Djeca doseljenici u novom školskom okruženju

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje trud koji škola ulaže u uključivanje djece doseljenika, koji imaju status učenika stranca, u novo školsko okruženje. Prikazane su aktivnosti u koje su uključeni svi učenici, a čija je svrha razvijanje tolerancije i prihvaćanje različitosti, kao i održavanje dodatnih satova pomoći učenicima doseljenicima u učenju slovenskoga jezika. Značajnu pomoć boljem razumijevanju stranih kultura pruža školska knjižnica, koja odgovarajućim izborom gradiva učenicima omogućuje upoznavanje i razumijevanje drugih kultura, religija i običaja.

Ključne riječi: učenici doseljenici, međukulturalnost, novo nastavno okruženje, različitost, prihvaćanje

Uvod

Ljudi se već stoljećima sele u različite krajeve svijeta. To ni za Sloveniju nije ništa novo, jer i ovamo doseljavaju ljudi iz različitih država. Svaki doseljenik ima svoj razlog napuštanja domovine i preseljenja u novo okruženje, a djeca obično ne mogu utjecati na konačne odluke svojih roditelja. Suočeni smo sa suživotom različitih kultura i religija te, shodno tome, potrebom međusobne suradnje u društvu koje je drugačije od onog na koje smo bili godinama naviknuti. Autohtono stanovništvo živi u skladu sa svojim starim običajima, a doseljenici se pitaju kako uopće živjeti u novom okruženju drugačije kulture, običaja, jezika i kako što uspješnije postati dio društva. S ovim se izazovom susreću i djeca obvezne školske dobi koja, zbog nerazumijevanja jezika, mogu osjećati veliki pritisak. U njihovom uključivanju u odgojno-obrazovni sustav moramo im pomoći svi zajedno, kako stručni djelatnici tako i sami učenici.

Različitost kultura

Osnovnu školu France Bevka pohađa nekoliko učenika drugih nacionalnosti. Ti učenici imaju jednako pravo na obvezno osnovnoškolsko obrazovanje kao i slovenska djeca; mi im pomažemo da se što uspješnije uključe u naš odgojno-obrazovni sustav osiguravajući im motivirajuće okruženje za njihov napredak u učenju te na društvenom i osobnom planu. Svjesni smo činjenice da svoj djeci treba osigurati jednake mogućnosti uključivanja u rad i život škole. Sa željom da se ne bi osjećali manje vrijednima, posebnu pozornost posvećujemo razvoju tolerancije različitosti i prihvaćanju drugačijeg. Djeca uče poštovati različite kulture, religije i jezike, a na to potičemo i njihove roditelje.

Našu školu pohađaju ili su pohađala djeca iz različitih država, primjerice Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Rusije, Ukrajine, Poljske, Dominikanska Republike, Kine, Turske, Demokratske Republike Kongo i SAD-a. Već na ulasku u školu posjetitelji mogu osjetiti motivirajuće međukulturalno okruženje i doživjeti ga kao nešto pozitivno. S tom smo namjerom učenike doseljenike i pozvali na izradu plakata na kojima su oni predstavili svoje države, a na karti svijeta zastavicom smo označili njihov položaj. U predvorju je izvješena i „Deklaracija o vrijednostima, nastojanjima i postupanju Bevkovaca s različitim narodnostima u našoj školi”. Nju su sastavili predstavnici razrednih odjela koji s ponosom sudjeluju u radu školskog parlamenta. Natpisi na stubištima istaknuti na različitim jezicima ukazuju na kulturnu raznolikost naše škole.

Slika 1. Pod Bevkovim krovomSlika 2. Kulturna raznolikost
Slika 1. Pod Bevkovim krovom           Slika 2. Kulturna raznolikost

Satovi razrednika

Drugačije i različito nas obogaćuju, no toga smo nažalost svjesni tek kad dovoljno upoznamo stranu kulturu. U suprotnom, sve što je tuđe radije odbacujemo ili se nad time čak i zgražamo. Kako bi izbjegli predrasude, učitelji na satovima razrednika, a povremeno i u redovnoj nastavi, pozornost posvećuju podučavanju o pravima čovjeka i upoznavanju drugih kultura. Traženjem sličnosti među različitim ljudima učenici mogu najbolje i najlakše razumjeti pojam raznolikosti. Na suradnju pozivamo i učenike doseljenike koji na svoj način predstavljaju države iz kojih dolaze, njihove običaje, životne navike, praznike, jezike, religiju, izgled i odjeću stanovnika, pismo itd. Ti su satovi ujedno i najuspješniji, jer se najviše dojme njihovih školskih prijatelja koji ih prihvaćaju s odobravanjem, a učenici doseljenici u razredu vrlo često nakon toga dobivaju i potpuno novi status.

Obrazovanje i suradnja

Ulaskom u novo školsko okruženje mnogi učenici doseljenici ne govore slovenski jezik, dok drugi svojim skromnim vokabularom i razumijevanjem samo osnovnih izraza i uputa mogu samo djelomično pratiti nastavu. Susreću se s različitim teškoćama koje, uz kulturne razlike proistječu prije svega iz nepoznavanja slovenskoga jezika. Za njih, koliko god je to moguće, organiziramo različite individualne satove pomoći i ostavljamo im dovoljno vremena da se u takvom novom okruženju oslobode straha, da se opuste i steknu povjerenje. Mlađi učenici lakše prihvaćaju preseljenje i lakše se uključuju u društvo vršnjaka, dok kod starijih učenika moguće probleme postupno uklanjamo osiguravanjem odgovarajuće stručne pomoći. Intenzivno surađujemo s roditeljima koje istovremeno upoznajemo s napretkom njihove djece u učenju i socijalizaciji.

Učenici sa statusom učenika stranca imaju na raspolaganju najviše dvije godine za prilagodbu te za provjeru i ocjenjivanje stečenih znanja. Na početku školske godine stručni timovi izrađuju individualne programe aktivnosti za djecu i utvrđuju njihovo predznanje. Škola Ministarstvu predaje zahtjev za odobravanje dodatno potrebnih satova pomoći u učenju slovenskoga jezika, koji se organiziraju individualno ili u skupini, a održavaju ih učitelji razredne nastave ili nastavnici slovenskoga jezika.

Učenike čeka mnogo posla u području širenja vokabulara, a zajedničkim zalaganjem možemo postići mnogo. U slučajevima kad ne postoji jezik povezivanja služimo se i online prevoditeljskim alatima. Stupanj i opseg učenja prilagođeni su potrebama učenika. Na početku se najviše pozornosti posvećuje učenju osnovnih riječi, imenovanju predmeta, prostora i osoba koje učenici najčešće susreću u školi; na primjer stolac, stol, ormar, vrata, ploča, učionica, učitelj, školski prijatelji itd. Nastavlja se s učenjem pozdrava i osobnog predstavljanja, primjerice: tko sam, odakle dolazim, što me raduje, koji jezik govorim itd. Svoje razumijevanje učenici nadograđuju u društvenim igrama, čitanjem knjiga pisanih jednostavnim jezikom, druženjem sa školskim prijateljima …

Naš je glavni cilj da se svi učenici osjećaju ugodno i prihvaćeno. Djecu se potiče na pomaganje njihovim školskim prijateljima doseljenicima uključenima u različite školske i izvanškolske aktivnosti. Tako je bilo i u vrijeme praznika. U prosincu, na dan održavanja „Bevkovog bazara”, roditelji učenika stranih narodnosti ugodno su nas iznenadili bogatom ponudom kulinarskih delicija država iz kojih dolaze, a na kulturnom događanju za roditelje, glazbom, pjesmom i plesom slovenski i učenici doseljenici s oduševljenjem i izvrsnom suradnjom predstavili su kulturnu raznolikost naše škole.

U školskoj knjižnici

Kao knjižničarka susrećem se s mladim čitateljima kao pojedincima različitih čitateljskih ukusa. Djeci doseljenicima knjižnica se može približiti odgovarajućim izborom knjiga i na njihovom materinjem jeziku. Odgovarajućom ponudom tekstova knjižnica može postići da se u njoj učenici ugodno osjećaju i potaknuti ih na čitanje i istraživanje. U našoj knjižnici uspješno je zastupljena i literatura koja slovenskim učenicima omogućuje uspoređivanje svoje i strane kulture, tj. međukulturalno čitanje, i u njoj mogu dobiti odgovore na brojna pitanja koja se zbog predrasuda javljaju kad se druže s novim školskim prijateljima. Grupnim čitanjem dječje literature o različitosti već i one najmanje učenike potičem na toleranciju, sa željom da bolje razumiju navike drugih kulturnih okruženja. Čitanje literature kroz koju učimo o i stereotipima, dobar je temelj međukulturalnog odgoja, jer nam pomaže upoznati različitosti svjetova i životnih navika.

Slika 3. Knjige za najmlađe o različitostimaSlika 4. Upoznavanje stranih kultura kroz priče
Slika 3. Knjige za najmlađe o različitostima  Slika 4. Upoznavanje stranih kultura kroz priče

Zaključak

Djeca sa statusom učenika stranca dolaze u školu s veoma različitim predznanjem. Suočavaju se s drugačijim okolišem i nastavom. Rad s njima predstavlja izazov, naročito ako ne postoji jezik povezivanja koji bi nam olakšao međusobno sporazumijevanje. Zato kao ono najvažnije ostaje naša empatija, prihvaćanje njihovih kultura, redovita suradnja s roditeljima i razumijevanje, čime stječemo potrebno povjerenje. U cijelom tom poslu ne smijemo zaboraviti na slovensku djecu koju također trebamo slušati, pomagati im i voditi ih prema što boljem suživotu s djecom doseljenicima. To je najljepša nagrada za naš trud.

Literatura

  1. Ajdišek, B. (2017). Pouk z učenci priseljenci. Razredni pouk, 19(2), 42-46.
  2. Angelov, I., Jevšnik, A. in Arh, L. (2018). Medkulturni projekt. Razredni pouk, 20(1), 39-
  3. Peterlin, K. (2016). Otrok tujec v prvem razredu. Pedagoška revija za predšolsko vzgojo in prvi triletji. 25(5/6), 84-89.
  4. Zver, N. (2011). Poučevanje migrantskega dečka v četrtem razredu. Razredni pouk, 13(2-3), 120-123.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.