Upotreba kamišibaja u nastavi

lucija_andric

Lucija Andric

Sažetak

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, koji može biti i didaktično pomagalo. U članku ću opisati, kako koristiti kamišibaj u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda.

Ključne riječi: kamišibaj, književnost, bajke, likovna umjetnost, strani jezik.

Kamišibaj

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja priča uz slike na maloj pozornici (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Pripovjedač, koji se naziva kamišibajkar, stoji uz malenu drvenu pozornicu i priča priču. Slike se ubacuju u butaj, to je mala pozornica na kojoj se izvodi kamišibaj (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

To je tradicionalna tehnika pripovijedanja koja dolazi iz Japana. Počeci kamišibaja sežu u vrijeme budističkih hramova, kada su redovnici kroz slike ljudima pripovijedali svete priče (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Kamišibaj se u Japanu proširio početkom 20. stoljeća, kada je izbila ekonomska kriza i mnogi ljudi koji su se prije bavili kazalištem, ilustracijom ili filmom, pripovijedanjem i glumom ostali su bez posla i osnovnih sredstava za život. Tako su počeli koristiti korisnu tehniku pripovijedanja zvanu kamišibaj (Kavčič i Nagode, 2017.).

Kamišibaj slika 1Nekada je kamišibajkar dolazio s biciklom. Drvena pozornica bila je pričvršćena na prtljažnik, a pod drvenim poklopcem našlo se mjesta i za slatkiše. Udarajući s dva drvena štapića jednim od drugog, kamišibajkar je djeci oglašavao svoj dolazak. Ubrzo bi djeca i mještani došli pogledati predstavu (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

Slika 1. Kamišibajkar u Japanu početkom 20. stoljeća.

Na vrhuncu njegove uporabe, koja je trajala čak dva desetljeća, samo je u Tokiju bilo tri tisuće Kamišibaja. Na kraju buma, međutim, zamijenila ga je televizija, koju su Japanci u početku prozvali električni kamišibaj. Sada zbog globalizacije svijeta postaje vrlo zanimljiv, a naočito je popularan kod pedagoga kao izvrstan didaktički alat (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Upotreba kamišibaja u nastavi

U pronalaženju novih metoda poučavanja, s kojima bi učenicima nastavu učinili raznolikijom i motivirali ih za rad, rijetko se slučajno susrećemo s pomagalima koja nam to omogućuju. S kamišibajem sam se susrela kad se u našem gradu odvijao Kamišibaj festival na kojem sam odgledala neke predstave te sam kao učiteljica odmah dobila ideju koliko će ova drvena stolna pozornica biti svestrana u radu s učenicima. Ubrzo nakon toga sam od kartonske kutije napravila prvu pozornicu za upotrebu u učionici, a kasnije i manju drvenu, pogodnu za listove A4 veličine.

kamišibaj slika 2kamišibaj slika 3
Slika 2. Pozornica od drvene kutije        Slika 3. Drvena pozornica      

S međupredmetnim povezivanjem likovne umjetnosti i književnosti obradu bajki smo u skupinama učinili zanimljivijim predstavljajući ih uz pomoć kamišibaja. Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je odabrala jednu od predloženih bajki. Prva skupina odabrala je bajku Rukavica, druga O velikoj repi i treća Pijetao je otišao po svijetu. Nakon zajedničkog čitanja i razgovora o sadržaju, podijelili su rad u skupini.

kamišibaj slika 4kamišibaj slika 5
Slika 4 i 5. Obrada bajki

Kod likovne umjetnosti su po prethodnom dogovoru s bojicama oslikali pojedine scene bajki.

Kamišibaj 6kamišibaj slika 7
Slika 6 i 7. Likovno stvaranje

Nakon dovršetka likovnog stvaranja vježbali su jezični dio predstavljanja, a nakon vježbe međusobno su predstavili svoje radove.

kamišibaj slika 8kamišibaj slika 9
Slika 8. Predstavljanje bajke O velikoj repi        Slika 9. Predstavljanje bajke Rukavica

kamišibaj slika 10Slika 10. Predstavljanje bajke Pijetao je otišao po svijetu

Istovremeno s našim radom, u našoj se školi odvijao i kamišibaj slika 11kulturni tjedan, pa smo u sklopu projekta, koji je podrazumijevao i povezivanje različitih dobnih skupina u školi, izveli predstavljanje bajki s kamišibajem drugim mlađim učenicima.

Slika 11. Predstavljanje u okviru kulturnog tjedna

kamišibaj slika 12Kamišibaj je također vrlo koristan u učenju riječi stranog jezika. Kod engleskom jezika često ga koristimo za učenje novih riječi pomoću slikovnih kartica.

Slika 12. Slikovne kartice

Također smo ga koristili za obradu priče na engleskom jeziku. Učenici su napravili svoje prizore priče i pomoću butaj pozornice se isprobali kao pripovjedači priča na engleskom jeziku. U ovom slučaju dobro su se iskazali također učenici koji obično imaju poteškoće u izgovaranju stranog vokabulara, međutim, pozornica im je očito ponudila dodatni zaslon, zbog kojeg nisu bili izravno izloženi, pa su imali veći osjećaj sigurnosti i na tuđem jeziku opuštenije razgovarali.

Zaključak

Upotrebljivost kamišibija u nastavi je zaista svestrana, može se koristiti kao motivacijski alat, za obradu nove materije ili za ponavljanje i utvrđivanje već obrađenih sadržaja, a istodobno je učenicima pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja.

Literatura

  1. Društvo kamišibaj Slovenije. Dobiveno 18. 2. 2020., http://www.kamisibaj.si/kamisibaj/
  2. Kaj je kamišibaj? Dobiveno 18. 2. 2020., http://slikovedke.com/kaj-je-kamisibaj/.
  3. Kavčič, S. i Nagode, S. (2017.). In vratca se odpro. Šolski razgledi, 68(3), 6.
  4. Slika 1. dobiveno 18. 2. 2020., https://www.meonbook.com/blog_en/kamishibai/

Pogled kroz prozor od kuće

Broj 122, travanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconKnjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. Brigita Fridl napomenula je kako knjižnice predstavljaju informacijska središta i cilj je je svake knjižnice korisnika informacijski opismeniti i  motivirati ga. Više…

Pogled_iconFabijana Štih nam je predstavila stvaranje kamišibaja ili japanskog kazališta u nastavi slovenskog jezika. Učenici su razvijali svoje retoričke i likovne vještine te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi. Više…

Pogled_iconUčiteljica Frida Gubenšek i njezini učenici uključili su se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom su pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Više…

Pogled_iconIva Naranđa, jedna od koautorica projekta, upoznala nas je s dva eTwinning projekta: Transformation To Green IT i Electronic Waste Around Us. Koje su aktivnosti provede i na koji način, možete pročitati ovdje.

Pogled_iconI. osnovna škola Čakovec je po jedanaestom put u novom Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Koji su ciljevi i partneri izvijestila nas je Ivana Ružić. Više…

Pogled_iconNeovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. U predmetu Kućanstvo, u 5. razredu, učiteljica Jasmina Selko kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključila je i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Više…

Pogled_iconSa željom da potakne interes za baštinu među učenicima, učiteljica Jožica Ivančič odlučila je istražiti djelić baštine u svom okružju. Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Više…

Pogled_iconU svojem primjeru individualiziranog programa Klavdija Petrovič prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika. Više…

Pogled_iconUčenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) na Malti su realizirali dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II. Cilj projekta je stjecanje iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika. Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević kažu kako je cilj u potpunosti ostvaren. Više…

Pogled_iconRad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak, kaže Lidija Pecko. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način. Više…

Pogled_iconAktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Sabina Lukežič izvijestila nas je kako je njena škola uvela aktivnosti i projekte koji bi dodatno pomogli u aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života. Više…

Pogled_iconUčiteljica Sandra Jemec primijetila je kako učenici prvog razreda nakon četvrtog školskog sata, kada započinju s nastavom produženog boravka, imaju vrlo nisku koncentraciju i motivaciju za obavljanje domaćih i drugih (školskih) aktivnosti. Odlučila je odraditi s učenicima dvije radionice opuštanja i pažljivosti. Više…

Pogled_iconNastavnici mentori, Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, ispričali su nam kako je to osvojiti zlatnu medalju na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. i time osigurati mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija. Više…

Pogled_iconSimona Dekalan nastoji biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika tako da koristi suvremenu tehnologiju u svojem radu. Darovitim učenicima taj način rada je atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja. Više…

Pogled_iconUčitelji znaju kako je u današnje vrijeme teško motivirati učenike odnosno privući im pažnju. Tina Stanič govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom. Više…

Pogled_iconUčitelj je taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i trebali bi ga doživjeti, kaže Zdenka Rakuša. Više…

Gordana Lohajner

Stvaranje kamišibaja u školi

fabijana_stih

Fabijana Štih

Sažetak

Japansko kazalište, koje se naziva kamišibaj, u razredu sam koristila za šarolikost nastavnih satova slovenskog jezika. Kasnije sam željela da bi učenici postali aktivni sudionici u stvaranju kamišibaja. U okviru dodatne nastave prvo sam učenicima pročitala priču, a poslije smo pripremili njezinu predstavu pomoću kamišibaja, koju su pod mom mentorstvom predstavili široj publici. U tom procesu su učenici razvijali svoje retoričke i likovne vještine, te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi.

Ključne riječi: kamišibaj, stvaralačko izražavanje, pripovijedanje

Uvod

Kamišibaj je staro japansko prijenosno kazalište, kojeg bi mogli nazvati i „papirnato kazalište“. Izvođač kamišibaja zove se kamišibajkar i pripovijeda priču uz slike, koje se čuvaju u maloj drvenoj pozornici – butaju. Izvođači kamišibaja su u Japanu nekada postavili svoju drvenu pozornicu na bicikl i odvezli se na mjesto, gdje su pomoću drvenih štapića i uzvika „Kamišibaj!“ privukli gledatelje.

Stvaranje kamišibaja

1. Najprije sam odabrala priču koja je bila pogodno duga, pogodna za likovnu reprodukciju Slika 1. Prezentacija pričes kamišibajem te istovremeno i edukativna. Priču sam učenicima pročitala, ne pokazujući im slike, te im time omogućila da su bez posebnog fokusa mogli zamisliti slike pojedinih prizora.

Slika 1. Prezentacija priče

2. PosSlika 2. Skiciranje kadrovalije smo tekst zajedno analizirali i podijelili ga na pojedine dijelove. Učenici su na list papira napravili skice pojedinih kadrova, koji bi događanje predstavljali kao u filmu. Svaku skicu su obilježili brojevima.

Slika 2. Skiciranje kadrova

U toj fazi je bilo potrebno puno mašte i usklađivanja u grupi. Kod kamišibaja je bitno, da slike nisu kao u slikovnici i da uz pojedinu sliku nema previše teksta. Potrebno se je fokusirati na bitne stvari. Sve slike trebaju biti međusobno povezane i predstavljene tako, da gledaoca cijelo vrijeme drže u iščekivanju.

3. Slijedio je dogovor, koje likovne tehnike bi bile najprikladnije za pojedini kadar, da bi Slika 3. Likovno stvaralaštvobile za publiku dovoljno vidljive i atraktivne. U našem razredu smo odabrali kolaž i slikanje.

Slika 3. Likovno stvaralaštvo

4. Kod kamišibaja je na prvoj slici uvijek je prvo naveden autor, naslov priče a može biti dodana i ilustracija. Između slijede slike, kod nas ih je bilo 14. Posljednja slika sadrži ključnu sliku i napis „kraj“.

5. Istovremeno sa stvaranjem slika održavalo se također učenje Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozorniceteksta uz pojedinu sliku i učenje vučenja listova iz okvira pozornice. Prije početka predstave uvijek je nužno provjeriti redoslijed slika. Drvena pozornica je postavljena na mali stol ili stolicu. Odlučili smo, da će biti dva učenika pripovjedači, dok su tri učenice bile zadužene za vučenje slika iz pozornice. Vučenje slika mora biti prilagođeno pripovijedanju priče. Listove se može vuči polako ili brzo, samo do pola…

Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozornice

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvorePažnju publike pripovjedač dobije s kucanjem štapića i usklikom „Kamišibaj“! Onda otvori vratašca pozornice i počne s pripovijedanjem. Važno je emotivno pripovijedanje i primjerna mimika lica te umjeren tempo tijekom otkrivanja slika. Uz pripovijedanje su bili uključeni i zvučni efekti. Na kraju se završi s posljednjom slikom, gdje piše kraj i slike se ne izvlače, nego se polako zatvore vratašca pozornice.

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvore

6. Nakon tri mjeseca su bili učenici spremni da priču predstave cijeloj školi, roditeljima i nastupe na sajmu. Prije toga pridobili smo dozvolu autorice priče, koja je bila oduševljena da je njezina priča popularna među učenicima i da se je predstavlja i izvan razreda na nekoliko drugačiji način.

Slika 6. Nastup
Slika 6. Nastup

Zaključak

Učenici su vježbali različite strategije čitanja i time dobili neprocjenjiva iskustva s nastupanjem van razreda. Izvijestili su da im je bila priprema kamišibaja zanimljiva i svaka izvedba poseban izazov. Kroz cijeli proces su mogli ugasiti svoju znatiželju, postali su samopouzdaniji i ponosni na svoje stvaranje i nastupanje.

Stvaranje kamišibaja je u školi vrlo korisno didaktičko pomagalo, jer se njime možemo koristiti kod svih predmeta. Pruža nam puno slobode i stvaralaštva te nastavu čini zanimljiviju.

Izvori i literatura

  1. Glavan, R.: Pozitivni virus se širi po Sloveniji. https://www.delo.si/nedelo/pozitivni-virus-se-siri-po-sloveniji-80414.html, pridobljeno: 18. 6. 2019
  2. Nagode, S., Rupnik Hladnik, T.: Kamišibaj v šoli in doma. OŠ 8 talcev Logatec in OŠ Poljane Ljubljana, 2018.
  3. Pečjak. S., Gradišar, A.: Bralne učne strategije. Ljubljana: ZRSŠ, 2012.
  4. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina_OS.pdf, pridobljeno: 18. 6. 2019

Poučavanje narodnih pjesama uz kamišibaj

maja_miklavz_sintic

Maja Miklavž Sintič

Sažetak

Kamišibaj je japanski umjetnički oblik pripovijedanja priča uz slike na maloj drvenoj pozornici – butaj. Možemo ga nazvati i papirnato kazalište (kami znači papir, a šibaj – kazalište) te udružuje različite umjetničke oblike: kazališnu, glazbenu i likovnu umjetnost. U članku ću prikazati upotrebu kamišibaj kazališta kao didaktičnog pomagala za poučavanje narodnog pjevanja i tekstova narodnih pjesama. Učenici si tekst pjesme uz slike lakše zapamte te je iskrenije zapjevaju. Pjevanjem uz slike pobjeđuju tremu pred nastupom i uvjerljivije se povežu s publikom. Pri tome je vrlo važno da je kamišibaj likovno usavršen jer samo tako može biti uvjerljiv i doseže svoju namjenu. Uz stvaranje i učenje novih pjesama uz sliku nastaje raznovrstan kamišibaj repertoar kojeg bi mogli nazvati slikovna pjesmarica narodnih pjesama.

Ključne riječi: kamišibaj, kazalište, narodna glazba, likovna umjetnost

1. O kamišibaju

U posljednje vrijeme kamišibaj dobiva na važnosti te se je raširio po cijelom svijetu. Izuzetno je popularan u Sloveniji i Hrvatskoj. Pedagozi su u kamišibaju našli odlično didaktičko sredstvo, a umjetnici posebne umjetničke izazove. Najviše od toga ima publika koja uživa u predstavama i pripovijedanju najrazličitijih priča. Japanci kažu da je kod kamišibaja najvažniji »kyokan«, posebna povezanost izvođača s publikom te nastanak specifične, za kamišibaj značajne atmosfere koja udružuje različite umjetničke oblike u jedno i uz to stvara poseban svijet umjetnosti i mašte usporedan sa stvarnošću (Društvo kamišibaj Slovenije, b.d.).

1.1. Kamišibaj terminologija

Kad učenicima predstavljam taj poseban umjetnički oblik, objasnim im terminologiju povezanu s njim:
Glumac/glumica kamišibaja, je kamišibajac/kamišibajica.
Uradak koji izradi i predstavi je kamišibaj.
U kamišibaj kazalištu se igraju predstave i pripovijedaju priče uz slike.
Butaj je naziv za malu pozornicu na kojem se izvodi kamišibaj.
Hiošigi je naziv za drvene štapiće (Društvo kamišibaj Slovenije, b.d.).

2. Narodna pjesma

Prije nego što počnemo stvarati kamišibaj s ciljem učenja teksta i melodije narodne pjesme, s učenicima najprije zapjevamo već poznate pjesme iz našeg repertoara. Uz to učenici sami otkrivaju koje pjesme si teže zapamte. Narodnu pjesmu uvijek prati melodija, pjeva se bez glazbene pratnje te se je ne recitira. Dijelimo ih na pripovjedne, dječačke, svatovske poskočnice, rastuće, žalopojke, mrtvačke, pobožne, pastirske te pjesme o prirodi i ljubavi.

Dr. Marko Terseglav u knjizi Petelinček Petelanček dodaje još brojalice, igrarije, šaljive pjesme o životinjama, rugalice (Terseglav, 2010). U dječjoj predaji su još neizostavne uspavanke i domoljubne pjesme.

Posebnost narodne pjesme je da nema naslova. Kao naslov navodimo samo prvi stih prve kitice ili se kao naslov zapiše nekakav sažetak sadržaja tj. ključna riječ.

U svojstva slovenske narodne pjesme ubrajamo višeglasje – troglasje, gdje vodeći glas, obično solist, započne s pjevanjem, a pridruže mu se dva prateća glasa: drugi glas i najniži glas – bas.

U Dječjoj folklornoj skupini Šentlora u OŠ Šentjernej brižno njegujemo slovensku narodnu pjesmu. U pjevačkoj skupini njegujemo troglasno pjevanje, što je vrlo zahtjevan zadatak za mlade glasove. Prateći glasovi u sastavu moraju imati sposobnost prilagodbe te osjećaj za harmoniju. Narodne pjesme su zapisane i pjevaju se na narječjima u kojima su nastale i u kojima žive. Neki tekstovi, posebice oni pripovjednih pjesama, imaju duboko značenje. Pošto su takve pjesme vrlo duge, djeca ih teže zapamte. Zato za poučavanje tekstova pjesama često upotrebljavam metodu kamišibaj kazališta, gdje im pjesmu predstavim sa slikovnim gradivom te ih motiviram da sami izrade svoj kamišibaj.

2.1. Učenje narodne pjesme uz kamišibaj

Pri učenju nove narodne pjesme uz pomoć kamišibaj kazališta učenicima prikažem demonstracijsku predstavu već izrađenog kamišibaja, narodnu pjesmu, Lepo mi poje črni kos. Između učenika i mene se stvori tako zvani »kyokan«, povezanost između izvođača i publike jer se posebno trudim da predstavu izvedem što uvjerljivije. Pritom su mi pomogle posebno kvalitetne slike (odgovarajuća likovna tehnika te logična povezanost sa sadržajem, uvjerljivost) koje je naslikao student arhitekture. Prije nastanka slikovnog gradiva za kamišibaj sam s likovnim umjetnikom mnogo razgovarala o sadržaju, važnim sadržajnim detaljima koji su ključnog značenja za uvjerljiv nastup i lakše pamćenje teksta. Nakon predstave su učenici izrazili oduševljenje i želju da nauče tu pjesmu. Prvo smo pjevali jednoglasno. Tekst su vrlo brzo zapamtili pošto su slike vrlo jasne. Jednoglasnom pjevanju smo dodali prateći glas, u našem primjeru tercu više te potom dodali i treći glas – bas. U nastavku su učenici predstavili pjesmu uz butaj, a potom je slijedila analiza njihovih predstava.

Prikaz kamišibaja za pjesmu Lepo mi poje črni kos:

Slika 1Slika 2
Slika 1. Lepo mi poje črni kos, oj črni kos   Slika 2. Tam v zelenem bukovju, oj bukovju

Slika 3Slika 4
Slika 3. Mimo pa gresta jagra dva, oj jagra dva     Slika 4. Da bi kosa ustrelila, oj ustrelila

Slika 5Slika 6
Slika 5. Kos je bil en bister ptič, oj bister ptič    Slika 6. Pejta jagra se solit, oj se solit

Slika 7
Slika 7. Kraj

2. 2. Stvaranje vlastitog kamišibaja

Kod učenja nove narodne pjesmice Sijaj, sijaj, sončece, sam učenike razdijelila u skupine sa zadatkom da sami izrade slikovno gradivo za kamišibaj. Prvo sam im pjesmicu zapjevala, a učenici su učili melodiju metodom jeke. Svaka skupina je dobila tekst jedne kitice koja je bila osnova za likovno stvaranje. Učenici su se odlučili da će pri stvaranju upotrijebiti tehniku kolaža. Svaka skupina je svoj rad predstavila uz butaj. Potom smo počeli s predstavljanjem čitave pjesmice. Uključili smo i publiku.

Slika 8Slika 9
Slika 8. Sijaj, sijaj sončece, oj sonce rumeno.  Slika 9. Kako bom pa sijalo, sem zmeraj žalostno.

Slika 10Slika 11
Slika 10. Sonce zgodaj gori gre, dekleta jokajo. Bi rade še ležale pa vstati morajo.
Slika 11. Sonce zgodaj doli gre, pastirci tarnajo, domov bi radi gnali pa črede nimajo.

Slika 12
Slika 12. Kraj

2.3. Tradicionalna narodna glazbala

Kad je kamišibaj stvoren, možemo ga učiniti zanimljivijim tako da mu dodamo pratnju ritmičkih glazbala. Vrlo upotrebljiva glazbala su kamenčići, štapići, žabica, strugalica, keramički bas, stržek, pokalica… Djeca najviše vole glazbala koja daju željenu melodiju: češalj, nunalica, drvene i glinene frulice (Cvetko, 2004).

Slika 13Slika 14
Slika 13. Žabica                  Slika 14. Nunalca

Slika 15Slika 16
Slika 15. Strugalica                        Slika 16. Stržek

Važno je spomenuti da kod narodnog pjevanja u pravilu ne upotrebljavamo pratnju glazbala ili drugih didaktičkih pomagala. Upotrebljavamo ih isključivo kao metodičko sredstvo za učenje novih pjesama te kod ponavljanja naučenog. Glazbala uključimo isključivo kao ritmičku i melodičku podlogu u uvodnoj predigri, u pauzi između kitica, kod ponavljanja refrena te na kraju.

3. Zaključak

Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da je upotreba kazališta kamišibaj pri poučavanju odlično didaktičko sredstvo za brže pamćenje teksta te utječe na bolju interpretaciju pripovijedanja i pjevanja. Učenici su ga uzeli za svojega te je redoviti pratitelj nastave pri motiviranju, učenju nove pjesme, utvrđivanju i ponavljanju, kod priprema za nastup te na kraju krajeva služi za zabavu i opuštanje. Bitno je da se stvori »kyokan«. Iako ga ne možemo izmjeriti, dobro se osjeti povezanost između izvođača i publike. Usto učenici izražavaju interes za ponavljanjem i želju da bi ga sami izveli te stvorili novoga. U nastavku ću predstaviti kako učenici stvaraju potpuno svoj kamišibaj – od izbora pjesme do likovnog izgleda i predstavljanja.

4. Literatura

  1. Cvetko, I. (2004). Trara pesem pelja. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Društvo kamišibaj Slovenije (b.d.). Pridobljeno 27.1.2019, http://www.kamisibaj.si/kamisibaj/
  3. Kunaver, D., Kumer, Z. in Ložar-Podlogar, H. (1987). Pesmi in šege moje dežele. Ljubljana: DZS.
  4. Pesek, A. (1996). Sijaj, sijaj, sončece. Slovenske ljudske pesmi za otroke 3. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  5. Terseglav, M. (2010). Petelinček Petelanček. Ljubljana: Mladinska knjiga.

Moč majhnega odra

katja_hodnik

Katja Hodnik 

POVZETEK: Učenci z besednimi primanjkljaji kažejo težave tudi pri komunikaciji, kar slabo vpliva na razvijanje samopodobe in usvajanje socialnih veščin. Kamišibaj je tehnika pripovedovanja zgodb, pravljic, pesmi ob slikah s pomočjo majhnega lesenega odra. Učenci pripovedovanju lažje sledijo. Mali oder pomaga tudi njim, da se na drugačen način vživijo v vlogo pripovedovalca, kar jim ponuja nove izkušnje in znanja na različnih področjih.

KLJUČNE BESEDE: kamišibaj, branje, komunikacija, samopodoba, pripovedovanje

Uvod

Učenci veliko svojega prostega časa preživijo pred televizijskimi ekrani, ki ponujajo pestro paleto animiranih filmov in oddaj. Kar pa ne pomeni, da gledano tudi razumejo. Zelo težko se izražajo, ko je potrebno obnoviti vsebino, jo pojasniti in vrednotiti. Za smiselno povezovanje zgodbe potrebujejo ogromno pomoči, da ostanejo osredotočeni na bistvo in sledijo toku dogajanja. Vsi ti besedni primanjkljaji kažejo težave tudi pri komunikaciji, kar slabo vpliva na razvijanje samopodobe in usvajanje socialnih veščin.

Pri svojem delu v 3. razredu uporabljam zanimivo tehniko pripovedovanja zgodb, pravljic in pesmic ob slikah s pomočjo majhnega lesenega odra – t.i. Kamišibaj.

Kaj je kamišibaj?

Kamišibaj( kami-papir, šibaj-drama) je tehnika pripovedovanja zgodbe ob slikah s pomočjo majhnega lesenega odra. Nastala je na Japonskem v začetku prejšnjega stoletja in se močno razširila. Bistvo in uspešnost takšnega pripovedovanja je bila povezanost med gledalci in pripovedovalcem . Kamišibaj v današnjem času kot didaktično sredstvo predstavlja alternativo televiziji in računalniku z osebnim pridihom.

Nasveti, kako izdelati svoj kamišibaj

Tako kot vsaka stvar ima tudi kamišibaj svoje zakonitosti. V prvi vrsti moramo sami začutiti zgodbo, pesmico ali pravljico. Nikoli ne izbirajmo dela, če do njega nič ne občutimo. Japonci energiji, ki nastane ob kamišibaju pravijo kiyokan.

Najprej si pripravimo načrt, ki običajno obsega 12 do 16 sličic. Kaj bo na posamezni sličici sami začutimo. Približno 3-4 povedi na sliko. Ob koncu preverimo, kako naše kadriranje deluje. Po potrebi dodamo ali odvzamemo sliko. Pomembno je, da naš kamišibaj sestavlja slike, ki vsebujejo ZUNANJI PLAN (mesto, gozd, travnik, jasa), SREDNJI PLAN (blok, plesna dvorana, grad) BLIŽNJI PLAN(velik plan) (glavna oseba, prizor), DETAJL (klobuki, nos, žlica). Ustvarjalnost nam pokaže svojo pot. Lahko je slika razdeljena na več del delov. Izberemo različne likovne tehnike (slikanje, risanje, lepljenka…). Pomembno je, da uporabimo trši papir. Pripravimo mizo katero pogrnemo s prtom in oder. Otrokovo pozornost usmerimo s palčkama in vzklikom: »Kamišibaj, kamišibaj! »Počasi in z občutkom odpremo oder. Na prvi sličici moramo imeti napisan NASLOV (avtorja) in na zadnji KONEC. Preden zapremo oder, otroci ne smejo gledati v prazno.

Pouk književnosti s kamišibajem

Primer 1.

Učna enota: Književna vzgoja: Meta Rainer: Gobji ples

Motivacija:
Lahko je umetnost in hkrati šport in tudi zabava. Je govorica telesa, ki se izraža skozi ritem glasbe. Lahko predstavlja tudi način življenja, kajti z vsakim gibom se v človeku ustvarja zadovoljstvo. Lahko je ljudski,dvorni, umetniški…Poznamo valček, polko, ča.ča,ča, tango,balet, jive…Začne se na črko P. PLES

Kje vse lahko plešemo? Kaj pa v gozdu? Kdo bi lahko plesal v gozdu? Si predstavljate, da bi plesale gobe.

Najava besedila: Vas zanima, kako so se gobe zabavale v pesmi Mete Rainer Gobji ples?

Priprava na poslušanje (Učenci sedejo pred pripravljen oder)

Interpretacija

S tehniko KAMIŠIBAJ predstavim pesem.
Učenci poslušajo, gledajo in doživljajo besedilo.
Čustveni odmor: Poglobijo doživetja in čustva ter uredijo vtise, ki jih je nanje naredila pesem.

Izjava po čustvenem odmoru:

Mušnico zalo prosi za raj,
ta pa zabrusi brž mu nazaj:
»Kaj boš ti, revček!
Čakaš zaman – z mano bo plesal
vražji goban!«

Branje pesmi (individualno, v dvojicah)

Pesem berejo po vrsticah (vsak učenec eno), tako da začutijo ritem pesmi.

Analiza pesmi s pogovorom

Kje se je dogajal gobji ples? Kdaj se je dogajal? Kdo je poskrbel za razsvetljavo in glasbo? Katere živali so sodelovale na plesu? Naštej vrste gob, ki so plesale. Kdo je glavni književni junak v pesmi? Kako bi ga opisali? S katero gobo si je želel plesati? Je mušnica uslišala jurčkovo prošnjo? Zakaj ne?

Poustvarjanje in memoriranje

Učenci s pomočjo ilustracij podoživijo pesem in narišejo književno dogajanje in likovno izrazijo književno dogajanje in svoje predstave književnih oseb in hkrati memorirajo pesem.

Zaključek:

Vrednotenje lastnega dela in recitiranje pesmi.
Ugotovitev po izvedbi učne ure s kamišibajem:

Moč majhnega odra, preprostih ilustracij in moje interpretacije je pri učencih naletel na presenetljiv odziv. Naučili so se pesem na pamet, ne da bi se tega zavedli. Dovolila sem jim, da so tudi sami poizkusili in pri branju so kar tekmovali kdo bo bral bolj doživeto. Učenci so si sami izbrali pesem in za predstavitev pesmi uporabili kamišibaj tehniko. Izkazali so se tudi učno šibkejši učenci.

Gobji ples: Mušnico zalo prosi za raj…

Primer 2.

Pravljice v sebi nosijo pomembna sporočila o življenju. V vsaki pravljici lahko najdemo celo paleto čustvenih stanj, ki jih doživljamo. Ljubezen, resnica, laž, strah, jeza, žalost, veselje, prevara, smrt…Ob pomoči pravljic se otroci spoznavajo in iščejo potrditve za svoja ravnanja. Spoznavajo življenje samo. Vsak otrok je osebnost zase, zato so tudi sporočila za vsakega drugačna. Pravljica se pripoveduje na preprost, vsakdanji način in od poslušalca ne zahteva ničesar. Ob pravljicah se otroci naučijo spoznavati temne in svetle strani življenja.

Ela Peroci: Moj dežnik je lahko balon

Po predstavljeni pravljici so se v njih prebudile podobne izkušnje in ideje o lastnem domišljijskem svetu. Pravljico so predstavili z risanjem scenosledov. Naslovi so bili: Z omaro na potepu, Leteča postelja, Čudežna preproga…Spoznali so, da se mnoge stvari ne dogajajo samo njim, ampak tudi drugim in da je večina problemov rešljivih.

Moj dežnik je lahko balon: Jelka je prvi klobuk podarila teti in usta so seraztegnila v širok nasmeh.

Obnova pravljice Punčka v travi

Oder kot pomočnik pri učenju socialnih veščin in samozaupanja v razredu

Učenci spoznajo, da je del prijetnega pogovora tudi to, da znamo zanimivo opisovati preproste in vsakdanje dogodke in okoliščine. Ljudje, ki tega ne znajo, kaj lahko postanejo dolgočasni in nezanimivi za druge.

Vsakdo izmed nas se kdaj znajde, da mora govoriti pred večjo ali manjšo skupino. Vsakokrat, ko učenci to izkusijo se okrepijo, pridobijo novo izkušnjo in bolj zaupajo vase. S kamišibajem se naučijo umiriti, dihati in usmeriti pozornost s sebe s pomočjo palčk na majhen oder.

Primer 3.

Maria Blazejovsky: Ema Pipifilipi

Ustvarijo domišljijskočutno predstavo književne osebe tako, da literarno besedilo dopolnijo z zunajbesedilno izkušnjo.

Učenci razmišljajo pred pravljico razmišljajo kdo so. Spoznajo galeba z imenom Ema Pipifilipi in z njegovo pomočjo brskajo po sebi in spoznavajo v čem so posebni.

Učenci so se zavzeto lotili izvedbe naloge. V začetku jim je bilo težko razmišljati o tem, da so lahko nekaj posebnega. Zanimivo je bilo, da so si med seboj tudi pomagali in tako izkazali spoštovanje različnosti. Sama sem želela z nalogo razvijati pozitivna čustva, razvijati in iskati močna področja, odpravljati strah in negotovost.

Posebna sem, ker znam z očkom zaigrati in zapeti veliko ljudskih pesmi.

Bogatenje besedišča in učenje pravopisno težkih besed pri urah dopolnilnega pouka

Primer 4.

Učenje in pisanje besed nagajivk mnogim učencem povzroča težave. Učimo jih v korakih. Pomembna je sproščenost, celovitost, s povečano aktivnostjo in uporabe desne in leve hemisfere možganov.

Tako smo pri urah dopolnilnega pouka spoznavali nove besede in jih opazoval, gibno uprizarjali, zapisovali z levo in desno roko. Na koncu so učenci izbrali besede, ki so jih likovno izrazili. Nagajive črke so zapisali z rdečo. Nekaj časa so likovni izdelki viseli na vidnem mestu v razredu. Po določenem času so učenci besede izbrali in jih zložili v kamišibaj oder.

Nekateri učenci so si vrstni red besed določili, drugim je bil izziv besede zložiti poljubno. Izdelali so naslov »Prijatelji besed« in namesto konca napisali »Se nadaljuje«. Nastale so zanimive zgodbe in pravljice. Velikokrat so res zanimivo izpeljali pripoved, da so ohranili smiselno nadaljevanje. Zabavali smo se. Na koncu smo nastale zgodbe zapisali in jih predstavili sošolcem. Učene besede so pravopisno pravilno zapisovali.

Eden izmed planetov v vesolju je bila tudi Zemlja.

ZAKLJUČEK

Ob vse večji uporabi tehničnih sredstev kamišibaj oder ponuja preprosto analogno alternativo. Obenem pa spodbuja komunikacijske veščine, krepi samopodobo nastopajočega, ustvarja priložnost za sprejemanje in spoznavanje drug drugega ter razvijanje strpnosti in empatije, ponuja možnost učenja primernega podajanja in sprejemanja kritike, nudi varen prostor preizkušanja pripovedovalskih sposobnosti, spodbuja branje in izražanje v smiselno zaključeno celoto, na sproščen in ustvarjalen način povezuje učence med seboj, ustvarja poligon drugačnih socialnih interakcij in spodbuja kreativnost in ustvarjalnost.

Če povzamem lahko Kamišibaj ponuja otrokom zabavo, izobražuje, vzgaja in spodbuja osebni razvoj.

LITERATURA

  1. BUDNAR, M.,DOLNIČAR, M., KOS A.,SKALAR, M.,ŠALI, B.,1979, Otroci s specifičnimi učnimi težavami v sodobni družbi, Ljubljana, Dopisna delavska univerza Univerzum
  2. DIVJAK ZALOKAR Z., 2002, Brez pravljice ni otroštva, Krško,GORA,s.p.
  3. ČRNIČ, B, HITI, Z, 1992,Vadnica za 6. razred, Ljubljana, Rokus
  4. Grath,H.,Francey,1996,Prijazni učenci,prijazni razredi,Ljubljana, DZS
  5. SAKSIDA, I.: Izhodišča in modeli šolske interpretacije mladinske književnosti. Trzin: Different, 1994.