Internet – moj virtualni svijet / I. dio

Ksenija Lekić

Uvod

U današnjem digitalnom dobu, pristup internetu je neizostavan dio svakodnevnog života, a digitalne tehnologije su postale osnovni alat u zabavi i obrazovanju, posebno među učenicima osnovnih škola. Sve veći broj učenika provodi značajan dio svog slobodnog vremena na internetu, istražujući, komunicirajući i konzumirajući raznolike sadržaje. Ovakvo ponašanje donosi i određene izazove, posebno kada je riječ o nedovoljnoj samodisciplini u istraživanju virtualnog svijeta, nedovoljno nerazvijenoj svijesti o potencijalnim rizicima i eventualnom nedostatku roditeljskog nadzora.

Pretpostavka je da broj djece koja koriste internet i društvene mreže u sve mlađoj dobi kontinuirano raste, a mnogi od njih nemaju adekvatan roditeljski nadzor ili pristup edukativnim resursima koji bi im pomogli razviti sigurnije digitalne navike.

Ovim istraživanjem dobit ćemo uvid u vrijeme koje učenici različitog uzrasta provode online te vrste aktivnosti koje preferiraju. Nadam se da će rezultati ovog istraživanja pružiti uvid u trenutno stanje digitalnih navika među učenicima OŠ Novska te poslužiti kao osnova za razvoj programa i inicijativa usmjerenih na edukaciju i podršku učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima.

Cilj je bio istražiti digitalne navike djece kako bismo bolje razumjeli koliko vremena provode na internetu i koje društvene mreže najčešće koriste. saznati kojim vrstama digitalnih uređaja imaju pristup, koje uređaje posjeduju, saznati koliko vremena učenici različitog uzrasta provode online te identificirati preferencije u korištenju društvenih mreža. Ovi rezultati će biti od pomoći u prilagodbi pristupa edukaciji o sigurnom korištenju interneta u skladu s potrebama i navikama različitih dobnih skupina.

Povratne informacije o njihovim online aktivnostima pomoći će u pružanju smjernica za roditelje i učitelje kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost.

Svrha istraživanja su povratne informacije o digitalnim navikama učenika, vremenu koje učenici provode na internetu, njihovu poznavanju i osobnom korištenju različitih društvenih mreža te razini podrške i sigurnosti koju im pružaju roditelji, odnosno učestalosti njihova nadzora.

Ključne riječi: navike, djeca, digitalne tehnologije, internet, društvene mreže, podrška, sigurnost.

Problem

Unatoč sve većem broju učenika osnovnoškolskog uzrasta koji puno vremena provode na internetu, posjećuju različite društvene mreže i često nemaju potreban roditeljski nadzor, postojeći resursi i programi usmjereni na edukaciju o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija često su nedostatni ili nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni. Nedostatak svijesti o potencijalnim rizicima online okruženja, poput cyberbullinga, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili izlaganja neprikladnom sadržaju, može negativno utjecati na dobrobit i razvoj djece.

Kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost, potrebno je istražiti i prikupiti podatke o njihovim digitalnim navikama.

Pretpostavke

1. Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.
2. Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.
3. Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
4. Učenici razredne nastave provode dnevno manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
5. Učenici razredne nastave na internetu više vremena provode igrajući igrice, a učenici predmetne nastave na društvenim mrežama.
6. Učenici predmetne nastave imaju više korisničkih račune na društvenim mrežama u odnosu na učenike razredne nastave.
7. Roditelji učenika razredne nastave češće provjeravaju aktivnost svoje djece na internetu.

Metoda prikupljanja podataka

Istraživanje je provedeno u sklopu provođenja projekta Dan sigurnijeg interneta 2024 od 2. do 9. veljače 2024. godine među učenicima od 2. do 8. razreda OŠ Novska.

Učenici koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike su ispunili anonimni anketni upitnik. U istraživanju nisu zastupljeni učenici 1. razreda jer se smatra da još uvijek nisu svladali čitanje s razumijevanjem i nisu dovoljno vješti u ispunjavanju online anketnog upitnika.

Za izradu anketnog upitnika korišten je MS Forms zbog sigurnog i jednostavnog pristupa te automatskog prikaza i analize podataka.

Primjer anketnog upitnika

Rezultati – analiza prikupljenih podataka

U istraživanju su sudjelovala 323 učenika OŠ Novska od 2. do 8. razreda koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike, 53% djevojčica i 47% dječaka.

Slika 1. Spol ispitanika

Slika 2. Ispitanici prema uzrastu i spolu

1. Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.

Slika 3. Dostupnost različitih digitalnih uređaja

Slika 4. RN – dostupnost digitalnih uređaja

Slika 5. PN – dostupnost digitalnih uređaja

Prema rezultatima, različiti digitalni uređaji su podjednako dostupni i učenicima razredne i predmetne nastave. Najviše koriste pametne telefone, 39% učenici RN i 36% učenici PN. Stavka „ostalo“ odnosi se na pametni sat.

2. Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.

Slika 6. Vlastiti digitalni uređaji

Slika 7. RN – Vlastiti digitalni uređaji

Slika 8. PN – Vlastiti digitalni uređaji

Prema dobivenim rezultatima ne postoji bitna razlika u posjedovanju vlastitih digitalnih uređaja među učenicima razredne i predmetne nastave. Pretpostavka da učenici razredne nastave imaju u svom vlasništvu većinom tablete, nije točna jer je razlika svega 2%, 54% u odnosu na 52%. Opremljenost digitalnim uređajima je podjednaka kod učenika mlađeg i starijeg uzrasta.

Mogući razlozi zbog kojih je opremljenost digitalnim uređajima mlađih učenika podjednaka u odnosu na starije učenike:

• Mlađe generacije su od malih nogu izložene digitalnim uređajima i tehnološkim alatima, što stvara veću prirodnu sklonost prema njima i često dovodi do veće upotrebe.
• Škole i obrazovni sustav često pružaju pristup digitalnim uređajima mlađim učenicima.
• Digitalna pismenost je ključna vještina za uspjeh u mnogim područjima, pa se stoga veći naglasak stavlja na pružanje prilika mlađim učenicima da steknu ove vještine putem upotrebe digitalnih uređaja.
• Roditelji mlađih učenika su već vješti korisnici digitalnih uređaja i skloniji su osigurati svojoj djeci pristup različitim digitalnim uređajima.
• Vršnjaci ih potiču na korištenje digitalnih uređaja i sve ranije počinju pratiti društvene trendove.

3. Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.

Slika 9. Učestalost korištenja interneta

Slika 10. RN – Učestalost korištenja interneta

Slika 11. PN – Učestalost korištenja interneta

Točna je pretpostavka da učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu. Svaki dan Internet koristi 69% učenika RN u odnosu na 89% učenika PN. Kod učenika RN je izraženije korištenje interneta samo vikendom, 10% u odnosu na 2% učenika PN. Stavka „ostalo“ su uglavnom komentari: „tak-tak“, „ne previše“, „nedovoljno“ i sl.

U 2. dijelu članka bit će prikazani ostali rezultati o provedenom istraživanju.

Literatura

1. Kliček, B., & Kovačić, M. (2019). “Sigurnost djece na internetu: uloga obitelji i škole.” Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
2. Đurić, K., & Šincek, D. (2017). “Sigurnost djece na internetu – izazovi za odgojno-obrazovni sustav.” Život i škola, 63(1), 23-37.
3. Čižmešija, J., & Strugar, I. (2018). “Kako poučavati o sigurnosti na internetu: iskustva učitelja u osnovnoj školi.” Informatologia, 51(3), 205-217.
4. Ljubin-Golub, T., & Jakopec, A. (2020). “Sigurnost na internetu: strategije prevencije i odgojna djelovanja u obitelji i školi.” Zagreb: Naklada Slap.

Djeca u školama za djecu u bolnicama

Projekt CRVENIH NOSOVA

Emocionalna podrška i ljubav vrlo su bitne za zdrav razvoj svakog djeteta. No, što kada se dijete suoči s izazovima bolesti i svoje dane provodi u bolnici udaljen od svoje obitelji i prijatelja, daleko od zajedništva i veselja koje bi trebalo proživljavati? U takvim trenutcima bitno je pokazati im da nisu sami.

CRVENI NOSOVI klaunovidoktori već 14 godina posjećuju bolnice diljem Hrvatske i donose neizmjernu radost djeci na liječenju. Njihova glavna misija je uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i tužnim situacijama osjećaj radosti, sreće i optimizma. Dosad su donijeli osmjehe na više od 360.000 lica djeca i odraslih i posjećuju 124 dječjih odjela u 18 hrvatskih bolnica te 12 domova za starije i nemoćne osobe.

Projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“

CRVENI NOSOVI znaju koliko u teškim trenutcima znači samo jedan mali znak pažnje, pa su odlučili u proces uveseljavanja djece na liječenju uključiti i njihove vršnjake.

Projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ nastoji povezati školarce i svu djecu koja svoje vrijeme provode u bolničkom okruženju. Cilj projekta je poticanje razvoja empatije u dječjoj dobi kao temelj za budućnost ispunjenu međusobnim razumijevanjem i podrškom. Mala dječja srca puna su dobrote i suosjećanja, a podrška odraslih im pomaže da to izraze na najbolji način!

S druge strane, djeca koja se nalaze u bolnici mogu osjetiti povezanost sa svojim vršnjacima bez obzira na fizičku udaljenost. Ova inicijativa pruža im osjećaj prihvaćenosti i zajedništva unatoč izazovima koje moraju prebroditi.

Kako izgleda projekt?

Projekt se sastoji od razgovora učitelja s učenicima o emocijama općenito i onima koje se javljaju tijekom posjeta ili boravka u bolnici te uključuje i rješavanje kreativnog zadatka tijekom nastave. Školarci trebaju uložiti malo svog vremena, truda i talenta te nacrtati unaprijed zadane klaunovedoktore. Ti crteži uljepšavat će hodnike bolnica diljem Hrvatske tijekom ljetnih mjeseci i pokazivati svima onima koji se tamo nađu da mislimo na njih i da im želimo brz oporavak. Psihološka podrška koja se pruža na ovaj način može osnažiti one koji se nalaze na liječenju i dati im snagu u teškim trenutcima. Također, rješavajući ovaj kreativni zadatak, djeca postaju svjesnija svog okruženja te se uče zajedništvu i pomaganju drugima. Ovaj zadatak pruža mnogo mogućnosti razgovora s učenicima o pitanjima empatije, suosjećanja, bolesti i brige za druge.

„Izuzetno smo ponosni što smo kroz projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ napravili korak prema budućnosti prožetom empatijom, međusobnim razumijevanjem i podrškom. U prvoj godini projekta 2023. godine sudjelovalo je 40 osnovnih škola, a izložbe su krasile hodnike dječjih odjela u 11 bolnica diljem Hrvatske. Kroz cijelo vrijeme trajanja projekta naišli smo na iznimno pozitivne reakcije djece, učitelja, medicinskog osoblja, medija i opće javnosti.“, poručili su iz udruge CRVENI NOSOVI.

Kako se prijaviti?

Pozivamo sve škole zainteresirane za sudjelovanjem u drugoj godini projekta “Djeca u školama za djecu u bolnicama” da nam se pridruže u davanju podrške djeci u bolnicama. Zajedno učimo, zajedno rastemo, zabavljamo se i pomažemo si u teškim trenutcima!

Za više informacija i prijavu potrebno je javiti se na e-mail djecazadjecu@crveninosovi.hr. Projekt se provodi tijekom svibnja 2024. godine.

(e) Zaštita – pogled od 360°

Robert Bashforth, Senior Consultant Technological Innovation (UK)

Svi članovi našeg tima za IKT kurikulum, koji radi u okviru Bradfordskih inovacijskih centara su posebno obučeni u području online sigurnosti (mnogi su CEOP ambasadori i imaju najvišu razinu u programu 360°). Naš posao je pružiti podršku školskim timovima, lokalnim zajednicama i organizacijama osiguravajući svima uživanje u medijski i informacijski bogatom društvu kroz korištenje tehnologije, kao podršku učenju i radu na siguran i odgovoran način.

Suradnja sa svim dionicima sustava obrazovanja

Tim pruža podršku strateškim liderima, uključivši školsko vodstvo, u poslovima vezanim uz strategije, protokole, infrastrukturu i obrazovanje koji su im potrebni kako bi osigurali zaštitu i sigurnost na osobnoj, organizacijskoj i mrežnoj razini te zaštitu podataka. Podržavamo učitelje u kontinuiranim naporima da prenesu djeci važne poruke o sigurnosti u različitim situacijama i donesu informirane odabire pri procijeni informacija i opreznom postupanju s osobnim podacima, naglašavajući nužne vještine za učenje u trećem mileniju, koje su potrebne svim dionicima sustava obrazovanja. Također pomažemo učiteljima i profesionalcima da budu svjesni svoje online reputacije i profesionalnosti u digitalnom svijetu

IKT kurikulum omogućava roditeljima razumijevanje rizika kojima djeca mogu biti izložena te kako oni mogu učinkovito pomagati djetetu i nadgledati ga. Ohrabrujemo roditelje da pruže punu podršku sigurnosnoj politici škole i učine sve što mogu kako bi je uspješno ostvarili.

Pomažemo mladima u razvoju kritičkog mišljenja tako da budu sposobni vrednovati svoje korištenje tehnologija kod kuće i u školi, prepoznati rizike i razviti načine uravnoteživanja rizika i dobrobiti. Potičemo škole da uključe učenike prilikom određivanja i primjene školske sigurnosne politike. Također pomažemo ustanovama savjetima, tehničkim znanjem te treninzima iz područja sigurnosti, digitalnog profesionalizma i zaštite podataka.

Usmjeravanje, podržavanje i informiranje

Sve te grupe korisnika mogu zatražiti početnu “sigurnosnu provjeru” – (e)Safeguarding Health Check u trajanju od približno 2 sata. Bez obzira kakvo je početno stanje mi pomažemo školskom vodstvu pri identificiranju strategija, politika i protokola koji će im pomoći pri stvaranju cjelovitog plana kako bi njihova škola bila u tijeku “sigurnosnog putovanja”.

Preporučamo strateškom vodstvu stvaranje jasne strategije koja uključuje aktiviranje cijele ustanove na zaštiti sigurnosti: planiranje, prioritet, resursi, zadaci, odgovornosti itd. Pritom treba biti pripremljen niz odgovarajućih politika koje pokrivaju i pedagoško i tehnološko područje, primjerice: prihvatljivo korištenje mobilnih uređaja, komunikacija s javnošću, zaštita podataka i procjena rizika.

Trebaju postojati dosljedni, smisleni protokoli kojih su učitelji i učenici svjesni i provode ih. Protokoli trebaju pokriti područja objave i zaštite osobnih podataka, zaštite korisničkih imena i zaporki, izvještavanje o incidentima, uklanjanje zlonamjernih komentara na mreži, protokole procjene rizika itd. Uvijek preporučamo školi identificiranje mogućih rizika i odlučivanje koja razina rizika je prihvatljiva u njihovoj situaciji.

Svaka škola i organizacija treba imati sveobuhvatan plan obuke koji uključuje područja sigurnosti i zaštite u svim nastavnim predmetima i cjelovitom školskom životu. Plan stalnog profesionalnog razvoja trebao bi obuhvatiti cijelu školsku zajednicu – učenike, učitelje, roditelje te lokalnu zajednicu. U tom planu trebaju biti teme koje podižu razinu svijesti o sigurnosti djece, prevenciji nasilja, sextingu, digitalnim otiscima, korištenju društvenim mreža, internetskom bontonu, autorskom pravu, sprečavanju ovisnosti te tehničkim aspektima postavljanja mrežne zaštite, filtriranja, antivirusnih programa i programa za obiteljski nadzor.

Stalni profesionalni razvoj

Naš tim za IKT kurikulum stalno održava i priprema nove tečajeve, pruža informacije, daje savjete i upute na mrežnim stranicama Inovacijskog centra te u školama i institucijama. Kontinuirano razvijamo nove načine za širenje pozitivnih primjera i prenošenje znanja u školama našeg područja.

Svima preporučamo korištenje Southwest Grid for Learning (SWGfL) 360° online samoprocjene ili online kompasa, koji pružaju interaktivni i prilagođeni način školama za procjenu njihove sigurnosti i razvoj plana za poboljšanje. Naš tim im pritom može pomoći izradom procjenu škole te tako omogućiti školi dobivanje prestižne akreditacije.

Također preporučamo svim školama i organizacijama upoznavanje s CEOPovim sadržajima za djecu koji pokrivaju različite teme, kao što su: sigurnost na internetu, online nasilje, sexting i digitalni tragovi. Postoji još niz izvrsnih stranica kao što su Digizen, Childline , BBC te obrazovni sadržaji Common Sense Media čije sadržaje koristimo na radionicama.

Svi članovi našeg tima aktivno sudjeluju u raznim profesionalnim udruženjima i društvenim mrežama što nam omogućava stalnu informiranost o promjenama na području online sigurnosti. Ključno za naš uspjeh jer poticanje digitalnih vještina djece i mladih i njihovo uključivanje u promicanje online sigurnosti kao Digital Leaders, Cybermentors ili (e)Safety Ambassadors.

Smatramo se entuzijastičnim i kreativnim timom koji je strastveno uključen u učenje i inovacije i nikad ne zaboravljamo da nam internet i društvene mreže mogu omogućiti izvrsnu komunikaciju koja se može koristiti u pozitivne svrhe ako je utemeljena na oprezu, poštovanju i profesionalizmu

O autoru

Robert Bashforth je Senior Consultant Technological Innovation (Secondary) u City of Bradford Metropolitan District Council. Strastven je u vezi učenja u trećem mileniju i pruža stratešku podršku nizu škola na Bradfordskom području pomažući im u korištenju inovativnih tehnologija kojima potiču kreativnost i neovisnost učenika. Ranije je radio kao Learning Consultant for the Building Schools za the Future program te kao učitelj i menadžer u srednjoj školi.

Možete ga pronaći i na Twitteru @rbashforth