Unaprijedimo vršnjačke odnose

Mojca Prelogar

Sažetak

Polaskom u školu djeca se formiraju u različite skupine. Neki od njih već su navikli na takve međuljudske kontakte, jer su neki već bili u vrtiću, dok se neki s njima susreću prvi put.

Svako dijete je svijet za sebe i različito reagira na razne podražaje iz okoline. Najveći utjecaj na formiranje djetetovih odgovora svakako ima njegova obitelj.

Društvo smatra normalnim reakcije ako se dijete ponaša u skladu s utvrđenim pravilima institucije čiji je dio. Ukoliko djetetove reakcije odstupaju od toga, one se označavaju kao neprimjerene i kao takve mogu snažno utjecati na formiranje vršnjačkih odnosa.

Kao učiteljica koja predaje u školi više od 23 godine, svjedočila sam raznim devijacijama u ponašanju djece, koje duboko utječu na pojedinca, koji neadekvatno reagira na situacije i time također duboko utječe na formiranje klima u razredu. Želim prikazati najtipičnije primjere nasilničkog ponašanja među vršnjacima te kako pomoći pojedincu i kako pridonijeti uspješnom funkcioniranju razreda.

Ključne riječi: vršnjački sukobi, nasilje, suradnja, iskustveno učenje, projektno učenje.

1. Uvod

Neprimjerene ili čak nasilne reakcije djece sve su prisutnije na svim razinama društva. Škola je u tome često nemoćna, jer u obranu ove djece staju i roditelji koji se teško mire s djetetovom reakcijom i ne prihvaćaju opisano ponašanje.

No, kako bi se učiteljima olakšao rad s cijelom grupom i kako bi se svoj djeci omogućilo sigurno i suradničko okruženje, dobro je koristiti različite motivacijske metode jer takvoj djeci treba znati pomoći da se pravilno integriraju u društvo, a ujedno želimo pomoći onima koji doživljavaju nasilje, a ne znaju se obraniti i pokazati drugačiji put onima koji čine nasilje nad drugima.

Osim klasičnih metoda rješavanja koje mi kao učitelji možemo koristiti u školama, želim predstaviti određeni oblik koji se pokazao uspješnim u jačanju međuljudskih odnosa, a ujedno i u smanjenju sukoba i nasilja u razredu.

Pristupom poput PUD-a, odnosno projektnog učenja, pozitivno utječemo na međuvršnjačke odnose i na taj ih način jačamo.

PUD predstavlja drugačiji, zanimljiviji način učenja, uz koji učenici brže pamte gradivo i bolje ga razumiju, jer rade praktično i sami dolaze do rezultata. Ovaj pristup koristim već mnogo godina u raznim tematskim područjima. Ujedno su te tematske oblasti povezane i isprepletene. Također, ovakvim pristupom sami učenici se međusobno više povezuju i tako jačaju vršnjačke odnose.

2. Središnji dio

Vršnjačko nasilje

Postoje mnoge vrste nasilja i ono je godinama u raznim oblicima prisutno u našem društvu. U svom radu težište stavljam na oblik vršnjačkog nasilja koje sam kao učiteljica godinama promatrala.

Iz vlastitog iskustva mogu reći da u odnosu vršnjačkog nasilja uvijek postoje djeca koja provode nasilje i ona koja ga primaju. Mogu se uočiti različiti oblici nasilja nad drugima, kao što su: iznuda, zastrašivanje, prijetnje, premlaćivanja i drugi oblici fizičkog nasilja, zadirkivanje, ruganje i slično.

Te grupe nisu međusobno ravnopravne, ali imamo neravnotežu snaga. Radi se o pojedincu koji želi uspostaviti dominantan stav nad ostalima u razredu na način da mu se oni podrede ili se radi o nekolicini učenika koji u razredu žele pokazati da su jači od ostalih i, naravno, o slabijoj djeci koja se teško brane ili se ne znaju obraniti i često su usamljena u takvim situacijama. Nasilnici mogu otvoreno napasti žrtvu ili je izolirati ili isključeni iz skupine (Lukežič, 2005: 13, 14).

Nasilje se može dogoditi i između dječaka i djevojčica, no kod prvih se, barem prema mom iskustvu, brže otkriva u agresivnijem obliku, što naravno ne znači da se ne događa i kod djevojčica.

Prema Olweusu (1998), oni koji počine nasilje su samouvjereni, nisu tjeskobni i žele biti dominantni i nad drugima. Većinu vremena su jači od ostalih. Ali također mogu snagu zamijeniti inteligencijom, koja je povezana s okrutnim ponašanjem prema drugima. Najčešće ne vole škole i ne obaziru se na osjećaje drugih. Tipične žrtve su slabija, mirnija, druželjubiva djeca, sramežljiva i teško sklapaju prijateljstva. (Buljan – Flander, Ćosić, br. 52: 90, 91).

Školski prostor treba smatrati sigurnim mjestom za sve učenike. Stoga su svi u školi dužni reagirati na svaki oblik nasilja i pokušati ga spriječiti. Svaka škola također ima kućni red, školski red i odgojno-obrazovni plan kojeg se moraju pridržavati svi učenici i zaposlenici škole.

Osim postavljenih pravila, koja su ponekad i sama sebi svrha, što možemo učiniti da pomognemo i pristupimo osiguranju sigurnog mjesta za djecu u školi?

Koraci rješenja

Želim prikazati najčešća rješenja koja učitelji mogu koristiti kako bi osigurali dobre međuljudske odnose između djece u školi te ona koja mogu pomoći u poboljšanju razredne klime u razredu i tijekom svakodnevnog učenja.

Većinu vremena kao učitelji rješenjima pristupamo kroz razgovor ili kao posrednici i često u tome uspijevamo.

No, kada dođe do težih situacija, kada se sukobi ponavljaju iz dana u dan i naglo eskaliraju, obavezno je uključivanje Školske savjetodavne službe i roditelja sve djece uključene u razgovor.

Ako ni ovaj korak ne uspije, potrebno je postupiti u skladu sa školskim propisima. Ovdje se radi o regulaciji nasilja, što znači da nastojimo članovima zajednice osigurati najoptimalnije uvjete za život i ne dopuštamo ili pravilima sankcioniramo da neki član zajednice postane žrtvom brutalnog nasilja od strane drugog člana zajednice (Razpotnik, Dekleva, 2015, br. 3 – 4: 220).

Nažalost, razgovori s roditeljima često otkrivaju očite razloge zašto dijete tako reagira u školi. Takvo dijete može dobiti vrlo strog odgoj kod kuće i projicirati svoj bijes u nekom obliku na svoje kolege ili može dobiti sve što želi kod kuće i može raditi što želi, a njegovi roditelji samo sliježu ramenima da im nisu par za njega.

Naravno, potrebno je pomoći ovom djetetu, jer ono kod kuće ne prima razgovore da se shvati da se ne smije tako ponašati i da mu se objasni do čega ga takvo ponašanje može dovesti. U svakom slučaju, u ovom procesu moramo zaštititi i osnažiti žrtve nasilja.

Ako roditelji imaju problema s odgojem i više nisu u mogućnosti odgajati dijete, također je potrebno uključiti odgovarajuća tijela za pomoć, poput centra za socijalni rad ili ih uputiti na druge stručnjake izvan škole koji im mogu pomoći u razumijevanju i poboljšati obiteljsku klimu. Samo tako ćemo djelovati u skladu s činjenicom da se poboljšaju odnosi među djecom u školi.

U takvim slučajevima potrebno je iznova ponuditi djeci oblike rada koji uključuju suradnju među vršnjacima, kako bi se što češće susretala s izazovima i pokušavala ih rješavati bez svađe i nasilja. Zato mi je oblik projektnog učenja iznimno dobrodošao, jer od djece zahtijeva više sati rada, gdje je potrebno znati podijeliti posao, slušati jedni druge, donositi zajedničke odluke i zajednički donositi zaključke.

Projekt Ne smijemo šutjeti o nasilju također se pokazao kao izuzetno dobra metoda. U projektu učenici rade u parovima, a mogu i u malim grupama. Moraju se uspostaviti početna jasna pravila tijeka rada od prikupljanja podataka do podjele posla, izrade plakata i zajedničkog izlaganja, što zahtijeva stalne prilagodbe i međusobno razumijevanje studenata.

Pritom nastavnik implementira i sljedeće standarde znanja:

• objašnjava značenje i oblike udruživanja, suradnje i međusobnog pomaganja među ljudima (u obitelji i drugim zajednicama),
• poznaje neke razlike među ljudima, načine usklađivanja različitih interesa i rješavanja sporova,
• poznaje značenje prava, dužnosti i odgovornosti,
• zna navesti neka osnovna dječja prava, dužnosti i odgovornosti, kao i poslove i ljude koji pomažu u njihovom ostvarivanju,
• obrazloži zašto je važna tolerancija i odgovornost (prema sebi i drugima, prema učenju, obavezama),
• zna koje mu strategije pomažu u učenju, suradnji i rješavanju sukoba,
• samostalno planirati aktivnosti za postizanje cilja,
• predložiti, pronaći i koristiti različite izvore za dobivanje podataka,
• prikupljati podatke: izravnim i točnim opažanjem, korištenjem jednostavnih istraživačkih metoda, korištenjem alata i informacijske tehnologije itd.,
• prikupljene podatke zapisati, organizirati i prikazati (samostalno, grupno, usmeno, pismeno, slikovno, grafički i sl., npr. plakatom, izložbom, dramatizacijom, predstaviti situaciju, svoje stajalište, stajalište pogled itd. s igrom uloga),
• obrazložiti, opravdati, kritički procijeniti i vrednovati podatke, zaključke, izvore,
• prepoznati učinkovitost korištenih istraživačkih aktivnosti, saznati što je bilo učinkovito i zašto. (Budnar, M. i sur., 2011.)

Primjetno je da su učenici uspješni u ovom obliku rada. Mogu se pojaviti različiti sukobi, ovisno o grupi učenika, ali ih treba rješavati u hodu, a kao profesori uvijek moramo biti prisutni za dodatnu pomoć i objašnjenje.

Rezultati rada su dobri, jer ovim oblikom ne samo da dostižemo standarde znanja, već se često i odnos između djece i njihovo gledanje jedno na drugo mijenja na bolje.

Kao drugi uspješan korak predlažem provođenje Kutije dobrote, posebno za grupe koje se međusobno nedovoljno poznaju i još uvijek nemaju povjerenja. Radi se o metodi rada gdje učenici nasumično izvlače ime drugog učenika i pokušavaju mu uputiti lijepe riječi ili pokušavaju napraviti neki dobar posao za njega. Na taj način uče se toleranciji, međusobnom poštovanju i jednakosti.

3. Zaključak

Kao što sam spomenula, često se susrećem s nasiljem među djecom u školi. Danas smo, zahvaljujući medijima, još više izloženi ovoj pojavi nego prije.

Društvo nas ograničava pravilima o tome što smijemo, a što ne smijemo raditi kao učitelji, pa je itekako dobrodošlo ako nas i u tom području podržavaju, kako roditelji tako i škola.

Prije svega, moram napomenuti da svaku konfliktnu situaciju moramo rješavati u hodu i pokazati učenicima kada se radi o prigovoru, a kada i kako sami mogu riješiti situaciju.

Međutim, kada je riječ o nasilničkom ponašanju koje se ponavlja, tome se mora stati na kraj. U školi se, naravno, držim principa i pravila koja su postavljena.

Današnji fenomen kod djece je da se moraju brinuti sami za sebe, strana im je suradnja, sami su im najvažniji, njihovo razmišljanje je najvrjednije, žele sve odmah, nisu strpljivi i vrlo brzo postanu nervozni.

I današnja djeca puno vremena provode ispred televizora i računala stvarajući si zamišljene situacije koje često nisu prikladne za uspostavljanje odnosa u stvarnom svijetu.

Ne znamo kamo će nas takav način života dovesti.

No, moramo se ponovno okupiti kao odgovorno društvo, ići u korak s vremenom i, unatoč brojnim promjenama koje nam onemogućuju osobne kontakte, nastojati osigurati dobre međusobne odnose.

4. Literatura

1. Budnar, M. et. al. (2011). Učni načrt. Program osnovna šola. Družba. El. knjiga. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Buljan – Flander, G., Ćosić, I. (2004). Nasilje među djecom: Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik. God. X, broj 52: 90, 91.
3. Lukežič, V. (2005). Vrstniško nasilje med učenci osnovnih šol: Primerjalna študija med mestno osnovno šolo in podeželskimi osnovnimi šolami. Diplomsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani.
4. Olweus D. (1998). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: školska knjiga.
5. Razpotnik, Š., Dekleva, B. (2015). Medvrstniško nasilje v šoli – socialnopedagoški pogled: Socialna pedagogika. (ZSP). Letnik 19, št. 3- 4: 220.

Iskustveno učenje

s programom Ekoškole

Vilma Trošt Stenovec

Sažetak

Škola je odgojno-obrazovna ustanova koja potiče cjelokupni razvoj osobnosti. U školi odgajamo podučavanjem, ohrabrivanjem, prijateljskim odnosima u ozračju koje potiče na dobro. U članku su predstavljene različite aktivnosti koje se izvode u OŠ Ig pod okriljem međunarodnog programa Ekoškole za razvoj vrednota odgovornosti i solidarnosti pojedinca i čitave zajednice u brizi za bolje životno okruženje.

Ključne riječi: cjelokupni razvoj pojedinca, vrednote, iskustveno učenje, međupredmetno povezivanje, Ekoškola.

Uvod

Škola svojim obrazovnim planom na različite načine potiče cjelokupni razvoj osobnosti, pri čemu se oslanja na različite vrednote. Vrednote su životni ciljevi, smjernice, ideje i etičke smjernice pomoću kojih pojedinci ili društvene skupine procjenjuju sebe i okruženje u kojem žive. Pojedincu pružaju potporu u njegovom načinu života i definiraju što je važno i vrijedno truda. Cijenimo ono što je vrijedno truda, što može ispuniti naše čežnje (Šinkovec, 2017).

Učitelji trebaju znati stvoriti okruženje za učenje i omogućiti proces učenja u kojem se osjećaji, djelovanje i razmišljanje isprepliću u stvaranju znanja. Najbolje okruženje za učenje i razvoj cjelovite osobnosti je iskustveno učenje. Doživljavanjem iskustava neuroni se aktiviraju, oblikuju i mijenja mozak. Načini aktivacije neuronskih veza određuju psihičku aktivnost čovjeka; spoznavanje zvukova ili prizora, apstraktno razmišljanje i zaključivanje. Razvijanjem brige za okoliš postepeno razvijamo osjećaj organske povezanosti s prirodnim okruženjem i bližnjima (Požarnik, 2019). Iskustveno učenje ima poseban značaj u odgojno-obrazovnom procesu jer su naša iskustva najbolje učitelji. Iskustveno učenje ima snagu mijenjanja pojedinca i društva.

Međunarodni program Ekoškole nudi obilje iskustvenog učenja, usporediv je sa standardom kvalitete okoliša ISO 14001. Ideje, projekti i akcije svake godine osvajaju odnosno čuvaju zelenu zastavu kao najvažnije priznanje i znak prepoznavanja škole. Program pruža mogućnost međupredmetnog povezivanja jer se isprepliću i nadopunjuju sadržaji različitih predmeta, uklanjaju granice između predmetima učenja, uspostavljaju veze između srodnih sadržaja u sklopu jednog ili više predmeta, prvenstveno u drugoj i trećoj trijadi osnovne škole. Na takav način ostvarujemo cjelovite obrazovne učinke, koji kod učenika potiču sveobuhvatno razumijevanje svijeta (Blažič, 2003). Timski rad članova ekipe omogućuje međupredmetno povezivanje. Učitelji najprije planiraju i traže zajedničke ciljeve svih predmeta, koje će potom uključiti u godišnju pripremu pojedinog predmeta te u širi program (produženi boravak, škola u prirodi, izvannastavne aktivnosti). Eko ekipa sastaje se na redovitim mjesečnim sastancima, članovi surađuju s prijedlozima i inicijativama te zajedno pripremaju odluke za različite projekte i akcije.

Iskustveno učenje u brizi za bolje životno okruženje

Učenike podučavamo pravilnom postupanju s otpadom, energijom, vodom, hranom, otpadnim tekstilom pomoću objašnjenja, razgovora, praktičnog rada, gledanjem videosnimaka i eksperimentalnim radom. Učenici izrađuju mentalne mape, poruke i plakate. Učenike prepuštamo vlastitoj kreativnosti tijekom izrade radova. Usmjeravamo ih motivacijskim poticajima: budite originalni, predložite rješenja za okoliš, udubite se u problem istraživanja, čitajte što više različite literature i što više uživajte u svom radu. Ne kritiziramo ideje i zamisli tijekom izrade plakata, a učenike potičemo sukladno njihovim sposobnostima i talentima. Svi učenici odlično obavljaju svoj rad jer pritom uživaju, otkrivaju mnogo toga i novim spoznajama obogaćuju svoje kolege iz razreda. Radove predstavljamo u ožujku, na svjetski dan voda, te u travnju na svjetski dan planeta Zemlje u prizemlju naše škole.

Savjesno odvajamo otpatke već na samom izvoru, u četiri koša označena različitim bojama i natpisima (papir, ambalaža, biološki i ostali otpad).

Gasimo svjetla i projektore koji nisu u uporabi.

Zatvaramo vrata i prozore da zadržimo toplinu u grijanim prostorijama.

Prikupljamo otpadni papir i karton. U protekloj školskoj godini organizirali smo dvije velike akcije prikupljanja starog otpadnog papira. Obavijestima smo pozivali učenike, učitelje i širu okolinu škole na sudjelovanje u akciji. U obje akcije prikupili smo 8680 kg papira. Novac dobiven akcijama prikupljanja papira darovali smo školskom fondu za plaćanje računa djece u potrebi.

Prikupljamo tekstil: “Ne bacaj odjeću, spasi planet!” Prikupljenu odjeću i tekstil predali smo tvrtki Stigma, koja će robu razdijeliti među svojim korisnicima, sigurnim kućama i drugim tvrtkama.

Prikupljamo plastične poklopce svih vrsta plastičnih boca. Prikupljanjem poklopaca potičemo ekološki odnos prema okruženju, a među mladima širimo volonterski rad i dobročinstvo. Novac dobiven od plastičnih poklopaca protekle godine predali smo dobrotvornom društvu Palčica Pomagalčica i dobrodelni škratki.

Izrađujemo proizvode s uporabnom vrijednošću. Proizvodima ukrašavamo učionice, predvorja i hodnike uoči Božića i prodajemo na novogodišnjem sajmu. Prihode od prodanih proizvoda protekle godine darovali smo školskom fondu u dobrotvorne svrhe.

Izrađujemo slikovna upozorenja, zapovijedi za postavljanje iznad umivaonika i na dispenzere papirnatih ručnika te iznad prekidača, čime širimo svijest o sigurnoj uporabi. Tijekom izrade slikovnog materijala za naljepnice, učenici su svoje crteže potkrijepili činjenicama i statističkim podacima. Upozorenja su zalijepili po školskim umivaonicima (u učionice, toalete, blagovaonicu). Učenici i učitelji sa zanimanjem čitaju činjenice o potrošnji vode i električne energije. Često se o tim činjenicama razvija razgovor između školskih satova o potrošnji i uštedi vode i električne energije.

Ekodetektivi nenajavljeno provjeravaju stanje ekološke savjesti po odjelima. U protekloj školskoj godini točkama na tablici su zabilježili: pravilno odvojene otpatke, urednost stolova nakon doručka, ugašena svijetla u razredu, zatvorene slavine za vodu i gašenje projektora, ako nije u uporabi, obrisanu ploču odjela, urednost razrednih pladnjeva u blagovaonici nakon doručka. Svaka provjera ekološke savjesti donosi odjelu 1 točku. Jednom provjerom razred može dobiti 5 točaka. Na kraju mjeseca smo zbrajanjem svih točaka odabrali najbolji ekorazred. U travnju smo u našoj školi imali 7 ekorazreda, koji su za svoj trud primili praktične nagrade. Motivacija svih sudionika akcije bila je vrlo visoka, posebice na razini razreda. Učenici su jedva čekali da njihov razred posjete ekodetektivi. Akcijom smo u školu unijeli natjecateljski duh.

U akciji “Dan bez vraćanja hrane – 24. travanj” učenici su popisivali količinu bačene hrane. Razgovorima smo pokušali potražiti rješenje za što manje prehrambenih otpadaka, pri čemu je nastao plakat s prijedlozima i rješenjima.

Zaključak

Svi spomenuti projekti i akcije bili su iskustveni jer su učenicima pored spoznavanja određene vrednote pružili doživljaje jer samo iskustva daju uvid u vrednote. Učenici su se iskustveno učili osjećati posljedice svojih postupaka za druge i prirodno okruženje, čime su razvijali empatiju i brižljiv odnos prema svom prirodnom okruženju. Sve je to pružilo obilje mogućnosti za razvoj njihove kreativnosti. Ekoškola je odličan prostor za odgoj vrednota, različitim projektima pomaže stvoriti atmosferu u školi i dobre međusobne odnose jer je potrebno sudjelovati kao ekipa, ako želiš da tvoj razred postane eko razred. Projekti nude mogućnost volonterskog rada: organizacija akcije prikupljanja, podizanje svijesti, fizički rad. Metode rada utječu na na kognitivnu razinu učenika da razmišlja, vidi i obrazlaže, apeliraju i na iskustveno-emocionalnu razinu jer doživljavajući vrijednosti, doživljava i posljedice svojih postupaka za druge i postupaka drugih za sebe. Razine razuma, osjećaja i volje se neprestano međusobno isprepliću. Učitelji svojim znanjem, osobnošću i primjerenom motivacijom otkrivaju i njeguju različite talente učenika. Naš zadatak je da ih svojim primjerom potaknemo i usmjerimo na suradnju i samodisciplinu. Raznolikim metodama i oblicima rada, međupredmetnim povezivanjem te, konačno, i međugeneracijskim povezivanjem ostvarujemo željeno rezultate, koji su kamenčić u mozaiku znanja i traganju za rješenjima u skrbi za bolje životno okruženje.

Literatura

1. Blažič, M., Ivanuš Grmek, M., Kramar, M. in Strmčnik, F. (2003). Didakta. Novo mesto: Visokoškolsko središte Novo mesto
2. Marentič Požarnik, B., Šarić, M., Šteh, B. (2019). Iskustveno učenje. Znanstvena naklada Filozofskog fakulteta. Ljubljana
3. Šinkovec, S. (2017). Obrazovni plan u školi. Poticanje cjelovitog razvoja osobnosti učenika. Institut Franca Pedička. Ljubljana.
4. Metodologija Ekošola. Preuzeto 2. 11. 2022 na: https://ekosola.si/predstavitev-ekosole/sedem-korakov/.

Iskustveno učenje kao sadnja biljaka

Metka Šestan

Sažetak

Kao primjer iskustvenog učenja u prvom razredu osnovne škole uz teoriju uspješnog rasta biljaka uključujem također i praktični dio sadnje biljaka u vodi i u zemlji. Neposrednim iskustvom učenici lakše razumiju teorijsko objašnjenje kad sami to iskuse te zatim svoje iskustvo povezuju s prethodnim znanjem i dodaju mu svoje značenje. Praktični dio sata sadnje, promatranja i bilježenja rasta krumpira, luka i zelene biljke (reznice) u lončićima s vodom u razdoblju tri mjeseca u učenicima je potaknuo još jedan projekt; a to je sadnja divljeg kestena u zemlji, u cvjetnom loncu. Nismo još završili s promatranjem, bilježenjem i slikanjem ovog projekta, niti ga još nismo ocijenili.

Ključne riječi: iskustveno učenje, učionica, teorijski dio, praktični dio, sadnja biljaka, povezivanje nastavnog materijala.

Uvod

Članak započinje s teorijskim pretpostavkama o tome što je zapravo iskustveno učenje i predstavlja istaknutije autore odnosno utemeljitelje tog pedagoškog područja. U središnjem dijelu predstavlja kako konkretno iskustveno učenje izgleda u 1. razredu, kako učenici sade biljke, kako promatraju te bilježe događaje i odgovore. Sadržaj članka završava se sadnjom divljeg kestena, pri čemu praktični dio još nismo završili, a učenici će njime nastaviti u sljedećoj školskoj godini. Zaključak nudi pregled nalaza našeg vlastitog primjera sadnje biljaka u učionici te ističe prednosti, nedostatke i mogućnosti koje ovakav pedagoški pristup donosi.

Iskustveno učenje te njegovi utemeljitelji

Iskustveno učenje nije učenje uopćenih znanja, već je to učenje s rezultatom koji dolazi od vlastitog, neposrednog iskustva. Iskustveno učenje možemo razumjeti kao most koji povezuje teoriju i istinsko iskustvo, ali nipošto ne treba podcjenjivati jedno ili drugo područje. Kad se povežu teorija i vlastito iskustvo, možemo govoriti o razumijevanju odn. novom, smislenom znanju. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M.,2014; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

David Kolb (r. 1933), obrazovni teoretičar i pedagog, vidio je iskustveno učenje kao svako učenje koje učeniku pruža kontakt sa stvarnošću i omogućuje aktivno djelovanje. Učenje je vidio kao cjelovit proces, u kojem trebaju biti percepcija, emocije, djelovanje i razmišljanje međusobno povezani u jednu cjelinu. Njemački psiholog Kurt Lewin (1890–1947) također je tvrdio da grupa oblikuje pojedinca. Na temelju grupnog učenja ilustrirao je iskustveno učenje kao krug koji počinje konkretnim iskustvom, prelazi u promatranje i razmišljanje, a zatim u apstraktne pojmove i u novu situaciju. Dakle, radi se o tome da u krugu iskustvenog učenja po Kolbu i Lewinu razvijemo sva četiri područja skladno, sa značenjem, integrirano, cjelovito. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014; ”David A. Kolb”, 2022; ”Kurt Lewin”, 2022; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

Kako se je odvijalo iskustveno učenje u našem primjeru?

Kao učiteljica u 1. razredu osnovne škole odlučila sam da iskustveno učenje uključim u predmet upoznavanje okoline. Na temelju nastavnog plana predmet je predstavljen tako da povezuje procese, postupke i sadržaje, pomoću kojih učenici upoznaju svijet kojeg doživljavaju kroz neposredno iskustvo. Nastava je organizirana tako da učenici uz konkretne radnje otkrivaju nove spoznaje i tako stvaraju neposredna iskustva. Upotrijebila sam kombinaciju tri središnje metode: strukturirani zadatci (jasne upute), grupne interakcije (učenje slušanja) i tjelesna aktivnost (promatranje, izražavanje). (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014)

Zajedno s učenicima započeli smo tromjesečni projekt sadnje, praćenja i promatranja rasta biljaka. U sklopu nastavnog materijala prvo smo se temeljito upoznali s uvjetima, koje je potrebno ispuniti za rast i razvoj biljaka u odnosu na poziciju i svjetlost. Odabrane biljke prvo smo razmatrali s teorijske točke gledišta, kako bismo lakše prešli na praktični dio.

Praktični rad, promatranje, nalazi

Odabrali smo gomolj krumpira, manji luk i dio zelene biljke (reznicu). U šest prozirnih čašica nalili smo vodu. U dva lončića stavili smo gomolj krumpira, u sljedeća dva luk i u preostala dva dio zelene lončanice (reznicu). Tri različite lončiće stavili smo na prozorsku dasku na sunčanoj strani, a tri lončiće na prozorske daske na sjenovitoj strani.

Zanimalo nas je hoće li biljke proklijati i hoće li uspješno rasti u vodi, te kako će na njihov razvoj utjecati sunčana odn. sjenovita lokacija. Nakon mjesec dana, na sjenovitoj strani niknuo je krumpir. Mogli smo vidjeti male zelene listiće. S lukom se ništa nije dogodilo, a zeleni dio biljke ukorijenio se u vodi. Nakon tri mjeseca krumpir i luk počeli su trunuti. Na zelenom dijelu biljke iznikla je mladica i nekoliko korijena, pa je napredovala u rastu.

Na sunčanoj strani su gomolj i luk istrunuli nakon mjesec dana, dok se zeleni dio biljke ukorijenio. I nakon tri mjeseca reznica je još dalje rasla i razvijala se.

Utvrdili smo da na uspješan razvoj biljaka utječu mnogi čimbenici.

Učenici su pokazali zanimanje za ovakav način učenja, bili su vrlo potaknuti i očito motivirani. Tijekom rada bili su opušteni i suvereni. Prethodno su se teorijski dobro pripremili. Ovakav način rada dao im je veću autonomiju za daljnji rad i raznolikost pri stvaranju ideja.

Učenici su sami predložili da bi željeli pratiti kako biljka raste u zemlji. Tako se naš rad nastavio. Za praćenje rasta biljke u zemlji pripremili su cvjetni lonac, zemlju za presađivanje i plastičnom bocom s vodom. Otišli smo u školski vrt i donijeli u učionicu sadnicu divljeg kestena koju su učenici izvadili iz kompostera. Posadili smo je u saksiju za cvijeće, stavili na prozorsku dasku i promatrali. Za vrijeme ljetnog odmora divlji kesten je rastao u cvjetnom loncu u mom kućnom vrtu. U rujnu sam ga vratila u školu, gdje smo ponovno vratili na prozorsku dasku u učionici. O divljem kestenu smo se brinuli tako da smo ga redovito zalijevali, u proljeće presadili u veći lonac i nastavili promatrati njegov rast.

Zanimalo nas je:

• Kako će rasti kesten u saksiji za cvijeće u učionici?
• Hoće li mu otpasti lišće?
• Ako bude tako, kad će izrasti novo lišće?

Očekivali smo da lišće neće otpasti. Ali ako bude, u proljeće će brže izrasti novo. I kakav je bio rezultat? Divlji kesten, koji je bio čitavu školsku godinu u saksiji za cvijeće na prozorskoj daski u našoj učionici, preko zime nije zadržao lišće. Izgubio ga je tek u veljači. Na kestenu još nisu niknuli novi listovi. Ali dobio je lijep zeleni pupoljak na vrhu drvenastog stabla.

U razgovoru sa učenicima tražili smo odgovore za ovakav rezultat. Pretpostavke su bile sljedeće:

• konstantna temperatura iznad 20 ˚C u našoj učionici pomogla je kestenu da je kasno izgubio listove, ali nije pomogla da bi brže izrasli novi, mladi listovi,
• sporiji rast kestena vjerojatno je posljedica nedostatka sunca, jer je naša učionica okrenuta prema sjeveru, pa je stoga sunčane zrake obasjaju tek u kasno poslijepodne, a zimi ni tada,
• kesten smo presadili u univerzalnu zemlju za presađivanje biljaka, što možda ne odgovara kestenu i treba mu drugačija zemlja s drugim hranjivim tvarima, itd.

Kako se je završilo i što smo zaključili?

Slovenska izreka kaže: »Što Janezek nauči, to Janezek zna.« Ako u duhu iskustvenog učenja ovo još malo raširimo, možemo dobiti nešto dužu izreku koja nije ništa manje ohrabrujuća: »Što Janezek čuje, vidi, zapiše, iskusi i poveže, to Janezek zna.« I upravo te riječi, koje su u gornjem kontekstu podređene riječi »naučiti«, kriju u sebi posebnu moć. One proizlaze iz djetetovih osjetila, tako da pomoću njih sluša, promatra, dodiruje, proba, pomiriše, zapiše, nacrta; na kraju sve zajedno poveže i sljedeći put pokuša ponovno, možda čak i sam. Na primjeru sadnje biljaka u vodi primijetila sam, da su učenici uz praktični dio nastave lakše obnovili teorijsko znanje te ga također nadopunili. Mnogo su dodirivali rukama, crtali, bilježili, te na osnovu pokoje zanimljive priče koju je ispričao netko od djece, lakše zapamtili gradivo. Učenje neposrednim sudjelovanjem u stvarnoj akciji učenicima daje smisao gradivu, uljepšava ga te im ga učinkovito približava.

Gore navedenim pozitivnim točkama dodajem još jedini uočljiviji negativni aspekt; tijekom promatranja biljaka morala sam pojačati brigu za disciplinu u učionici, jer su se djeca previše gurala na prozorskoj dasci i bila su jako glasna.

Kakve su prilike? Sadnja biljaka u lončiće s vodom, ne samo da je donijelo nova i komplementarna znanja s već od prije poznatom teorijom o biljkama, već je učenike samoinicijativno usmjerila u novom smjeru: sadnja divljeg kestena iz školskog vrta u zemlju u cvjetnom loncu. Istina je da nas iskustveno učenje učinkovitije povezuje s okolinom u kojoj živimo. Prije svega zato što okolina nije namijenjena sama sebi, jer smo teoriju koju slušamo u učionici uvijek primorani provjeravati također u praksi.

Literatura

1. Bertalanič, Z., Bertalanič, M. (2014): Izkustveno učenje. Seminarska naloga pri predmetu Osnove psihologije. Filozofska fakulteta Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo. Ljubljana. Preuzeto 22.03.2022 s internetske stranice: https://studentski.net/gradivo/ulj_fif_bi1_psi_sem_iskustveno_ucenje_01
2. David A. Kolb. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://sl.wikipedia.org/wiki/David_A._Kolb.
3. Kurt Lewin. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kurt_Lewin.
4. Marentič Požarnik, B. idr. (2019): Izkustveno učenje. Ljubljana: Filozofska fakulteta. Oddelek za pedagogiko in andragogiko.

PlantNet.com, Land art i Nature bingo

Snježana Kovačević

Sažetak

U članku se govori o primjeni digitalne aplikacije PlantNet, o aktivnosti Land art i o svojevrsnoj potrazi za blagom Nature bingo u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration koji se provodi u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica od 2019. do 2022. godine. Cilj projekta je poticanje učenja izvan učionice te provođenje projektnih aktivnosti koje su usko povezane s iskustvenim učenjem na otvorenom kako bi učenici znanja i vještine stjecali na kreativan, dinamičan, zoran, primjenjiv i zanimljiv način. S tim u vezi, partnerske škole izradile su i razmijenile nastavne pripreme za održavanje nastave izvan učionice iz različitih predmeta. Korištenje aplikacije PlantNet u projektnim aktivnostima osmislili su kolege iz Finske škole, a učenici i učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica testirali njezinu primjenu i mogućnosti u školskom vrtu i dvorištu tijekom jednog nastavnog sata koji su vodili školska knjižničarka, koordinatorica Erasmus+ projekta i učitelj Engleskog jezika, voditelj Ekološke skupine. Tijekom sata učenici su koristili aplikaciju preuzetu na tablet, skenirali su biljke, drveće i grmlje u školskom dvorištu i vrtu, a aplikacija je prepoznala o kojoj vrsti se radi. Učenici su rezultate istraživanja zapisivali na listić te se upoznali s biljnim svijetom koji raste u okolišu škole. Također, učenici su se okušali u umjetničkom izričaju na otvorenom koristeći metodologiju likovnog pravca Land art kada su reproducirali umjetničko djelo s prikazom pejzaža te odigrali zimski bingo.

Slika 1. Logo LO-VE

Ključni pojmovi: Erasmus+, iskustveno učenje, Land art, PlantNet, zimski bingo

Uvod: OŠ Zlatar Bistrica, kao škola partner, sudjeluje u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration u kojem surađuje sa školama iz Finske, Slovačke, Češke, Portugala te koordinatorskom školom iz Španjolske. Okosnicu projekta čine projektne aktivnosti koje naglašavaju učenje izvan učionice i stjecanje cjeloživotnih vještina kod učenika te jačanje kompetencija učitelja koji su aktivno ili pak, indirektno uključeni u spomenuti projekt. S projektom smo započeli u rujnu 2019. godine, a traje do 31.8.2022. Do sada su provedene gotovo sve planirane aktivnosti, kako na virtualan način preko platforme eTwinning, tako i licem u lice organiziranjem mobilnosti za učenike u Finsku 2022. te za učitelje u Slovačku 2021. Naime, projektne aktivnosti ovog Erasmus+ projekta provode se i virtualno s obzirom da smo projekt prijavili na platformi eTwinning te za njegovu provedbu koristimo TwinSpace na koji projektni partneri postavljaju materijale, dokumente, fotografije, digitalne obrazovne sadržaje, video uratke, rezultate projektnih aktivnosti i druge resurse. Također, učenici i učitelji ovdje provode suradničke aktivnosti korištenjem različitih digitalnih alata. No, ipak se naglasak daje na učenje izvan učionice tako da se projektne aktivnosti nastoje što više provoditi na otvorenom kako bi učenici učili na zoran i iskustven način i tako razvijali vještine cjeloživotnoga učenja što je i cilj projekta. U skladu s tim, proveli smo aktivnost za koju nam je bila potrebna aplikacija PlantNet pomoću koje su učenici istraživali i učili o biljkama koje se nalaze u školskom dvorištu te zimski bingo i Land art. U aktivnostima su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda, ali se mogu primijeniti i na drugi uzrast učenika.

Upotreba aplikacije PlantNet u nastavi

Svaka od partnerskih škola osmislila je prijedlog za osam aktivnosti za provođenje izvan učionice i to iz različitih predmeta: Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Priroda, Geografija, Informatika, Engleski jezik, Hrvatski jezik, školska knjižnica i dr. koje smo razmijenili te uzajamno testirali i proveli u našim školama. Tako je OŠ Zlatar Bistrica testirala aktivnosti osmišljene u finskoj školi, a aktivnosti koje su osmislili učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica provodili su učitelji i učenici u školi u Češkoj. Zajednička značajka ovih aktivnosti je da se one provode isključivo izvan učionice kako bi učenici štoviše tijekom nastavnog dana provodili na svježem zraku i pri tom usvajali obrazovne sadržaje. Tako je jedna od aktivnosti bila i aktivnost Identify the plant using PlantNet application koju su osmislili partneri iz finske škole.

Slika 2. Foto aplikacije

Kako smo proveli aktivnost i koristili aplikaciju? Za upotrebu aplikacije PlantNet u nastavi potrebno je preuzeti ju s interneta i instalirati ju na pametni telefon ili tablet s kamerom što smo i učinili. Učenici su za potrebe ove aktivnosti koristili školski tablet. Prijedlog provođenja aktivnosti bio je prvi korak ka osmišljavanju nastavnog sata koji smo proveli izvan učionice u školskom dvorištu. Naime, okoliš škole pun je zelenila čak i zimi tako da nam je ono postalo učionica u kojoj su učenici mogli promatrati, zabilježiti i prikupiti podatke o biljkama te tako ostvariti ishode ove aktivnosti. Umjesto u školskom dvorištu, ova se aktivnost može provesti i u parku, u šumi, u školskom vrtu, na livadi i slično. Naime, aplikacija ima mogućnost skeniranja različitih biljnih vrsta i njihovih dijelova ( list ili pak cijela biljka) i može se koristiti za gotovo sve biljne vrste jer se u bazi podataka nalazi lista svjetske flore, korisnih biljaka, trava, invazivnih vrsta pa čak i po područjima svijeta tako da se mogu skenirati i biljne vrste s područja Afrike, Kanade, Azije, Zapadne Europe i slično. U aplikaciji se tijekom skeniranja kreira fotoalbum sa skeniranim biljaka koje se tako pohranjuju na jedno mjesto što olakšava proces korištenja rezultata. Nakon skeniranja učenici su predstavili rezultate istraživanja biljnog svijeta školskog dvorišta, raspravljali o tome i prezentirali ih drugima. Tako su učenici saznali da se u školskom dvorištu nalaze vrste: lovorvišnja, smreka, lavanda, ginko, lipa, jabuka, maćuhica, zečje uši i druge te su ih opisivali, razgovarali o tome kakve su to vrste, kako su prezimile, da imaju estetsku ulogu u školskom dvorištu, ali i da su vrlo važne za bioraznolikost jer privlače kukce.

Slika 3. Foto iz aplikacije

Zimski bingo – promatranje promjena u prirodi na zabavan način

Učenici su dobili zadatak da istraže koje znakove zime primjećuju oko sebe. I ovu aktivnost proveli smo u školskom dvorištu s ciljem promicanja povezanosti s prirodom, razvijanja vještina promatranja i uočavanja znakova zime i samih promjena u godišnjim dobima, poticanja timskog rada učenika i slično. Učenici su na početku sata razgovarali o osnovnim karakteristikama zime u različitim dijelovima svijeta pa su tako naveli da je zima drugačija u npr. Finskoj od one u Australiji. Nakon toga dobili su listiće- tablicu s navedenim pojavama i pojmovima vezanima uz zimu kao što je: led, snijeg, oblaci, vjetar, pjev ptica, gnijezda, ogoljele grane drveća, češeri, hladnoća, hotel za kukce, otpalo lišće, itd. Učenici su po školskom dvorištu tražili „znakove zime“ bilježeći u tablicu što su od toga uočili. Primjer tablice nalazi se u nastavku:

Slika 4. Foto tablice

Kada su učenici završili s aktivnošću razmijenili su podatke i razgovarali o rezultatima koje su pronašli. Zaključili su da nema snijega jer su zime toplije nego ranije, led su uočili u vrtnom jezercu, a za vrijeme održavanja aktivnosti bilo je sunčano i hladno što nas nije spriječilo da se aktivnost provede na otvorenom. Učenici su rekli kako bi voljeli sudjelovati u više ovakvih ili sličnih aktivnosti istraživačkoga tipa koje bi se odvijale izvan učionice, u školskom vrtu i dvorištu tako da u skorije vrijeme planiramo neku sličnu aktivnost.

Land art – umjetnost u prirodi

Učenici su trebali prošetati školskim vrtom i pronaći prirodne materijale kao što su grančice, lišće, kamenčići i na tlu izraditi reprodukciju jednog poznatog umjetničkog djela. Za tu smo prigodu koristili djelo Jima Lanea „Hyde Park Ride“ iz 1978. godine s motivima drvoreda. Učenicima je bilo lako pronaći materijale u vrtu s obzirom da usred vrta raste vrba čije su otpale grančice vrlo dobro poslužile za novo umjetničko djelo. Kada su skupili sve potrebno, učenici su počeli slagati grančice i ostale materijale prema likovnom predlošku, a njihov likovni izričaj je s vremenom počeo ličiti na original. Učenici su tijekom ove aktivnosti razvijali svoju kreativnost, motoričke vještine i timski rad te su upoznali likovno djelo jednog likovnog umjetnika koji im je do sada bilo nepoznato. Također, učenici su se upoznali s umjetničkim pravcem Land art i načinom kako ga primijeniti u nastavi na otvorenom. Uočili su da su školsko dvorište i školski vrt neiscrpni izvor učenja jer se lako mogu pretvoriti u učionicu kada je riječ o sadržajima koji se mogu provoditi na otvorenom u bilo kojem godišnjem dobu kao što je slučaj s ovom aktivnosti. Najvažniji aspekt spomenute aktivnosti jest da su učenici učili na kreativan način boraveći na svježem zraku, da su se tijekom aktivnosti zabavili osmišljavajući novo umjetničko djelo i pomagali jedno drugome prilikom toga. Nakon provedene aktivnosti snimili smo fotografije, izradili video i napisali osvrt i dojmove učenika.

Slika 5. Land art

Zaključak

Aktivnosti na otvorenom prikazane u ovom članku osmišljene su prema ideji učitelja iz finske škole koja je partner u projektu. Nakon što smo ih proveli, učitelji su zapažanja zapisali na evaluacijski listić koji prilažemo u zajednički dijeljeni dokument dostupan svim partnerima kako bismo dobili povratnu informaciju o aktivnostima koje smo testirali, što treba unaprijediti, promijeniti, dopisati ili pak poboljšati u njihovom izvođenju. Cilj provođenja ovakvih aktivnosti jest planirati što više nastavnih jedinica vani, osmišljavati radionice i lekcije koje se izvode izvan učionice, koristiti učionicu na otvorenom ( koju OŠ Zlatar Bistrica ima od početka ove školske godine), poticati učenike na to da više borave na svježem zraku jer je anketa među učenicima pokazala da ne provode dovoljno vremena na svježem zraku ni kada su u školi, ni kada su kod kuće što kod nekih škola partnera nije slučaj već njihovi učenici imaju svaki dan jedan sat velikoga odmora koji provode vani igrajući se ili šetajući u školskom dvorištu. Ishodi aktivnosti koje smo proveli u našoj školi prema primjeru finske škole pokazali su nam da partneri u ovom europskom projektu i na ovakav način mogu dijeliti iskustva, primjere dobre prakse i sadržaje učenja na otvorenom na suradnički način. Dakle, cilj je naših nastojanja da se u OŠ Zlatar Bistrica više razvijaju vještine cjeloživotnoga učenja kod učenika, da se više druže i uče na svježem zraku, a ovakve i slične aktivnosti pridonose upravo tome.

Literatura

1. https://identify.plantnet.org/ (pristupljeno 17.1.2022.)
2. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35296 (pristupljeno 17.1.2022.)
3. https://bit.ly/3qxJQkP (pristupljeno 17.1.2022.)
4. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Educa.
5. Ambrose, J. (2015). 365 zabavnih aktivnosti na otvorenom. Mozaik knjiga.

Novac kao nastavno pomagalo

Janja Sunčič

Sažetak

Tematika novca se po nastavnom planu i programu prezentira i učenicima drugih razreda. Djeci u ovoj dobi, naročito djeci s posebnim potrebama, također je potrebna konkretizacija gradiva. U svom radu specijalni i rehabilitacijski pedagog posvećuje mnogo vremena iskustvenom učenju, što pomaže pri lakšem percipiranju gradiva. Činjenica je da djeca sa slabijom općom poučenošću trebaju više vremena za svladavanje određenog gradiva. Na satima dodatne stručne pomoći jača se i svijest o novcu i rukovanju novcem kod djece s posebnim potrebama. Brojanje i rukovanje novcem u kabinetu dodatne stručne pomoći provodi se u obliku raznih igara uloga, upravljanjem kupnjom slatkiša u trgovini. Učenici stječu znanja iz ovog područja na iskustveni način i s velikim zadovoljstvom.

Ključne riječi: novac, dodatna stručna pomoć, iskustveno učenje, posebne potrebe, opća poučenost.

1. Uvod

Osim teorijskih znanja, učenicima nižih razreda osnovne škole potrebna je i konkretizacija nastavnog gradiva. Kod većine djece koja prestupe školski prag zapaža se dobra opća poučenost. Neka djeca pokazuju slabiju opću poučenost pa je važno prezentirati im gradivo kroz iskustveno učenje. Naime, na ovaj način djeca brže usvajaju znanje i lakše pamte ono što su naučili. S obzirom na to da su nastavni planovi vrlo opsežni, učiteljima često ostane vrlo malo vremena za konkretizaciju gradiva. Kao specijalni pedagog posvećujem mnogo vremena iskustvenom učenju. Ovakav pristup posebno se sviđa učenicima s posebnim potrebama. Motiviraniji su za rad i lakše usvajaju gradivo. Iskustveno učenje predstavlja način povezivanja teorije i prakse, ali moram naglasiti da osobno iskustvo igra vrlo važnu ulogu, jer autori mnogih studija smatraju da najbolje učimo kada nešto uradimo sami. Cilj iskustvenog učenja na temu novca je da učenici nauče što je novac, gdje ga mogu dobiti, zašto nam je potreban, da savladaju brojanje kovanica i novčanica te da na iskustven način dožive rukovanje novcem.

2. Značaj iskustvenog učenja

Iskustveno učenje danas je vrlo popularna tema među pedagoškim radnicima. Stručnjak u ovom području, Jean Piaget, otkrio je da je učenje kroz iskustvo najprikladnije za učenike koji su na razini konkretno logičkog razmišljanja. Marentič Požarnik (1992) navodi da iskustveno učenje proizlazi iz jednostavne potrebe za povezivanjem teoretskog znanja s praktičnim znanjem. Početke načina podučavanja koji omogućuje iskustveno učenje možemo pronaći u 30-im godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Za iskustveno učenje je karakteristično da je motivacija za ovu vrstu učenja viša nego kod učenja koje pružaju drugi načini podučavanja. Ovakav način podučavanja pokazao se uspješnim naročito u nižim razredima osnovne škole. Marentič Požarnik (1992) smatra da iskustveno učenje pomaže pri stjecanju osobina koje su ljudima potrebne u kasnijem životu. Riječ je o sposobnosti snalaženja u nepredvidljivim, složenim socijalnim situacijama, za koje ne postoji jedan unaprijed određen točan odgovor odnosno rješenje.

Slovenska stručnjakinja Barica Marentič Požarnik, koja se bavila proučavanjem iskustvenog učenja, navodi da takvo učenje pomaže u razvoju osobina koje će ljudima biti neophodne u budućnosti, a to su: sposobnost fleksibilnog prilagođavanja novim okolnostima, osobna autonomija, osjetljivost za sebe i druge, sposobnost komuniciranja i suradnje, mogućnost holističke percepcije, sinteze i integracije (Marentič Požarnik, 1992).

Iskustvena nastava zahtijeva prethodnu pripremu, koja treba biti što detaljnija i temeljitija. Faza planiranja tako obuhvaća utvrđivanje učeničkih potreba, njihovih postojećih sposobnosti, očekivanja i navika u ovom načinu rada. Nakon toga slijedi definiranje ciljeva i planiranje konkretnog iskustva, zajedno s potrebnim pomagalima i prostorom (Marentič Požarnik, 1992).

Danas su nastavni planovi i programi preplavljeni različitim, opsežnim gradivima. Mnogo je učenja napamet koje kao način stjecanja znanja donosi prave muke pojedinim učenicima, posebno učenicima s posebnim potrebama. Učitelji razredne nastave nastoje učenicima prezentirati gradivo na razumljiv način, odnosno kroz iskustveno učenje, što im omogućuje povezivanje vlastitog iskustva s teorijom. Prije svega, o učitelju ovisi hoće li se upustiti u takav način podučavanja. Kao što je već istaknuto, učitelji su u vrlo složenoj situaciji zbog opsežnog nastavnog gradiva koje zahtijeva nastavni plan.

Iskustveno učenje usredotočeno je na iskustvo koje pomaže učeniku razumjeti određeno gradivo odnosno temu. Zahvaljujući ovakvom načinu stjecanja znanja, učenici su motiviraniji za rad i lakše uče. Marentič Požarnik (1992) navodi da se korisna vrijednost iskustvenog učenja očituje u tome što takvo učenje pomaže osvijestiti iskustva i ideje čija se koncepcija sučeljava sa znanstvenim pojmovima i idejama. Pritom učenik mijenja svoje predodžbe ili ih uključuje u svoje postupke.

2.1. Provedba iskustvenog učenja

Specijalni pedagog stavlja veliki naglasak na iskustveno učenje. Ovakav način nastave je najizraženiji kod učenika razredne nastave, a posebno kod djece s posebnim potrebama. Učenici su motivirani za rad, postavljaju pitanja, evaluiraju stečeno znanje.

U školskoj 2019.-2020. godini provodilo se iskustveno učenje na temu novca među učenicima drugih razreda. Djeca nisu imala iskustva u vezi s novcem. Iako govorimo o sedmogodišnjacima, ova djeca nikada nisu dotakla novčanicu ili kovanicu. Tijekom tradicionalnog učenja u razredu nisu shvaćali značaj brojanja novca, nisu razlikovali kovanice od novčanica. Treba naglasiti da je njihova opća poučenost bila vrlo slaba.

Cilj iskustvenog učenja bio je da učenici kroz igru ​​nauče o novcu, brojanju i rukovanju njime.

U samom planiranju moraju se uzeti u obzir faze iskustvenog učenja. Nakon pomnog razmatranja nastavnog plana i programa za drugi razred, proveden je plan iskustvenog učenja. Osnovnu smjernicu predstavljala je konkretizacija. Napravila sam improvizirani novac. Pomoću računala sam potražila uzorke novčanica i kovanica.

Zasnovala sam i igru ​​kroz koju učenici učvršćuju stečeno znanje. Učenicima drugog razreda u kabinetu je predstavljen novac u fizičkom obliku. Uzeli su novac u ruke i pažljivo ga promatrali (slika 2).

Slika 1. Prodaja i kupnja                      Slika 2. Brojanje novca

Potom su se upoznali s novcem odnosno naučili što je novac, gdje ga dobivamo, čemu služi i gdje ga čuvamo. Koristeći improvizirani novac prebrojali su eure i cente. Nakon što su usvojili vrijednosti u eurima, započeli smo igru na temu trgovine, gdje je jedan učenik imao ulogu prodavača, a drugi kupca (slika 1). Nakon izvjesnog vremena dječaci su stekli znanje o novcu te su pokazali uspjeh na pismenoj provjeri znanja. Na kraju školske godine, tijekom kratke šetnje, dobili su priliku sami kupiti slatkiše u maloj trgovini. Svaki od njih ponio je novčanik u kojem su bila dva eura. Dječaci su s oduševljenjem spremili novčanike u džepove i krenuli prema školskom okruženju, gdje se nalazi mala trgovina. Pokazala sam im kako da preuzmu košare za kupnju. Obilazili su police i divili se izloženim stvarima na njima. Zaustavili su se ispred police sa slatkišima i odabrali lizalice. Morali su provjeriti imaju li dovoljno novca da ih kupe. Prišli su blagajni i pripremili novac. Svatko je platio svoju lizalicu. Nakon plaćanja uputili smo se prema školi. Dječaci su tamo prebrojali vraćeni novac. Trebala im je podrška tijekom brojanja, ali motivacija za brojanje bila je jako visoka. Nakon završenog sata zamolili su me da ih jednog dana ponovno odvedem u trgovinu.

3. Zaključak

Provedba odnosno implementacija iskustvenog učenja bila je uspješna. Dječaci su brzo usvojili znanje o novcu. Morali su steći što više vlastitih iskustava, jer su jedino tako mogli povezati teoriju s praksom. Cilj je bio postignut. Dječaci su pokazali veliki entuzijazam za ovakav način podučavanja. Tijekom iskustvenog učenja jačale su se i socijalne vještine koje su im neophodne za svakodnevni život.

4. Literatura

1. Fajdiga, T., Izkustveno učenje na gozdni učni poti, diplomsko delo (2006). Ljubljana, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta.
2. Marentič Požarnik, B. (1992). Sistemska povezanost med sestavinami načrtovanja, izvajanja in vrednotenja izkustvenega učenja. Sodobna pedagogika 43 (3-4), str. 101-117.

Sigurno u školu

Tea Zagorc

Sažetak

Naša su djeca svakodnevno uključena u promet. Stoga se suočavaju s prednostima i opasnostima u prometu. Zadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. U tu svrhu sam se ove školske godine kao koordinatorica pridružila projektu „Sigurno u vrtić i školu“. Projektne aktivnosti odvijale su se tijekom cijele školske godine. Na suradnju pozvala sam još nekoliko razreda iz naše škole. S učenicima četvrtih razreda u sklopu projekta provodila sam aktivnosti tijekom nastave iz prirode i društva, tehničke, likovne i glazbene kulture, slovenskog jezika te sata razrednika. Cilj projekta bio je nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Sigurna sam da će se naša škola ponovno pridružiti ovom projektu i sljedeće školske godine.

Ključne riječi: sigurnost u prometu, sigurno u vrtić i školu, održiva komponenta, iskustveno učenje.

1. Uvod

Projekt “Sigurno u vrtić i školu” dio je šireg programa Škole suživota koji kombinira projekte iz različitih područja održivog razvoja. Organizator projekta je udruga Sobivanje (Suživot – napomena prevoditelja), a projekt podupire i Agencija za sigurnost u prometu. Svrha projekta je potaknuti djecu na razmišljanje o sigurnosti u prometu općenito i o sigurnosti na putu do vrtića i škole. Projekt je trajao tijekom cijele školske godine, a naša škola sudjeluje još od prošle godine. U prvom dijelu projekta s učenicima smo razgovarali i provodili aktivnosti vezane za siguran put i prometni režim oko škole. Osim crtanja i pisanja, učenici su fotografirali i izradili maketu prometnog režima oko škole te ispunili upitnik. U drugom dijelu projekta bavili smo se prometnom sigurnošću u okolici školskog igrališta. U tom pogledu proveli smo nekoliko aktivnosti. U nastavku predstavljam nekoliko njih.

2. Aktivnosti vezane za sigurnost prometa

Kad sam odlučila pristupiti projektu, prvi poziv uputila sam roditeljima. Na uvodnom roditeljskom sastanku upoznala sam ih s projektom i potaknula da osiguraju siguran dolazak djece u školu i natrag. Odaziv je bio pozitivan. Mnogi su roditelji bili oduševljeni projektom. Na satu razrednika obradili smo nacrt sigurnog puta do škole, koji svake godine posuđuje učiteljica zadužena za prometno-sigurnosti plan. Problem koji se pojavio tijekom izvedbe bio je taj što neki putevi do škole kod nas doista nisu dovoljno sigurni za djecu, jer na nekim mjestima nema pločnika. Također su i neke dionice vrlo opasne jer su nepregledne. O njima smo s djecom posebno razgovarali i predložili poboljšanja. U okviru nastave iz prirode i društva i tehničke kulture detaljnije smo upoznali i prometne propise. U razredu smo uredili prometni kutak. U lipnju smo se provozali i po biciklističkom poligonu na školskom igralištu.

Učenici koji u školu dolaze pješice također su istaknuli problem prekomjerne težine školskih torbi. Po tom pitanju trebali bi hitno nešto poduzeti.

Do realizacije ciljeva došli smo i sljedećim aktivnostima:

• čitanjem različite literature na ovu temu,
• posjetom policajca koji brine za školski okoliš,
• literarnim i likovnim stvaranjem,
• gledanjem prometno-odgojne lutkarske igre preko interneta,
• pjevanjem pjesama na temu o sigurnosti u prometu,
• provođenjem kviza na ovu temu,
• šetnjama u okolici škole.

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu sigurnosti u prometu

Kod likovne kulture učenici su crtali svoj put do škole i natrag, stvarali razna prijevozna sredstva i zgrade od otpadne ambalaže i oblikovali dio školskog puta. Također smo izradili maketu koja prikazuje opasne točke i izradili nekoliko plakata. Na satu slovenskog jezika sastavljali smo pjesme, priče i misli na ovu temu. (Slika 1 – plakat na temu sigurnosti u prometu, slika 2 i 3 – plakat na temu sigurnosti na školskom igralištu).

2. 2. Pjevanje pjesama na temu sigurnosti u prometu

Kod glazbene kulture pjevali smo pjesmu Adija Smolara: Na cesti nikada nisi sam.

3. Zaključak

Učenicima je projekt u isto vrijeme bio zanimljiv i zabavan, a na kraju su bili ponosni na svoje znanje. Naime, tijekom cijele školske godine učenici su nadograđivali sveobuhvatno znanje o sigurnosti u prometu i tako postali svjesni važne održive komponente. Također, ovom projektu ću se pridružiti i sljedeće godine jer mi daje dobro polazište za obradu teme sigurnosti u prometu.

Literatura

1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
2. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
3. Varno v vrtec in šolo. Sobivanje. Društvo za trajnostni razvoj. Pridobljeno s: Varno v vrtec in šolo – Društvo Sobivanje (drustvo-sobivanje.si)
4. Javna agencija Republike Slovenije za varnost prometa.  Pridobljeno s: Otroci – Agencija za varnost prometa – AVP (avp-rs.si)

Međupredmetna nastava na otvorenom

Marjetka Hočevar

Sažetak

U članku želim predstaviti iskustvo održavanja nastave na otvorenom koje se pokazalo kao primjer dobre prakse. U trenutnim vremenima epidemije to iskustvo je možda čak i dragocjenije, budući da je usmjereno na održavanje nastave u prirodi.

Učenici drugog razreda OŠ Tržišče jako se raduju cjeloživotnom obrazovanju i često se njime služe. Jedna od takvih aktivnosti bila je međupredmetna poveznica s nastavom upoznavanja okoliša, književnosti i tjelesnog odgoja koju smo proveli na livadi i u šumi. Tog dana je dodatna vrijednost odgoja bio zaključak kada smo si skuhali ljekoviti ekološki čaj. Tog dana smo zaista mnogo uživali s učenicima, stekli mnogo praktičnog znanja te, prije svega, mnogo se kretali na otvorenom.

Ključne riječi: nastava na otvorenom, iskustveno učenje, domaći čaj.

1. Uvod

Povratak učenika u školu nakon što su one bile zatvorene gotovo četiri mjeseca donijelo je veliku radost, nešto briga i, istovremeno, veliku brigu na teret učiteljima. Kao učitelji, u brizi za zdravlje svih osoba uključenih u rad odgojno-obrazovnih ustanova dužni smo se pridržavati velikog broja preporuka i uputa za sprečavanje zaraze novim koronavirusom Jedna od tih je što češće izvođenje nastave na otvorenom, ako je to moguće.

Svi mi koji se bavimo odgojem i obrazovanjem znamo da aktivnosti na otvorenom značajno pomažu zdravom razvoju osobnosti (Skribe-Dimec, 2014). Učitelji mogu takvu nastavu pripremiti tako da bude jeftina, zdrava, zabavna i u skladu s održivim razvojem. Pored toga, to će pomoći u osobnom i društvenom razvoju djece i postizanju drugih ciljeva.

2. Nastava izvan učionice

U literaturi se upotrebljavaju različite definicije za nastavu na otvorenom. Skribe-Dimec (2014) navodi da je to organizirano obrazovanje koje se odvija izvan školskih zgrada. Možemo ju izvoditi na različitim lokacijama: u okolici škole, u prirodu, u urbanim okruženjima, na poljoprivrednim gospodarstvima, u parkovima ili u ustanovama koje se bave nastavom na otvorenom (CŠOD, poljoprivredne škole), u zoološkim i botaničkim vrtovima, u muzejima, kazalištima, galerijama, itd. Iz navedenoga možemo vidjeti kako je nastava na otvorenom vrlo širok pojam koji uključuje opsežan spektar aktivnosti. Učitelji moraju biti svjesni te činjenice i češće približiti prirodu i kretanje učenicima.

3. Prednosti nastave na otvorenom

Izvođenje nastave na otvorenom ima brojne pozitivne učinke na dijete, njegov kognitivni, emocionalni i društveni razvoj te na njegovo zdravlje. Sve više stručnjaka zalaže se za nastavu na otvorenom, budući da priroda učenicima pomaže razumjeti okoliš i prirodu te ih potiče na fizičku aktivnost. Vrijeme provedeno u prirodi pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit te učenicima omogućuje da nauče procjenjivati i upravljati rizicima (Mramor, 2015).

4. Provedene aktivnosti

U nastavku ću predstaviti primjer dobre prakse te kako smo u 2. razredu OŠ Tržišče proveli aktivnosti cjeloživotnog učenja. Međupredmetno smo povezali nastavu književnosti, upoznavanja okoliša te tjelesnog odgoja.

U razredu smo s učenicima najprije pročitali slikovnicu Mojiceje Podgoršek, naslova „Eko čarovniška škola“ (Eko-škola za čarobnjake). Detaljno smo razgovarali o pročitanoj knjizi, objasnili nepoznate riječi, potražili glavnu temu bajke i povezali je sa svakodnevnim životom. Bajku su učenici također nacrtali u bilježnicu. Potom smo razgovarali o biljkama u vrtu, što sve sadimo i sijemo kod kuće te koje biljke naši roditelji upotrebljavaju u kuhanju. Nakon toga smo razgovor usmjerili na prirodu. Detaljnije nas je zanimalo koje biljke možemo naći u prirodi, a mogu se upotrijebiti ili konzumirati. Moramo samo prepoznati i zgrabiti sve što nam priroda nudi. Nakon toga smo prikupljali prijedloge što si sve možemo sami pripremiti iz samoniklih, ekoloških biljaka koje možemo naći u prirodi. Došli smo na ideju da ćemo negdje nakon epidemije, kada budemo naročito morali brinuti za svoje zdravlje i zdravlje svih drugih, pripremiti čaj od svježe ubranih biljaka. Tako ćemo krenuti u bitku s virusima koji nas u tom trenutku okružuju sa svih strana.

Potom smo otišli u proljetnu šetnju na obližnje brdo. Put nas je vodio kroz šumu i livade. Promatrali smo prirodu koja se još uvijek budi. Divili smo se pupoljcima na drveću i grmlju te njihovom otvaranju, promatrali smo vrijeme koje postaje sve ljepše, a temperature sve više. Pritom smo se pošteno razgibali, uživali u svježem zraku, upoznali mnogo novog cvijeće i, prije svega, ubrali svježe biljke za pripremu čaja. Ubrali smo cvjetove jaglaca, ljubičica, podbijela, tratinčica, cvjetove maslačka, mlade listove šumskih jagoda i ljekoviti plućnjak. Upoznali smo još mnogo drugih vjesnika proljeća koje nismo dodali u čaj: šafran, kukurijek, ciklama, bijela šumarica, i dr. U šetnji smo razgovarali o prirodi te kako možemo i sami pomoći da okoliš bude čišći. Nažalost, na putu smo vidjeli previše otpada. Učenici su samoinicijativno dali prijedlog da sljedeći put sa sobom uzmemo vreće za smeće i očistimo put. Vrlo rado ćemo to učiniti čim nam se pruži prva prilika.

Slika 1. Ljubičice                     Slika 2. Jaglaci                     Slika 3. Plućnjak

Nakon toga smo u školi prokuhali vodu i od svježe ubranih biljaka pripremili odličan čaj. Dodali smo mu i domaći med od lokalnih proizvođača i limun. Jedva smo čekali da se ohladi kako bi mogli nazdraviti ekološkim, ljekovitim i proljetnim napitkom.

Slika 4. Priprema čaja          Slika 5. Živjeli!

Tog dana su i učiteljica i učenici uživali u nastavi. Najbolje od svega je da smo pritom mnogo toga naučili.

5. Poveznica s nastavnim planom i programom

Aktivnosti koje sam opisala kao primjer dobre prakse povezuju se s nastavnim planom i programom i uključuju važne obrazovne ciljeve (Interaktivni nastavni plan i program).

Slovenski jezik – književnost:

Učenici:

• usvajaju i doživljavaju interpretativno pročitanu bajku;
• produbljuju iskustva i razumijevanje te izražavaju mišljenja o pročitanoj priči;
• navode razloge zbog kojih smatraju da je ekološko ponašanje junaka u književnom djelu važno.

Upoznavanje okoliša:

Učenici:

• znaju objasniti kako sami aktivno doprinose zaštiti i održavanju prirodnog okoliša te uređivanju okoliša u kojem živimo;
• uče da im zdrava prehrana i tjelesne vježbe omogućavaju rast i razvoj te da im pomažu očuvati zdravlje;
• znaju prepoznati, navesti naziv i uspoređivati različita živa bića i okoliš.

Tjelesni odgoj

Učenici:

• opušteno izvode prirodne oblike kretanja (različite oblike hodanja, trčanja i skokova);
• sigurno izvode jednostavne zadatke kretanja;
• upotrebljavaju osnovnu opremu za putovanje i poštuju pravila za sigurno hodanje.

6. Zaključak

Učenici su bili izrazito motivirani za rad pri izvođenju nastave u prirodi. Za vrijeme podučavanja su aktivno sudjelovali i samoinicijativno predlagali neke aktivnosti. Priroda, konkretnije šuma i livada, nude nam okruženje za učenje koje kod učenika budi pozitivne osjećaje, kreativne ideje, umiruje ih i pomaže im otkriti vlastite mogućnosti stvaranja. Smatram da bi svi učitelji trebali biti svjesni tih činjenica i češće se služiti nastavom izvan učionica.

Literatura

1. Skribe-Dimec, D. (2014). Pouk na prostem (doktorska disertacija). Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Pedagoški fakultet.
2. Mramor, Š. (2015). Pouk na prostem pri predmetu spoznavanje okolja v drugem razredu osnovne šole (diplomski rad). Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Pedagoški fakultet.
3. Interaktivni nastavni plan i program. URL: https://dun.zrss.augmentech.si/#/ [datum pristupa 16. 5. 2021].

Izvan učionice: “Upoznajmo države EU”

Suzana Petek

Sažetak

Učitelji geografije i povijesti uvijek imamo težak zadatak učenicima približiti predmet da je i njima zanimljiv. Danas znamo da su upravo iskustva koja nas obogaćuju i snažno se utiskuju u naše sjećanje. Stoga suvremene metode poučavanja, posebno iskustveno učenje, u tome igraju važnu ulogu. Stoga u Osnovnoj školi Cirkulane-Zavrč svake godine sudjelujemo u projektu u kojem sudjeluju učenici. Upoznajmo države EU tradicionalni je projekt koji je prerastao u događaj. Taj se svake godine odvija u dvorištu minoritskog samostana ili ispred gradske vijećnice na Ptuju i na području »Europarka« u parku, odmah na ulazu u staru gradsku jezgru. Manifestacija se već 15 godina održava povodom Dana Europe odnosno prve subote u svibnju. Djeca iz svih ptujskih vrtića te učenici iz svih osnovnih i srednjih škola s područja upravne jedinice Ptuj i Učeničkog doma Ptuj predstavljaju obilježja zemalja iz EU. Naša se škola svake godine predstavlja s Grčkom i njezinim karakteristikama; učenici predstavljaju »usvojenu« zemlju kroz nastupe, pjevanje, sviranje, skečeve i proizvode, gastronomiju te degustaciju na štandovima. Manifestaciju svake godine posjeti također jedan od zastupnika u Europskom parlamentu koji podiže europsku zastavu u »Europarku«, a sudionici puštaju plave balone s oznakom EU.

Ključne riječi: iskustveno učenje, EU projekti, geografija i povijest, suvremene metode poučavanja, terensko učenje.

1. Uvod

U prošlosti je učenje značilo samo pamćenje određenih sadržaja i podataka, a danas učenje znači proces izgradnje i osmišljavanja znanja. Učenici su u današnje vrijeme znatiželjniji i vještiji u novim načinima rada. Učitelji moramo biti svjesni da više nismo samo oni koji prenosimo znanje, nego također organiziramo rad u učionici ili na terenu. Također trebamo biti savjetnici koji usmjeravamo rad učenika. Pogotovo u nastavi geografije ili povijesti možemo koristiti takav način učenja i prihvaćanja znanja, koji se može prevladati metodama i oblicima rada koji omogućuju interaktivni odnos između učenika te učitelja i učenika [4].

Projekti i manifestacije su takve učionice na otvorenom, gdje učenicima pružamo priliku da razmišljaju, uče ih odgovornosti i jačaju svoje komunikacijske vještine kroz razne metode i oblike rada. Istodobno među učenicima uspostavimo osjećaj povjerenja i samovrednovanja.

2. Poticanje učenika na rad izvan učionice

2.1. Opis projekta Upoznajmo zemlje EU

Prezentacija europskih zemalja u okviru projekta Upoznajmo zemlje EU projekt je koji obilježava pristup Slovenije Europskoj uniji. Svake godine prve subote u svibnju osnovne i srednje škole organiziraju prezentacijski program zemalja EU-a na kojem škole predstavljaju pojedine zemlje. Manifestacija se održava na Ptuju, u dvorištu minoritskog samostana sv. Petra i Pavla. Pojedine škole dobivaju štand koji unaprijed opremaju svojim rekvizitima. Zemlje su unaprijed dodijeljene odnosno »usvojene«, a osnovna škola Cirkulane-Zavrč predstavlja Grčku od samih početaka. Grčka je država u južnoj Europi koja ima bogatu tradiciju, izvanrednu povijest i raznoliku kulturu. Svake godine prezentacije su usredotočene na jedno područje. Program se sastoji od prezentacije i kulturnog programa. U prvom dijelu učenici se predstavljaju na štandovima, posjetiteljima nude sve informacije, objasne karakteristike i istovremeno usavršavaju svoje komunikacijske vještine. Simulacija i igranje uloga ovdje dolaze do izražaja jer se učenici uživljavaju u osobnosti ili turističke predstavnike, a cilj im je ostaviti što bolji dojam na posjetitelje. Do sada smo na štandu i kroz nastupe predstavili grčku povijest, kulturu, poznate osobe, bogove, gastronomiju, turizam, sport itd. Kroz desetljeće sudjelovanja u projektu uključili smo učenike mnogih generacija. Učenici pripremaju kulturni program prema odabranoj temi, a zatim se predstavljaju na pozornici.

2.2. Zašto je u ovom projektu iskustveno učenje u prvom planu?

Upoznajmo zemlje EU važan je projekt u kojem učenici sudjeluju i upoznaju zemlje Europske unije. Pritom stječu znanje o kulturi, običajima i karakteristikama određene zemlje. Važne su metode i načini rada s kojima je potrebno uključiti učenike u takvu suradnju. Walter i Marks, koje citira Požarnikova [2], kažu da se sljedeći elementi smatraju jednim od središnjih metoda iskustvenog učenja, iz čega također proizlazimo u pripremi takvog sudjelovanja na manifestaciji:

• Grupna interakcija: rad u grupi za provođenje projekta neophodan je i nužan jer se radi o prilagodbi; grupa uključuje nekoliko učenika koji žele aktivno sudjelovati u provedbi projekta.
• Simulacija i igranje uloga kao modela ili prezentacije pojedinih isječaka ljudskog iskustva; učenici su preuzeli određene grčke likove, ikone, ličnosti i druge prezentacijske elemente te se uživjeli u njih.
• Strukturirane vježbe odnosno zadaci: učenici uvijek imaju pripremljene zadatke s kojima pobliže upoznaju određeno područje grčke kulture, povijesti, umjetnosti (bilo na satovima turističkog obrazovanja, povijesti ili geografije).
• Igranje uloga: unaprijed dogovoreno predstavljanje važnih uloga prilikom predstavljanja Grčke, priprema teksta, odjeće, uživljavanje.
• Pokreti tijela, uključujući metode opuštanja: u prezentaciju uvijek uključujemo ples, sportske aktivnosti; prezentacija je uvijek orijentirana na kretanje.
• Promatranje procesa: učenici mogu vidjeti i doživjeti prezentacije drugih učenika, škola, odnosno drugih zemalja, tako da imaju lakši uvid u usporedbu.
• Fantaziranje ili tzv. unutarnje gledanje: želje, savjeti i prijedlozi učenika uvijek su dobrodošli jer doprinose još većim izazovima i uče odgovornosti.
• Klasične metode.

2.3. Osnovna škola Cirkulane-Zavrč u projektu: kako smo do sada predstavili Grčku?

Iskustveno učenje i našu učionicu na otvorenom predstavit ćemo na temelju prethodnog iskustva sudjelovanja u projektu.

Godine 2010. pripremili smo prezentaciju tipične grčke kuhinje. Učenici su potražili osnovne sastojke grčke kuhinje, a na štandu su sa zanimanjem predstavili i pojedine recepte koje smo također ponudili posjetiteljima.

U 2011. godini predstavili smo najvažnije ličnosti. Usredotočili smo se na grčke mislioce i važne povijesne ličnosti, a oslanjali smo se i na razvoj različitih znanosti u antičkom razdoblju. Ovdje su učenici iznijeli svoje dosadašnje znanje iz povijesti i predstavili poznate grčke matematičare, filozofe i druge. Usredotočili su se na Pitagoru i razvoj grčke abecede. Izrađivali su plakate, mentalne mape i prezentacijske sheme.

Slika 1. Grčka kuhinja

Godine 2014. predstavili smo Grčku u okviru njezinih kulturnih znamenitosti. Znamo da je grčka kultura izuzetno bogata, posebno njezino antičko razdoblje, zbog toga su učenici imali na raspolaganju puno materijala. Puno smo sati proveli stvarajući rekvizite na temu antičke Grčke. Grupna dinamika vrlo je važna u pripremi za ovu vrstu terenskog učenja. Stoga su učenici najprije međusobno skupili ideje o tome što uopće pripremiti. Izradili su atensku Akropolu, kip božice Atene, sliku lijepog Zeusa, maketu grčkog broda, grčko kazalište i letke s informacijama za posjetitelje.

Slika 2. Grčki mislioci i grčke znanosti

Slika 3. Izrada Ateninog hrama         Slika 4. Reklamni letak

Slika 5. Putokazi antičkih mjesta u Grčkoj

Godine 2017. morali smo predstaviti povijest i tradiciju »usvojene« zemlje Grčke. Pripreme za prezentaciju grčke povijesti trajale su dugo. Uz pomoć elektroničkih izvora, osobnih iskustava učenika, literature i do sada stečenog znanja, učenici osmih razreda izradili su plakate na temu grčkih bogova. Studenti su uključili puno fotografija i istaknuli ključne pojmove (ovdje su upotrijebili stečeno znanje iz geografije i povijesti). Izradili su sliku zgodnog Orfeja i ljepotice Euridike te se u mislima preselili u staru Grčku. Tako je stvorena maketa grčkog kazališta. Uživjeli su se u grčke junake, priče i mitove, poznate cijelom svijetu te ih uz pomoć naučene simulacije također predstavili. Pri tome je važnu ulogu odigrala također tradicionalna grčka odjeća koja se pobrinula za veći učinak uživljavanja u ulogu. Učenici osmih razreda također su naučili ples u kojem su živali jer je kretanje jedna od središnjih metoda iskustvenog učenja. Učenici su prethodno doživjeli i vidjeli nastupe i prezentacije drugih učenika, zbog toga su se mogli još bolje uživjeti u prezentaciju. Također su naučili fiktivno razmišljati, što je jedan od središnjih misaonih procesa u učenju. Izradili su također letke u kojima su predstavljene najvažnije priče iz stare Grčke, a posjetitelji su ih mogli također pročitati i uzeti.

Slika 6. Prezentacija grčkog plesa

Slika 7. Prezentacija narodnih nošnji, igara uloga i simulacija     Slika 8. Zeus i Afrodita: Prikaz grčkih bogova

U 2018. godini predstavili smo sport u Grčkoj. Ovogodišnja tema je sportski orijentirana, zbog toga su učenici morali pribjeći različitim tehnikama učenja. Kao učiteljica mentorica, morala sam pomagati učenicima jer je sport u Grčkoj učenicima manje poznata tema. Općenito, prema definiciji Poljakovih metoda, pribjegla sam različitim nastavnim metodama, posebno središnjim nastavnim metodama. Najviše se istaknula demonstracijska nastavna metoda koja je bila neizravna [3]. Pokazala sam pojedino gradivo o povijesti Olimpijskih igara. Učenici su sami povukli paralele s aktualnim sportovima. Također smo se usredotočili na Grčku kao kolijevku Olimpijskih igara i pogledali brojne audio-vizualne povijesne izvore koji svjedoče o iznimnosti i važnosti Grčke i sporta. Najprije smo zajedno s učenicima pokušali sagledati povijest, a zatim aktualizirati sport uz pomoć današnjeg načina izvođenja Olimpijskih igara.

Slika 9. Vaza na kojoj smo prikazali stari olimpijski sport

U 2019. godini otišli smo korak dalje jer smo morali predstaviti poduzetništvo odabrane zemlje. Ovogodišnja tema projekta bila je naime »Prepoznatljive tvrtke država članica EU«. S učenicima smo vrlo dugo razmišljali što bi privuklo prolaznike i pale su odlične ideje. Na kraju su učenici predložili turistički sektor jer je najvažniji segment uslužnog sektora turizam, koji predstavlja važan izvor prihoda. Zajedno sa svojim mentorima, učenici OŠ Cirkulane-Zavrč snimili su reklamni spot u kojem su upotrijebili GREEK TRAVEL AGENCY – turističku agenciju koja ih vodi u svijet prelijepe Grčke. Ovdje je upotrijebljeno puno metoda iskustvenog učenja. Najprije su učenici morali upotrijebiti maštu te se usredotočiti na stvaranje poduzeća koji će u grčke turističke znamenitosti privući brojne turiste. Uslijedila je igra uloga; turistički vodič morao je privući interesente, zbog toga su se uživjeli također u turiste i razmišljali što bi njih privuklo. Izradili su turističku brošuru, samoinicijativno sastavili tekst i kroz simulaciju naučili prodati uspješan turistički aranžman. Snimili su i kratki prezentacijski video koji je na Mestnom trgu na Ptuju izazvao oduševljenje i privukao brojne posjetitelje. Regionalna obrtničko-poduzetnička komora Ptuj i Fond za obrazovanje radnika kod samostalnih poduzetnika Ptuj prepoznali su naš prezentacijski video kao najbolji te smo nagrađeni novčanom nagradom. Učenicima je to predstavljalo odličnu motivaciju te se vrlo rado pridruže ovom projektu. Bilo nam je lijepo na Mestnom trgu. U »turistični agenciji« vladalo je veliko zanimanje za Grčku [5].

4. Zaključak

Učitelji nastojimo da se takvi projekti nastave jer ističu suvremene nastavne metode i ciljeve koji učeniku ostaju u sjećanju. Jarvis dodaje da je prva faza iskustva kontakt s vanjskim svijetom, a u tom smislu učenje se razumije kao iskustveno učenje. Upravo zbog takvih aktivnosti učenika, u kojima potonji djeluju, ne trebamo se u budućnosti bojati da će se važnost i primjena iskustvenog učenja odnosno njegovih metoda i oblika rada u školskom prostoru smanjiti [1].

Ovakav način podučavanja donosi brojne koristi. Potaknimo zanimanje učenika i proširimo njihovo znanje. Vidimo da nas na svakom životnom koraku prate različita iskustva, a prema takvim opažanjima važnost iskustvenog učenja samo će se povećavati.

4. Literatura

1. Jarvis, P. (2003). Izkustveno učenje in pomen izkušnje. Sodobna pedagogika, 54 (1), str. 94–103.
2. Marentič Požarnik, B. (2000). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana, DZS.
3. Poljak, V. (1989): Didaktika. Zagreb, Školska knjiga.
4. Potočnik, D. (2017). Sodobne učne metode pri pouku zgodovine. Annales. Series historia et sociologia, svezak 27, broj 4, str. 837–850.
5. https://www.cirkulane-zavrc.si/2019/05/13/15-obletnica-vstopa-slovenije-v-evropsko-unijo/

Prirodoslovni dan u šumi

Tea Zagorc

Sažetak

U svom članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljam aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše su aktivnosti u kojima smo u neposrednom kontaktu s prirodom. Izuzetno su motivirajuće za učenike jer u prirodnom okruženju stječu nova iskustva, istražuju prirodu i uz poticaj osjećaju njezine ljepote. No, budući da je povrh svega dobro i puno boraviti na svježem zraku, odlučila sam da o šumi u jesen nećemo samo pričati u razredu, nego ćemo je istražiti izbliza, svim svojim osjetilima. Učenici su promatrali boje jesenjeg lišća, njuškali otpalo lišće i zemlju, dodirivali plodove jeseni, na minutu zatvorili oči i bili potpuno tihi te tako percipirali što sve možemo čuti u šumi. Istraživali smo biljke sjemenjače i bez sjemenki, vrste drveća i grmlja, drveće prema kori i drvu i život u šumskim tlima. Uključeni su bili učenici četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta.

Učenici su bili oduševljeni izvođenim aktivnostima jer su u prirodi mogli slušati, promatrati, dodirivati, mirisati i tako koristiti sva svoja osjetila.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, istraživanje šume, iskustveno učenje.

1. Uvod

Šuma pretvara djetetovu ulogu, koja je u razredu pasivna, u aktivnu koja je njemu prirodna po mjeri. U šumi ne postaju samo aktivni i sudjelujući istraživači šuma, već i istraživači vlastitih radnji i osjećaja. Šuma kao prostor koji se neprestano mijenja, neprestano izaziva dijete te ga i istovremeno uči odgovornosti prema sebi i drugima, što mu je danas u velikoj mjeri onemogućeno. Idealan je odgojno-obrazovni prostor koji potiče djecu u nekoliko područja (Šumarski institut Slovenije, 2016.).

Budući da je naša škola u neposrednoj blizini šume, odlučili smo jutro provesti u učionici u prirodi.

2. Istražujemo u šumi

Predstavit ću vam neke od aktivnosti prirodoslovnog dana u šumi na temu Biljke sjemenjače i bez sjemenki, Vrste drveća i grmlja, Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka, Život u šumskim tlima.

2. 1. Biljke sjemenjače i bez sjemenki

Ciljevi radionice:

• poznavati razlike između biljkama s cvjetovima i biljaka bez cvijeta, odnosno između biljaka sjemenjača i biljaka bez sjemenki,
• znati da se biljke bez cvjetova razmnožavaju sporama,
• znati imenovati neke biljke s cvjetovima (četinjače, cvjetnjače) i neke bez cvjetova (alge, paprati, mahovine),
• pomoću povećala pogledati spore i sjemenke na raznim biljkama.

S učenicima sam pričala o razlikama među biljkama. Učenici su naveli koje razlike među njima primjećuju. Potaknula sam ih da pokušaju biljke podijeliti u samo dvije skupine. Otkrivaju da se biljke mogu podijeliti u dvije skupine ovisno o tome razmnožavaju li se sjemenkama ili ne. Pokazala sam im primjer paprati gdje se vide spore i primjer izrezane jabuke gdje se vide sjemenke. Utvrdili su koje se biljke u šumi razmnožavaju sjemenkama, a koje sporama.

Učenici su dobili zadatak da u šumi potraže nekoliko plodova (npr. kesten, žir, lješnjak, orah, plod javora, češer) i nekoliko različitih mahovina i paprati. Upozorila sam ih da počupaju samo malo mahovine i paprati, da ne uništavaju šumu. Zatim su dobili povećala kako bi detaljno pogledali izbojke sa sporama kod mahovina, spore u paprati i sjemenke u biljkama sa sjemenkama. Također smo neke plodove prerezali da vidimo sjemenke. Učenicima sam pokazala gdje su sjemenke skrivene u češeru.

Slika 1. Promatranje spora u paprati

2. 2. Vrste drveća i grmlja

Cilj radionice:

• Prepoznati i imenovati najčešće vrste drveća i grmlja koje rastu u neposrednom okruženju (po listovima i plodovima).

Učenike sam podijelila u male skupine po četvero. Na šumskom tlu stvorili su sliku od lišća i plodova koje su pronašli u šumi. Prostor na kojem su stvorili sliku ograničila sam štapićima koji istovremeno čine okvir slike. Učenici su predstavili svoja umjetnička djela. Pogledali smo lišće i plodove i pokušali odrediti vrstu drveća i grmova. Potražili smo i druge listove i plodove, a neke sam ponijela sa sobom. Promatrali smo ih i u knjigama.

Slika 2. Promatranje plodova

2. 3. Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka

Ciljevi radionice:

• razlikovati vrstu drveća prema kori i drvu,
• poznavati dijelove biljaka.

Tražili smo što više različitih vrsta drveća i promatrali koru (primijetili smo hrapavost i glatkoću, pukotine, boju i miris). Zatim smo sjeli u krug i promatrali daščice različitih vrsta drveća. Pozornost smo usmjerili na boju, starost drveća, tvrdoću. Razgovarali smo i o tome što izrađuju od određene vrste drveta. Šetajući šumom promatrali smo i opisivali različito cvijeće i otkrili čemu služe dijelovi biljaka.

2. 4. Život u šumskom tlu

Ciljevi radionice:

• učenici promatraju sastav šumskog tla i uspoređuju sastav po slojevima,
• razlikuju pauke od kukaca,
• izradili su model šumskog tla u staklenoj čaši.

Učenike sam podijelila u četiri skupine te im podijelila radna pomagala. Objasnila sam im tijek rada. Naglasila sam da polje istraživanja moraju ograničiti priloženim obručem, da moraju vrlo pažljivo postupati s pronađenim životinjama koje će naći u zemlji jer ćemo ih nakon promatranja vratiti u njihov prirodni okoliš. Ponovili smo razlike među pauka i kukaca i stavili literaturu na vidljivo mjesto. Tada su učenici otišli na teren. Svaka je skupina zatim predstavila svoj rad, ističući razlike u onome što su pronašli, a zatim smo zajedno otkrivali koje su to životinje. Svaka je skupina također pokazala svoj model šumskog tla u staklenoj čaši, koje smo kasnije izložili u učionici.

Slika 3. Istraživanje povećalom

3. Zaključak

Najbolje ulaganje u dječju budućnost je učenje u šumi. Ovakva vrsta učenja za nas je izazov, ali i radost, jer učenici jako uživaju u šumi. Važno je da učenici upoznaju prirodno okruženje i da se znaju s njim suživjeti. U budućnosti ću planirati još više sličnih aktivnosti u šumi jer su učenici u njoj uživali.

Literatura

1. Baričič, L. et al. (2018). Danes se učimo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Ljubljana: Center šolskih in obšolskih dejavnosti
2. Bird, F. (2018). 101 način zabave v naravi za otroke. Ljubljana: Pipinova knjiga
3. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba
4. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo: naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba
5. Gozdarski inštitut Slovenije. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Založba Silva Slovenica
6. Kohl, M. A. (2000). Mali naravoslovec. Ljubljana: Educy
7. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo

Mehanika uz pomoć 3D tehnologija

Matej Praprotnik

Sažetak

Članak opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca.

Učenici su koristeći 3D modeliranje dizajnirali različite virtualne modele grede. Modeli su potom ispisani 3D pisačem te su provedena ispitivanja. Iz dobivenih rezultata utvrdili su koji oblik grede ima najbolju nosivost i predložili poboljšanja.

Ključne riječi: 3D modeliranje, 3D ispis, iskustveno učenje, mehanika, greda, sila, moment savijanja.

1. Uvod

Već je drevni filozof Aristotel tvrdio da ono što moramo naučiti da bismo to mogli činiti, učimo tako što upravo to radimo (Aristotel, 4. st. pr. Kr.).

Za većinu obrazovnih institucija širom svijeta pristup skupoj i zahtjevnoj laboratorijskoj opremi velika je prepreka koja ograničava iskustveno učenje (Bates, 2015.). Takav je slučaj i s mehanikom. Za bolje razumijevanje koristimo fotografije i videozapise.

Tehnologije 3D modeliranja i 3D ispisa omogućuju nam praktičniji pristup. U školi modeliramo pomoću programa PTC CreoParametric (PTC, b.d.). Na internetu mogu se naći i razne besplatne verzije softverskih alata. Neke od njih dopuštaju online modeliranje bez preuzimanja softvera na osobna računala (Tinkercad, b.d.). Neki proizvođači opreme za 3D ispis daju veliku pažnju školama pružajući pristup priručnicima o upotrebi 3D tehnologija u učionici (DeMarco, Dippold, Lentz i Snider, 2017.) i projektima koje su izradili članovi udruženi u zajednici (Thingiverse education, b.d.).

Spomenute inovacije koristili smo za drugačiji oblik nastave od kakvog smo bili navikli do sada. Grupe učenika dizajnirale su različite oblike grede, skicirale ih i izrađivale virtualne modele. Koristeći 3D ispis izrađene su grede te je ispitivanjima provjerena njihova nosivost. Pomagali su si promatranjem okoliša i koristeći predznanje o statici i osnovama čvrstoće.

1.1. Mehanika

Dvije važne grane mehanike su statika i čvrstoća. Statika utvrđuje i opisuje uvjete mirovanja tijela (Juhart, Stropnik i Šterk, 2002.). U tom dijelu učimo, između ostalog, o reakcijama u osloncima grede i o raspodjeli opterećenja po gredi.

Čvrstoća nas uči o ravnoteži između vanjskih i unutarnjih sila. Omogućuje nam dimenzioniranje grede koja će moći uspješno podnijeti vanjska opterećenja. Pritom uzimamo u obzir svojstva materijala i geometriju grede. Svojstva čvrstoće materijala ispituju se u laboratorijima sa statičkim (Tensile test, 2013.) i dinamičkim ispitivanjima (Fatigue test, 2014.).

2. Svrha i ciljevi istraživanja

2.1. Svrha

• Potaknuti učenike na razmišljanje o idealnim oblicima konstrukcije koji mogu sa što manje materijala podnijeti što veće opterećenje.
• Kombinirati znanje iz mehanike, 3D modeliranja i 3D ispisa.
• Analizom rezultata ispitivanja utvrditi koji je oblik izdržao najveća opterećenja.
• Potražiti smjernice za daljnji razvoj oblika grede.

2.2. Ciljevi

1. Potaknuti učenike na grupni rad.
2. Konstruirati gredu koja će biti što lakša ali će istodobno podnijeti što veće opterećenje.
3. 3D ispis grede.
4. Ispitivanjem loma utvrditi čvrstoću grede. Kao mjerilo uspjeha odredili smo omjer između lomnim momentom savijanja i mase grede:
5. Pronaći prijedlog za poboljšanje dizajna.

3. Priprema uzoraka

3.1. Idejno rješenje

Učenici su u obzir morali uzeti najveće dopuštene dimenzije grede od 120 mm x 30 mm x 15 mm, način opterećenja i vrstu oslonaca. Svaki član grupe prvo je nacrtao skicu svoje ideje nakon čega su izabrali najbolje rješenje.

3.2. 3D modeliranje

Uz pomoć programa CreoParametric, svaka je grupa stvorila svoj vlastiti virtualni model grede. Modele su pretvorili u stereolitografski zapis koji se koristio za pripremu uzoraka za ispis.

Slika 1. Virtualni model grede.

3.3. 3D ispis

Modeli su za ispis pripremljeni pomoću programa MakerBoot (MakerBot, b.d.). Postavke ispisa bile su jednake za sve modele. Time smo pokušali osigurati iste uvjete ispisa za sve nosače. Ispisani su bili u okomitom smjeru, s dvostrukom ljuskom, s 10% punjenjem i srednjom kvalitetom ispisa.

Slika 2. Simulacija ispisa                             Slika 3. 3D ispis

4. Provođenje ispitivanja

4.1. Pribor za provođenje ispitivanja

Masa grede je izmjerena preciznom vagom Kern PLS SIO-3, s preciznošću do 1/1000 g.

Slika 4. Vaganje

Opterećenje je mjereno pomoću Vernierove ploče za mjerenje tlačnih sila. Računalo je bilježilo trenutnu silu koja je djelovala na mjernu ploču. Na ploču je postavljen uređaj s dva valjka na koja je postavljen ispitni uzorak.

Slika 5. Pribor za mjerenje

Opterećenje je proizvela Rodcraft hidraulična preša koja se u školskoj radionici koristi za promjenu ležajeva.

Slika 6. Ispitni uzorak u preši

4.2. Postupak ispitivanja

Greda je opterećena točkovnim opterećenjem F. U gredi su stvorene tangencijalne sile F_t i momenti savijanja M_f. Raspored je prikazan dijagramima na slici 7.

Slika 7. Unutarnje sile i momenti         Slika 8. Greda tijekom opterećenja

Računalo je primilo podatke iz Vernierove ploče i ucrtalo trenutnu krivulju opterećenja u ovisnosti o vremenu. Izmjerena maksimalna sila bila je osnova za izračun momenta savijanja prema jednadžbi (Kraut, 2003.):

5. Rezultati sa tumačenjem

Prvi se je uzorak pokazao kao najlošiji. Dizajn se temeljio na I-profilu što je bilo dobro. S rupama su željeli smanjiti vlastitu težinu grede i poboljšati omjer između nosivosti i težine. Pritom su podcijenili utjecaj tangencijalnih sila koje smiču gredu što je rezultiralo prijevremenim urušavanjem grede.

Slika 9 Slomljene grede

Tablica 1: Rezultati

Druga grupa osvojila je 3. mjesto. Dizajn se temeljio na I-profilu. Bili su oprezniji s veličinom rupa na neutralnoj osi. Previdjeli su najveću dopuštenu visinu grede. Profil grede mogao bi biti veći, što bi poboljšalo njezinu nosivost.

Slika 10. Grafički prikaz rezultata ispitivanja

Treća grupa odlučila se za drugačiji oblik. Očekivali su da će se ispitni uzorak slabije odupirati vlačnim naprezanjima na donjoj strani nego na gornjoj strani, gdje su djelovala tlačna opterećenja. Njihova su se očekivanja temeljila na promatranju načina ispisa grede. Pretpostavili su da su veze između slojeva slabije nego u samim slojevima i zaključili da će greda biti manje otporna na vlačna naprezanja. Ojačana donja strana grede (u ovom slučaju u obliku trokutastog profila) mogla bi biti jedna od mogućih dobrih odluka.

Kao najbolji se je pokazala se greda četvrte grupe. Učenici četvrte grupe uzeli su u obzir raspodjelu naprezanja pri savijanju i kao osnovu odabrali I-profil kao i prva i druga grupa. Istodobno, nisu zanemarili dijagram momenta savijanja. Visinom profila slijedili su obliku dijagrama momenta savijanja.

6. Zaključak

Sve su grupe koristile znanje stečeno tijekom teorijskog dijela lekcije. Svatko je na svoj način pokušao postići najbolji omjer k_m.

Članovi grupe dali su svoj doprinos na područjima u kojima su se osjećali najbolje, dok su poboljšali svoje znanje na područjima u kojima su bolji bili drugi. S nestrpljenjem su iščekivali ispis i ispitivanje svojih radova. Tek je izračun omjera k_m dao konačni poredak.

U konačnoj evaluaciji predložena su poboljšanja sa kojima bi se poboljšali oblici grede. Konačni prijedlog za daljnja ispitivanja imao je oblik pobjedničke grede, koja bi se poboljšala smanjenjem njene mase odgovarajuće razmaknutim rupama u uzdužnoj osi grede.

Kroz evaluaciju napravili smo evoluciju početnih ideja. Novi oblik grede koji bi se mogao u daljnjim ispitivanjima testirati prema različitim karakteristikama ispisa kao što su vrsta materijala, orijentacija tijekom ispisa, gustoća punjenja, broj ljuski, brzina ispisa, visina sloja, … To nam omogućuje širok spektar razvoja opisanog eksperimenta.

7. Literatura

1. Aristotel. (4. stol. pr. Kr). Nikomahova etika. Prev. Gantar, K. (2002). Ljubljana: Slovenska matica
2. Bates, A. W. (2015). Teaching in a Digital Age: Guidelines for Designing Teaching and Learning Vancouver BC. Tony Bates Associates Ltd. Dobiven sa: https://opentextbc.ca/teachinginadigitalage/chapter/4-4-models-for-teaching-by-doing/
3. DeMarco, M., Dippold, S., Lentz, D. i Snider, J. (2017). Makerbot Educators Guidebook. Dobiven sa: http://pages.makerbot.com/rs/444-ZTM-866/images/NEW_MakerBotEducatorsGuideBook_Lite.pdf
4. Fatigue test. (2014). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=LhUclxBUV_E
5. Juhart, K., Stropnik, J., Šterk, P. (2002). Statika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
6. Kraut, B. (2003). Strojniški priročnik. Ljubljana: Litera picta.
7. MakerBot. (b.d.). Dobiven sa: https://www.makerbot.com/3d-printers/makerbot-print/
8. PTC. (b.d.). Dobiven sa: https://www.ptc.com/en/products/cad/creo#
9. Tensile test. (2013). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=D8U4G5kcpcM
10. Thingiverse education. (b.d.). Dobiven sa: https://www.thingiverse.com/education
11. Tinkercad. (b.d.). Dobiven sa: https://www.tinkercad.com/#/

Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima

Lea Košak

Sažetak

U svom radu pod nazivom Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima predstavljam socijalne igre koje sam provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac s učenicima 1. i 2. razreda i Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda osnovne škole Center u Novom mestu. Ideja o njihovoj provedbi potekla je od strane učenika jer su izrazili želju za igranjem. Kako su socijalne igre od velike koristi kako za učenike tako i učitelje, odlučila sam se temeljito usredotočiti na njih tijekom sljedeća tri mjeseca. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, među učenicima se razvija solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija drugosti. Učitelji mogu putem socijalnih igara uspostaviti ravnopravniji, izravan i prijateljski odnos s učenicima, sveobuhvatnije ih upoznati te se s njima zabaviti.

Učenici su bili oduševljeni izvedenim socijalnim igrama, jer su dublje upoznali sebe i svoje vršnjake, a uz to puno naučili i zabavili se.

Ključne riječi: socijalne igre, izvannastavna aktivnost, iskustveno učenje, socijalno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 24 nastavna sata, povezana tijekom 3 mjeseca.

Socijalne igre jedna su od metoda iskustvenog učenja koje se temelji na vlastitom ljudskom iskustvu stečenom sudjelovanjem, djelovanjem u stvarnim, konkretnim situacijama. Socijalne igre nisu usredotočene na obrazovanje, već se veći naglasak stavlja na osobni rast, stjecanje i usavršavanje određenih socijalnih vještina i grupnu terapiju. Socijalne igre bismo mogli nazvati interakcijskim igrama jer kod njihove provedbe dolazi do interakcije s ostalim članovima skupine, od kojih sudionici najviše nauče. Igre nam omogućuju bolje prihvaćanje drugih, poštovanje i toleriranje mišljenja, osjećaja i ponašanja ostalih članova skupine. Važne su u oblikovanju vlastitog identiteta i u lakšem prihvaćanju sebe jer osoba postaje samopouzdanija, kada se bolje upozna i nauči nešto novo o sebi (Lavrič 1995: 169-176). Socijalne igre su također tehnike koje pomažu kako djeci tako i odraslima da se međusobno bolje upoznaju i nauče slušati jedni druge, razumiju i užive u drugog, prihvaćaju i rješavaju konfliktne situacije i grade odnose suradnje umjesto međusobnog natjecanja. (Virk Rode i suradnici 1998: 20).

Socijalne igre bile su izvedene po pojedinačnim fazama koje su Virk Rode i suradnici (1998: 25-46) preuzeli od Hausa Schwalbacha (1967):

1. faza predstavljanja i upoznavanja,
2. faza komunikacije i oblikovanja skupine,
3. faza promatranja i otkrivanja
4. faza uživljavanja i identifikacije,
5. faza napada i samoobrane.

U prvoj fazi socijalnih igara ciljevi su: uspostaviti početni kontakt između sudionika (učitelja, učenika), riješiti se suzdržanosti i straha od javnog govora.

U drugoj su fazi ciljevi socijalnih igara: izraziti i oblikovati emocije, razumjeti važnost govora u oslobađanju potisnutih emocija, upoznati razne oblike komunikacije.

U trećoj fazi cilj promatrača je da što točnije odredi kako se nešto odvija u odnosu na određenu situaciju. Učenje razlikovanja promatranja drugih i samog sebe.

U četvrtoj fazi članovi skupine se užive u osobnost nekoga drugog, pokušavaju ga razumjeti prema njegovoj situaciji, pokušaju biti svjesni njegovih stavova i upoznati njegove potrebe, bolje ga razumjeti i bolje surađivati s njim.

U petoj fazi cilj igara je da članovi skupine budu svjesni sukoba unutar skupine, da uviđaju različita ponašanja i mehanizme za rješavanja sukoba te se susreću s novim oblicima ponašanja koji se mogu prvo testirati u obliku igre.

Opis i provedba socijalnih igara

Predstavit ću samo nekoliko socijalnih igara koje sam izvela u sklopu izvannastavne aktivnosti Fit školarac s 1. i 2. razredom, a zatim i u izvannastavnoj aktivnosti Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda. Socijalne igre provedene su prema gore opisanim pojedinačnim fazama.

1. faza predstavljanja i upoznavanja

1.1. Zeleni krokodil (Virk Rode i suradnici 1998: 26)

Cilj učenja: Učenici se predstave imenom i pokušaju zapamtiti imena svojih vršnjaka i učitelja u skupini. Pod imenom zamišljaju osobu, pa je samim time riječ o komunikaciji, a ne samo pamćenju imena.

Provedba i zapažanja: Učenicima sam rekla da sjednu na stolice poredane u krugu. Netko iz skupine rekao je svoje ime, a susjedu je rekao: “Ti si krokodil.” Susjed (krokodil) ponovio je prethodno ime, dodao svoje i rekao sljedećem: “Ti si krokodil.” Igru smo igrali na početku školske godine kada su se učenici počeli međusobno upoznavati. Primijetila sam da su oni učenici koji su tijekom igre bili koncentriraniji bolje zapamtili imena svojih prethodnika.

Slika 1. Zeleni krokodil

2. faza komunikacije i oblikovanja skupine

2.1. Vođenje slijepca (Virk Rode i suradnici 1998: 29)

Cilj učenja: Naglasak je na verbalnoj komunikaciji i povjerenju.

Provedba i zapažanja: Učenike sam podijelila u parove. Prvi u paru si je zavezao oči maramom, a drugi ga je svojim uputama vodio po prostoru. Nakon dvije minute zamijenili su uloge. Primijetila sam da je vođenje bilo uspješnije među članovima koji se međusobno dobro poznaju te su dobri prijatelji.

Slika 2. Vođenje slijepca

2.2. Pantomima (Virk Rode i suradnici 1998: 31)

Ciljevi učenja: Učenici se užive u neko zanimanje ili neki događaj te ga predstavljaju pomoću mimike. Igra pruža mogućnosti velike snalažljivosti na tom području pa potiče i kreativnost.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine. Prva skupina je zamislila neko zanimanje ili događanje koje je netko iz druge skupine trebao pokazati pantomimom. Ostali članovi druga skupine pokušali su pogoditi što prikazuje. Članovi prve skupine su ih pri tome ispravljali, odnosno usmjeravali pravom rješenju.

Slika 3. Pantomima

3. faza zapažanja i otkrivanja

3.1. Što se promijenilo (Virk Rode i suradnici 1998: 35)

Cilj učenja: Učenici prepoznaju u čemu se partner promijenio.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine koje su se postavile u dva reda, okrenute jedne prema drugoj. Svaki član imao je minutu kako bi brižno promatrao onoga koji mu je stajalo nasuprot. Potom su se svi iz oba reda okrenuli drugom leđima. Svatko je u tom trenutku na sebi promijenio tri stvari. Potom su se ponovno okrenuli drug prema drugom i pokušali otkriti u čemu se je onaj, koji mu stoji nasuprot, promijenio. Primijetila sam da su oni učenici koji su detaljno promatrali protivnika lakše otkrili promijene na njemu.

Slika 4. Što se promijenilo

4. faza uživljavanja i identifikacije

4.1. Pozitivne osobine (Virk Rode i suradnici 1998: 45)

Cilj učenja: Uživjeti se u osobine drugoga i kod njega naći barem jednu dobru osobinu.

Provedba i zapažanje: Svaki učenik je na papir napisao imena svih ostalih učenika u skupini. Potom je uz svako ime napisao barem jednu njegovu dobru osobinu. Na kraju je svatko pročitao što je napisao. Primijetila sam da su kod ove igre učenici više uronili u drugoga i pokušali naći nešto dobro u njemu. Ova igra je pomogla jačanju samopouzdanja posebice manje odlučnih i povučenih članova skupine.

Slika 5. Pozitivne osobine

5. faza napada i samoobrane

5.1.Samoobrana (Virk Rode i suradnici 1998: 46)

Cilj učenja: Pojedinac jasno izražava i štiti svoje interese pred prilično jakom skupinom.

Provedba i zapažanje: Svi učenici osim jednog su stajali te se zagrlili rukama i oblikovali čvrst krug. Jedan učenik je stupio u sredinu kruga te se pokušao probiti van njega. Primijetila sam da su učenici ovu igru shvatili vrlo ozbiljno. Igra je u učenicima probudila osjećaj pobjede, ljutnje, nemoći.

Slika 6. Samoobrana

Zaključak

Moja ocjena provedbe socijalnih igara je vrlo pozitivna jer se pokazalo da su se nakon izvođenja socijalnih igara odnosi među učenicima poboljšali, bilo je manje nasilničkog ponašanja i poboljšao se odnos učenika prema učiteljici. Primijetio se i učinkovitiji način razmišljanja i kreativnosti učenika, bolja komunikacija između učenika i bolja komunikacija između učenika i učiteljice.

Literatura

• Lavrič, A. (1995). Raziskava o socialnih igrah. Sodobna pedagogika, št. 3 – 4, str. 169 – 176.
• Maksimovič, Z. (1991). Mladinske delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladostnikom zgodnjega obdobja. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. in sod. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., Levstik, M., Mancini, D., Paravan, I., Pučnik – Ozimič, I., Seliškar, S., Slaček, D., Šilc, Z., Tihole, D., Verli, T., Vrečko, M. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Pogled kroz prozor od kuće

Broj 122, travanj 2020.
ISSN 1848-2171

Knjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. Brigita Fridl napomenula je kako knjižnice predstavljaju informacijska središta i cilj je je svake knjižnice korisnika informacijski opismeniti i  motivirati ga. Više…

Fabijana Štih nam je predstavila stvaranje kamišibaja ili japanskog kazališta u nastavi slovenskog jezika. Učenici su razvijali svoje retoričke i likovne vještine te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi. Više…

Učiteljica Frida Gubenšek i njezini učenici uključili su se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom su pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Više…

Iva Naranđa, jedna od koautorica projekta, upoznala nas je s dva eTwinning projekta: Transformation To Green IT i Electronic Waste Around Us. Koje su aktivnosti provede i na koji način, možete pročitati ovdje.

I. osnovna škola Čakovec je po jedanaestom put u novom Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Koji su ciljevi i partneri izvijestila nas je Ivana Ružić. Više…

Neovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. U predmetu Kućanstvo, u 5. razredu, učiteljica Jasmina Selko kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključila je i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Više…

Sa željom da potakne interes za baštinu među učenicima, učiteljica Jožica Ivančič odlučila je istražiti djelić baštine u svom okružju. Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Više…

U svojem primjeru individualiziranog programa Klavdija Petrovič prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika. Više…

Učenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) na Malti su realizirali dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II. Cilj projekta je stjecanje iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika. Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević kažu kako je cilj u potpunosti ostvaren. Više…

Rad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak, kaže Lidija Pecko. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način. Više…

Aktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Sabina Lukežič izvijestila nas je kako je njena škola uvela aktivnosti i projekte koji bi dodatno pomogli u aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života. Više…

Učiteljica Sandra Jemec primijetila je kako učenici prvog razreda nakon četvrtog školskog sata, kada započinju s nastavom produženog boravka, imaju vrlo nisku koncentraciju i motivaciju za obavljanje domaćih i drugih (školskih) aktivnosti. Odlučila je odraditi s učenicima dvije radionice opuštanja i pažljivosti. Više…

Nastavnici mentori, Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, ispričali su nam kako je to osvojiti zlatnu medalju na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. i time osigurati mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija. Više…

Simona Dekalan nastoji biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika tako da koristi suvremenu tehnologiju u svojem radu. Darovitim učenicima taj način rada je atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja. Više…

Učitelji znaju kako je u današnje vrijeme teško motivirati učenike odnosno privući im pažnju. Tina Stanič govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom. Više…

Učitelj je taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i trebali bi ga doživjeti, kaže Zdenka Rakuša. Više…

Gordana Lohajner