Sigurni, sretni, suosjećajni na mreži

Tamara Gutić Filipović

Sažetak

Razvoj interneta omogućio je pristup informacijama i znanjima, osigurao sveopću povezanost i olakšao komunikaciju, ali i razvio situacije u kojima moramo biti oprezni. Popularne aplikacije za razmjenu poruka te razne društvene mreže u velikoj su mjeri zamijenile stvarne razgovore. Dok su mladi u razgovorima „uživo“ često sramežljivi, na internetu su mnogo slobodniji (Borić, 2020.). U tom osjećaju slobode nekada prekrše pravila mrežnog i općeg bontona, a pristojnu komunikaciju i „govor ljubavi“ zamijene onim manje pozitivnim, pa i govorom mržnje. S ciljem upoznavanja i najmlađih s tim pojmom, njegovim pojavnim oblicima i načinima prevladavanja, organizirana je radionica obilježavanja Dana sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi „Antun i Stjepan Radić“ Gunja. Sudionici radionice bili su učenici 5. a razreda pod vodstvom razrednice Tamare Gutić Filipović.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, govor mržnje, suosjećanje.

Uvod

Nekoliko tjedana prije planiranja radionice učenici 5. a razreda trebali su se složiti oko triju pojmova koji su, prema njihovom mišljenju, najvažniji u virtualnom svijetu, svijetu mobilnih i računalnih aplikacija. U digitalnom alatu „Mentimeter“ i prema ponuđenim pojmovima kao najbitnije odabrali su sljedeće: „sigurnost, sreća, suosjećanje“; a kao ono čega se najviše plaše pri susretu s društvenim mrežama naveli su neprimjerenu komunikaciju i „govor neljubavi“, kako su ga nazvali, a kojemu su svjedočili izravno ili su za njega čuli. Zato smo oko tih pojmova odlučili kreirati radionicu koju smo proveli 5. veljače 2024. godine na zajedničkom dvosatu. Cilj istoimene radionice bio je upoznati učenike s mrežnim bontonom, osvijestiti načine na koje učenici mogu biti povrijeđeni, prepoznati govor mržnje, razviti empatiju prema žrtvama internetskog omalovažavanja te navesti načine i metode kako postupiti kada se uoči neprimjereno mrežno ponašanje.

Koja su pravila lijepog ponašanja na internetu, a što je govor mržnje i kako ga prepoznati?

Nakon što su, pripremajući se za radionicu, u skupinama pročitali poglavlja knjige „Sigurni na internetu“ Nevena Borića (2020.), proučili predložene materijale u literaturi navedenih internetskih portala posvećenih sigurnosti na internetu, učenici od prikupljenih znanja, pripremljenih zapisa i „mini plakata“ za vrijeme radionice izrađuju „zidne novine“. Na zidnim su novinama prikazali i jedni drugima predstavili obilježja mrežnog bontona, naveli korisne primjere internetske komunikacije, ali opisali i neprimjerene internetske situacije i govor mržnje – što on podrazumijeva, kako ga prepoznati, koja ga zakonska regulativa prati i sl.

Slika 1. Zidne novine

Ugovor „Ne šalji dalje“

Učenici saznaju da će na radionici imati priliku pročitati i čuti nekoliko osobnih učeničkih priča o govoru mržnje na internetu koje smo, unazad nekoliko godina, prikupljali tijekom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Kratke priče anonimne su, no učenici potpisuju ugovor povjerenja, takozvani „Ugovor ne šalji dalje“, kojim obećavaju da pojedinosti osobnih priča neće nikome prepričavati, naknadno komentirati, objavljivati i sl.

Slika 2. Ugovor „Ne šalji dalje“

„Riječi mogu povrijediti“

Učenici slušaju i čitaju različite učeničke ispovijesti o govoru mržnje na internetu te objašnjavaju uočenu problematiku, pokušavaju se staviti u „tuđe cipele osjećaja“ i kritički raspravljaju, predlažu svoja rješenja problema.

(Prikupljene anonimne priče jesu ispovijesti učenika naše škole, no slične priče mogu se pronaći i u literaturi naznačenim priručnicima i materijalima za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.)

„Govor mržnje i govor ljubavi“

Učenici zatim sudjeluju u glumačkoj vježbi s pripremljenim natuknicama učeničkih priča. Podijeljeni su u skupine sastavljene od triju učenika. U sredini skupine učenik je koji nešto „objavljuje“. S jedne njegove strane sjedi učenik koji će navoditi uočene primjere „govora mržnje“, dok s druge strane sjedi učenik koji nosi natpis „govor ljubavi“. Prvi označeni učenik iznosi primjere negativnih komentara i primjedbi, dok drugi učenik iznosi pozitivne komentare, optimistična promišljanja, savjete zbog kojih se učenik u sredini može osjećati bolje. Cilj je vježbe osvijestiti kako se osjeća osoba u sredini i koliko je za sretan razvoj presudan pristup koji nije osuđujući, uvredljiv i diskriminatoran. Učenici jedni drugima daju savjete što učiniti i od koga potražiti pomoć ako se zateknu u nekoj od uloga ili im svjedoče. (Aktivnost je osmišljena prema sličnoj vježbi naziva „Mislim pozitivno“ priručnika „Emocije u razredu“, Živković, 2018.)

Slika 3. Glumačka vježba „Govor mržnje i govor ljubavi“

„Ispravimo nepravdu na Facebook zidu“

Sve uočeno i osviješteno učenici potom imaju priliku primijeniti u „ispravljanju nepravde“ – prvo na našem razrednom Facebook zidu (kartonski improvizirani zid), a danas-sutra i u svojoj internetskoj komunikaciji. Na zidu su istaknuti anonimni primjeri neprimjerenih, ružnih komentara na društvenoj mreži, također prikupljani godinama, na koje učenici ostavljaju svoje odgovore. Ispravljaju nepravdu – govor mržnje; daju pozitivne komentare, opominju one koji neprimjerenim komentarima čine elektroničko nasilje, pomažu žrtvi nasilja svojim savjetima.

Slika 4. Naš razredni Facebook zid

Facebook palčevi za usustavljivanje i vrednovanje radionice

Od načinjenih palica – dobro poznatih Facebook palčeva („like“ i „dislike“) i „oblačića“ komentara na našem Facebook zidu učenici sažimaju sve o čemu smo razgovarali, navode što im se u radionici posebno svidjelo, što je moglo biti bolje, daju svoje prijedloge za sljedeće obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Slika 5. Vrednovanje radionice Facebook palčevima i komentarima

Zaključak

Održana radionica obilježavanja Dana sigurnijeg interneta odlično je ocijenjena među učenicima. Sve aktivnosti, metode i sadržaji bili su primjereni učeničkoj dobi te poticajni za učenike koji su u raspravi bili vrlo srčani, toliko da su neke zaključke iznijeli i na trećem nastavom satu razrednika. Učenici su osvijestili što je potrebno za sigurnost i sreću na mreži, ali i da je internet mjesto na kojemu također moramo biti suosjećajni jer se iza internetske profilne sličice krije prava osoba s pravim osjećajima. Za poticanje empatije učenicima se posebno svidjela vježba nazvana „Govor mržnje i govor ljubavi“. Učenici su se složili da za pristup društvenim mrežama trebaju poštivati postavljena dobna ograničenja, a da u slučaju susreta s osobama koje neprimjereno komuniciraju, komentiraju, nešto uznemirujuće predlažu – trebaju obavijestiti roditelje ili učitelje. Nelagodne situacije mogu stvoriti strah i sram, naveli su učenici, no jasno su istaknuli da ih nikako ne valja držati u sebi, nego ih treba što prije prenijeti osobama od povjerenja i zatražiti pomoć. Time se postiže i sreća i sigurnost na mreži. Sve te zaključke „objavljene“ na zidnim novinama i razrednom Facebook zidu imali su priliku čitati i drugi učenici te učitelji Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ Gunja.

Literatura

1. Borić, N. (2020.). Sigurni na internetu. Rijeka: Leo commerce d.o.o.
2. Živković, Ž. (2018.). Emocije u razredu. Osijek: Pedagoška biblioteka.
3. https://www.dansigurnijeginterneta.org/index.php/materijali-i-savjeti/
4. https://www.medijskapismenost.hr/sigurnost-na-internetu/ (zadnje posjećeno: 5. veljače 2024.)

Poticanje prijateljstva

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Poticanje prijateljstva opisat ću načine kako poticati i njegovati dobre međusobne odnose. U želji da tako i bude odlučila sam da se ove školske godine pridružimo nacionalnom projektu Potičimo prijateljstvo u kojem je sudjelovalo više slovenskih vrtića i osnovnih škola. Kao koordinatorica projekta na suradnju sam pozvala više razreda iz naše škole. U sklopu projekta učenici su kroz slike, pisanje, fotografije ili stvaranje videa iskazivali razmišljanja o prijateljstvu, upoznavali se i povezivali kroz različite timske igre. Na ovu temu čitali smo i razne knjige, crtali srca i poklanjali ih jedni drugima. Utvrdili smo da su dobri međusobni odnosi temelj kvalitetnog života kako unutar škole tako i izvan nje. To je postalo još izraženije u epidemiološkoj situaciji kakva je bila ove i prošle školske godine. Ljubav, poštovanje i međusobni odnosi neraskidivo su povezani s prijateljstvom.

Ključne riječi: poticanje prijateljstva, dobri međusobni odnosi, timski rad, međusobna pomoć, suosjećanje.

1. Uvod

Projekt “Potičimo prijateljstvo” dio je šireg programa Škole suživota koji ujedinjuje projekte iz različitih područja održivog razvoja. Suradnji se je pridružila i naša škola. Svrha natječaja bila je potaknuti djecu na pozitivno razmišljanje o prijateljstvu i razvijanju dobrih odnosa s vršnjacima. U okviru ovog natječaja djeca su razmišljala o prijateljima i svemu što im je važno u odnosu na njih.

Prijateljstvo se može potaknuti i timskim radom. Timske aktivnosti bilo je zabavno voditi te u njima sudjelovati jer su pune izazova. Jednostavne igre pokrivale su teme društvenih vještina, komunikacije i upravljanja ljutnjom, a istovremeno razvijale samopouzdanje, grupnu povezanost, odnose i naglašavale važnost svakog člana skupine (Prgić, 2020.).

2. Aktivnosti za poticanje prijateljstva

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• literarnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• likovnim stvaranjem na temu prijateljstva,
• izvođenjem različitih timskih igara,
• čitanjem različitih knjiga na ovu temu,
• oblikovanjem izložbe i njezinom prezentacijom,
• međurazrednim povezivanjem (preko interneta),
• igranjem uloga…

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu prijateljstva (škola na daljinu)

U projekt sam uključila i roditelje, čime sam dodatno naglasila važnost međusobnih odnosa. Ono što mi je bilo važno je da je svaki učenik doprinio svoj udio konačnom proizvodu. Stvorilo se nekoliko prekrasnih pjesama, priča i misli na temu poticanja prijateljstva.

Slika 1. Pjesma o prijateljstvu Slika 2. Pjesma o poticanju prijateljstva Slika 3. Priča o prijateljstvu

2. 2. Izvođenje timskih igara u učionici (djeca su se vratila u školu)

S učenicima smo izveli nekoliko igara na temu upoznavanja i povezivanja, razvijanja suradnje i komunikacije, samopouzdanja, komunikacijskih vještina, upravljanja ljutnjom i vještina donošenja odluka. U nastavku vam predstavljam nekoliko igara.

Igra Pogodimo sličnosti

Cilj: Tražimo zajedničke točke učenika u razredu i brinemo za bolje međusobno povezivanje.

Opis igre: Skupinu učenika u razredu podijelila sam na manje skupine od oko šest članova. Svaka je skupina sjedila zajedno na mjestu odvojenom od ostalih skupina. S popisa sam im pročitala određenu izjavu. Naredila sam im da će ekipa koja će mi prva poslati jednog ili više svojih članova, koji odgovaraju mom opisu, dobiti bod. Primjerice, rekla sam im: U skupini potražite dvije osobe s istim slovom na kraju prezimena. U svakoj skupini članovi bi trebali međusobno raspraviti imaju li dva njezina člana isto slovo na kraju prezimena, a zatim mi ih brzo poslati. Prva skupina koja stigne do mene dobiva bod za svoj tim. Pobjednička skupina je ona s najvećim brojem bodova na kraju igre. Popis izjava: Osoba u vašoj skupini, koja je rođena najdalje od kraja škole; skupina osoba čije ukupna starosna dob iznosi sto godina; dvije osobe s istim datumom rođenja; skupina osoba rođenih u istom rodilištu, …

Broj učenika u razredu: barem 12

Igra Stvaralačko bojanje

Cilj: Sudjelovanje svakog pojedinca u zajedničkom projektu i zajednički rad skupine kao tima. Znamo da moramo u životu često prihvatiti pomoć drugih ako želimo biti uspješni. Ako neka osoba sama izgradi kuću, mora obaviti mnogo posla pa je ovo izuzetno težak zadatak. Međutim, uz pomoć cijelog tima ljudi, od kojih svatko doprinosi svojim sposobnostima, cijela se kuća može izgraditi vrlo brzo. Svaka je osoba dio slagalice i može ponuditi svoje talente u izgradnji cijele kuće. Kod ove aktivnosti svaka je osoba dio tima koji može lako izvršiti veliki projekt, pri čemu svaki pojedinac doprinosi svojim sposobnostima za stvaranje šire slike.

Opis igre: Svakome sam članu skupine dala flomaster ili bojicu druge boje i rekla im da kod ovog projekta mogu koristiti samo nju. Skupina mora napraviti sliku na kojoj su vidljive boje svih učenika. Ali svaka osoba može koristiti samo svoju boju (zamjena ili dijeljenje nisu dozvoljeni).

Veličina skupine: 4 – 12 članova

Polazne točke za raspravu: Je li to bio težak zadatak za skupinu? Zašto da ili zašto ne? Kako ste sudjelovali u skupini pri dovršavanju slike? Jesu li svi u skupini zadovoljni slikom koju ste nacrtali? Je li vam lakše raditi sam ili s drugima? Zašto je važno biti sposoban raditi s drugima kao član tima? (Prgić, 2020.).

3. Zaključak

Nakon provedenih aktivnosti svi smo bili zadovoljni. Utvrdili smo da je vrijedilo svakog truda. Učenici su se radovali zajedničkim dogodovštinama. To učvršćuje prijateljstvo, dok će nam naši zajednički trenuci ostati u lijepom sjećanju. Međutim, mnoga prijateljstva ostat će do kraja života. Zato želimo održavati iskrene međusobne odnose i prava prijateljstva.

Literatura

1. Jelen, N., Kurent, A. (2019). Naj. Ocean, d.o.o., Zagorje ob Savi.
2. Prgić, J. (2020). Najboljše timske igre za vsako skupino. Svetovalno – izobraževalni center MI, Griže.