Živimo zdravo s prirodom

Helena Pajek

Sažetak

Djeca vole učiti o svijetu oko sebe i vole otkrivati nove stvari. Zato je djetinjstvo vrijeme posvećeno istraživanju, promatranju, otkrivanju i učenju. Učenje kroz igru omogućuje djeci stjecanje novih vještina i sposobnosti. Sve to smo im omogućili i kroz projektnu aktivnost.

Naš vrtić nalazi se u srcu Prlekije, koja je ogrijana suncem i okružena vinogradima. Slijedili smo primjer kraja i posadili lozu kod vrtića. Željeli smo da djeca upoznaju rast ove biljke, nauče se promatranju, opažanju i spoznavanju njezinih koristi.

Uključujući se u proces pripreme hrane, omogućili smo djeci da upoznaju različite vrste, oblike i stanja hrane i njezinu važnost za ljudski rast i razvoj. Tako će zdrav način prehrane i zdrav odnos prema hrani steći spontano, sami od sebe.

Ključne riječi: djeca, zdrava prehrana, vinova loza.

1. Uvod

Predškolsko je razdoblje najprikladnije vrijeme za početak podizanja svijesti djeci o utjecaju zdrave prehrane na zdrav tjelesni razvoj. Briga o zdravom razvoju djece može imati značajan utjecaj na zdrav tjelesni razvoj odrasle osobe i odgojno-obrazovnim institucijama daje važan zadatak.

Istraživanje i promatranje prirode pruža nebrojene mogućnosti za iskustveno učenje. Priroda je također ona u koju možemo uključiti sva područja kurikuluma i pomoću koje možemo cjelovito utjecati na djetetov razvoj. Sve opisano utjecalo je na našu motivaciju za sadnju vinove loze kod vrtiću prije nekoliko godina.

Loza raste na organski način, bez sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva. Na njezin rast utječu samo tlo, vrijeme i naša briga (voćar nam povremeno pomaže u njezi).

Djeca gledaju rezidbu vinove loze i potrebnu njegu u proljeće. Promatraju prve proljetne pupove i njihov razvoj u lišće, cvjetanje i rast, a potom dozrijevanje grožđa, s čime dolazi vrijeme klopoteca i berbe. Djeca u “furtušjačama” (pregačama), “putar” s “putom” (brento) i “brači” (berači) idu na naše male “gorice”. Branje grožđa popraćeno je njihovim pjevanjem.

U brentu ima toliko nabranog grožđa da možemo napraviti sok od grožđa i marmeladu. Roditelji su pozvani na poseban međuobrok gdje djeca nude vlastiti pekmez.

Odabranom temom želimo aktivnosti prenijeti u prirodu i iskustveno učiti. Roditelji su stalno informirani o radu na projektu uz pomoć oglasne ploče, uz pomoć bilježnice dnevnih događanja i na sastancima, gdje se roditelji upoznaju s radom u okviru projekta.

2. Metode rada

Skupina je obuhvaćala 18 djece u dobi od 4 godine.

Prije nekoliko godina na igralištu kraj vrtića posadili smo lozu koja raste na organski način. U vrtiću o njoj brinu odgajatelji, djeca i voćar.

Djeca su uključena u promatranje rasta vinove loze u sva četiri godišnja doba. U rano proljeće promatrali su rezidbu drveta i njegu vinove loze od strane iskusog vinogradara, koji je djeci također objasnio važnost ovog posla. S rezidbom vinove loze sami brinemo o njoj.

Djeca tijekom cijele godine promatraju rast vinove loze. Saznali smo o važnosti lišća, grana, rezidbi vinove loze, insekata, važnosti sunčeve svjetlosti i kiše, pretvaranju pupa u cvat i razvoju cvijeta u bobici grožđa. Morali smo nekoliko puta probati grožđe da bismo znali kad je dovoljno slatko za berbu.

Djeca su nosila pregače (“furtušjače”), na ramenima su nosila brente (“pute”) te s pjesmom odlazila u berbu (“bratvu”).

Slika 1. Izvođenje i prikazivanje berbe nekad i sada

Ubrali smo grožđe: nešto ga je bilo i u trbuščićima, a većina u brentama. Potom smo ga prešali rukama i dobili sok od grožđa. Popili smo sok od bijelog grožđa, dok smo sok od crvenog grožđa koristili kao podlogu u kuhanju marmelade.

Slika 2. Ručno prešanje grožđa      Slika 3. Kuhanje marmelade

Marmeladu smo natočili u staklenke i prikladno ukrasili poklopce. Sljedeće jutro probali smo marmeladu za doručak. Marmeladu smo poslužili i roditeljima na posebnom susretu.

Slika 4. Marmelada za doručak

U kasnu jesen lišće je počelo otpadati s vinove loze. Dalo nam je ideju da likovno prikažemo lišće i lozu. Opalo lišće nam je pružilo priliku za novu igru, istraživanje i razvijanje mašte.

Preko djecu smo također izravno utjecali na njihove roditelje jer smo ih brižno i redovito informirali o provedenim aktivnostima i svrsi u koju su provedene.

3. Rezultati

Na kraju projekta djeca su stekla određena znanja i vještine. Sami su postali pažljiviji na rast vinove loze, upoznali su narodni običaj branja grožđa i mogućnost korištenja zrelog voća.

Uz sve aktivnosti, odvijale su se i druge aktivnosti iz područja kurikuluma, koje su pridonijele ukupnom razvoju djeteta.

4. Rasprava

Tijekom aktivnosti djeci su ponuđene takve metode rada da su samostalno došla do određenih zaključaka i spoznaja. U planiranju aktivnosti krenula sam od djece, njihovog predznanja, bliskog područja razvoja te do tada stečenih znanja i novih iskustava. Kod aktivnog učenja otkrivale su s nove mogućnosti istraživanja i područja djelovanja.

5. Zaključak

Vinova loza je najpoznatija po povezanosti s vinom. Djeci smo ponudili još jednu priliku da istražuju, promatraju i iskorištavaju plod u drugu svrhu.

Djeca su se upoznala s organskom obradom zemlje i vinove loze, ponudili smo im zdravo voće.

6. Literatura

1. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom: vodič k naravi za starše in vzgojitelje. Celje: Mohorjeva družba.
2. Engels, N. (2016). Marmelade, vkuhavanje in vlaganje sadja. Tržič: Učila International.
3. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
4. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
5. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.
6. Vršič, S. Lešnik, M.(2010). Vinogradništvo. Založba Kmečki glas.
7. Zdrava prehrana v predšolskem obdobju. (online). (uporabljeno 26.1.2021). Dostopno na naslovu: http://www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/publikacije-datoteke/prehrana_v_vrtcu.pdf

Fotografije: osobna arhiva