Internet – moj virtualni svijet / I. dio

Ksenija Lekić

Uvod

U današnjem digitalnom dobu, pristup internetu je neizostavan dio svakodnevnog života, a digitalne tehnologije su postale osnovni alat u zabavi i obrazovanju, posebno među učenicima osnovnih škola. Sve veći broj učenika provodi značajan dio svog slobodnog vremena na internetu, istražujući, komunicirajući i konzumirajući raznolike sadržaje. Ovakvo ponašanje donosi i određene izazove, posebno kada je riječ o nedovoljnoj samodisciplini u istraživanju virtualnog svijeta, nedovoljno nerazvijenoj svijesti o potencijalnim rizicima i eventualnom nedostatku roditeljskog nadzora.

Pretpostavka je da broj djece koja koriste internet i društvene mreže u sve mlađoj dobi kontinuirano raste, a mnogi od njih nemaju adekvatan roditeljski nadzor ili pristup edukativnim resursima koji bi im pomogli razviti sigurnije digitalne navike.

Ovim istraživanjem dobit ćemo uvid u vrijeme koje učenici različitog uzrasta provode online te vrste aktivnosti koje preferiraju. Nadam se da će rezultati ovog istraživanja pružiti uvid u trenutno stanje digitalnih navika među učenicima OŠ Novska te poslužiti kao osnova za razvoj programa i inicijativa usmjerenih na edukaciju i podršku učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima.

Cilj je bio istražiti digitalne navike djece kako bismo bolje razumjeli koliko vremena provode na internetu i koje društvene mreže najčešće koriste. saznati kojim vrstama digitalnih uređaja imaju pristup, koje uređaje posjeduju, saznati koliko vremena učenici različitog uzrasta provode online te identificirati preferencije u korištenju društvenih mreža. Ovi rezultati će biti od pomoći u prilagodbi pristupa edukaciji o sigurnom korištenju interneta u skladu s potrebama i navikama različitih dobnih skupina.

Povratne informacije o njihovim online aktivnostima pomoći će u pružanju smjernica za roditelje i učitelje kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost.

Svrha istraživanja su povratne informacije o digitalnim navikama učenika, vremenu koje učenici provode na internetu, njihovu poznavanju i osobnom korištenju različitih društvenih mreža te razini podrške i sigurnosti koju im pružaju roditelji, odnosno učestalosti njihova nadzora.

Ključne riječi: navike, djeca, digitalne tehnologije, internet, društvene mreže, podrška, sigurnost.

Problem

Unatoč sve većem broju učenika osnovnoškolskog uzrasta koji puno vremena provode na internetu, posjećuju različite društvene mreže i često nemaju potreban roditeljski nadzor, postojeći resursi i programi usmjereni na edukaciju o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija često su nedostatni ili nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni. Nedostatak svijesti o potencijalnim rizicima online okruženja, poput cyberbullinga, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili izlaganja neprikladnom sadržaju, može negativno utjecati na dobrobit i razvoj djece.

Kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost, potrebno je istražiti i prikupiti podatke o njihovim digitalnim navikama.

Pretpostavke

1. Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.
2. Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.
3. Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
4. Učenici razredne nastave provode dnevno manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
5. Učenici razredne nastave na internetu više vremena provode igrajući igrice, a učenici predmetne nastave na društvenim mrežama.
6. Učenici predmetne nastave imaju više korisničkih račune na društvenim mrežama u odnosu na učenike razredne nastave.
7. Roditelji učenika razredne nastave češće provjeravaju aktivnost svoje djece na internetu.

Metoda prikupljanja podataka

Istraživanje je provedeno u sklopu provođenja projekta Dan sigurnijeg interneta 2024 od 2. do 9. veljače 2024. godine među učenicima od 2. do 8. razreda OŠ Novska.

Učenici koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike su ispunili anonimni anketni upitnik. U istraživanju nisu zastupljeni učenici 1. razreda jer se smatra da još uvijek nisu svladali čitanje s razumijevanjem i nisu dovoljno vješti u ispunjavanju online anketnog upitnika.

Za izradu anketnog upitnika korišten je MS Forms zbog sigurnog i jednostavnog pristupa te automatskog prikaza i analize podataka.

Primjer anketnog upitnika

Rezultati – analiza prikupljenih podataka

U istraživanju su sudjelovala 323 učenika OŠ Novska od 2. do 8. razreda koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike, 53% djevojčica i 47% dječaka.

Slika 1. Spol ispitanika

Slika 2. Ispitanici prema uzrastu i spolu

1. Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.

Slika 3. Dostupnost različitih digitalnih uređaja

Slika 4. RN – dostupnost digitalnih uređaja

Slika 5. PN – dostupnost digitalnih uređaja

Prema rezultatima, različiti digitalni uređaji su podjednako dostupni i učenicima razredne i predmetne nastave. Najviše koriste pametne telefone, 39% učenici RN i 36% učenici PN. Stavka „ostalo“ odnosi se na pametni sat.

2. Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.

Slika 6. Vlastiti digitalni uređaji

Slika 7. RN – Vlastiti digitalni uređaji

Slika 8. PN – Vlastiti digitalni uređaji

Prema dobivenim rezultatima ne postoji bitna razlika u posjedovanju vlastitih digitalnih uređaja među učenicima razredne i predmetne nastave. Pretpostavka da učenici razredne nastave imaju u svom vlasništvu većinom tablete, nije točna jer je razlika svega 2%, 54% u odnosu na 52%. Opremljenost digitalnim uređajima je podjednaka kod učenika mlađeg i starijeg uzrasta.

Mogući razlozi zbog kojih je opremljenost digitalnim uređajima mlađih učenika podjednaka u odnosu na starije učenike:

• Mlađe generacije su od malih nogu izložene digitalnim uređajima i tehnološkim alatima, što stvara veću prirodnu sklonost prema njima i često dovodi do veće upotrebe.
• Škole i obrazovni sustav često pružaju pristup digitalnim uređajima mlađim učenicima.
• Digitalna pismenost je ključna vještina za uspjeh u mnogim područjima, pa se stoga veći naglasak stavlja na pružanje prilika mlađim učenicima da steknu ove vještine putem upotrebe digitalnih uređaja.
• Roditelji mlađih učenika su već vješti korisnici digitalnih uređaja i skloniji su osigurati svojoj djeci pristup različitim digitalnim uređajima.
• Vršnjaci ih potiču na korištenje digitalnih uređaja i sve ranije počinju pratiti društvene trendove.

3. Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.

Slika 9. Učestalost korištenja interneta

Slika 10. RN – Učestalost korištenja interneta

Slika 11. PN – Učestalost korištenja interneta

Točna je pretpostavka da učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu. Svaki dan Internet koristi 69% učenika RN u odnosu na 89% učenika PN. Kod učenika RN je izraženije korištenje interneta samo vikendom, 10% u odnosu na 2% učenika PN. Stavka „ostalo“ su uglavnom komentari: „tak-tak“, „ne previše“, „nedovoljno“ i sl.

U 2. dijelu članka bit će prikazani ostali rezultati o provedenom istraživanju.

Literatura

1. Kliček, B., & Kovačić, M. (2019). “Sigurnost djece na internetu: uloga obitelji i škole.” Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
2. Đurić, K., & Šincek, D. (2017). “Sigurnost djece na internetu – izazovi za odgojno-obrazovni sustav.” Život i škola, 63(1), 23-37.
3. Čižmešija, J., & Strugar, I. (2018). “Kako poučavati o sigurnosti na internetu: iskustva učitelja u osnovnoj školi.” Informatologia, 51(3), 205-217.
4. Ljubin-Golub, T., & Jakopec, A. (2020). “Sigurnost na internetu: strategije prevencije i odgojna djelovanja u obitelji i školi.” Zagreb: Naklada Slap.

Na putu do Internet genijalca

Ksenija Lekić

Budi internet genijalac 2023 – 2026

Sažetak

U sklopu projekta „Budi Internet genijalac“ učiteljica Ksenija Lekić je s učenicima 4. A razreda Osnovne škole Novska provela edukaciju o mogućim prijevarama, sigurnosti i ponašanju na internetu. Nakon edukacije i provjere znanja uz prezentaciju „Pazi se prevaranata“, učenici su sudjelovali i u aktivnostima modificiranih radionica iz lekcije „Cool je biti dobar“. Aktivnosti su provedene na Satu razrednika i INA „Malci digitalci“.

Ključne riječi: internet, sigurnost, lažne stranice, lažne vijesti, osjećaji, empatija, tolerancija.

Uvod

Učenici 4. A razreda Osnovne škole Novska pripremaju se za svoje četvrto obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Od 1. razreda uče o pravilima ponašanja na internetu, što su osobni podatci, kome se mogu obratiti u slučaju dobivanja poruka nepoćudnog sadržaja, od koga mogu tražiti savjet i pomoć. Ove godine su se detaljnije educirali o mogućim prijevarama na internetu i kako ih mogu prepoznati.

Prezentacija „Pazi se prevaranata“

U sklopu projekta „Budi Internet genijalac“ učenici su na Satu razrednika aktivno sudjelovali u prezentaciji „Pazi se prevaranata“. Nakon ponavljanja osnovnih informacija i uputa o prepoznavanju lažnih mrežnih stranica i lažnih vijesti, s lakoćom su odgovorili na sva pitanja. Radi brže interakcije u odgovaranju na postavljena pitanja, dobili su ružičaste i zelene papiriće pri čemu je ružičasti papirić označavao netočan, a zeleni, točan odgovor.

Ali, reci to na lijep način

Na Satu razrednika su razgovarali o svojim osjećajima i tuđim postupcima koji su ih rastužili ili povrijedili. Navodili su primjere i pokušali pronaći način na koji mogu negativnu komunikaciju pretvoriti u konstruktivnu i pozitivnu. Uglavnom su razgovarali o negativnim komentarima koje su znali dobiti zbog svog izgleda jer ih u ovoj dobi to najviše pogađa. Pljuštali su dobronamjerni savjeti kako netko može smršaviti ili se udebljati, kako riješiti sukobe s bratom ili sestrom, kako ispraviti ocjene i sl.

Učenici su, anonimno, na papirić zapisali situaciju u kojoj su bili povrijeđeni, tužni i u kojoj se nisu dobro osjećali. Papiriće su stavili u kutiju, izvlačili i nudili moguća rješenja za navedeni problem. Cilj je bio izraziti mišljenje na pozitivan i lijep način, dati savjet ili upozoriti nekoga na problem bez vrijeđanja i ponižavanja.

Primjeri:

• Ošišaj tu glupu kosu! Stalno ti je na očima.
• Imaš lijep oblik lica, vjerujem da bi ti šiške baš lijepo pristajale, a i kosa ti više ne bi prekrivala oči.
• Baš si glupa za matematiku!
• Hoćeš li da ti objasnim ovaj zadatak? Vidjet ćeš, nije baš tako komplicirano.

Učenicima su se svidjeli preoblikovani, pozitivni, a često i jako duhoviti komentari.

Pazi na svoj ton

Ovu radionicu su počeli čitanjem rečenica, odnosno nekoliko riječi različitim tonom.

Primjeri:

STIŽU PRAZNICI
OBOŽAVAM MAHUNE
LIJEPO PJEVAŠ

Namjerno su izostavljeni rečenični znakovi i morali su ih prvo pročitati tako da istu rečenicu izgovore kao izjavnu, upitnu i uskličnu. Već im je poznato kakvim tonom i na koji način ih trebaju izgovoriti. Da bi vježba bila zanimljivija, morali su ih ponovno pročitati kao da se čude, zgražaju, ljute ili se nečemu dive. Ubrzo su sami počeli izmišljati vlastite primjere i proveli smo aktivnosti u parovima.

Jedan učenik ili učenica su drugome izgovarali iste riječi ili rečenicu različitim tonom. Nekoliko učenika promatrača, koje su iz šale nazvali „vijeće mudraca“, je podizanjem papirića pokazivalo kako zvuče te riječi. Ponovno su koristili ružičaste i zelene papiriće koji su u ovom slučaju označavali loše ili dobro ponašanje. Redovito su svoje osjećaje komentirali i učenici kojima su te riječi bile upućene. Izjavili su da su odmah prepoznali ružan ton obraćanja i da im, bez obzira što su znali da je to igra, nije bilo nimalo ugodno slušati. Nasmijala nas je djevojčica, koja je inače jako nježna i obzirna, nikako nije uspijevala uputiti riječi ružnim tonom.

Primjeri:

Videozapis „Pazi na svoj ton“

Interland – Kraljevstvo dobrote

Putovanje Kraljevstvom dobrote je bila posljednja aktivnost prije odlaska na prvi dio zimskih praznika. Učenici rado i često „posjećuju“ Interland i kroz igru postaju mali Internet genijalci. Trenutno se pripremaju za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta koji će obilježiti nizom novih aktivnosti i radionica.

Zaključak

Postavljanjem učenika u različite situacije i „tuđe cipele“ lakše im je shvatiti osjećaje drugih. Razvijaju sposobnost slobodnog verbalnog i neverbalnog izražavanja, empatiju i bolju komunikaciju. Kroz igru, u kojoj dolazi do izražaja njihova mašta i kreativnost, nenametljivo usvajaju nove sadržaje i vještine.

Literatura

1. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2022/07/Budi-internet-genijalac-kurikulum-2022.pdf