Poticanje prijateljstva

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Poticanje prijateljstva opisat ću načine kako poticati i njegovati dobre međusobne odnose. U želji da tako i bude odlučila sam da se ove školske godine pridružimo nacionalnom projektu Potičimo prijateljstvo u kojem je sudjelovalo više slovenskih vrtića i osnovnih škola. Kao koordinatorica projekta na suradnju sam pozvala više razreda iz naše škole. U sklopu projekta učenici su kroz slike, pisanje, fotografije ili stvaranje videa iskazivali razmišljanja o prijateljstvu, upoznavali se i povezivali kroz različite timske igre. Na ovu temu čitali smo i razne knjige, crtali srca i poklanjali ih jedni drugima. Utvrdili smo da su dobri međusobni odnosi temelj kvalitetnog života kako unutar škole tako i izvan nje. To je postalo još izraženije u epidemiološkoj situaciji kakva je bila ove i prošle školske godine. Ljubav, poštovanje i međusobni odnosi neraskidivo su povezani s prijateljstvom.

Ključne riječi: poticanje prijateljstva, dobri međusobni odnosi, timski rad, međusobna pomoć, suosjećanje.

1. Uvod

Projekt “Potičimo prijateljstvo” dio je šireg programa Škole suživota koji ujedinjuje projekte iz različitih područja održivog razvoja. Suradnji se je pridružila i naša škola. Svrha natječaja bila je potaknuti djecu na pozitivno razmišljanje o prijateljstvu i razvijanju dobrih odnosa s vršnjacima. U okviru ovog natječaja djeca su razmišljala o prijateljima i svemu što im je važno u odnosu na njih.

Prijateljstvo se može potaknuti i timskim radom. Timske aktivnosti bilo je zabavno voditi te u njima sudjelovati jer su pune izazova. Jednostavne igre pokrivale su teme društvenih vještina, komunikacije i upravljanja ljutnjom, a istovremeno razvijale samopouzdanje, grupnu povezanost, odnose i naglašavale važnost svakog člana skupine (Prgić, 2020.).

2. Aktivnosti za poticanje prijateljstva

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• literarnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• likovnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• izvođenjem različitih timskih igara,
• čitanjem različitih knjiga na ovu temu,
• oblikovanjem izložbe i njezinom prezentacijom,
• međurazrednim povezivanjem (preko interneta),
• igranjem uloga…

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu prijateljstva (škola na daljinu)

U projekt sam uključila i roditelje, čime sam dodatno naglasila važnost međusobnih odnosa. Ono što mi je bilo važno je da je svaki učenik doprinio svoj udio konačnom proizvodu. Stvorilo se nekoliko prekrasnih pjesama, priča i misli na temu poticanja prijateljstva.

Slika 1. Pjesma o prijateljstvu Slika 2. Pjesma o poticanju prijateljstva Slika 3. Priča o prijateljstvu

2. 2. Izvođenje timskih igara u učionici (djeca su se vratila u školu)

S učenicima smo izveli nekoliko igara na temu upoznavanja i povezivanja, razvijanja suradnje i komunikacije, samopouzdanja, komunikacijskih vještina, upravljanja ljutnjom i vještina donošenja odluka. U nastavku vam predstavljam nekoliko igara.

Igra Pogodimo sličnosti

Cilj: Tražimo zajedničke točke učenika u razredu i brinemo za bolje međusobno povezivanje.

Opis igre: Skupinu učenika u razredu podijelila sam na manje skupine od oko šest članova. Svaka je skupina sjedila zajedno na mjestu odvojenom od ostalih skupina. S popisa sam im pročitala određenu izjavu. Naredila sam im da će ekipa koja će mi prva poslati jednog ili više svojih članova, koji odgovaraju mom opisu, dobiti bod. Primjerice, rekla sam im: U skupini potražite dvije osobe s istim slovom na kraju prezimena. U svakoj skupini članovi bi trebali međusobno raspraviti imaju li dva njezina člana isto slovo na kraju prezimena, a zatim mi ih brzo poslati. Prva skupina koja stigne do mene dobiva bod za svoj tim. Pobjednička skupina je ona s najvećim brojem bodova na kraju igre. Popis izjava: Osoba u vašoj skupini, koja je rođena najdalje od kraja škole; skupina osoba čije ukupna starosna dob iznosi sto godina; dvije osobe s istim datumom rođenja; skupina osoba rođenih u istom rodilištu, …

Broj učenika u razredu: barem 12

Igra Stvaralačko bojanje

Cilj: Sudjelovanje svakog pojedinca u zajedničkom projektu i zajednički rad skupine kao tima. Znamo da moramo u životu često prihvatiti pomoć drugih ako želimo biti uspješni. Ako neka osoba sama izgradi kuću, mora obaviti mnogo posla pa je ovo izuzetno težak zadatak. Međutim, uz pomoć cijelog tima ljudi, od kojih svatko doprinosi svojim sposobnostima, cijela se kuća može izgraditi vrlo brzo. Svaka je osoba dio slagalice i može ponuditi svoje talente u izgradnji cijele kuće. Kod ove aktivnosti svaka je osoba dio tima koji može lako izvršiti veliki projekt, pri čemu svaki pojedinac doprinosi svojim sposobnostima za stvaranje šire slike.

Opis igre: Svakome sam članu skupine dala flomaster ili bojicu druge boje i rekla im da kod ovog projekta mogu koristiti samo nju. Skupina mora napraviti sliku na kojoj su vidljive boje svih učenika. Ali svaka osoba može koristiti samo svoju boju (zamjena ili dijeljenje nisu dozvoljeni).

Veličina skupine: 4 – 12 članova

Polazne točke za raspravu: Je li to bio težak zadatak za skupinu? Zašto da ili zašto ne? Kako ste sudjelovali u skupini pri dovršavanju slike? Jesu li svi u skupini zadovoljni slikom koju ste nacrtali? Je li vam lakše raditi sam ili s drugima? Zašto je važno biti sposoban raditi s drugima kao član tima? (Prgić, 2020.).

3. Zaključak

Nakon provedenih aktivnosti svi smo bili zadovoljni. Utvrdili smo da je vrijedilo svakog truda. Učenici su se radovali zajedničkim dogodovštinama. To učvršćuje prijateljstvo, dok će nam naši zajednički trenuci ostati u lijepom sjećanju. Međutim, mnoga prijateljstva ostat će do kraja života. Zato želimo održavati iskrene međusobne odnose i prava prijateljstva.

Literatura

1. Jelen, N., Kurent, A. (2019). Naj. Ocean, d.o.o., Zagorje ob Savi.
2. Prgić, J. (2020). Najboljše timske igre za vsako skupino. Svetovalno – izobraževalni center MI, Griže.

Svjetski dan zdravlja na daljinu

Tea Zagorc

Sažetak

U ovom članku predstavljam aktivnosti povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja. Aktivnosti su se održavale na daljinu, tijekom cijelog tjedna s učenicima četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Budući da smo svi bili itekako svjesni koliko je zdravlje dragocjeno, posebno ove godine, naše su misli ovog tjedna bile još intenzivnije usmjerene na brigu o našem zdravlju. S učenicima smo na daljinu razgovarali o tome što možemo učiniti za svoje zdravlje i kako su kretanje, pravilna prehrana i, prije svega, pozitivan način razmišljanja važni za zdravlje. Voditelj projekta Zdrava škola i aktivni članovi potaknuli smo učenike i učitelje da Svjetski dan zdravlja obilježe na vrlo poseban način. Ovog smo tjedna proveli puno vremena na zraku i u pokretu. Ne samo planinarenje i biciklizam, hodanje i trčanje, već se i učenje odvijalo u pokretu. Pokušali smo u pokretu čitati pjesmu, koju su naučili napamet, učili računati dok smo hodali, pisali nedominantnom rukom i još bih mogla nabrajati. Neki su tako gradivo puno lakše i trajnije zapamtili. Učenici su bili oduševljeni provedenim aktivnostima. Uvjerena sam da ćemo sa sličnim aktivnostima nastaviti i u budućnosti.

Ključne riječi: svjetski dan zdravlja, kretanje, pravilna prehrana, pozitivno razmišljanje.

Uvod

Glavna svrha projekta Zdrava škola, koji provodi Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije, jest promicanje zdravlja i poticanje učenika na razmišljanje o zdravom načinu života (zdrava prehrana, zdrav način proživljavanja slobodnog vremena, svakodnevne aktivnosti, odnos prema sebi i drugim ljudima, odnosno drugim bićima…).

Zdrave škole poznate su po promicanju zdravog načina života učenika, učitelja i roditelja u svim zdravstvenim područjima, posebno u područjima mentalnog zdravlja, zdrave prehrane i kretanja.

7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja. Na taj dan, 1948. godine, osnovana je Svjetska organizacija (SZO ili WHO). Njezina je svrha pomoći svima na svijetu za najbolje moguće zdravlje. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja održava se pod motom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta.“ Zdravlje se mora njegovati i o zdravlju se mora paziti tijekom cijelog života.

Za svoje zdravlje brinemo kroz nekoliko čimbenika, poput prehrane, kretanja, spavanja, opuštanja, higijene i dobrih međusobnih odnosa.

1. Opis nekih aktivnosti povodom Svjetskog dana zdravlja

2. 1. Prehrana

Prehrana i ljudsko zdravlje usko su povezani. Prehrana može djelovati kao čimbenik rizika za zdravlje pojedinca, ali može biti i zaštitni čimbenik koji pomaže poboljšati zdravlje i kvalitetu života. Tijekom ovog razgovora i gledanja videozapisa učenici su stvarali prehrambene piramide i pripremili zdravu užinu.

Slika 1. Stvaranje prehrambene piramide     Slika 2. Zdrava užina

2. 2. Kretanje

Naše je tijelo stvoreno za kretanje pa je redovita tjelesna aktivnost jedan od temelja zdravog načina života. Kretanje smanjuje rizik od bolesti, pozitivno djeluje na rad imunološkog sustava, poboljšava koncentraciju i pažnju, poboljšava produktivnost, omogućava smanjenje tjelesnih masnoća, poboljšava kvalitetu sna, povećava tjelesnu snagu i pruža bolje samopoimanje. Razni oblici tjelesne aktivnosti važni su za djetetov razvoj, jačanje i zaštitu zdravlja i održavanje odgovarajuće tjelesne aktivnosti. Na fotografijama u nastavku pogledajte vrste tjelesnih aktivnosti koje su moji učenici odabrali tijekom učenja na daljinu.

Slika 3. Moj trening kod kuće

2. 3. Opuštanje

Također smo istražili negativne posljedice nezdravog načina života i kako se nosimo s iskušenjima i negativnim emocionalnim stanjima. Uz pomoć opuštanja, tijelo se osjeća ugodnije, a posljedično se i misli smiruju. Tako se opuštanje iz tijela također širi na kognitivnu razinu. Opuštanje povećava razinu energije i produktivnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, smanjuje nesanicu i umor.

Na daljinu smo vježbali meditaciju te razgovarali o učinkovitoj organizaciji vremena, tjelesne aktivnosti i slobodnog vremena.

Slika 4. Izvođenje meditacije

2. 4. Međusobni odnosi

Čitav naš život isprepleten je različitim međusobnim odnosima. Kvaliteta našega života uvelike ovisi o međusobnim odnosima. Neki odnosi utječu na nas vrlo pozitivno. Empatija igra veliku ulogu u tome da možemo osjetiti, razumjeti i prihvatiti drugost drugih, kao i komunikaciju i kontrolu nad svojim osjećajima.

Ovaj tjedan učenici su dobili zadatak usrećiti nekoga, pohvaliti nekoga, pokloniti nekome nešto, zagrliti nekoga, razgovarati s njima i pomoći im. Učenici su na telefon nazvali školske kolege, prijatelje koje već dugo nisu vidjeli. Pomagali su i oko kuhanja i kućanskih poslova.

Slika 6. Pomoć u kućanskim poslovima

3. Zaključak

Vjerujem da zdrav način života obogaćuje čovjekov život. Sportska aktivnost posebno ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje i ograničava djelovanje negativnih čimbenika koji prate današnji život i pomažu u održavanju zdravlja. Redovitim tjelesnim vježbanjem povećavaju se i psihofizičke sposobnosti. Osoba koja se puno kreće može očekivati ​​i kvalitetan život u starosti. Zato je toliko važno djecu što prije naučiti zdravom načinu života.

Ovaj je tjedan prošao čak i brže nego inače. Puni novih znanja i ugodnih iskustava zakoračili smo u vikend. Nadam se da će se tako aktivan tjedan ponoviti još puno puta.

Literatura

1. Za srce, Otroci v mestu. Na voljo: Projekt “Otroci v mestu” – Društvo za zdravje srca in ožilja Slovenije (zasrce.si)
2. Nacionalni inštitut za javno zdravje, 10. maj – Sveti dan gibanja. Na voljo: 10. maj – Svetovni dan gibanja | www.nijz.si
3. Program usposabljanja v osnovni šoli. Razkritja obresti za izhodišče devetih letov. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo v športu: Zavod RS za šolstvo.
4. Muggle, J. (2006). Še ena točka znanja: projektno-miselni BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
5. Novak, H. (1990). Projektno delo, drugačna podmornica do točke. Ljubljana: CBS.
6. Ursell, A. (2003). Vitamini v mineralih: prehranska dopolnila za čim več zdravosti v vitalnosti. Trg: Studied International.
7. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Presern’s company.
8. Messegue, M. (2005). Narava ima vedno prav. Ljubljana: Cankarjevo zalošje.
9. Tommes, S. (2001). Moja prva vrtna knjiga. Trg: učili.
10. Forne, C. (1998). Na polju na vrtu. Ljubljana: Tehnični pokrov Slovenije.
11. Anderson, L. (2000). Mayinega vrta. Ljubljana: Kres.
12. Schwartz, O. (1997). Bogastvo lastnih okusov. Ljubljana: CBS.
13. Westman, J. (2008). Kuharska knjiga za najsmudljo. Radovljica: Didakta.

Sigurno u školu

Tea Zagorc

Sažetak

Naša su djeca svakodnevno uključena u promet. Stoga se suočavaju s prednostima i opasnostima u prometu. Zadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. U tu svrhu sam se ove školske godine kao koordinatorica pridružila projektu „Sigurno u vrtić i školu“. Projektne aktivnosti odvijale su se tijekom cijele školske godine. Na suradnju pozvala sam još nekoliko razreda iz naše škole. S učenicima četvrtih razreda u sklopu projekta provodila sam aktivnosti tijekom nastave iz prirode i društva, tehničke, likovne i glazbene kulture, slovenskog jezika te sata razrednika. Cilj projekta bio je nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Sigurna sam da će se naša škola ponovno pridružiti ovom projektu i sljedeće školske godine.

Ključne riječi: sigurnost u prometu, sigurno u vrtić i školu, održiva komponenta, iskustveno učenje.

1. Uvod

Projekt “Sigurno u vrtić i školu” dio je šireg programa Škole suživota koji kombinira projekte iz različitih područja održivog razvoja. Organizator projekta je udruga Sobivanje (Suživot – napomena prevoditelja), a projekt podupire i Agencija za sigurnost u prometu. Svrha projekta je potaknuti djecu na razmišljanje o sigurnosti u prometu općenito i o sigurnosti na putu do vrtića i škole. Projekt je trajao tijekom cijele školske godine, a naša škola sudjeluje još od prošle godine. U prvom dijelu projekta s učenicima smo razgovarali i provodili aktivnosti vezane za siguran put i prometni režim oko škole. Osim crtanja i pisanja, učenici su fotografirali i izradili maketu prometnog režima oko škole te ispunili upitnik. U drugom dijelu projekta bavili smo se prometnom sigurnošću u okolici školskog igrališta. U tom pogledu proveli smo nekoliko aktivnosti. U nastavku predstavljam nekoliko njih.

2. Aktivnosti vezane za sigurnost prometa

Kad sam odlučila pristupiti projektu, prvi poziv uputila sam roditeljima. Na uvodnom roditeljskom sastanku upoznala sam ih s projektom i potaknula da osiguraju siguran dolazak djece u školu i natrag. Odaziv je bio pozitivan. Mnogi su roditelji bili oduševljeni projektom. Na satu razrednika obradili smo nacrt sigurnog puta do škole, koji svake godine posuđuje učiteljica zadužena za prometno-sigurnosti plan. Problem koji se pojavio tijekom izvedbe bio je taj što neki putevi do škole kod nas doista nisu dovoljno sigurni za djecu, jer na nekim mjestima nema pločnika. Također su i neke dionice vrlo opasne jer su nepregledne. O njima smo s djecom posebno razgovarali i predložili poboljšanja. U okviru nastave iz prirode i društva i tehničke kulture detaljnije smo upoznali i prometne propise. U razredu smo uredili prometni kutak. U lipnju smo se provozali i po biciklističkom poligonu na školskom igralištu.

Učenici koji u školu dolaze pješice također su istaknuli problem prekomjerne težine školskih torbi. Po tom pitanju trebali bi hitno nešto poduzeti.

Do realizacije ciljeva došli smo i sljedećim aktivnostima:

• čitanjem različite literature na ovu temu,
• posjetom policajca koji brine za školski okoliš,
• literarnim i likovnim stvaranjem,
• gledanjem prometno-odgojne lutkarske igre preko interneta,
• pjevanjem pjesama na temu o sigurnosti u prometu,
• provođenjem kviza na ovu temu,
• šetnjama u okolici škole.

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu sigurnosti u prometu

Kod likovne kulture učenici su crtali svoj put do škole i natrag, stvarali razna prijevozna sredstva i zgrade od otpadne ambalaže i oblikovali dio školskog puta. Također smo izradili maketu koja prikazuje opasne točke i izradili nekoliko plakata. Na satu slovenskog jezika sastavljali smo pjesme, priče i misli na ovu temu. (Slika 1 – plakat na temu sigurnosti u prometu, slika 2 i 3 – plakat na temu sigurnosti na školskom igralištu).

2. 2. Pjevanje pjesama na temu sigurnosti u prometu

Kod glazbene kulture pjevali smo pjesmu Adija Smolara: Na cesti nikada nisi sam.

3. Zaključak

Učenicima je projekt u isto vrijeme bio zanimljiv i zabavan, a na kraju su bili ponosni na svoje znanje. Naime, tijekom cijele školske godine učenici su nadograđivali sveobuhvatno znanje o sigurnosti u prometu i tako postali svjesni važne održive komponente. Također, ovom projektu ću se pridružiti i sljedeće godine jer mi daje dobro polazište za obradu teme sigurnosti u prometu.

Literatura

1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
2. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
3. Varno v vrtec in šolo. Sobivanje. Društvo za trajnostni razvoj. Pridobljeno s: Varno v vrtec in šolo – Društvo Sobivanje (drustvo-sobivanje.si)
4. Javna agencija Republike Slovenije za varnost prometa.  Pridobljeno s: Otroci – Agencija za varnost prometa – AVP (avp-rs.si)

Socijalne igre u razredu

Tea Zagorc

Sažetak

U ovom članku predstavljam razne socijalne igre provedene s učenicima četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Socijalne igre nisu obične društvene igre, već tehnike pomoću kojih utječemo na višu razinu psihosocijalne kompetencije, razvoj socijalnih vještina, djetetova samopoimanja, samopoštovanja i samopouzdanja. Cilj je postignut ako sudionici na kraju razgovaraju o tome kako su doživjeli igru, kako su prihvatili ostale članove grupe, kako su se osjećali. Ako ljudi jedni druge shvaćaju ozbiljno, ako uzmu u obzir potrebe svih te se uz ove zahtjeve dalje razvijaju, među njima se stvara socijalna energija. Mogućnosti za izražavanje takvih osjećaja pružaju socijalne igre koje su tijekom provedbe podijeljene u nekoliko faza.

Učenici su bili zadovoljni provedenim igrama. U tome se odražava odnos između pojedinca kao osobe i skupine. Učitelji bi trebali težiti pozitivnoj socijalnoj atmosferi u učionicama, jer to učenike čini uspješnijima.

Ključne riječi: socijalne igre, pozitivna socijalna atmosfera, međusobna suradnja, uspješnost učenika.

1. Uvod

Suvremena škola mora prenijeti nova znanja, transformirati postojeće znanje i omogućiti da nastavnici i učenici stječu vlastite ideje, znanja i iskustva.

Suvremena škola temelji se na timskom radu koji mora obuhvatiti sve segmente života i rada škole. Prema Brajši (1995) uspješna je škola ona timskog rada, timske kreativnosti, timskog vođenja i timske atmosfere. U njoj se učenici i učitelji uče surađivati, zajedno stvarati, zajedno voditi i odlučivati. Temelj takve škole je suradnja i povezivanje.

Socijalne igre imaju komunikacijski i interaktivni značaj. Kako interakcije, tako i socijalni odnosi nastaju tijekom provedbe socijalnih igara. Stoga su to tehnike koje pomažu djeci i odraslima da se međusobno upoznavaju i nauče slušati jedni druge, razumijevati te se uživjeti u drugoga, prihvatiti i rješavati konfliktne situacije i izgraditi odnose suradnje, a ne natjecanja.

Ispravno je da vođe uzimaju u obzir da se skupina kao i atmosfera u njoj formiraju postupno. J. Gillette i M. Mc Collom u knjizi Group in the Primary classroom (1990) govore o procesu formiranja skupine. Ta ima dvije faze:

• očekivanja
• interakcije.

Postupno se počinju razvijati norme i svi dobivaju svoj status u skupini. Stvara se kultura skupine. Skupina oblikuje bihevioralne karakteristike, navike i odnose te pomaže u izgradnji socijalnog identiteta, što je jedan od elemenata samopoimanja i samopoštovanja (Virk Rode i suradnici, 1998).

Socijalne igre podijeljene su u pojedinačne faze oblikovanja skupine, koje su sažete prema gradivu Hausa Schwalbacha (1967). Te su faze:

• faza predstavljanja i upoznavanja,
• faza komunikacije i oblikovanja skupine,
• faza promatranja,
• faza uživljavanja i identifikacije,
• faza napada i samoobrane.

2. Opis socijalnih igara

Predstavit ću vam nekoliko igara koje spadaju u različite faze događaja u skupini.

2. 1. Faza predstavljanja i upoznavanja

• Kako su me nazivali u ranom djetinjstvu, mladosti…

Cilj: Učenici izgovaraju imena koja su za njih koristili njihovi roditelji, školski kolege, prijatelji i učitelji. Time se predstavljaju u različitim ulogama koje su do sada imali. Osobni kontakt uspostavlja se u igri, stoga mora biti svrha predstavljena članovima već na samom početku.

• Što volim raditi

Cilj igre je da se članovi skupine međusobno upoznaju prema svojim interesima. Učenici sjede u krugu i svaki kaže što radi. Tada to ide ovako: primjerice, netko u skupini kaže Zovem se Mate i volim voziti bicikl. A što ti voliš raditi? Okreće se svom desnom susjedu. Desni susjed ponavlja ime i interes svog lijevog susjeda, dodaje svoje ime, svoj interes i okreće se svom desnom susjedu i pita ga što on voli raditi. Igra traje toliko dugo da svi dođu na red. Igra nije natjecateljske prirode, pa je jako zabavna.

2. 2. Faza komunikacije i oblikovanja skupine

• Vođenje slijepca

Cilj ove igre je usredotočiti se na verbalnu komunikaciju. Sudionici su podijeljeni u parove. Prvi u paru ima zatvorene oči, drugi ga uhvati za ramena i sigurno ga vodi po prostoru. Nakon dvije minute mijenjaju uloge. Nakon završetka igre sjede u krugu i razgovaraju o tome kako su se osjećali kao slijepci i kao vođe. Šutnja je bitna za dobro izvođenje igre.

Slika 1. Vođenje slijepca

• Sastavljanje brodice

Skupina je podijeljena u nekoliko manjih skupina do 5 članova. Svaka skupina odabere vođu i promatrača. Sve skupine dobivaju isti materijal – papir, škare, ljepilo, bojice itd. za izradu brodice. Zadatak vođe i članova skupine je napraviti bilo kakvu brodicu koja će plutati na površini vode najmanje dvije minute. Vođe skupina organiziraju rad, a promatrači promatraju. Iskustvo pokazuje da učenici dobro prihvaćaju ovaj oblik rada, osjećaju se dobro jer se u malim skupinama uvažavaju njihove ideje, mogu sami organizirati posao i voditi ga. Ovo im je korisno iskustvo za život.

Slika 2. Sastavljanje brodice

2. 3. Faza promatranja

• Što se je promijenilo

Skupina je podijeljena u dvije podskupine, koje su postavljene u redu, jedna prema drugoj. Svaki član ima minutu da bi pažljivo promotrio onoga koji mu stoji nasuprot. Onda se svi u oba reda okreću leđima i ne mogu se vidjeti. Svatko u svakom redu za to vrijeme na sebi promijeni tri stvari. Zatim se ponovno okreću jedni drugima i pokušavaju uočiti u čemu je promjena.

2. 4. Faza uživljavanja i identifikacije

• Drvo

Svaki sudionik ispred sebe ima svoj papir. Svi imaju na raspolaganju iste boje. Svatko se upušta u svoje trenutno raspoloženje i prema tome slika drvo. Svaki sudionik daruje svoje drvo nekome u skupini. Svi se pokušavaju uživjeti u raspoloženje koje pokazuje primljena slika. Umjesto drveta, učitelj može odabrati bilo što drugo, što zbog svoje raznolikosti može dobro ilustrirati raspoloženje (npr. nebo).

Slika 3. Drvo

• Želje

Svi sudionici presaviju list papira u oblik harmonike. Na njega moraju velikim tiskanim slovima napisati svoje ime. Nakon toga uruče harmoniku s dobrim željama i lijepim mislima susjedu s lijeve strane. Na ono što dobiju od susjeda lijevo, napišu želje ili neku misao upućenu onome čije je ime na njemu. Igra je gotova kad svatko dobije u ruke harmoniku sa svojim imenom. (Slika 4 – Želje)

3. Zaključak

Učenici su tijekom i nakon provedenih igara bili oduševljeni, opušteni, veseli i pozitivni. Sigurna sam da su socijalne igre učenike još više povezale.

Socijalne igre pozitivno utječu na opuštenost učenika, što je temelj za učinkovito školsko učenje.

Literatura

1. Lavrič, A. (1995). O družabni igri se razmnoževa. Sodobni pedagog, sht. 3-4, p. 169 – 176.
2. Maximovich, Z. (1991). Mladina delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladini lepšega občega varstva. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
3. Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. v sodu. (1990). Razred kot socialna skupina v družabnih igrah. Ljubljana: Zavod Rs za šolstvo.
4. Virk Rode, J., Belak Ozbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., et. al. (1998). Družabne igre v osnovne skodelice. Ljubljana: Zavod Rs za šolstvo.
5. Virk Rode, J., Belak Ozbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., et. al. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Rs za šolstvo.

Prirodoslovni dan u šumi

Tea Zagorc

Sažetak

U svom članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljam aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše su aktivnosti u kojima smo u neposrednom kontaktu s prirodom. Izuzetno su motivirajuće za učenike jer u prirodnom okruženju stječu nova iskustva, istražuju prirodu i uz poticaj osjećaju njezine ljepote. No, budući da je povrh svega dobro i puno boraviti na svježem zraku, odlučila sam da o šumi u jesen nećemo samo pričati u razredu, nego ćemo je istražiti izbliza, svim svojim osjetilima. Učenici su promatrali boje jesenjeg lišća, njuškali otpalo lišće i zemlju, dodirivali plodove jeseni, na minutu zatvorili oči i bili potpuno tihi te tako percipirali što sve možemo čuti u šumi. Istraživali smo biljke sjemenjače i bez sjemenki, vrste drveća i grmlja, drveće prema kori i drvu i život u šumskim tlima. Uključeni su bili učenici četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta.

Učenici su bili oduševljeni izvođenim aktivnostima jer su u prirodi mogli slušati, promatrati, dodirivati, mirisati i tako koristiti sva svoja osjetila.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, istraživanje šume, iskustveno učenje.

1. Uvod

Šuma pretvara djetetovu ulogu, koja je u razredu pasivna, u aktivnu koja je njemu prirodna po mjeri. U šumi ne postaju samo aktivni i sudjelujući istraživači šuma, već i istraživači vlastitih radnji i osjećaja. Šuma kao prostor koji se neprestano mijenja, neprestano izaziva dijete te ga i istovremeno uči odgovornosti prema sebi i drugima, što mu je danas u velikoj mjeri onemogućeno. Idealan je odgojno-obrazovni prostor koji potiče djecu u nekoliko područja (Šumarski institut Slovenije, 2016.).

Budući da je naša škola u neposrednoj blizini šume, odlučili smo jutro provesti u učionici u prirodi.

2. Istražujemo u šumi

Predstavit ću vam neke od aktivnosti prirodoslovnog dana u šumi na temu Biljke sjemenjače i bez sjemenki, Vrste drveća i grmlja, Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka, Život u šumskim tlima.

2. 1. Biljke sjemenjače i bez sjemenki

Ciljevi radionice:

• poznavati razlike između biljkama s cvjetovima i biljaka bez cvijeta, odnosno između biljaka sjemenjača i biljaka bez sjemenki,
• znati da se biljke bez cvjetova razmnožavaju sporama,
• znati imenovati neke biljke s cvjetovima (četinjače, cvjetnjače) i neke bez cvjetova (alge, paprati, mahovine),
• pomoću povećala pogledati spore i sjemenke na raznim biljkama.

S učenicima sam pričala o razlikama među biljkama. Učenici su naveli koje razlike među njima primjećuju. Potaknula sam ih da pokušaju biljke podijeliti u samo dvije skupine. Otkrivaju da se biljke mogu podijeliti u dvije skupine ovisno o tome razmnožavaju li se sjemenkama ili ne. Pokazala sam im primjer paprati gdje se vide spore i primjer izrezane jabuke gdje se vide sjemenke. Utvrdili su koje se biljke u šumi razmnožavaju sjemenkama, a koje sporama.

Učenici su dobili zadatak da u šumi potraže nekoliko plodova (npr. kesten, žir, lješnjak, orah, plod javora, češer) i nekoliko različitih mahovina i paprati. Upozorila sam ih da počupaju samo malo mahovine i paprati, da ne uništavaju šumu. Zatim su dobili povećala kako bi detaljno pogledali izbojke sa sporama kod mahovina, spore u paprati i sjemenke u biljkama sa sjemenkama. Također smo neke plodove prerezali da vidimo sjemenke. Učenicima sam pokazala gdje su sjemenke skrivene u češeru.

Slika 1. Promatranje spora u paprati

2. 2. Vrste drveća i grmlja

Cilj radionice:

• Prepoznati i imenovati najčešće vrste drveća i grmlja koje rastu u neposrednom okruženju (po listovima i plodovima).

Učenike sam podijelila u male skupine po četvero. Na šumskom tlu stvorili su sliku od lišća i plodova koje su pronašli u šumi. Prostor na kojem su stvorili sliku ograničila sam štapićima koji istovremeno čine okvir slike. Učenici su predstavili svoja umjetnička djela. Pogledali smo lišće i plodove i pokušali odrediti vrstu drveća i grmova. Potražili smo i druge listove i plodove, a neke sam ponijela sa sobom. Promatrali smo ih i u knjigama.

Slika 2. Promatranje plodova

2. 3. Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka

Ciljevi radionice:

• razlikovati vrstu drveća prema kori i drvu,
• poznavati dijelove biljaka.

Tražili smo što više različitih vrsta drveća i promatrali koru (primijetili smo hrapavost i glatkoću, pukotine, boju i miris). Zatim smo sjeli u krug i promatrali daščice različitih vrsta drveća. Pozornost smo usmjerili na boju, starost drveća, tvrdoću. Razgovarali smo i o tome što izrađuju od određene vrste drveta. Šetajući šumom promatrali smo i opisivali različito cvijeće i otkrili čemu služe dijelovi biljaka.

2. 4. Život u šumskom tlu

Ciljevi radionice:

• učenici promatraju sastav šumskog tla i uspoređuju sastav po slojevima,
• razlikuju pauke od kukaca,
• izradili su model šumskog tla u staklenoj čaši.

Učenike sam podijelila u četiri skupine te im podijelila radna pomagala. Objasnila sam im tijek rada. Naglasila sam da polje istraživanja moraju ograničiti priloženim obručem, da moraju vrlo pažljivo postupati s pronađenim životinjama koje će naći u zemlji jer ćemo ih nakon promatranja vratiti u njihov prirodni okoliš. Ponovili smo razlike među pauka i kukaca i stavili literaturu na vidljivo mjesto. Tada su učenici otišli na teren. Svaka je skupina zatim predstavila svoj rad, ističući razlike u onome što su pronašli, a zatim smo zajedno otkrivali koje su to životinje. Svaka je skupina također pokazala svoj model šumskog tla u staklenoj čaši, koje smo kasnije izložili u učionici.

Slika 3. Istraživanje povećalom

3. Zaključak

Najbolje ulaganje u dječju budućnost je učenje u šumi. Ovakva vrsta učenja za nas je izazov, ali i radost, jer učenici jako uživaju u šumi. Važno je da učenici upoznaju prirodno okruženje i da se znaju s njim suživjeti. U budućnosti ću planirati još više sličnih aktivnosti u šumi jer su učenici u njoj uživali.

Literatura

1. Baričič, L. et al. (2018). Danes se učimo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Ljubljana: Center šolskih in obšolskih dejavnosti
2. Bird, F. (2018). 101 način zabave v naravi za otroke. Ljubljana: Pipinova knjiga
3. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba
4. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo: naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba
5. Gozdarski inštitut Slovenije. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Založba Silva Slovenica
6. Kohl, M. A. (2000). Mali naravoslovec. Ljubljana: Educy
7. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo

U jogi je snaga

Tea Zagorc

Sažetak

Kretanje je vitalna i prirodna potreba djeteta. Nažalost, današnji način života brojnoj djeci onemogućuje da se u dovoljnoj mjeri kreću na zdrav i prirodan način. Joga je znanost o čovjeku. To je harmonija tijela, uma i duše. Joga djeluje na cijeli organizam te je pogodna i za učenike u školi jer puno vremena sjede u klupama. Kod interesne aktivnosti Opustimo se nekoliko sati namijenili smo osnovama joge. Istu su upoznali kroz bajke, igre i maštu. Uključeni su učenici od trećeg do petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mjesta.

Učenici su oduševljeni izvedenim aktivnostima jer su satovi joge bili puni smijeha, dinamike i opuštenosti.

Ključne riječi: joga, opuštanje, zdrav način života.

1. Uvod

Problem današnjeg društva je takozvani sjedeći čovjek. U prošlosti djeca su se puno više kretala, čime su doprinijeli brzom protoku krvi kroz tijelo, što je ubrzalo bolju regeneraciju kao i protok energije kroz tijelo. Kad osoba manje ili više miruje, većina energije zaustavlja se u području bokova, stražnjice i trbuha. Kod djece se to očituje povećanom energijom, umorom, brzo gube koncentraciju, postaju nezainteresirani pa čak i bolesni. Joga osigurava pravilno držanje djece, bolju dobrobit i zdravlje.

Pozitivni učinci i prednosti joge za djecu:

• razvijaju se motoričke i koordinacijske vještine;
• jača se kontrola nad osjećajima;
• dijete je ispravnijeg držanja;
• imunološki sustav se poboljšava;
• povećava se kapacitet pluća, što omogućuje dublje i lakše disanje;
• tijelo postaje skladnije i fleksibilnije;
• poboljšana je kontrola tijela;
• mišići su ojačani;
• regeneracija tijela je ubrzana i
• potiče se kreativnost (Kersnik Žvab, 2021).

2. Magična joga

Tijekom satova joge čitali smo razne knjige na ovu temu, učili pravilno disati i izvodili razne vježbe opuštanja te u goste pozvali učiteljicu joge. Tako su učenici ostali motivirani i na zabavan način usvojili jogu. U nastavku predstavljam neke od aktivnosti.

2. 1. Magične tehnike disanja

Joga sadrži tehnike disanja pomoću kojih su učenici ne samo naučili pravilno disati, već im je tijelo postalo zdravije, osjećali su se bolje i znali su se opustiti u stresnim situacijama. Izveli smo sljedeće tehnike: Pušemo lampicu, Punimo balončić, Ledeni dah, Pseće disanje, Pčela zuji, Kotrljajuća loptica, Lavova rika i Prazan balončić.

2. 2. Tehnike opuštanja

Tehnikama opuštanja povezali smo energiju u cijelom tijelu. Misli su im se umirile, tijela opustila i bili su smireniji. U tišini su veoma uživali. Pjevali smo mantre, igrali se uspavane princeze i prinčeva, tihe mise te oponašali hrkanje.

Slika 1. Opuštanje učenika

2. 3. Tehnike svjesnosti

Ove su tehnike vrlo važne jer su učenici radili i na emocionalnom polju. Radi se o tome da učenici znaju saslušati sebe. Učenici su vježbama bolje upoznali sebe i svoje tijelo i udubili se u svoj unutarnji svijet. Crtali smo emocije, oponašali životinje, prepoznavali misli, plesali zatvorenih očiju, slušali glas srca i crtali po zraku.

2. 4. Asane – joga položaji

Joga položaji bili su najzabavniji dio joge, kojim su se učenici postavljali u različite joga položaje. Istražili su svoj unutarnji svijet i svijet oko sebe.

U goste sam pozvala učiteljicu joge za djecu. Zajedno smo izveli nekoliko asana – joga položaja. Za zagrijavanje izveli smo pozdrav suncu i neke od igara za zagrijavanje kao što su Tko se boji crnog čovjeka, Medvjed lovi (igre lovice) i Mi se volimo. Zatim smo izveli vježbe za bolju koncentraciju, ravnotežu i koordinaciju. Kod ove tehnike, učenici su morali žmiriti jer samim time svijet doživljavamo na drugačiji način. Prvo su digli desnu nogu gore i zadržali je deset sekundi, a zatim smo to ponovili i lijevom nogom. Uslijedio je glavni dio, to jest izvođenje asana. Položaje smo izvodili prema smislenim sklopovima koji uključuju životinje i biljke. Bili smo krokodili, škorpioni, nosorozi, mačići, psići, pauci, jeleni, srne, skakavci, bubamare, golubovi, leptiri, pčele, žabe, kornjače i ribice, veličanstvene planine, visoko drveće, čamci, zvijezde, junaci, ratnici, pingvini i dinosauri. Naglasak je bio na kvalitetnom izvođenju vježbi, tj. manje položaja, ali isti izvedeni u ispravnoj formi.

Slika 2, 3 i 4 Joga položaji – asane

3. Zaključak

Učenici su se jako zabavili vježbajući jogu, pogotovo prilikom izvođenja iznimnih joga položaja. Vježbali smo pravilno disanje, učili se svjesnosti, izvodili tehnike opuštanja, uronili u bajkoviti dio joge, opuštali se pomoću vizualizacije i izgovarali magične afirmacije. Ako dijete rano usvoji zdrav način života, ljubav prema vježbanju i zdravoj prehrani, cijenit će to do kraja svog života. Mi učitelji smo tu da mu u tome pomognemo i osiguramo sretan, zdrav i topao put u životu. Sigurna sam da ću jogom još puno puta obogatiti nastavu u školi.

Literatura

1. Baptiste B. (2007). Moj očka je presta. Ljubljana: Damodar
2. Brown C. (2007). Joga. Ljubljana: Prešernova družba
3. Cotton F. (2017). Joga malčki. Hoče: Skrivnost
4. Hinder S. J. (2017). Joga z žuželkami. Ljubljana: Samala
5. Kersnik Žvab, A. (2021). Moja prva knjiga – Magična joga za otroke. Kranjska Gora: Devayani Yoga & Dance Lifestyle
6. Miklič M. (2016). 300 jogijskih položajev. Ljubljana: Forma Print

Ljubaznost će promijeniti svijet

Tea Zagorc

Sažetak

Ljubaznost je zarazna. Ljubazan pogled, topli zagrljaj, sretan osmijeh, ohrabrujuća poruka nekome, nesebična pomoć osobi kojoj je potrebna, razgovor s usamljenom osobom; sve ove radnje i geste svi smo sposobni. Budući da smo svjesni da se najbolji rezultati ljubaznosti postižu sudjelovanjem svih u našoj školi, svi mi učitelji zajedno s djecom aktivno smo se uključili u aktivnosti koje će pripomoći tome da naš svijet bude ljubazniji.

Otkrili smo da ljubaznost ne stoji ništa, ali čini čuda.

Ključne riječi: međunarodni dan ljubaznosti, promicanje dobrih međuljudskih odnosa, projektni rad, međupredmetno povezivanje.

Uvod

U našoj školi svake godine raznim aktivnostima obilježavamo 13. studenog – Međunarodni dan ljubaznosti. Tog dana 1998. godine potpisana je deklaracija o ljubaznosti. Svake godine na ovaj dan, dijeljenjem žutog cvijeća (žuta je simbol ljubaznosti), ističemo jednostavna djela kojima možemo neočekivano uljepšati život drugima. U Sloveniji je 2017. godine pokroviteljstvo preuzelo društvo Humanitarček, a prošle godine Sloveniju su umjesto cvijeća preplavili obojani kamenčići. Akcija je dio projekta Randomised kindness.

U provedbi aktivnosti sudjelovali su svi odjeli naše škole, dok su aktivnosti bile prilagođene razvojnom stupnju učenika. U radu su detaljnije predstavljene aktivnosti s učenicima 4. razreda Osnovne škole Center. Aktivnosti smo međupredmetno povezali te se na taj način pobrinuli za sveobuhvatno obradu projekta.

Trajanje provedbe aktivnosti: tijekom cijele školske godine

Glavni cilj projekta je:

• promicanje dobrih međuljudskih odnosa koji su utemeljeni na poštovanju drugih, toleranciji, razumijevanju i međusobnoj pomoći.

1. Inicijativa

Razredni sat odlučila sam posvetiti razgovoru o Međunarodnom danu ljubaznosti. Na ovu temu pročitala sam im raznoliku literaturu. Otkrila sam da ih tema jako zanima te da bi željeli o njoj više saznati. Tako je započeo naš razredni projektni rad s naslovom LJUBAZNOST ĆE PROMIJENITI SVIJET. Ovo je postao slogan našeg razreda koji najbolje predstavlja naše napore za izgradnjom dobrih međuljudskih odnosa.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

Učenicima kažem da ćemo se u budućnosti i mi ljubaznošću zalagati za promjenu svijeta i tu misao prenijeti u naš razred, školu i širi lokalni okoliš.

Zajedno s učenicima u oluji ideja nabrajamo što bi sve lijepo i ljubazno bilo tko od nas učinio u školi i lokalnom okruženju (roditeljima, starijima, okolišu itd.). Jedan od učenika zapisuje bilješke na zajedničkom plakatu. Razmišljali smo kojim bismo aktivnostima trebali doći do cilja.

Zatim smo zajedno pregledali ideje i uslijedio je plan prema kojem smo provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da započnu s provedbom planiranih aktivnosti. Tijekom provedbe, plan smo dodatno nadopunjivali.

3. Provedba plana

Aktivnosti su provedene na satovima slovenskog jezika, razrednim satovima, glazbenoj umjetnosti, likovnoj umjetnosti i društvu u sklopu ciljeva navedenih u nastavnom planu.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• čitanjem pozitivnih priča,
• igranjem uloga,
• upotrebom ljubaznih izraza,
• literarnim stvaranjem i izradom plakata o ljubaznosti,
• pisanjem pisama s ohrabrujućim sadržajem,
• pisanjem zahvalnosti roditeljima, rodbini, prijateljima, školskim kolegama na dobrim djelima,
• likovnim stvaranjem na ovu temu,
• pomoći školskim kolegama i mlađim učenicima u učenju i domaćim zadaćama,
• pomoći nastavnicima i roditeljima,
• razgovorom s prijateljem koji je u nevolji,
• pomoći u obavljanju kućanskih poslova kod kuće i starijim osobama u susjedstvu u kojem živite,
• posjećivanjem prijatelja koje dugo nismo posjetili,
• obavljanjem razgovora sa starijim osobama,
• stvaranjem kutka ljubaznosti u učionici,
• pjevanjem pjesama na temu ljubaznosti,
• darovanjem knjiga i igračaka koje vam više nisu potrebne,
• igranjem sa školskim kolegama,
• oblikovanjem izložbe i njezino predstavljanje.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti.

3.1. Literarno stvaranje na temu ljubaznosti: Pisanje pjesama, priča, misli na temu ljubaznosti, pisanje pisama s ohrabrujućim sadržajem, izrada plakata

Učenici su podijeljeni u skupine od nekoliko učenika. U prvoj su skupini pisali pjesme na temu ljubaznosti, u drugoj skupini su pisali priče, u trećoj skupini lijepe misli i pisma s ohrabrujućim porukama određenoj osobi, a u četvrtoj su izradili plakate na tu temu.

Nakon završenog rada učenici su pisana djela predstavili ostalim učenicima. Izuzetno su uživali u radu i pokazali veliko zanimanje za navedenu temu.

Slika 1. Pjesme i priče na temu ljubaznosti

Slike 2. i 3. Stvaranje lijepih misli i pisama s ohrabrujućim porukama

Slika 4. i  5. Izrada plakata

3.2. Likovno stvaranje na temu ljubaznosti

Čak su i kod likovne umjetnosti učenici stvarali na zadanu temu. Dala sam im precizne upute i stvaranje je počelo. U prvoj su skupini učenici crtali na zadanu temu, u drugoj skupini su crtali crteže, a zatim ih poklonili školskim kolegama ili drugoj osobi, a u trećoj skupini učenici su izrađivali malene darove od papira, koje su potom poklonili školskim kolegama.

Slike 6. i 7. Crtanje na temo ljubaznosti

Učenici su skupinu odabrali prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati samostalno, ali rad su mogli stvoriti i dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prije vremena završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika 8. Izrada darova za prijatelje

3.3. Pjevanje pjesmi na temu ljubaznosti

S učenicima smo na satu glazbene umjetnosti naučili pjevati pjesmu Adija Smolara: Ako bi svijet postao ljubazan (naziv originala „Če svet prijazen bi postal“). Osim pjevanja, učenici su svirali i razne Orffove instrumente.

3.4. Pomoć mlađim učenicima kod učenja i domaćih zadaća

Ideja učenika bila je i pomoći mlađim učenicima u domaćim zadacima odnosno u učenju tijekom produženog boravka. Pri tome su učenici naučili čitav niz vještina i dokazali da su im vrlo važne vrijednosti pomoći, predanosti i tolerancije.

Nakon završetka rada, svi – volonteri i ponajviše oni koji su dobili pomoć – bili su oduševljeni formom rada i općenitom suradnjom.

3.5. Pomoć učenika u kućanskim poslovima te starijim osobama u susjedstvu gdje žive

Inicijativa učenika bila je iznenaditi roditelje kućanskim poslovima i starije osobe iz susjedstva. Kod kuće su im pomogli u sljedećim zadacima: pranje posuđa, slaganje rublja, čišćenje kupaonice, pranje prozora i automobila, kuhanje jednostavnih obroka, pranje i vješanje rublja, čuvanje svoje mlađe braće i sestara, čišćenje kuhinje.

U susjedstvu starijim su osobama pomogli u brizi za životinje, radu u vrtu i uređivanjem okoliša.

Smatram da je solidarnost i povezanost među generacija za odgoj djece vrlo važna. Dobro je da pomažemo jedni drugima, da smo povezani i tako održavamo zdrave i čvrste veze međusobno.

Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu radova te je ponosno predstavili ostalim učenicima u školi.

Ciljevi su u potpunosti ostvareni. Bili smo uvjereni da možemo učiniti nešto ljubazno i dobro za bližnjeg sve dane u godini, stoga ćemo i u budućnosti nastaviti s dobrim dijelima.

Slika 9. Izložba projekta u hodniku škole

Literatura

1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
2. Frankel, E. (2017). Groba! Izola: Grlica.
3. Levete, S. (1998). Osamljenost in prijateljstvo. Ljubljana: DZS, d.d.
4. Mlakar, I. (2006). Kako sta Bibi in Gusti porahljala prepir. Ljubljana: Didakta.
5. Neugebauer, C. (2004). Jaz bom zmagal! Ljubljana: EPTA Založba najlepših slikanic in knjig.
6. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
7. Podgoršek, M. (2017). Ti si krava! Ti pa koza! Domžale: Epistola.
8. Senker, C. (2006). Odnosi med ljudmi. Ljubljana: Grlica.
9. Učni načrt za družbo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
10. Učni načrt za glasbeno vzgojo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
11. Učni načrt za likovno vzgojo. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
12. Učni načrt za slovenščino. (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
13. https://www.bonatura.si/p/387
14. http://www.programneon.eu/13-november-svetovni-dan-prijaznosti-in-zacetek-kampanje-reci-ne-nasilju/

Osjetimo prirodu

Tea Zagorc

Sažetak

Tijekom izvannastavne aktivnosti Osjetimo prirodu, prirodu uvijek možemo izravno koristiti za podučavanje. Pruža nam brojne mogućnosti cjelovitog učenja jer učenik stječe nova iskustva, širi svoje interese, stječe pozitivan stav prema životu u prirodi i štiti njezinu raznolikost. Učenicima želim predstaviti prirodu kao temelj dobrobiti i korisnog znanja za održivi razvoj našeg svijeta. U tu svrhu smo u okruženju škole kroz sustav stalnog učenja provodili različite aktivnosti, čime smo stekli nova znanja, vještine i iskustva. Uključeni su bili učenici od trećeg do petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta.

Učenici su bili oduševljeni aktivnostima koje su provodili jer su u prirodi mogli slušati, promatrati, opipavati, mirisati i tako koristiti sva svoja osjetila.

Ključne riječi: osjetimo prirodu, sustav stalnog učenja, entuzijazam, zanimanje, suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 14 nastavnih sati povezanih tijekom 4 mjeseca.

Važno je da mi učitelji najprije pokažemo entuzijazam za prirodom. Ne smijemo pokazivati gađenje prema određenim životinjama jer nas učenici oponašaju. Što smo fasciniraniji prirodom, to će i učenici biti oduševljeniji prirodom. O tome govori “stalno učenje” koje pomaže nastavnicima, roditeljima, prirodoslovnim voditeljima da se usklade s razinom entuzijazma skupine te je s osjećajem vode k takvom razmatranju i poštovanju prirodnog svijeta punog energije i radosti. Cornell je sustav stalnog učenja podijelio u 4 stupnja koji prelaze jedan u drugog.

1. stupanj: Buđenje entuzijazma;

2. stupanj: Usmjeravanje pažnje;

3. stupanj: Izravno iskustvo;

4. stupanj: Dijeljenje entuzijazma.

Cornell smatra da je prvi stupanj faza igre. Njegova svrha je da se svi učenici igraju sa zadovoljstvom i entuzijazmom. Na drugom stupnju entuzijazam se mora umiriti i usmjeriti. Važno je da se aktivnosti temelje na jednom od tjelesnih osjetila te su osmišljene tako da učenike pripreme na usredotočenje na jedno od njih. Na trećem stupnju aktivnosti su osmišljene tako da jačaju jedno od osjetila kroz koje doživljavamo prirodu. Ovdje se radi o još neposrednijem doživljavanju prirode. Na četvrtom stupnju naglasak je na međusobnom dijeljenju njihovih iskustava. Ovdje se skupina obično veoma zbliži i rado podijeli svoja iskustva (Cornell, 1998.).

U današnjem svijetu tehnologije važno je da roditelji i učitelji odvedu učenike u prirodu te im je približe što je više moguće. Učenici uče kroz svoja osjetila, dok im priroda pruža najbolje okruženje za učenje gdje mogu koristiti baš sva osjetila. To naglašava i Cornell (1994.).

Naša se škola nalazi u podnožju brda Marof, koje nam pruža odličnu priliku učionice u prirodi. Zbog toga smo svaki tjedan sa skupinom od 14 učenika u okviru izvannastavne aktivnosti Osjetimo prirodu otišli tamo.

Provedba aktivnosti kod izvannastavne aktivnosti Osjetimo prirodu

Predstavit ću vam neke aktivnosti na temu Voda, Životinje u šumi, Drveća i Genetska raznolikost, koje su se odvijale kroz sustav stalnog učenja Josepha Cornella.

1. Buđenje entuzijazma

1.1. Tema: Voda

Aktivnost: Vodene kapljice

Cilj učenja: Učenici:

• upoznaju različite vrste padalina
• razlikuju različita agregatna stanja vode, upoznaju značenje vode za živa bića i važnost šume za zadržavanje vode, itd.

Provedba: za uvod sam pitala učenike odakle dolazi kiša, kako nastaje snijeg i gdje nestaje, zašto dolazi do pojave tuče … Učenici su bili raspoređeni tako da imaju dovoljno prostora. Zamišljali su da su kišne kapi koje padaju iz oblaka prema zemlji, zatim je zapuhao hladan vjetar i vodene kapljice postale su snježne pahuljice, zatim postaje strašno hladno te se pretvore u led (Šumarski institut Slovenije, 2016).

Slika 1. Prikaz kapljica koje padaju s neba        Slika 2. Prikaz snježne pahuljice

1.2. Tema: Voda

Aktivnost: Kako drvo crpi vodu?

Cilj učenja: Učenici:

• razlikuju različite dijelove biljke i bolje shvaćaju njihovo značenje,
• nauče kako biljke crpe vodu, kako voda putuje kroz biljke, da se voda troši u procesu fotosinteze i da voda prelazi iz biljaka u atmosferu,
• shvaćaju međusobno isprepletenost procesa poput fotosinteze i transpiracije
• sudjeluju u skupinama.

Za uvod odgovarajućim pitanjima osvježimo znanje i upoznajemo ideje djece o tematici, zašto biljke imaju korijenje, koji je zadatak debla, što se događa u lišću, što drvetu daje čvrstinu i podršku. Potom sam odabrala dva učenika koji će predstavljati srčiku, osrednji dio debla. Učenici druge skupine predstavljali su ulogu glavnih korijena, učenici treće skupine glumili su bočne korijene. Četvrta skupina glumila je ulogu drva. Peta skupina predstavljala je floem čiji zadatak je prenošenje vode sa šećerom iz lišća u druge dijelove drveta. Učenici su ispružili ruke koje su predstavljale grane i tresli dlanovima koji su predstavljali lišće. Vježbali smo dok učenici nisu naučili redoslijed. Ostali su učenici predstavljali koru drveta koje štiti drvo od opasnosti. Igru sam nadogradila tako da sam stavila veći naglasak na proces fotosinteze (upravo tamo).

Slika 3. Kako drvo crpi vodu

1.3. Tema: Životinje u šumi

Aktivnost: Životinjski krug

Cilj učenja: Učenici:

• vježbaju izražavanje tijelom i glasom, vježbaju pantomimu, mimiku, kretnje, pokret
• uče se usredotočenosti, opuštanju, brzini,
• uče se usklađenosti skupine,
• poistovjećuju se sa životinjom te je osvješćuju.

Provedba: Igrači su bili smješteni u veći krug. Za uvod sam učenicima postavila pitanje o svojstvima različitih životinja. Igrač u sredini pokazao je na jednog učenika i dozvao aktivnost hrčaka, žaba, majmuna … Igrač se brzo dignuo, aktivirajući igrača s lijeve i desne strane. Trojica su tada pomoću kretnji i zvuka pokazala aktivnost koja im je bila dodijeljena (upravo tamo).

Slika 4. Prikaz aktivnosti – žabe

2. Usmjeravanje pažnje

2.1. Tema: Životinje u šumi

Aktivnost: Pssssst, slušam

Cilj učenja: Učenici:

• na temelju sluha utvrđuju izvor zvuka,
• prepoznaju svoje osjećaje,
• izražavaju osjećaje pomoću prirodnih glazbenih instrumenata.

Provedba: Prvo sam pitala učenike na koje se različite načine oglašavaju životinje. Rekla sam im da neke životinje vrlo dobro čuju u usporedbi s ljudima. Njihove uši su mnogo okretnije od naših i obavljaju različite zadatke. Razgovarali smo o sluhu životinja. Zatim su učenici pokušali i sami micati svojim ušima. Pitala sam ih koliko je dobar njihov sluh. Djeca su zatvorila oči. Različitim predmetima stvarali su zvuk. Svojim položajem u prostoru promijenili su i smjer zvuka. Igru sam nadogradila kad smo razgovarali o njihovim emocijama. Potom smo tragali za predmetima u prirodi, pomoću kojih će dati glas različitim emocionalnim stanjima. Svoj glas su potom posudili i različitim vrstama životinja (upravo tamo).

Slika 5. Isprobavanje uloge proizvođača zvuka udaranjem dvaju štapova jednog u drugi

Slika 6. Udaranje dva kamena jednog u drugi

3. Izravno iskustvo

3.1. Tema: Genetska raznolikost

Aktivnost: Tiha šetnja po šumi

Cilj učenja: Učenici:

• se smiruju, opuštaju i uočavaju raznolikost oko sebe.

Učenici su u tišini šetali šumom. Promatrali su, opipavali, mirisali i slušali. Promatrali su raznolikost biljaka i životinja, razlike i sličnosti i bili sami sa svojim mislima (upravo tamo).

Slika 7. i 8.: Promatranje drveta različitim osjetilima

4. Dijeljenje entuzijazma

4.1. Tema: Drveće

Aktivnost: Budimo drvo na 15 minuta

Cilj učenja: Učenici:

• upoznaju načine pokreta tijela u zraku te što utječe na taj pokret,
• uče da su promjene u okolišu ponekad povoljne za životinje ili biljke, a ponekad štetne
• upoznaju empatiju kada se užive u drveća i njihov život.

Učenici su postali drvo na 10 minuta. To je povezano s činjenicom da drveće ne hoda. Korijeni usidre drveće u zemlji zauvijek na istom mjestu. Učenicima sam slikovito opisala različite zadatke, i oni su se pokušali kretati na temelju uvjeta. Dobili su sljedeće zadatke: Danas je sunčano, ali malo vjetrovito, već cijelu noć i dan puše bura, stigla je prva ljetna oluja, snažno grmi i munjevito je, bliži se Nova godina i pada snijeg, palo je puno snijega, snijeg je prekrio grane te ih opteretio … Učenici su za svaki zadatak imali minutu vremena. Igru sam nadogradila tako da su ostali učenici pogađali što je njihov školski kolega predstavljao (upravo tamo).

Slika 9. Prikaz drveta kada puše bura

Zaključak

Otkrila sam da korištenje sustava stalnog učenja ima vrlo pozitivan učinak na učenike i njihovo ponašanje. Učenici su rado sudjelovali, pa su čak željeli ponoviti aktivnosti.

U budućnosti planiram još sličnih aktivnosti jer su učenici uživali u prirodi te se rado vraćali u nju.

Literatura

1. Baričič, L. et al. (2018). Danes se učimo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Ljubljana: Center šolskih in obšolskih dejavnosti
2. Bird, F. (2018). 101 način zabave v naravi za otroke. Ljubljana: Pipinova knjiga
3. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba
4. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo: naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba
5. Gozdarski inštitut Slovenije. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Založba Silva Slovenica
6. Kohl, M. A. (2000). Mali naravoslovec. Ljubljana: Educy
7. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
8. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za spoznavanje okolja. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo

Putem dinosaura

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Putem dinosaura predstavljam projektni nastavni rad za izvannastavnu aktivnost Upoznajmo naš planet, u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika.

Učenicima je tema o dinosaurima bila vrlo zanimljiva, stoga su cijelo vrijeme bili motivirani i uključeni u aktivnosti. Kod rada je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i međusobno poštivanje i sudjelovanje jer smo zajednički težili postizanju cilja koji smo si u radu zacrtali. Učenici su se upoznali s pojmom geologije i izumiranjem vrsta na Zemlji, prepoznavali su različite vrste dinosaura i njihov izgled, utvrdili u kojim su područjima živjeli, čime su se hranili, okušali se u ulozi paleontologa, likovno stvarali, igrali didaktičke igre na ovu temu itd.

Konačna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: dinosauri, projektni rad, aktivno učenje, izvannastavna aktivnost, zajedničko sudjelovanje

Uvod

U nastavi se i dalje često suočavamo s tradicionalnim načinom podučavanja, dok je kod izvannastavne aktivnosti moguće postaviti rad tako da su učenici aktivno uključeni u različite aktivnosti jer jedino tako učinkovito dolaze do novih spoznaja i otkrića te razvijaju svoje interese. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti mali projektni nastavni rad pod naslovom Putem dinosaura.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta

Učenici

• nadograđuju znanje o dinosaurima vlastitom aktivnošću,
• upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi

Učenici:

• upoznaju se s pojmom geologije i s njom povezanim životom – izumiranje na Zemlji,
• razvijaju pozitivan pristup geološkoj baštini,
• upoznaju što su fosili, kako nastaju i kako ih pronalazimo,
• upoznaju se s radom terenskog geologa,
• navikavaju se na traženje informacija o dinosaurima u knjigama,
• navikavaju se na samostalan i stvaralački rad,
• razvijaju međusobnu suradnju,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju motoričke vještine,
• navikavaju se na zapažanje i opušteno likovno izražavanje,
• predstavljaju svoj rad i izvještavaju o njemu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. U godišnjem planu rada planirala sam temu Izumrli život na Zemlji tako da sam učenicima naložila da u školu ponesu svatko po jedan predmet povezan s ovom temom. Učenici su spontano počeli donositi knjige o dinosaurima, razne figurice dinosaura, a dvoje učenika su čak bili odjeveni u majice s printom dinosaura. Odmah nam je sinula ideja da će naša tema biti DINOSAURI.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo sjeli u krug i pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o dinosaurima i gdje bi mogli saznati ove informacije. Poticala sam ih dodatnim pitanjima kao što su: Zašto su dinosauri izumrli? Gdje možemo vidjeti njihove ostatke i tko ih iskopava? Koliko su veliki bili? Usput sam zapisivala odgovore na veći komad papira.

Tijekom razgovora učenici su bili oduševljeni da mogu na što više načina istraživati dinosaure. Dogovorili smo se da ćemo naš projekt nazvati PUTEM DINOSAURA. Na velikom komadu papira počela sam pisati ideje učenika u obliku misaonog uzorka. Utvrdili smo gdje bismo mogli pronaći što više informacija, koga bismo sve pitali, s kojim aktivnostima bismo došli do cilja.

Tada smo zajedno pregledali skicu i slijedio je plan prema kojem smo provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da počnu provoditi planirane aktivnosti. Tijekom otkrivanja novih spoznaja, plan smo još popunjavali.

Slika 1. Plan projekta

3. Provedba plana

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• traženje informacija o dinosaurima,
• traženje informacija na internetu,
• posjet knjižnice,
• posjet muzeja,
• igranje uloga,
• likovno stvaranje na temu dinosauri,
• igranje didaktične igre pamćenja (memory),
• izrada plakata o dinosaurima,
• oblikovanje izložba i njezina prezentacija.

3.1. Traženje informacija o dinosaurima

U razred sam donijela razne knjige o dinosaurima. Pomoću slika i kratkih tekstova objasnila sam učenicima kada su živjeli dinosauri, kako se provodi iskopavanje ostataka dinosaura, što su fosili, kako se nazivaju stručnjaci za fosile itd. Nakon toga učenici su još sami tražili različite informacije o dinosaurima.

Na internetu smo pogledali razne snimke u svezi s dinosaurima i iskopavanjem ostataka dinosaura. Također sam im pokazala alate i pomagala koje paleontolozi koriste u radu.

Interes djece povećavao se s novim informacijama, stoga smo dogovorili posjet knjižnice u školi i posjet muzeja, gdje smo vidjeli razne fosile, kosture dinosaura.

Slika 2. Listanje knjiga

Na suradnju smo pozvali i roditelje koji su svojim idejama i donošenjem materijala za projekt još dodatno začinili provedbu projekta.

Slika 3. Pregledavanje snimaka na internetu

3.2. Igranje uloga: Igrajmo se paleontologa u učionici na otvorenom

Pomagala za učenje: drvene podloge, čekići, križni odvijač, mali modeli dinosaura, enciklopedije.

Za učenike sam pripremila iznenađenje. Zajedno smo otišli na školsko igralište. Učenike sam podijelila u pet skupina. U svakoj skupini bila su po dva učenika iz prvog i dva iz drugog razreda. Rekla sam im da ćemo se igrati paleontologa. Pripremila sam aktivnost iskopavanja dinosaura iz leda. Na taj način učenici su si zamišljali kako ostatke dinosaura iskopavaju pravi paleontolozi.

Učenicima sam predstavila alat koji ćemo koristiti u radu. Također smo raspravljali o opasnostima vezanima za korištenje raznih alata i sigurnoj uporabi istog. Upozorila sam na opasnosti (ogrebotine, posjekotine, udarci). Upozorila sam ih da je potrebno vratiti alat na mjesto odakle su ga uzeli kada im više ne treba.

Kada su učenici iskopali dinosaura iz leda, u knjigama su potražili dinosaura koji se sakrivao u ledu. Prvašićima su u pronalaženju informacija i oblikovanju plakata pomogli učenici drugog razreda. U obliku misaonog uzorka napisali su podatke o izgledu, vrsti, mjestu boravka i prehrani. Nakon završenog rada učenici su svoje plakate predstavili ostalim učenicima.

Slika 4. Modeli dinosaura u ledu

Slike 5, 6 i 7. Igranje uloga, igrajmo se paleontologa

Slika 8., 9. Prezentacija plakata

3.3. Likovno stvaranje na temu dinosauri

Na suradnju pozvali smo još nekoliko učenika drugog i petog razreda.

Dala sam im precizne upute i stvaranje je započelo. U prvoj skupini učenici su iz mase za oblikovanje izrađivali dinosaure, u drugoj skupini iz papira, treća skupina crtala je dinosaure, četvrta je radila kolaž trganjem papira rukama, a peta je radila kolaž rezanjem papira škarama.

Slika 10, 11, 12, 13 Stvaranje dinosaura iz mase za oblikovanje

Učenici su sami odabrali skupinu prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati individualno, ili su proizvod mogli napraviti dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prijevremeno završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika 14, 15. Crtanje dinosaura bojicama

Slika 16, 17. Izrada kolaža trganjem papira rukama

3.4. Igranje didaktične igre za pamćenje

Učenici su se okušali u igranju didaktičke igre za pamćenje (memory) koju sam stvorila prema originalnoj verziji. Upute su slične kao kod obične igre za pamćenje, osim što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli i što znaju o određenom dinosauru. Učenici su se tijekom igre jako zabavljali, jačali u komuniciranju, suradnji… Zbog nasumične podjele u skupine, uspostavili su nove kontakte, a uz to i učvrstili nova znanja.

Slika 18. Igranje didaktičke igre pamćenja

4. Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu te je ponosno predstavili ostalim učenicima u produženom boravku.

Kod izvannastavne aktivnosti po prvi put smo se susreli s projektnim radom i uvjerena sam da ćemo s takvim oblikom rada nastaviti i u budućnosti, jer su ciljevi u potpunosti ostvareni.

Slika 19. Izložba projekta u školi

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
4. Benton, M. (2003). Najlepša knjiga o dinozavrih. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
5. Dr. Palmer, D. (2014). Otroška enciklopedija o dinozavrih in predzgodovinskih živalih. Ljubljana: Založba Grlica.
6. Gomboli, M. (2002). Spoznajmo dinozavre. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
7. Prap, L. (2009). Dinozavri?!. Ljubljana: Mladinska knjiga.
8. Osborne, W. in Osborne, M. P. (2000). Dinozavri. Ljubljana: Založba Grlica.
9. Larousse, (1996). Dinozavri. Tržič: Učila d.o.o.
10. Zabavno, poučno, nič mučno – Geopark Karavanke. Novičke. Številka 2/2013.
11. Ferk Savec, V. (2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin. Maribor