. godine, u trećem tjednu u studenom, događaj obilježavamo na različite načine s različitim aktivnostima:

• Na radijskom satu učenici s mentoricama pripremaju kulturni program, za osvješćivanje o važnosti doručkovanja i promociji kulturnog prehranjivanja. Kod te djelatnosti učenici razgovaraju s gostima, pjevaju i sviraju na instrumente, recitiraju pjesme, pripovijedaju priče.
• Na nastavi domaćinstva u 5. i 6. razredu i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane upoznajemo sadržaje koji su povezani sa zdravom prehranom, razgovaramo o važnosti doručka i korištenju lokalno proizvedene hrane.
• Na temu zdrav doručak učenici riječima i likovno stvaraju na slovenskom jeziku, likovnoj umjetnosti u produženom boravku.
• Na razrednom satu upoznajemo zdrave navike doručkovanja, učenici izrađuju plakate.
• Svake godine učenici 4., 5. i 6. razreda s mentoricama pripremaju izložbu o zdravom doručku na izložbenom panou pred zbornicom i u predvorju škole.
• Na nastavi domaćinstva i izbornom predmetu Suvremena priprema hrane učenici kuhaju izabrana jela za doručak i za vrijeme nastave i na odmorima nude ih na degustaciju i ostalim učenicima.
• Za učenike od 1. do 4. razreda organiziramo prirodoslovni dan, gdje lokalni pčelari s predavanjem i degustacijom različitih vrsta meda predstavljaju pčelarstvo i važnost pčela.
• Lokalni dobavljači hrane (Žito, Ljubljanske mlekarne, mlekarna Krepko) učenicima predstavljaju svoje proizvode.
• Ponuda besplatnog doručka za sve (učenike i zaposlene OŠ Ig) za dan slovenske hrane.
• Posjet gradonačelnika na dan izvođenja doručka, upoznavanje lokalne zajednice o pripremama i tijeku projekta.
• Pisanje članaka o aktivnostima povezanih s TSZ u lokalni časopis Mostiščar.
• Posjet farme, upoznavanje s proizvodnjom hrane, posjet voćnjaka, branje jabuka, prešanje jabučnog soka.
• Posjet sajma Priroda zdravlje i degustacija ekoloških proizvoda.
• Degustacija domaćeg kruha i dobrota društva seoskih žena i djevojaka. Prezentacija njihovog rada na zajedničkoj priredbi
• Prezentacija lokalne farme Strle na priredbi i višegodišnja donacija mlijeka školi za dan slovenske hrane.

Sve spomenute aktivnosti svake godine provodimo s namjenom osvješćivanja djece o važnosti redovnog doručkovanja.

Zaključak

Učinci našeg višegodišnjeg rada za poboljšanje navika doručkovanja učenika u Osnovnoj školi Ig su vidljivi.

Grafički prikaz: Frekvencija doručkovanja učenika OŠ Ig kroz vrijeme

U školskoj godini 2011/2012, kada smo započeli s projektom TSZ, s anketom o školskoj prehrani učenike smo ispitivali o frekvenciji doručkovanja. 24,3 % učenika nije doručkovalo, 28,9 % učenika je povremeno doručkovalo i 46,8 % učenika je pred dolaskom u školu kod kuće doručkovalo.

Anketu smo ponovili nakon četiri godine s namjerom provjeravanja kako su organizirane aktivnosti u vezi s poticanjem navika doručkovanja utjecale na učenike.

Utvrdili smo da se smanjio udio učenika koji su u školu došli bez doručka na 22,2 % učenika, 27,4 % je povremeno doručkovalo i narastao je udio učenika na 50,4 %, koji su kod kuće doručkovali.

Na zadnjem istraživanju 2019. smo utvrdili da je u školu došlo samo 9,5 % učenika bez doručka, povremeno je doručkovalo 34,4 %, povećao se udio učenika na 56,1%, koji redovno svaki dan kod kuće doručkuju.

Kao odgojno-obrazovna institucija i dalje ćemo inzistirati na projektu Tradicionalni slovenski doručak, pošto su naši višegodišnji napori urodili plodom.

I dalje ćemo s novim promocijskim sadržajima poticati i osvješćivati o važnosti zdravog doručka među našim školarcima i s time utjecati i na one učenike koji pred odlaskom u školu ne doručkuju. Svi dobro znamo da škola nije samo ustanova koja obrazuje, već i odgaja za život. Odgoj o zdravim prehrambenim navikama je bitan dio zdravog načina života pojedinca.

Literatura

1. Gabrijelčič Blenkuš, M., Gregorič, M., Fajdiga Turk, V. Prehrambene navike i prehrambeni status. V: Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajac, T., Sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana: Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije, 2007., 31–52.

2. Jeriček, H., Lavtar, D., Pokrajc, T. (2007). HBSC Slovenija sa zdravljem povezano ponašanje u školskom razdoblju. Ljubljana. Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije[MM1] .
3. Tradicionalni slovenski doručak. Dostupno na naslovu: http://tradicionalni-zajtrk.si/

---

[MM1]Prvi in drugi vir sta različno navedena