Dan sigurnijeg interneta 2021.

kristina_slisuric

Kristina Slišurić

Uvod

U OŠ „Matija Gubec“ Cernik tijekom cijele veljače, a posebno u drugom tjednu veljače kada se obilježava dan sigurnijeg interneta (drugi utorak u veljači), u okviru nastave informatike svi su učenici sudjelovali u mnogobrojnim aktivnostima koje su imale svrhu osvješćivanja važnosti promišljanja o svim radnjama koje poduzimamo kad smo online kako bi korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije bilo odgovorno, moralno i sigurno za sve.

U nastavku pročitajte koje smo aktivnosti proveli i pogledajte neke od radova učenika.

Ključne riječi: DSI 2021., sigurniji Internet, odgovornost, sigurnost, nasilje na internetu, cyberbullying.

Središnji dio

Učenici drugog razreda sudjelovali su u nekoliko aktivnosti. Na satovima informatike slika01upoznali su pojam interneta te osobnih podataka te uočili važnost nedijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama. Nakon odigranih igara u kojima su pokazali poznavanje osobnih podataka kao i igara u kojima sslika02u pokazali da znaju zaštititi svoje osobne podatke dobrim i sigurnim lozinkama (Interland – Toranj s blagom), učenici su slika03naučili važnost razgibavanja za vrijeme korištenja računala. Kako bi sami osmislili načine razgibavanja tijekom rada na računalu, učenici su zaposlili svoje prstiće i pokazali svoju kreativnost izradivši origami kocke na koje su nacrtali različite životinje i biljke, a koje su nosile poruke: Protegni se kao cvijetić, Skoči kao zeko, Trči brže od mačke i slično.
Brown Plain Collage Facebook PostTijekom druge aktivnosti u kojima su učenici komentirali različite moguće situacije nesigurnog ponašanja i opasnosti na internetu i upoznali prave načine reagiranja na iste, učenici su osmislili svoja pravila sigurnog ponašanja i ispisali ih na papire u obliku njihovih dlanova – Daj 5 za sigurni internet.
Sa svojom učiteljicom Natašom učenici su također na satu razrednika razgovarali o mogućim situacijama na internetu o kojima moramo promišljati te su tom prilikom izradili stripove.

slika05slika06

Učenici četvrtog razreda upoznali su digitalni svijet s Dabricom Darkom kroz interaktivnu računalnu igru. Tijekom igranja igre učenici su vježbali svoje vještine rada s tipkovnicom, ponovili su uređaje kojima možemo pristupiti internetu, a također su upoznali i emotikone kao način izražavanja svojih osjećaja u internetskoj komunikaciji. Modern Travel Plain Collage Facebook PostTijekom igre su se i razgibavali, a na kraju zaradili i prve digitalne značke i diplomu.
U posebnoj aktivnosti kojoj smo posvetili dva sata učenici su upoznali pojam i važnost lozinke (zaporke) te su usavršili vještinu smišljanja pouzdane, sigurne i pamtljive lozinke. Svoja su znanja nakon toga testirali igrajući računalnu igru Interland – Toranj s blagom.
Tijekom aktivnosti učenici su izradili i dva rada – papirnati poster i digitalni bedž.

slika08Učenici petih razreda savjete za sigurno ponašanje na internetu predstavili su stripom u obliku prezentacije jer su upravo naučili kako izrađivati multimedijalnu prezentaciju u Power Pointu.

slika09Učenici šestih razreda učili su o digitalnim tragovima, osvijestili su različite načine na koje mogu ostaviti svoje digitalne tragove na internetu, a kojih nisu bili svjesni te su naučili kako postoje i pasivni digitalni tragovi. Osvijestili smo i činjenicu kako tragovi na internetu mogu biti pozitivni i negativni te smo vježbali razlikovati ih i potruditi se ostavljati samo pozitivne tragove. Učenici su izradili digitalni rad u obliku Wordart grafike na temu pozitivnih digitalnih tragova.
Učili smo i o zaštiti računala i podataka na mreži te su tom prigodom učenici radili digitalne umne mape u alatu MindMup.
Učenici šestih razreda također su programirali i interaktivne igre u Scratchu koje su podijelili sa svojim prijateljima te ih međusobno igrali i provjeravali svoje znanje o sigurnosti na internetu. Zaigrajte ih i vi! (igra1, igra2)

slika10slika11

Interland je šestašima postala omiljena igra, a nakon što su svi dobili sve certifikate i dokazali da su na internetu mudri (štite svoj digitalni ugled, ostavljaju samo pozitivne digitalne tragove, paze s kim i kada dijele svoje osobne podatke – igra Pažljiva planina), oprezni (procjenjuju pouzdanost mrežnih stranica kao i istinitost pročitanog na internetu, razumiju moguće načine krađe identiteta i ispravnog reagiranja u slučaju da se nađu u datoj situaciji – igra Rijeka Java), sigurni (razumiju zašto je privatnost važna i kako je zaštititi, samostalno smišljaju sigurnu lozinku i razlikuju sigurne od nesigurnih lozinki – igra Toranj s blagom) i ljubazni (svojim primjerom pokazuju kako pomoći u virtualnom slika12svijetu osobi kojoj je pomoć potrebna, razumiju i prepoznaju dobro ponašanje na internetu – igra Kraljevstvo dobrote), natjecali su se tko će osvojiti više bodova u svakoj igri.  Cjelokupni kurikulum koji će učiteljima pomoći u odabiru odgovarajućih aktivnosti prema dobi učenika dostupan je na poveznici.

Učenici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u interaktivnoj i nagradnoj Potrazi za boljim i sigurnijim internetom koju su za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pripremili članovi udruge Suradnici u učenju.

Učenici osmih razreda izrađivali su različite digitalne radove u kojima su pokazali kako su vrlo vješti u planiranju i izradi digitalnih radova u različitim alatima, a također i poznavanje pojmova vezanih uz elektroničko nasilje i govor mržnje kao i ispravnog reagiranja u situacijama istog.

Oblici elektroničkog nasiljaPink and Grey Simple Mind Mapslika15Anti-bullying Poster

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježava se dugi niz godina i učenici jedva čekaju raznolike aktivnosti koje im svake godine tom prigodom pripremamo. Najviše vole sudjelovati u različitim nagradnim kvizovima i potragama jer kao i svi vole dobivati nagrade, ali sretni su i ako svojim radovima poučavaju druge, stoga se trude da njihovi radovi – digitalni i papirnati budu što bolji i zasluže svoje mjesto na izložbi u holu škole ili na web stranici. Provedenim radionicama i aktivnostima i ove školske godine učenici su usvojili mnoge ishode iz kurikuluma Informatike i očekivanja međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te su svojim izrađenim digitalnim radovima ostavili na internetu svoje pozitivne digitalne tragove.

Mediji i učenici

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika a i sve nas. Mediji postaju dio kulture. Nastava 21. stoljeća nezamisliva je bez medija. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Današnja djeca najviše su izložena utjecaju medija i njihovi se životi ne mogu promatrati bez prisutnosti medija. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, te imaju važnu ulogu u odgoju djece. Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju te na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Ključne riječi: medij, internet, sigurnost, cyberbullying.

Uvod

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je cyber nasilje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Korištenje se internetom danas smatra „ulaznicom u potpuni život”, i tko nije „medijski pismen” u opasnosti je da ostane isključen iz života na različitim razinama.

Digitalni mediji

Mediji su najširoj javnosti omogućili upoznavanje različitih oblika novih informacijskih tehnologija. Nova informacijska tehnologija može biti vrlo moćna, može obogaćivati svakodnevni život čovjeka ali i olakšavati određene segmente života. Pomagati u uspostavljanju odnosa sa svijetom. Mediji su važni za organizaciju iskustava i uvjeta učenja. U kurikulumskom modelu možemo ih označiti kao posrednike iskustava ili elemenata podražaja na temelju kojih dolaze određene reakcije. Ostvaruju se na svim strukturnim razinama kurikuluma, a posebice u sadržajima i organizaciji učenja i poučavanja. Prema Hrvatskoj enciklopediji termin medij označava svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. Prema Bognar i Matijević (2005), riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius) što znači srednji, u sredini, a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij).

Najstariji medij je sam čovjek, jer i čovjek koji prenosi informaciju je medij. Razvojem tehnologije kroz povijest, razvijali su se i različiti mediji. Osnovna zadaća je prenijeti informacije širem krugu ljudi. Iz tog razloga nazvani su masovnim medijima.

Masovni mediji su sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razvojem interneta prenošenje informacija, postalo je jednostavnije i dostupnije širim masama. Internet kao novi elektronski medij, obilježio je novu eru medija.

U odgojno obrazovnom sustavu danas sve više uključujemo razne medije; časopise, enciklopedije, TV emisije, računala. Osobito brz razvoj računalne tehnike doveo je do mogućnosti povezivanja svih izvora u cjelovit interaktivni sustav u kojemu učenik može u svakom trenutku doći do željene informacije. Zbog svoje karakteristike da se koristi više medija istodobno, takav sustav naziva se multimedijski. Uz primjenu naprednih audiovizualnih sredstava ima mogućnost generiranja virtualnog okruženja. U takvom nastavnom procesu učenik se opredjeljuje za sadržaje prema individualnim afinitetima, koji ga osposobljavaju za samostalno učenje.

Digitalni mediji u nastavi koriste se za olakšavanje učenja. Korištenjem medija učenje se želi ubrzati, racionalizirati, biti produktivnije i zanimljivije. U obrazovanju primjenjuju se od temeljnih podataka, igara za učenje, raznih nastavnih programa za učenje i vježbe, pokusa i simulacija kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruženja.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Sudionici istraživanja; učenici 4.b, 4.c i 4.d razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega (siječanj 2021.godine)

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega.

slika 1Medije koriste više puta dnevno (73%), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62%) za zabavu (75%).

Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6%).

U velikom postotku, čak 87% ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92%).

Slika 2Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8%) ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25%).

Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7%).

77% ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44% ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu.

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji.

Slika 3.

75% ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83% ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama.

90% ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58% ispitanika nije čulo za „Cyberbullying”.

S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52%.

S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti.

S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65% ispitanika se slaže u potpunosti.

Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Zaključak

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi, problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatura

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
  2. Bilić M.(2007). Digitalni mediji u obrazovanju
  3. http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-08%20Nadrljanski%20&%20Nadrljanski%20&%20Bilic,%20Digitalni%20mediji%20u%20obrazovanju.pdf
  4. Područja kurikuluma. http://www.kurikulum.hr/dokumenti-podrucja-kurikuluma/ zadnja posjeta: 10.1.2021.
  5. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, (18) 1, 5-32.

Sigurni internet u OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica

iva_MK

Iva Mihalic Krčmar

OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica svake godine obilježava dan sigurnijeg interneta pa smo to učinili i ovaj puta. Dan sigurnijeg interneta ne obiljažavamo samo jedan dan već kroz čitavu veljaču.

Ove godine učenici sedmih razreda napravili su dvije ankete, jednu na temu Društvenih mreža, a drugu općenitu o računalima i internetu te anketirali učenike od 5.-8. razreda. Rezultati su pokazali ono što smo i očekivali da je potrebna dodatna edukacija o ponašanju na internetu što ćemo napraviti idući tjedan, ali i tokom čitave školske godine.

Screen Shot 2016-02-23 at 15.05.19

Osim ankete, učenici su izradili i razne radove kojima će ostale učenike potaknuti na razmišljanje o ponašanju na internetu. Radovi su bili u raznom obliku: priče, slike, stripovi…, stavili smo ih na pano kako bi ostali učenici, ali i učitelji naučili ili se prisjetili raznih opasnosti koje vrebaju na internetu.

Izradili smo i mentalne mape kako bi još bolje objasnili pojmove kao što su: cyberbullying, netiquette, sigurnost na internetu i štetni programi.

Scan4 (800x582)Scan0228 (2) (800x570)Scan0228 (7) (800x568)