Prirodoslovni dan u šumi

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

U svom članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljam aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše su aktivnosti u kojima smo u neposrednom kontaktu s prirodom. Izuzetno su motivirajuće za učenike jer u prirodnom okruženju stječu nova iskustva, istražuju prirodu i uz poticaj osjećaju njezine ljepote. No, budući da je povrh svega dobro i puno boraviti na svježem zraku, odlučila sam da o šumi u jesen nećemo samo pričati u razredu, nego ćemo je istražiti izbliza, svim svojim osjetilima. Učenici su promatrali boje jesenjeg lišća, njuškali otpalo lišće i zemlju, dodirivali plodove jeseni, na minutu zatvorili oči i bili potpuno tihi te tako percipirali što sve možemo čuti u šumi. Istraživali smo biljke sjemenjače i bez sjemenki, vrste drveća i grmlja, drveće prema kori i drvu i život u šumskim tlima. Uključeni su bili učenici četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta.

Učenici su bili oduševljeni izvođenim aktivnostima jer su u prirodi mogli slušati, promatrati, dodirivati, mirisati i tako koristiti sva svoja osjetila.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, istraživanje šume, iskustveno učenje.

1. Uvod

Šuma pretvara djetetovu ulogu, koja je u razredu pasivna, u aktivnu koja je njemu prirodna po mjeri. U šumi ne postaju samo aktivni i sudjelujući istraživači šuma, već i istraživači vlastitih radnji i osjećaja. Šuma kao prostor koji se neprestano mijenja, neprestano izaziva dijete te ga i istovremeno uči odgovornosti prema sebi i drugima, što mu je danas u velikoj mjeri onemogućeno. Idealan je odgojno-obrazovni prostor koji potiče djecu u nekoliko područja (Šumarski institut Slovenije, 2016.).

Budući da je naša škola u neposrednoj blizini šume, odlučili smo jutro provesti u učionici u prirodi.

2. Istražujemo u šumi

Predstavit ću vam neke od aktivnosti prirodoslovnog dana u šumi na temu Biljke sjemenjače i bez sjemenki, Vrste drveća i grmlja, Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka, Život u šumskim tlima.

2. 1. Biljke sjemenjače i bez sjemenki

Ciljevi radionice:

  • poznavati razlike između biljkama s cvjetovima i biljaka bez cvijeta, odnosno između biljaka sjemenjača i biljaka bez sjemenki,
  • znati da se biljke bez cvjetova razmnožavaju sporama,
  • znati imenovati neke biljke s cvjetovima (četinjače, cvjetnjače) i neke bez cvjetova (alge, paprati, mahovine),
  • pomoću povećala pogledati spore i sjemenke na raznim biljkama.

S učenicima sam pričala o razlikama među biljkama. Učenici su naveli koje razlike među njima primjećuju. Potaknula sam ih da pokušaju biljke podijeliti u samo dvije skupine. Otkrivaju da se biljke mogu podijeliti u dvije skupine ovisno o tome razmnožavaju li se sjemenkama ili ne. Pokazala sam im primjer paprati gdje se vide spore i primjer izrezane jabuke gdje se vide sjemenke. Utvrdili su koje se biljke u šumi razmnožavaju sjemenkama, a koje sporama.

Učenici su dobili zadatak da u šumi potraže nekoliko plodova (npr. kesten, žir, lješnjak, orah, plod javora, češer) i nekoliko različitih mahovina i paprati. Upozorila sam ih da počupaju samo malo mahovine i paprati, da ne uništavaju šumu. Zatim su dobili povećala kako bi detaljno pogledali izbojke sa sporaSlika1-zmanjsanama kod mahovina, spore u paprati i sjemenke u biljkama sa sjemenkama. Također smo neke plodove prerezali da vidimo sjemenke. Učenicima sam pokazala gdje su sjemenke skrivene u češeru.

Slika 1. Promatranje spora u paprati

2. 2. Vrste drveća i grmlja

Cilj radionice:

  • Prepoznati i imenovati najčešće vrste drveća i grmlja koje rastu u neposrednom okruženju (po listovima i plodovima).

Učenike sam podijelila u male skupine po četvero. Na šumskom tlu stvorili su sliku od lišća i plodova koje su pronašli u šumi. Prostor na kojem su stvorili sliku ograničila sam štapićima koji istovremeno čine okvir slike. Učenici su predstavili svoja umjetnička djela. Slika 2-zmanjsanaPogledali smo lišće i plodove i pokušali odrediti vrstu drveća i grmova. Potražili smo i druge listove i plodove, a neke sam ponijela sa sobom. Promatrali smo ih i u knjigama.

Slika 2. Promatranje plodova

2. 3. Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka

Ciljevi radionice:

  • razlikovati vrstu drveća prema kori i drvu,
  • poznavati dijelove biljaka.

Tražili smo što više različitih vrsta drveća i promatrali koru (primijetili smo hrapavost i glatkoću, pukotine, boju i miris). Zatim smo sjeli u krug i promatrali daščice različitih vrsta drveća. Pozornost smo usmjerili na boju, starost drveća, tvrdoću. Razgovarali smo i o tome što izrađuju od određene vrste drveta. Šetajući šumom promatrali smo i opisivali različito cvijeće i otkrili čemu služe dijelovi biljaka.

2. 4. Život u šumskom tlu

Ciljevi radionice:

  • učenici promatraju sastav šumskog tla i uspoređuju sastav po slojevima,
  • razlikuju pauke od kukaca,
  • izradili su model šumskog tla u staklenoj čaši.

Učenike sam podijelila u četiri skupine te im podijelila radna pomagala. Objasnila sam im tijek rada. Naglasila sam da polje istraživanja moraju ograničiti priloženim obručem, da moraju vrlo pažljivo postupati s pronađenim životinjama koje će naći u zemlji jer ćemo ih nakon promatranja vratiti u njihov prirodni okoliš. Ponovili smo razlike među pauka i kukaca i stavili literaturu na vidljivo mjesto. Tada su učenici otišli na teren. Svaka je skupina zatim predstavila svoj rad, ističući razlikSlika 3-zmanjsanae u onome što su pronašli, a zatim smo zajedno otkrivali koje su to životinje. Svaka je skupina također pokazala svoj model šumskog tla u staklenoj čaši, koje smo kasnije izložili u učionici.

Slika 3. Istraživanje povećalom

3. Zaključak

Najbolje ulaganje u dječju budućnost je učenje u šumi. Ovakva vrsta učenja za nas je izazov, ali i radost, jer učenici jako uživaju u šumi. Važno je da učenici upoznaju prirodno okruženje i da se znaju s njim suživjeti. U budućnosti ću planirati još više sličnih aktivnosti u šumi jer su učenici u njoj uživali.

Literatura

  1. Baričič, L. et al. (2018). Danes se učimo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Ljubljana: Center šolskih in obšolskih dejavnosti
  2. Bird, F. (2018). 101 način zabave v naravi za otroke. Ljubljana: Pipinova knjiga
  3. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba
  4. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo: naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba
  5. Gozdarski inštitut Slovenije. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Založba Silva Slovenica
  6. Kohl, M. A. (2000). Mali naravoslovec. Ljubljana: Educy
  7. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo

Prirodoslovni dan na daljinu

darja_lipovec

Darja Lipovec

Sažetak

U trenutnom stilu života odrasli i djeca često zaboravljaju na zdravi način života koji uključuje različite komponente. Naše je tijelo stvoreno za kretanje, stoga je redovita tjelesna aktivnost jedan od temelja zdravog načina življenja. Pritom ne smijemo zaboraviti i na važnost uravnotežene prehrane i dobar osjećaj u svome tijelu. U toj sam namjeri u tim pomalo nesigurnim vremenima, vremenima epidemije COVID-a 19, pripremila i prirodoslovni dan, koji djecu potiče na zdrav način života.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, škola na daljinu, zdrav životni stil.

Uvod

U protekloj se školskoj godini obrazovanje na daljinu odvijalo u okolnostima koje su značajno utjecale i na organizaciju dana aktivnosti. Kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana (od 6. do 9. razreda), našla sam se pred pravim izazovom. Željela sam da se u aktivnosti jednako uključe svi učenici, da se aktivnosti odvijaju u prirodi te da aktivnosti budu zanimljive i obrazovne. Učenici su se mogli u aktivnosti uključiti sami ili u pratnji svojih obitelji. U tom sam cilju uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Učenici su nesvjesno učili pomoću različitih nastavnih metoda koje sam uključila u procesu planiranja. Učenici su uz pomoć cjeloživotnog učenja, promatranja i istraživanja samostalno obogaćivali svoje znanje.

Prirodoslovni dan

Uz brzi tempo različitih aktivnosti i školskih obveza velik broj djece zaboravlja na kretanje, zdrav način prehrane i važnost dobrog osjećaja. Ovim sam ih prirodoslovnim danom željela potaknuti i podsjetiti kako je malo potrebno za bolji osjećaj. Učenici su aktivnosti izvršavali u okvirima svojih mogućnosti te su morali odabrati minimalno četiri od svih ponuđenih aktivnosti.

1. Aktivnost: Jutarnje buđenje u dobrom raspoloženju

Učenici od 6. do 9. razreda dan su započeli tjelovježbom uz praćenje videosnimke kako bi se posve razbudili. Uz glazbenu podlogu videa i detaljni prikaz vježbi odgovarajuće su se razgibali i aktivno započeli dan.

2. Aktivnost: Važan je doručak

Slijedila je priprema najvažnijeg obroka u danu – zdravog doručka. Zdrav doručak slika 1 Zdravi doručakosigurava tijelu uz potrebnu energiju i dodatne bjelančevine, vitamine i minerale koji su potrebni za funkcioniranje ljudskog tijela. Nakon gledanja zanimljive video snimke o zdravoj prehrani učenici su se i sami okušali u ulozi kuhara i pripremili si ukusan i slastan obrok.

Slika 1. Zdravi doručak (izvor: osobna arhiva 2020.)

3. Aktivnost: Mentalni fitness

slika 2 Igranje društvene igreRadoznalost i pozitivna komunikacija dva su načina da očuvamo svoj mozak u kondiciji. Učenici su prirodoslovni dan nastavili uz mentalni fitness, gdje sam im napomenula da je jedna od najboljih metoda čitanje knjiga, igranje društvenih igara i ples. U tom cilju imali smo nekoliko spremnih prijedloga za uključivanje tih aktivnosti u svoju svakodnevicu i na koji ih način izvesti na prirodoslovni dan.

Slika 2. Igranje društvene igre (izvor: osobna arhiva 2020.)

4. Šetnja prirodom

Najvažnija aktivnost prirodoslovnog dana odvijala se u šetnji prirodom, gdje su učenici promatrali proljetne biljke i životinje. Zadatak ih je vodio prema različitim biotopima, gdje su trebali istražiti značajke pojedinog biotopa. Najprije su trebali istražiti šumu, gdje su promatrali različite vrste biljaka, kako strane biljne vrste, tako i autohtone. Po dolasku kući dočekala ih je i aktivnost gledanja dokumentarne emisije o stranim biljnim vrstama. Aktivnosti su se iz šume preselile i na livadu, gdje su ponovno istraživali i promatrali biljke i životinje koje su sreli na travnjaku. Nakon povratka kući mogli su pogledati i dokumentarac, ovaj put o životu na travnjaku.

slika 3 Istraživanje prirodeSlika 3. Istraživanje prirode (izvor: osobna arhiva 2020.)

5. Ne zaboravi na odmor

Nakon aktivne i edukativne šetnje u prirodi, učenici su, naravno, zaslužili i odmor. Odmor je važan dio svih aktivnosti, budući da se tijelo tijekom odmora umiruje i regenerira. Ukazala sam na to da je za zdrav životni stil uz odmaranje važan i dovoljan i kvalitetan san. Preporuča se da odmor i spavanje traju barem 7-9 sati dnevno.

6. Pobrini se za svoje zdravlje

slika 4 Higijena rukuUčenicima je dobro poznato da je očuvanje zdravlja prvi korak prema zdravom stilu života. Živimo u vremenu u kojem nas virusi prate na svakom koraku i stoga je važno učiniti sve što je u našoj moći da zdravlje i sačuvamo. U toj namjeri zadnja je aktivnost prirodoslovnog dana bila i pravilna dezinfekcija, pranje ruku i higijena kašljanja.

Slika 4. Higijena ruku (izvor: osobna arhiva 2020.)

Prirodoslovni su dan učenici zaključili kratkim sažetkom obavljenih aktivnosti i fotografskim dojmovima, koje su mi potom proslijedili.

slika 5 IzvješćeSlika 5. Izvješće (izvor: osobna arhiva 2020.)

Zaključak

Konačnim izvješćima bila sam iznimno zadovoljna i oduševljena, budući da su učenici dokazali da rad od kuće može biti vrlo zanimljiv i zabavan, što potvrđuju fotografije koje su mi poslali. Veseli me što su se učenici na prirodoslovni dan družili s roditeljima i naučili kako na kvalitetan način provesti slobodno vrijeme. Dojmovi su bili pozitivni, unatoč tome što većini učenika nedostaju školski kolege i što aktivnosti najviše vole obavljati s prijateljima. Smatram da su od prirodoslovnog dana dobili puno više od onoga što su im predložene aktivnosti zadavale.

Literatura

  1. Bajt M., Blenkuš M., Drev A., idr. (2009). Zdrav življenjski slog v osnovni šoli – analiza stanja (s poudarkom na duševnem zdravju, prehrani, gibanju, alkoholu in tobaku). Pristupljeno na : http://www.zdravjevsoli.si/attachments/article/191/analitsko%20porocilo_ver280809.pdf (studeni 2020.).
  2. Devetak I., Rozman L., Sopotnik M., Susman K. (2013). Dotik narave 7, učbenik. Ljubljana: Založba Rokus Klett.
  3. Prehrana šolskih otrok in mladostnikov (2015). pristupljeno na : https://www.prehrana.si/moja-prehrana/solarji-in-mladostniki. (studeni 2020.).

Prirodoslovni dan

– na poljoprivrednom imanju

vesna_gulin

Vesna Gulin

Sažetak

Priroda je izuzetno važna za čovječanstvo jer pažljivim promatranjem promatramo zakone života na našem planetu. Uči nas kako živjeti u skladu sa sobom i sa zakonima prirode. Također ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Djeca bi trebala provoditi puno vremena vani u prirodi, jer je to vrlo važno za njihov razvoj. Nažalost, djeca danas ne provode puno vremena u prirodi. Jer roditelji nemaju vremena ili ne uzimaju to da bi svoju djecu odveli u prirodu. Škola se mora potruditi, da omogući kontakt s prirodom, posebno za onu djecu koja žive u gradovima. Nastava treba biti osmišljena tako da se u prirodi izvode razne aktivnosti. Djeca s pozitivnim iskustvima u “stvarnom svijetu”, uključivanjem svih osjetila, stječu znanje koje je trajnije.

Ključne riječi: dani aktivnosti, prirodoslovni dan, priroda, poljoprivredno imanje, učenici.

1. Uvod

Na OŠ Solkan učenike 2. razreda vodimo na prirodoslovni dan na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice. Nekada ne bi bio taj prirodoslovni dan ništa posebno, jer su djeca većinu vremena provodila vani u prirodi, penjali se po drveću, sami izrađivali drvene predmete, trčali po travnjacima, pomagali roditeljima kod poljoprivrednih poslova… Kod istraživanja prirodnih ljepota osjetili su slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju s vršnjacima. Današnja djeca prirodu skoro više ne poznaju, osobito gradska djeca, koja ne žive u dodiru s prirodom. Vrijeme provode vani, isključivo na igralištima sa spravama za dječju igru, čije su funkcije ograničene. Za upoznavanje prirode se upotrebljava računalo i knjige umjesto šetnje šumom ili poljoprivrednim imanjem, što je daleko od realnog iskustva i pravog razumijevanja. Veliki broj djece pozna, na primjer, konje i krave samo sa slika i televizije, računala ili knjiga. Ne poznaju povrće, voće, gdje raste i koliko je posla i znanja potrebno za branje dobrog uroda. Povrće i voće vide samo na policama trgovina. Ukratko, današnja djeca ne poznaju floru i faunu i njenu važnost. Upoznavanje prirode i njenih ekosistema je ukljSlika 1. Pogled na odlasku kući (1)učeno u pedagoško-obrazovne procese u vrtićima i školama, ali je djeci teško povezati teoriju sa praksom. Na žalost, provode premalo vremena u prirodi, gdje bi mogli oboje na nenametljiv način povezati.

Slika 1. Pogled na odlasku kući

I kad kao učiteljica provedeš jedan dan sa gradskim učenicima na poljoprivrednom imanju i kad ti učenica na odlasku kući kaže: »Kakva lijepa sloboSlika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar (1)da!«, znaš da im taj prirodoslovni dan ne možeš uskratiti. Tako već godinama naše male Solkance vodimo na nezaboravan dan – na poljoprivredno imanje.

Slika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar

2. Sadržaj

2.1. Dani aktivnosti

Dani aktivnosti su dio obaveznog programa osnovne škole, koji povezuje različita područja, uključena u nastavne predmete. Ti dani se izvode po godišnjem planu škole. Ciljevi tih dana su omogućiti učenicima utvrđivanje i povezivanje znanja, dobivenog kod pojedinih predmeta i predmetnih područja, upotreba tog znanja in njegovo nadgrađivanje s praktičnim učenjem u kontekstu međusobnog surađivanja.

U školskoj godini imamo 15 dana aktivnosti, što u cijelom programu obaveznog obrazovanja iznosi 135 dana. Takav dan se izvodi u opsegu 5 pedagoških satova. Među dane aktivnosti svrstavamo kulturne, sportske, tehničke in prirodoslovne dane.

2.2 Prirodoslovni dan

Učenici sa prirodoslovnim danima aktivno i sistematski dopunjuju i produbljuju teoretsko znanje, koje su dobili za vrijeme redovite nastave i povezuju ga u nove kombinacije. Aktivnosti ih potiču na samostalno in kritično mišljenje, omogućuju upotrebu znanja i upoznavanje novih metoda i tehnika istraživačkog rada (terenski, laboratorijski rad itd.). Aktivno promatraju, upoznavaju i doživljavaju pokrajinu kao cjelinu i pojedine dijelove okoliša, upoznaju i razumiju suživot čovjeka i prirode. Prirodu doživljavaju intenzivno, otkrivaju njene ljepote in vrednote, oblikuju pozitivan odnos do prirode, života, učenja i rada. Postaju svjesni značenja čuvanja zdravlja i okoliša.

Planiranje i organizacija prirodoslovnih dana od učitelja zahtjeva dobru pripremu. Mora slijediti ciljeve nastavnog plana i izabrati odgovarajuću temu, koju će učenici upoznati. Prednost pred teoretskim znanjem učitelj da iskustvenom učenju. Ako je moguće, škola se poveže sa društvenom okolicom.

2.3. Prirodoslovni dan – poljoprivredno imanje

Prirodoslovni dan se brižno planira u okviru aktiva učitelja 2. razreda. Prethodno pripremimo plan, koji sadrži:

  • sklop: živa bića,
  • temu: poljoprivredno imanje,
  • operativne ciljeve:

    – prepoznaju, imenuju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
    – saznaju da je život živih bića ovisan o drugim bićima i od nežive prirode,
    – znaju potražiti razlike i sličnosti među životinjama,
    – upoznaju, što trebaju sami in što druga bića za život,
    – saznaju da životinje trebaju za život vodu, hranu i zrak,
    – saznaju da se životinje hrane biljkama, drugim životinjama ili objema,
    – saznaju da životinje imaju potomke, koji obično dolaze od ženke i mužjaka i da su potomci slični njima,
    – saznaju da se ljudi i životinje rode, rastu, imaju potomke, ostare i umru,
    – opuste se, vesele se i razgibavaju na svježem zraku,

  • metode rada: ekskurzija, govorno-tekstno, iskustveno učenje,
  • oblike rada: frontalno, grupno, individualno,
  • nastavna i radna pomoćna sredstva: radni list, pisaljka, fotoaparat,
  • planer i izvođač: razrednice, obitelj Strgar,
  • kraj, vrijeme: Banjšice, travanj/svibanj,
  • trajanje prirodoslovnog dana: 5 školskih sati,
  • sigurnosne mjere,
  • etape prirodoslovnog dana.

2.3.1. Tok prirodoslovnog dana

1. ETAPA:
Razgovaramo o prirodoslovnom danu i pripremimo ga već par dana prije izvedbe. U školi dobiju prve informacije. Učenici si sami pripreme radni list, koji će ih na terenu podsjetiti na što moraju obratiti pažnju, što treba pažljivo promatrati. Na taj način ih uključujemo u pripreme aktivnosti i navikavamo na sistematsko promatranje.

2. ETAPA:
Središnja aktivnost se odvija na poljoprivrednom imanju Pri Strgarjevih. Obitelj Strgar nas već godinama gosti na svom imanju, jer su i oni svjesni da današnja djeca nemaju kontakta sa prirodom i da ne poznaju život na selu.

Na dolasku su djeca nesigurna, ne znaju što ih čeka, plašljiva su kod dodirivanja životinja, osjećaju se nelagodno, radi neprijatnih mirisa u staji…

Slika 4. Učenici zatvaraju nos na ulasku u hljevSlika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje
        Slika 4. Učenici zatvaraju nos   Slika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje

Za vrijeme razgledavanja imanja, farme i sjenika djeca se oslobađaju od neprijatnih osjećaja. Jednostavno uživaju u igri na sjeniku, miluju životinje, slobodno trče po seoskom dvorištu, travnjaku…

Slika 6. Igra na sjenikuSlika 7. Dodirivanje životinja               Slika 6. Igra na sjeniku                 Slika 7. Dodirivanje životinja

3. ETAPA:
U školi učenici naprave analizu prirodoslovnog dana. U grupama razgovaraju što su doznali na poljoprivrednom imanju. Pomažu si s radnim listovima, koje su rješavali na imanju i sa pitanjima, koja ih pripreme učiteljice.

4. ETAPA:
U zaključnom dijelu utvrđujemo i provjeravamo, da li smo dostigli postavljene ciljeve, učvrstimo i produbimo nova saznanja učenika. Učiteljice se najviše razvesele, kad vide da je dostignut nenapisan cilj – savladavanje strahova pred životinjama.

3. Zaključak

Pomoću prirodoslovnog dana si učiteljice postave puno ciljeva iz nastavnog plana, a najvažniji su nenapisani ciljevi za život. Na dolasku na imanje djeca imaju puno strahova in predrasuda. Na odlasku u školu djeca se ih otresu i dobiju osjećaj slobode.

Svijet prirode je za nas posebno dragocjen, jer nam s pažljivim promatranjem otkriva životne zakonitosti na našem planetu, i ne samo to, priroda je prostor našeg kreativnog, istraživačkog i kritičnog učenja.

Dijete pokušava zadovoljiti svoju radoznalost neposredno, zato želi životinju ili biljku primiti, opipati, pomirisati. Ono po prirodi teži zadovoljavanju svih svojih osjetila – vida, dodira, mirisa, ukusa i sluha. Na osnovi čuvstvenih saznanja, kao bol, toplina, hladnoća .. dobiva svoja spoznavanja o prirodi i životu. Na žalost, živimo u vremenu, u kojem su suvremena djeca prikraćena za taj važan dio njihovog razvoja.

4. Literatura

  1. Andreja Švajger, 2011: Naravoslovni dan – Ribnik v 3. razredu osnovne šole, diplomsko delo, unoiverza v Mariboru, https://dk.um.si/Dokument.php?id=24674.
  2. Nastavni plan za osnovnu školu,  https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf.

Fotografije: osobni arhiv Vesna Gulin