Knjižnica: izazov vremena

Vlasta Pavlović Elez

Sažetak

Članak govori o razvoju knjižnica, o najpoznatijoj knjižnici svih vremena te o radu knjižnica na daljinu tijekom pandemije COVID-19. Knjižnice su doživjele mnogobrojne promjene, no pokazale su otpornost i prilagodljivost.

Cilj je prikazati što su knjižničari i knjižnice u suvremenoj školi, što knjižnica može pružiti učenicima u stvarnom i virtualnom svijetu te prikazati primjer rada jedne školske knjižnice.

Ključne riječi: knjižnica, pandemija, virtualne knjižnice, Aleksandrijska knjižnica.

U prošlosti se čovječanstvo susretalo sa širenjem i borbom protiv virusa. Kroz povijest su znane: Atenska kuga, Justijanova kuga, Ruska gripa, Španjolska gripa no pandemija COVID-19 je najgora kriza koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata.

U ožujku 2020.godine se dogodio filmski scenarij, nešto što je izazvalo veliko čuđenje među svima nama. Od 18. ožujka 2020. g. prema uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja, a s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa, u svim školama u Republici Hrvatskoj je započela nastava na daljinu. Tijekom krize mnogi se suočavaju s nezaposlenošću, radom od kuće, a učenici i studenti se obrazuju u novim okolnostima, a knjižnice pokazaju sposobnost prilagođavanja. Početak je bio neizvjestan, a prvih nekoliko dana možda su bila najteža za sve: za učenike, učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i roditelje.

Knjižnice u prošlosti

Ako se prisjetimo razvoja knjižnica kroz vrijeme, možemo zaključiti da su knjižnice doživjele mnogobrojne promjene od svojih početaka pa sve do danas. U početku su to bila mjesta skupljanja i pohrane građe. Kasnije se otvaraju prema javnosti i postaju mjesta posudbe i povrata, a danas su to informacijska, obrazovna i kulturna središta.

Jedna od najznačajnih i najpoznatijih knjižnica u povijesti čovječanstva je Aleksandrijska knjižnica pa nije čudno što je često povezujemo s idejom i simbolom knjižnice. Knjižnica je to čija nerazjašnjena sudbina izaziva mnoga nagađanja, a ideja o prikupljanju cjelokupnog znanja i književnosti pod jednim krovom nadahnjuje i danas. Tragična sudbina Aleksandrijske knjižnice pokazuje koliko je velik utjecaj čovjeka. Upravo iz tog razloga može se reći da ova knjižnica predstavlja simbol čovjekove težnje k napretku i znanju, a ujedno je i simbol neznanja i uništavanja. Knjižnica je to koja je bila prvenstveno namijenjenima učenjacima. Na uvjetima u kojima su radili pozavidjeli bi im mnogi današnji znanstvenici: hrana, smještaj, izvrsna primanja, izuzeće od plaćanja poreza, čak i pranje odjeće, sve je to bilo predviđeno za učenjake. No, knjižnicu bismo više mogli usporediti s istraživačkim centrom nego sa sveučilištem jer se nije vršilo službeno obrazovanje. Iako mnogo puta razrušena, Aleksandrijska knjižnica je ponovno izgrađena i otvorena. Ona je bila centar informacija i znanja svoga doba, kao što su i knjižnice centri informacija i znanja doba u kojem živimo.

Knjižnice u doba koronavirusa

Obrazovni sustav našao se pred velikim izazovom- izolacija i prekid nastave uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 dovela je sve učitelje i učenike, stručne suradnike, ravnatelje pred ogroman izazov. Pojavilo se niz pitanja: kako će rad na daljinu funkcionirati, kako će učenik pohađati nastavu, a da nije fizički prisutan, hoće li izvršavati obveze, kako provesti vrjednovanje naučenog, kako u svemu tome mogu sudjelovati stručni suradnici, kako će raditi stručni suradnici na daljinu. Kako izvoditi nastavu na daljinu- nešto što se do tada smatralo neizvedivim. S vremenom postaje lakše, a velika pomoć u tim trenutcima su bili različiti webinari.

Školska knjižnica je mjesto posudbe/povrata, mjesto održavanja sati, mjesto održavanja izvannastavne aktivnosti i različitih radionica, mjesto kulturne i javne djelatnost, mjesto susreta učenika, mjesto igranja društvenih igara i sl. Kako to sve realizirati u virtualnom svijetu i hoće li se učenici tijekom ovog razdoblja odviknuti od dolaženja u knjižnicu?! Rad na daljinu je predstavljao odlazak u nepoznato, novi početak i uvođenje novog oblika komunikacije.

Knjižnica na daljinu

Puno toga dobroga su napravile knjižnice- spremno i spretno su se uključile na početku te su bile velika potpora odgojno-obrazovnom procesu. Knjižničari su svoj rad prenijeli u virtualni svijet, izradili su virtualne knjižnice, radili su u različitim kanalima za komunikaciju na mreži, bili su potpora učenicima, učiteljima i roditeljima.

Većina je knjižnica zastupljena na mrežnim stranicama svojih škola. Sve svoje aktivnosti objavljuju na mrežnoj stranici, ali situacija s koronavirusom je potaknula na izradu virtualnih knjižica kao digitalnih repozitorija obrazovnih materijala.

Knjižničari su na taj način bili potpora nastavi na daljinu i osigurali su svoju vidljivost i u ovakvom obliku učenja. Knjižničari su educirali učenike, ali i svoje kolege, održavali online radionice, poticali čitanje, organizirali online kulturnu i javnu djelatnost, virtualnu šetnju muzejima i sl.

Knjižnica Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovcima je koristila Microsoft Office 365 za škole (Sway), različite web 2.0 alate te su izrađene mrežna stranica knjižnice (virtualna knjižnica) i profil na društvenoj mreži.

Slika 1. Virtualna knjižnica OŠ Bartola Kašića Vinkovci

Poveznica na virtualnu stranicu knjižnice.

Svaki dan učenicima je ponuđen novi sadržaj ili poveznica. Svi materijali pohranjeni su na stranici virtualne knjižnice koja je izrađena u Google Sitesu.

Slika 2. Profil na društvenoj mreži Instagram

Poveznica na profil na Instagramu.

Na virtualnoj knjižnici nude se različiti sadržaji: poveznica na katalog školske knjižnice, obavijesti iz škole, mrežni izvori za nastavne predmete, informativno-edukativni posteri o mjerama suzbijanja širenja zaraze i informiranja o koronavirusu, poveznice na e-knjige, e-lektire, e-časopise, e-slikovnice, korisni web alati i poveznice, online referentna (priručna) zbirka, sadržaji za učenike s poteškoćama, kreativni kutak (online- slagalice, predlošci za crtanje, križaljke, kvizovi, zagonetke, rebusi), virtualno obilježavanje važnih datuma (Svjetski dan pčela, Noć knjige, Dan planeta Zemlje, Dan sporta…), poveznice na online filmove koji su nastali na temelju književnog djela, poveznice na online predstave, virtualne izložbe, virtualne šetnje muzejima…

Zaključak

Knjižnice su se našle pred velikim izazovom, ali su uspješno svladale sve prepreke. Iako su kroz povijest doživjele mnogobrojne promjene, knjižnice su se prilagodile i opstale. Tijekom nastave na daljinu pružile su potporu svim oblicima rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, svojim radom pokazale su svoju postojanost i vidljivost. Mnoštvo izazova pred kojima su se našli knjižničari nije se pokazalo problematičnim upravo iz razloga što se puno ulagalo u profesionalni rast i razvoj koji se u ovim trenutcima pokazao izuzetno važnim.

Literatura

1. Izgradnja na krizu otpornih obrazovnih sustava tijekom i nakon pandemije COVID-19 https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/izgradnja-na-krizu-otpornih-obrazovnih-sustava-tijekom-i-nakon-pandemije-covid-19 (pristupano 11. 11. 2020.)
2. Knjižnice u doba COVID-19 (pristupano 27.9.2020.) http://covid19.hkdrustvo.hr/
3. Newsletter April 2020: Children’s libraries during Corona Pandemic https://www.ifla.org/node/93044 (pristupano 11. 10. 2020.)
4. Smjernice za rad školskih knjižnica https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/05/Smjernice-za-rad-%C5%A1kolskih-knji%C5%BEnica-u-uvjetima-bolesti-COVID-19.pdf (pristupano 18. 10. 2020.)
5. Stipanov, J. (2010). Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga.
6. Stipčević, A. (2000). Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja.
7. Stipčević, A. (2006). Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska.
8. Škola za život-nastava na daljinu http://skolazazivot.hr/nastava-na-daljinu-cesta-pitanja-i-odgovori-16-3-2020-1030-h/ (pristupano 28. 9. 2020.)
9. Šobota, G. (2014). Aleksandrijska knjižnica i njeno uništenje (Diplomski rad), Zagreb:Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4605/1/GORAN%20%C5%A0OBOTA-DIPLOMSKI%20RAD.pdf (pristupano 15. 10. 2020.)