Pogled u svijet

Broj 137, studeni 2021.
ISSN 1848-2171

clip_image001Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je 8. – 12. studenoga 2021. na CARNET-ovom sustavu MOOC. Ove godine održano je i drugo natjecanje Dabar za učitelje te prvo natjecanje Dabar za studente.

Sve rezultate, statističke podatke i povratne informacije sudionika možete pročitati u člancima Dabar 2021 te Dabroučitelj i Dabrostudent 2021.

Zahvaljujemo se svima na podršci, pozitivnim i manje pozitivnim komentarima , ali vjerujem u cilju da budemo još bolji.
I kao što kaže koordinatorica natjecanja Darija Dasović: “Vidimo se i slijedeće godine!“.

Pogled_iconAlenka Plevnik je pretpostavila kako su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Do kojih je rezultata istraživanja došla, pročitajte ovdje. Više…

Pogled_iconŽivimo u svijetu i društvu koji se brzo mijenjaju. Boštjan Hribar poveo nas je po različitim školama u svijetu i saznajte što je sve otkrio. Više…

Pogled_iconAnja Hamruš je pripremila za svoje učenike samostalni rad po radnim stanicama gdje su sami utvrđivali znanje u sklopu nastavne cjeline „Prirodni brojevi do 20 i računske operacije” te sami provjeravali točnost riješenih zadataka, vrednovali svoje znanje prema zadanim kriterijima, vrednovali svoj rad te si postavljali ciljeve za poboljšanje vlastitog znanja. Više…

Pogled_iconU svom članku Bojana Murko je opisala svoja iskustva s romskim učenicima, s kojima se susrela u svog pedagoškom radu, a posebno kada je postala koordinatorica rada s romskim učenicima. Više…

Pogled_iconMedijska pismenost je jedan od važnih elementa edukacije učenika u francuskim osnovnim i srednjim školama. Darija Jurič i Alta Pavin Banović su nabrojale i opisale teme aktivnosti radionica medijske pismenosti koje su prikazane kao primjeri dobre edukativne prakse u Francuskoj i Hrvatskoj. Više…

Pogled_iconU drugom dijelu članka Integrirani tjedan posvećen Vukovaru, Iva Grubišić i Krešimir Škuljević opisali su četvrti i peti dan aktivnosti gdje dominira umjetna inteligencija u obliku AutoDraw programa. Više…

Pogled_iconDjeca vole učiti o svijetu oko sebe i vole otkrivati nove stvari. Naš vrtić je okružen vinogradima, pa smo posadili lozu kod vrtića. Željeli smo da djeca upoznaju rast ove biljke, nauče se promatranju, opažanju i spoznavanju njezine koristi, kaže odgajateljica Helena Pajek. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Frana Metelka Škocjan sudjelovala je u dvogodišnjem projektu Erasmus+, pod naslovom Minds on Hands on STEM Goes on, Uključi mozak, zasuči rukave, postani znanstvenik. Igor Pangrčič je opisao aktivnost koju su proveli – kako proizvesti struju s pomoću limunske baterije. Više…

Pogled_iconMarija Klančar govori o koracima koje je škola poduzela kada su se počeli baviti društvenim medijima i sigurnosti na mreži. Prvo su saznali kakva je situacija među učenicima, a zatim su planirali tehničke dane čija je svrha edukacija učenika i pomoći im da razviju kritički odnos prema društvenim medijima. Više…

Pogled_iconOnline nastava prisilila je učitelje na suradnju i komunikaciju. Mateja Ivič je istražila kakva je suradnju među nastavnicima odnosno suradnicima u školi. Dobro planiranje i pozitivni osobni odnosi mogu stvoriti nove ideje i inovativan pristup poučavanju. Više…

Pogled_iconUčenje kroz igru ​​je zabavno. Iz tog razloga Monika Hóbor je prikupila neke igre koje se njeni učenici vole igrati i uz njih još puno toga dodatno  nauče. Više…

Pogled_iconPetra Krulc je opisala poteškoće s kojima su se susretali učenici u slovenskoj srednjoj školi za vrijeme školovanja na daljinu. Navedena su i iskustva u obavljanju funkcije razrednika u 3. godini srednjeg strukovnog obrazovanja sa stajališta rješavanja nastalih poteškoća pomoću iskrenog razgovora temeljenog na razumijevanju i pozitivnom poticaju. Više…

Pogled_iconTina Jančar smatra kako bi se škole trebale više posvetiti podučavanju djece svojim korijenima i povijesti mjesta iz kojeg dolaze. Zbog toga pročitajte razloge zašto je lokalna povijest važna za učenje, proučavanje i svjesno. Više…

Gordana Lohajner

Pogled uz različite radionice

Broj 136, listopad 2021.
ISSN 1848-2171

TPogled_iconijekom mjeseca listopada,  u organizaciji Udruge Suradnici u učenju, Valentina Blašković je vodila interaktivne online radionice: Izradi svoju igru 1, Izradi svoju igru 2 i AI i Scratch: Chatbot, prevedi mi!. Također Kristina Slišurić provela je online radionice – webinare AI i mBlock – Koliko staro izgledam i AI protiv čovjeka – Kamen, škare, papir povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja. Sve radionice su u sklopu projekta Meet and Code.

Pogled_iconAleš Vunjak je predstavio aplikaciju Arduino Science Journal. Nakon instaliranja na pametni telefon u kombinaciji s ugrađenim senzorima pametnog telefona omogućava izvedbu jednostavnih eksperimentalnih vježbi. Više…

Pogled_iconTijekom pandemije trebalo je prilagoditi načine podučavanja, voditi računa o tome hoće li učenici razumjeti gradivo koje im nastojimo prenijeti i uključiti obilje kreativnosti kako bi nastava bila učenicima što privlačnija. Ana Velički je podijelila nekoliko pozitivnih iskustava u podučavanju engleskog jezika na daljinu. Više…

Pogled_iconU članku Martine Holenko Dlab su predstavljeni rezultati Erasmus+ projekta Coding4Girls. Projektom se potiče razvoj vještina programiranja kod djevojčica i dječaka izradom igara u programskom jeziku Snap!. Više…

Pogled_iconU školi su proveli projekt Naučimo učenike – kako živjeti i preživjeti samostalno. Djecu su željeli naučiti praktičnom radu, kako živjeti i preživjeti samostalno. A najvažnije djeca su tijekom rada na projektu bila zadovoljna, kaže Boris Györköš. Više…

Pogled_iconIva Grubišić i Krešimir Škuljević opisali su kako su s učenicima razredne i predmetne nastave proveli integrirani tjedan na temu Vukovara. U aktivnostima je opisan sadržaj, način i metode rada te ostvareni ishodi međupredmetnih tema. Više…

Pogled_iconU razvoj i učvršćivanje tehnike čitanja i u razumijevanju pročitanog, Irena Strasbergar ulaže mnogo energije i razmišljanja raznim motivacijskim oblicima. Osim jačanja dječje unutarnje motivacije, zadatak učitelja je pobrinuti se i za njihovu vanjsku motivaciju. Više…

Pogled_iconKarmen Esih je uvela ples kao motivaciju, a kroz ples dijete u kojoj kroz život uči o životnim vrijednostima koje mu donose samozadovoljstvo, opuštenost i radost, prijateljstvo, povjerenje, sposobnost komunikacije. Više…

Pogled_iconU izvannastavnoj aktivnosti „Igram se lutkom” učenici produženog boravka razvijali su govor i maštu te se predstavom predstavili drugima. Lidija Žmavc kaže kako lutka ima čarobnu snagu koja rasterećuje učenikovu psihu i ispunjava njegovu nutrinu, a utječe na bolje pamćenje i razumijevanje i razvija se kreativnost. Više…

Pogled_iconII. osnovna škola priključila se Erasmus+ projektu Human Right Education čiji je cilj dati preporuke školama, te poboljšati proces i informirati djecu i nastavnike o ljudskom pravu na obrazovanje. Ljiljana Inkret-Martinčević i Marinela Schatten upoznale su nas s aktivnostima koje su provedene kako bi pokazali da smo svi jednaki. Više…

Pogled_iconCentar za obrazovanje, rehabilitaciju i osposobljavanje u Vipavi bavi se obrazovanjem, rehabilitacijom i osposobljavanjem djece i mladih s posebnim potrebama. Marjeta Bratož je opisala kako započinju dan, odnosno jutarnji krug koji se odvija svaki dan na jednaki način, s istim pomagalima i učenicima dobro poznatim aktivnostima. Više…

Pogled_iconMlađi učenici moraju osjećati da je učenje matematike korisno, zabavno i ugodno. Marjetka Novak ih je provela kroz matematičku igru ​​gdje razvijaju logično razmišljanje i prihvaćaju matematiku na drugačiji, kreativniji način. Više…

Pogled_iconDjeca od 5 do 6 godina još uvijek imaju veliku potrebu za igrom i kretanjem, pa zbog toga je vrlo važno da se čim više poučavanja vrši putem igre i zabave. Monika Hóbor se suočila s velikim izazovom: kako približiti učenicima učenje materinjeg jezika na zabavan način? Više…

Pogled_iconPrijateljstvo je nešto najljepše što čovjek može doživjeti. Nevicu Iskru je vodila ta misao i svojim učenicima trećeg razreda potražila prijatelje na drugoj strani granice. Više…

SPogled_iconaša Klemenc je naglasila da učitelj može biti kreativan iako je raspoređen na različita radna mjesta. Važno je samo da zna surađivati ​​i da je vješt kod interdisciplinarnog povezivanja. Više…

Pogled_iconKnjižnice su doživjele mnogobrojne promjene, no pokazale su otpornost i prilagodljivost. Vlasta Pavlović Elez u članku govori o razvoju knjižnica, o najpoznatijoj knjižnici svih vremena te o radu knjižnica na daljinu tijekom pandemije COVID-19. Više…

Gordana Lohajner

Knjižnica: izazov vremena

vlasta_PE

Vlasta Pavlović Elez

Sažetak

Članak govori o razvoju knjižnica, o najpoznatijoj knjižnici svih vremena te o radu knjižnica na daljinu tijekom pandemije COVID-19. Knjižnice su doživjele mnogobrojne promjene, no pokazale su otpornost i prilagodljivost.

Cilj je prikazati što su knjižničari i knjižnice u suvremenoj školi, što knjižnica može pružiti učenicima u stvarnom i virtualnom svijetu te prikazati primjer rada jedne školske knjižnice.

Ključne riječi: knjižnica, pandemija, virtualne knjižnice, Aleksandrijska knjižnica.

U prošlosti se čovječanstvo susretalo sa širenjem i borbom protiv virusa. Kroz povijest su znane: Atenska kuga, Justijanova kuga, Ruska gripa, Španjolska gripa no pandemija COVID-19 je najgora kriza koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata.

U ožujku 2020.godine se dogodio filmski scenarij, nešto što je izazvalo veliko čuđenje među svima nama. Od 18. ožujka 2020. g. prema uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja, a s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa, u svim školama u Republici Hrvatskoj je započela nastava na daljinu. Tijekom krize mnogi se suočavaju s nezaposlenošću, radom od kuće, a učenici i studenti se obrazuju u novim okolnostima, a knjižnice pokazaju sposobnost prilagođavanja. Početak je bio neizvjestan, a prvih nekoliko dana možda su bila najteža za sve: za učenike, učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i roditelje.

Knjižnice u prošlosti

Ako se prisjetimo razvoja knjižnica kroz vrijeme, možemo zaključiti da su knjižnice doživjele mnogobrojne promjene od svojih početaka pa sve do danas. U početku su to bila mjesta skupljanja i pohrane građe. Kasnije se otvaraju prema javnosti i postaju mjesta posudbe i povrata, a danas su to informacijska, obrazovna i kulturna središta.

Jedna od najznačajnih i najpoznatijih knjižnica u povijesti čovječanstva je Aleksandrijska knjižnica pa nije čudno što je često povezujemo s idejom i simbolom knjižnice. Knjižnica je to čija nerazjašnjena sudbina izaziva mnoga nagađanja, a ideja o prikupljanju cjelokupnog znanja i književnosti pod jednim krovom nadahnjuje i danas. Tragična sudbina Aleksandrijske knjižnice pokazuje koliko je velik utjecaj čovjeka. Upravo iz tog razloga može se reći da ova knjižnica predstavlja simbol čovjekove težnje k napretku i znanju, a ujedno je i simbol neznanja i uništavanja. Knjižnica je to koja je bila prvenstveno namijenjenima učenjacima. Na uvjetima u kojima su radili pozavidjeli bi im mnogi današnji znanstvenici: hrana, smještaj, izvrsna primanja, izuzeće od plaćanja poreza, čak i pranje odjeće, sve je to bilo predviđeno za učenjake. No, knjižnicu bismo više mogli usporediti s istraživačkim centrom nego sa sveučilištem jer se nije vršilo službeno obrazovanje. Iako mnogo puta razrušena, Aleksandrijska knjižnica je ponovno izgrađena i otvorena. Ona je bila centar informacija i znanja svoga doba, kao što su i knjižnice centri informacija i znanja doba u kojem živimo.

Knjižnice u doba koronavirusa

Obrazovni sustav našao se pred velikim izazovom- izolacija i prekid nastave uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 dovela je sve učitelje i učenike, stručne suradnike, ravnatelje pred ogroman izazov. Pojavilo se niz pitanja: kako će rad na daljinu funkcionirati, kako će učenik pohađati nastavu, a da nije fizički prisutan, hoće li izvršavati obveze, kako provesti vrjednovanje naučenog, kako u svemu tome mogu sudjelovati stručni suradnici, kako će raditi stručni suradnici na daljinu. Kako izvoditi nastavu na daljinu- nešto što se do tada smatralo neizvedivim. S vremenom postaje lakše, a velika pomoć u tim trenutcima su bili različiti webinari.

Školska knjižnica je mjesto posudbe/povrata, mjesto održavanja sati, mjesto održavanja izvannastavne aktivnosti i različitih radionica, mjesto kulturne i javne djelatnost, mjesto susreta učenika, mjesto igranja društvenih igara i sl. Kako to sve realizirati u virtualnom svijetu i hoće li se učenici tijekom ovog razdoblja odviknuti od dolaženja u knjižnicu?! Rad na daljinu je predstavljao odlazak u nepoznato, novi početak i uvođenje novog oblika komunikacije.

Knjižnica na daljinu

Puno toga dobroga su napravile knjižnice- spremno i spretno su se uključile na početku te su bile velika potpora odgojno-obrazovnom procesu. Knjižničari su svoj rad prenijeli u virtualni svijet, izradili su virtualne knjižnice, radili su u različitim kanalima za komunikaciju na mreži, bili su potpora učenicima, učiteljima i roditeljima.

Većina je knjižnica zastupljena na mrežnim stranicama svojih škola. Sve svoje aktivnosti objavljuju na mrežnoj stranici, ali situacija s koronavirusom je potaknula na izradu virtualnih knjižica kao digitalnih repozitorija obrazovnih materijala.

Knjižničari su na taj način bili potpora nastavi na daljinu i osigurali su svoju vidljivost i u ovakvom obliku učenja. Knjižničari su educirali učenike, ali i svoje kolege, održavali Slika 1.online radionice, poticali čitanje, organizirali online kulturnu i javnu djelatnost, virtualnu šetnju muzejima i sl.

Knjižnica Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovcima je koristila Microsoft Office 365 za škole (Sway), različite web 2.0 alate te su izrađene mrežna stranica knjižnice (virtualna knjižnica) i profil na društvenoj mreži.


Slika 1. Virtualna knjižnica OŠ Bartola Kašića Vinkovci

Poveznica na virtualnu stranicu knjižnice.

Slika 2.Svaki dan učenicima je ponuđen novi sadržaj ili poveznica. Svi materijali pohranjeni su na stranici virtualne knjižnice koja je izrađena u Google Sitesu.

Slika 2. Profil na društvenoj mreži Instagram

Poveznica na profil na Instagramu.

Na virtualnoj knjižnici nude se različiti sadržaji: poveznica na katalog školske knjižnice, obavijesti iz škole, mrežni izvori za nastavne predmete, informativno-edukativni posteri o mjerama suzbijanja širenja zaraze i informiranja o koronavirusu, poveznice na e-knjige, e-lektire, e-časopise, e-slikovnice, korisni web alati i poveznice, online referentna (priručna) zbirka, sadržaji za učenike s poteškoćama, kreativni kutak (online- slagalice, predlošci za crtanje, križaljke, kvizovi, zagonetke, rebusi), virtualno obilježavanje važnih datuma (Svjetski dan pčela, Noć knjige, Dan planeta Zemlje, Dan sporta…), poveznice na online filmove koji su nastali na temelju književnog djela, poveznice na online predstave, virtualne izložbe, virtualne šetnje muzejima…

Zaključak

Knjižnice su se našle pred velikim izazovom, ali su uspješno svladale sve prepreke. Iako su kroz povijest doživjele mnogobrojne promjene, knjižnice su se prilagodile i opstale. Tijekom nastave na daljinu pružile su potporu svim oblicima rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, svojim radom pokazale su svoju postojanost i vidljivost. Mnoštvo izazova pred kojima su se našli knjižničari nije se pokazalo problematičnim upravo iz razloga što se puno ulagalo u profesionalni rast i razvoj koji se u ovim trenutcima pokazao izuzetno važnim.

Literatura

  1. Izgradnja na krizu otpornih obrazovnih sustava tijekom i nakon pandemije COVID-19 https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/izgradnja-na-krizu-otpornih-obrazovnih-sustava-tijekom-i-nakon-pandemije-covid-19 (pristupano 11. 11. 2020.)
  2. Knjižnice u doba COVID-19 (pristupano 27.9.2020.) http://covid19.hkdrustvo.hr/
  3. Newsletter April 2020: Children’s libraries during Corona Pandemic https://www.ifla.org/node/93044 (pristupano 11. 10. 2020.)
  4. Smjernice za rad školskih knjižnica https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/05/Smjernice-za-rad-%C5%A1kolskih-knji%C5%BEnica-u-uvjetima-bolesti-COVID-19.pdf (pristupano 18. 10. 2020.)
  5. Stipanov, J. (2010). Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga.
  6. Stipčević, A. (2000). Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja.
  7. Stipčević, A. (2006). Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska.
  8. Škola za život-nastava na daljinu http://skolazazivot.hr/nastava-na-daljinu-cesta-pitanja-i-odgovori-16-3-2020-1030-h/ (pristupano 28. 9. 2020.)
  9. Šobota, G. (2014). Aleksandrijska knjižnica i njeno uništenje (Diplomski rad), Zagreb:Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4605/1/GORAN%20%C5%A0OBOTA-DIPLOMSKI%20RAD.pdf (pristupano 15. 10. 2020.)

Virtualna knjižnica OŠ Zlatar Bistrica

– obilježavanje važnih datuma i dana na daljinu uz upotrebu digitalnih alata

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

U vrijeme pandemije knjižnice u RH susreću se s novim izazovima i mogućnostima pa tako i školske knjižnice koje se, zahvaljujući stručnosti i spretnosti školskih knjižničara, prilagođavaju novim uvjetima rada. Osmišljavaju se usluge na daljinu i kreiraju se virtualne školske knjižnice kao podrška učenicima, učiteljima i roditeljima.

Virtualna školska knjižnica Osnovne škole Zlatar Bistrica također u vrijeme kada su škole zatvorene djeluje mrežno. Izrađena je na mrežnoj stranici Google Sites i tu se mogu pronaći različiti sadržaji namijenjeni učenicima, učiteljima i roditeljima. Učenici mogu pristupiti digitalnoj platformi e-Lektire, pretraživati digitalnu referentnu zbirku, aktualne i zanimljive videozapise, tu su poveznice na online kazališne predstave, e-slikovnice, priče, časopise, brošure, karte, digitalne alate, kvizove, igre, korisnici se mogu prošetati virtualnim muzejima te posjetiti ostale sadržaje i pretraživati ih u slobodno vrijeme. Učiteljima se pruža podrška u poučavanju na daljinu, mogu se poslužiti digitalnim obrazovnim materijalima koje je izradila školska knjižničarka u raznim digitalnim alatima, mogu pronaći korisne stranice i koristiti različite sadržaje u radu s učenicima, a stranici mogu pristupiti i roditelji te zajedno s djecom pronaći poveznice na zabavne i korisne mrežne stranice.

Poveznica na mrežnu stranicu virtualne školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica.

U korelaciji s različitim nastavnim predmetima, za vrijeme održavanja nastave na daljinu, Noć knjige 2020._posterškolska knjižnica obilježila je nekoliko važnih datuma i dana. Tako je Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja obilježen u virtualnim učionicama učenika od 1. do 8. razreda. Učenici su sudjelovali u aktivnostima za poticanja čitanja, a o tome zašto se Međunarodni dan dječje knjige obilježava mogli su saznati gledajući video koji je školska knjižničarka izradila u digitalnom alatu Powtoon. Nadalje, u Školskom kurikulumu te Planu i programu školske knjižnice planirano je obilježavanje Dana planeta Zemlje, Noći knjige i Dana medijske pismenosti. Čitav travanj posvećen je aktivnostima koje povezuju knjigu, čitanje, medije i ekologiju. Dok čitaš knjige nemaš brige! naziv je programa koji je ove godine prijavljen na nacionalnoj razini za obilježavanje Noći knjige u OŠ Zlatar Bistrica. U njemu su sudjelovali učenici od 1. breaking_noć knjigedo 8. razreda, a svaki je razred imao kreativni zadatak koji sam, uz prethodni dogovor s kolegicama koje predaju Hrvatski jezik, objavila u njihovim virtualnim učionicama, a vrednovao se kao aktivnost unutar toga predmeta. U digitalnom alatu Canva izradila sam plakat o obilježavanju Noći knjige, a u alatu Break Your Own News.com šaljivu fotografiju kao motivaciju za čitanje. Kako su učenici pridonijeli održavanju Noći knjige na daljinu?

U suradnji s učiteljicama od 1. do 4. razreda proveli smo nekoliko zanimljivih i poticajnih aktivnosti. Učenici razredne nastave prisjetili su se pročitane lektire i crtali sebe kako čitaju knjigu s omiljenim likom iz neke bajke, knjige iz lektire ili omiljene knjige te su nacrtali kojim se medijima najčešće koriste, s učenicima 3. razreda održana je i aktivnost online čitanja priče preko video veze, a za domaći uradak dobili su zadatak da izrade poster Za mene je čitanje…Učenici 5. razreda čitali su poeziju. Trebali su izabrati pjesmu iz čitanke i izražajno ju pročitati, snimiti se u trajanju od 1 minute, napisati dva pitanja o pročitanoj pjesmi i odgovoriti na njih. Od snimaka učenika izrađen je video u digitalnom alatu Adobe Spark te će učenici moći vidjeti same sebe u ulozi interpretatora pjesama. Aktivnost za učenike šestih razreda bila je izraditi plakat ili reklamu za knjigu. Učenici su izradili zadatak na kreativan način i napravili reklame za različite dječje knjige kao što je Čudnovata istina, Greta i divovi, Gregov dnevnik, Dnevnik Pauline P. i druge, dok su učenici sedmog razreda na jedan dan postali radijski voditelji sa zadatkom osmisliti pitanja gostu kojega bi voljeli ugostiti u svojoj radijskoj emisiji i ( odgovori učenika: Elon Musk, Agatha Christie, fitness treneri itd.). Za njih je u alatu Flipsnack.com izrađen letak Radio kao medij kojeg su koristili u radu. U osmom razredu tema je bila fotografija kao medij, a učenici su se trebali fotografirati dok čitaju i napisati nekoliko rečenica o tome što čitaju i što se događa u toj knjizi. Preporučili su zanimljive knjige koje čitaju u slobodno vrijeme: Greška u našim zvijezdama, Pax, fantasy knjige, ali i lektirne knjige kao što je Ulica predaka i slično. Učenici su se tijekom održavanja nastave na daljinu koristili digitalnim materijalima iz kojih su mogli više naučiti o medijima, o knjigama i čitanju, a podijeljene su im u virtualnim učionicama:

Popis digitalnih alata koje sam koristila za vrijeme navedenih aktivnosti i koji su mi olakšali provođenje istih na daljinu:

Nastava na daljinu od nas knjižničara zahtijeva da budemo ukorak s tehnologijom koja nam u ovom slučaju omogućava i olakšava provođenje aktivnosti s učenicima i pružanje podrške učiteljima. Istovremeno možemo poučiti učenike i vještinama medijske pismenosti te kako koristiti tehnologiju, online izvore i digitalne alate na siguran i koristan način. U virtualnoj školskoj knjižnici nudimo im mnoštvo izvora i mogućnosti za usvajanje znanja i proširivanje postojećeg, za usvajanje opće kulture te održavanje svakodnevne komunikacije s drugim učenicima i učiteljima, a ono najvažnije- sa školskim knjižničarem!