Mnogostruki učinci uvodne motivacije

tina_stanic

Tina Stanič

Pozitivni učinci uvodne motivacije mnogostruki su – nastava je za učenike zanimljivija, vrijeme brzo protječe, u školi će zapamtiti više, a učiteljima će posao biti znatno lakši, jer će ometanja nastave i razgovora biti znatno manje. Članak zapravo govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom.

Ključne riječi: geografija, uvodna motivacija, zanimljivija nastava

Uvod

Uvodna motivacija tijekom procesa učenja igra važnu ili čak odlučujuću ulogu. Prema M. Zgoniku, motivacija je povezana s postizanjem i održavanjem pozornosti učenika, što bi trebalo postići raznolikošću lekcija, raznim iznenađenjima, atrakcijama i prije svega stvaranjem životnih situacija. Pozitivna reakcija učenika može se postići povezivanjem sadržaja i stvarnih problema i situacija iz svakodnevnoga života, ovisno o iskustvu učenika i njihovim ciljevima. Lekcija treba biti prilagođena ciljevima koje učenici mogu postići, kako bi mogli izgraditi osjećaj „ja mogu to učiniti”, što će ih motivirati za daljnji uspjeh. U nastavi geografije postoji više opcija kako možemo prikladnom didaktičkom motivacijom temeljenom na sadržaju „probuditi” u učenika spontanu želju za zemljopisnim znanjem (Zgonik, 1995., str. 77. – 79.). U nastavku predstavljam neke pristupe uvodnoj motivaciji, kojima se i sama koristim i koji su se pokazali uspješnima. Naravno, nije svaka tema uvijek prikladna i svaka lekcija uvijek uspješna, ali nastavnici mogu već s vlastitom motivacijom i nekim didaktičkim postupcima u učenika potaknuti interes.

Provokativne fotografije

Šokantne, ili samo provokativne fotografije, definitivno su dobar uvodni motivator. Samo se moramo brinuti o zrelosti i osjetljivosti skupine koju imamo pred nama. Fotografiju pokazujemo bez dodatnih objašnjenja. Učenici zatim sami traže smisao, postavljaju pitanja, oni postaju unutarnje motivirani za temu koju im nudimo. Na primjer, fotografija oglasa komprimiranoga svježeg zraka u limenkama može biti dobar uvodni motivator kad govorimo o onečišćenju zraka. Ili možda fotografija unakažene kornjače, koja je kao beba ostala zarobljena u plastičnom prstenu, a zatim se razvijala i rasla u obliku koji joj je „zadao” prsten.

Provokativna pitanja i aktualne teme

Aktualne teme uvijek su dobro prihvaćene, jer mogu biti vrlo bliske učenicima. U isto vrijeme sami smo ažurni kao učitelji i otvaramo raspravu o stvarima koje se često pojavljuju u medijima. Lako većina učenika ne prati redovito dnevna politička događanja u svijetu, oni definitivno čuju razgovore i rasprave odraslih osoba. Tu smo mi učitelji oni koji možemo prikazati realnu sliku na nepristran i profesionalan način, možda i povijesnu pozadinu nekih događaja, situacija u svijetu ili problema. Isto tako, aktualne teme mogu biti povezane s provokativnim fotografijama. Na primjer, problem migranata u Europi nije samo aktualan, nego i vrlo osjetljiv. Fotografija ili kratkih filmova o toj temi ima bezbroj. Učenicima pokazujemo vjerodostojne informacije o broju migranata, o putovima migracija, o uzrocima koji su ih doveli do takve odluke (opisuju političku, društvenu i prirodnu situaciju u zemlji podrijetla) i slično. Za usporedbu, opisujemo i primjer vlastitoga naroda, koji je bio u novijoj povijesti prisiljen na slične migracije (mnogi su Slovenci nakon Drugoga svjetskog rata podnijeli zahtjev za azil u Argentini i još uvijek imaju ondje snažnu iseljeničku zajednicu). Kao poveznica s trenutačnim događajima mogu se dodati provokativna pitanja. Na primjer: Zašto se Afrikanac rođen u Francuskoj osjeća Francuzom? Što je uopće nacionalnost? Vadi – riječna dolina u pustinji. Kako je moguće? Zašto zrakoplovi na duljim međukontinentalnim letovima ne mogu putovati ravno od Slika 1. Migranti na brodutočke A do točke B, nego, ako pogledamo na zemljopisnu kartu, po krivulji? Afrika je kontinent, jer je morima i oceanima odvojena od susjedne Euroazije. Što je onda Europa i što Azija?

Slika 1. Migranti na brodu

Pogrešno okrenuta nastava

Nastava koja okreće tijek događaja može biti iznimno zanimljiva. Geološki razvoj Zemlje počinjemo prikazujući kartu svijeta za 250 milijuna godina na kojoj je prikazana Pangea Proxima. „Vremenski stroj” zatim polako vraćamo u sadašnjosti i dalje u geološku prošlost, do Pangee u paleozoiku i dublje u pretkambrij. Istodobno prepoznajemo imena geoloških razdoblja, njihova obilježja, trajanje, razvoj života, orogeneze i objasnimo zašto se tektonske ploče zapravo kreću.

Karikature

Karikature su sjajan način privlačenja pozornosti učenika, jer su im blizu i zabavne. Često su dobar alat za podizanje interesa i razmišljanja o pitanjima okoliša. Na internetu se mogu naći razne karikature koje upućuju na različite ekološke probleme. Primjer karikature, uz koju se pripremi uvod u problem pretjerane sječe drveta. Učenici pažljivo proučavaju karikaturu i razmatraju njezinu poruku. Sličnu svrhu postižemo i slikom Zemlje koja je bila pogođena, s Slika 2. Karikatura  - pretjerana sječa drvetakomentarom: „Što me je pogodilo?”. Odličan uvod u poglavlje o klimatskim promjenama. Ili možda još karikatura koja je istodobno aktualna i potiče razmišljanje, o problemu gomilanja plastičnoga otpada u morima i oceanima. Kad su učenici na odgovarajući način uvodno motivirani, učionicu će napustiti zadovoljni i oni i učitelji i svaki put kad se vrate na nastavu, u učionicu dolaze s radošću.

Slika 2. Karikatura – pretjerana sječa drveta

Slika 3. Karikatura – pogođena ZemljaSlika 4. Karikatura – plastika u moru
Slika 3. Karikatura – pogođena Zemlja          Slika 4. Karikatura – plastika u moru

Zaključak

Nije svejedno kako ćemo započeti nastavni sat. Možemo pretvoriti interes i motivaciju učenika u našu korist, tako da budu oduševljeni radom kojim im nudimo. Pozitivni učinci uvodne motivacije stoga su mnogostruki: nastava je za učenike zanimljivija, vrijeme brže protječe, u školi će zapamtiti više, a učiteljima će posao biti znatno lakši, jer će ometanja nastave i razgovora biti znatno manje. Kad su učenici na odgovarajući način uvodno motivirani, učionicu će napustiti zadovoljni i oni i učitelji i svaki put kad se vrate na nastavu geografije, u učionicu dolaze s radošću.

Literatura

  1. Zgonik, Mavricij. (1995). Prispevki k didaktiki geografije. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.