Učenici stvaraju sigurniji internet

Ivona Trtanj Šneler

Sažetak

Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4.godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni tragovi, Dan sigurnijeg interneta.

Inicijativa pokrenuta 2004. godine u sklopu projekta EU SafeBorders, a koju je mreža Insafe preuzela kao jednu od svojih najranijih akcija 2005. godine svake godine postaje sve značajnija prelazeći geografske okvire te se tako provodi u približno 180 država svijeta. Obuhvaćajući relevantne teme koje se tiču internetskog zlostavljanja putem društvenih mreža pa sve do osobnog digitalnog identiteta ( u javnoj domeni ), svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o trenutnim i  novonastalim internetskim problemima. Centri za sigurniji internet i Odbori za Dan sigurnijeg interneta ( Insafe ) dio su europske mreže centara za sigurniji internet (SICs). Svaki nacionalni centar pa tako i Hrvatski uz telefonsku liniju za pomoć također provodi kampanje podizanja svijesti i obrazovne kampanje te blisko surađuje s mladima kako bi im u što većem broju osigurao sudjelovanje u prostoru interneta s osloncem na pozitivne i negativne primjere iz prakse.  Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4. godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Aktivnosti učenika

U uvodnom dijelu koristili smo tematske bojanke koje su ispisanim porukama potakle učenike na promišljanje o odgovornom korištenju interneta:

• pazi se prevaranata
• čuvaj svoje tajne
• dijeli pažljivo
• tko pita ne skita
• cool je biti dobar

tako da su naučili kako upotrijebiti moć interneta za širenje dobrih vibracija, suprotstaviti se nasilju i prijaviti ga, prijaviti bilo kakvo ružno ponašanje prema drugima na internetu, izraditi jednostavnu i lako pamtljivu lozinku, prepoznavati istinite od lažnih informacija, uočiti znakove moguće prevare i krađe identiteta te zatražiti pomoć ako im nešto stvara neugodnost.  Također su shvatili koje su posljedice dijeljenja informacija s drugim osobama.

Glavni dio sata započeo je zajedničkim pregledom prezentacije „Digitalni otisak“ na domeni https://www.dansigurnijeginterneta.org nakon koje se razvila dinamična rasprava između učenika  potaknuta izvrsnim primjerom ostavljanja njihovih otisaka u pijesku koji je u ovom slučaju simbolizirao internet s tom razlikom da se tragovi ostavljeni u internet prostoru ne mogu jednostavno ukloniti.

Izvor fotografije: www.unsplash.com

Kako svaka pozitivna poruka najlakše dolazi do primatelja kroz igru i zabavu slušali smo pjesmu pod nazivom „Internet“ u izvedbi dječjeg zbora „Genijalci“.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Glavni dio sata završili smo online izazovom za učenike „Potraga za boljim internetom“ pomoću kojeg smo provjerili svoje znanje o sigurnijem internetu i stvorili pravu natjecateljsku atmosferu s obzirom da su najbolji sudionici imali priliku osvojiti atraktivne nagrade.

Projekt smo dovršili izradivši edukativni plakat na kojem su istaknuti savjeti za sigurnu uporabu interneta koji sada krasi zid naše učionice kontinuirano podsjećajući učenike na važnost njegove primjene i igrajući online igricu „Dabrica Darka otkriva digitalni svijet“. S velikom radošću svaki učenik dobio je diplomu za sudjelovanje.

Zaključak

Zahvaljujući ovom projektu i na temelju uočenog angažmana prikazanog od strane učenika evidentno je da se svjesnost o odgovornosti korištenja interneta kod učenika znatno podiže stvarajući sigurnije okružje za naredne generacije no isto tako naš razred svjestan je da moramo i dalje zajednički kontinuirano raditi na unaprjeđenju sigurnosti i svjesnosti korištenja interneta kako bi pomoću njega primili ono najbolje i aktivno sudjelovali u sprječavanju loših pojavnosti.

Literatura

1. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
2. https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/
3. https://ucitelji.hr/dabrica-darka-growing-up-on-a-safer-internet/
4. https://www.dansigurnijeginterneta.org/:
5. https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Internet patrola u našoj školi

Katarina Miloloža

Sažetak

Ove smo školske godine Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježili na drukčiji način od uobičajenog. Predavanja i radionice za učenike održali su učenici naše škole. Tijekom prvog polugodišta učenici su istraživali, prikupljali, pripremali i stvarali materijale koje su koristili za vrijeme izlaganja u radionicama. Obradili su različite teme o sigurnijem internetu koje su prilagodili dobi učenika. Učenici su se odlično snašli u ulozi učitelja-predavača, a dojmovi su ostalih učenika i učitelja nakon održavanja radionica bili vrlo pozitivni.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže

Uvod

Od ove školske godine učenici šestih razreda OŠ Ljudevita Gaja u Osijeku mogli su pohađati izvannastavnu aktivnost Internet patrola. Izvedbeni kurikul izvannastavne aktivnosti imao je za cilj poučiti učenike osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet, ali i kroz različite aktivnosti ovladavati prezentacijskim, komunikacijskim i digitalnim vještinama.

Odmah na prvim satima krenuli smo s dogovorima i aktivnostima za važan događaj, obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Zadatak je bio da učenici odaberu razred, osmisle temu i pripreme predavanje za ostale učenike u našoj školi.

U tjednu obilježavanja Dana sigurnijeg internet na satima Informatike ili Sata razrednika, Internet patrola posjetila je sve razrede u našoj školi te održala predavanja na temu sigurnijeg intereta.

Središnji dio

Izvannastavnu aktivnost pohađa šest učenika šestih razreda. Na uvodnom satu zajedno smo dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi tijekom godine. Kao smjernice za razgovor, koristili smo odgojno-obrazovne ishode kurikula Budi internet genijalac. Sljedećih nekoliko sati razgovarali smo i raspravljali o temama koje su učenicima zanimljive, ali i o onima koje učenike zabrinjavaju kada su u virtualnom svijetu.

Prvi zadatak učenika bio je odabrati razrede u kojima žele održati predavanje. Nakon toga birali su temu koju će obraditi u određenom razredu, skrbeći se o uzrastu učenika kako bi odabranim učenicima (i uzrastu) teme bile korisne i zanimljive. Sljedećih nekoliko sati učenici su prikupljali informacije, oblikovali prezentacije, kvizove, pohvalnice i različite radne listiće koje su koristili tijekom radionice. Teme koje su pripremali bile su različite.

U prvom su razredu učenice Petra i Lana pripremile predavanje na temu Korak po korak u svijet tehnologije. Razgovarajući s učenicima doznale su koliko učenici provode vremena na internetu, što najviše vole pregledavati te koje uređaje koriste. Učenice su savjetovale učenike koliko vremena mogu provoditi pred ekranima s obzirom na njihovu dob.

U završnom su dijelu sata učenici crtali ono što najviše vole raditi na internetu. U informatičkoj je učionici postavljena galerija radova koji su nastali na radionici, a koju svi učenici mogu pogledati.

Slika 1. Radionica u trećem razredu

U drugom su razredu učenici Roko, Mateo i Jozo učenike savjetovali kako sigurno koristiti internet te koje osobne podatke nikada ne trebaju ostavljati na internetu. Učenici su bili ponosni kada su na kraju sata dobili zahvalnicu za sudjelovanje na radionici.

Slika 2. Radionica u drugom razredu

U trećem i četvrtom razredu učenici su razgovarali o opasnostima koje se mogu dogoditi na internetu te kako postupati i kome se obraditi ako se to dogodi.

Slika 3.Radionica u četvrtom razredu

Društvene mreže i online izazovi bila je tema koja je u petim razredima pokrenula zanimljivu raspravu. Učenica Lana na satu je osim svojih, koristila edukativne materijale koje je pripremio Centar za sigurniji Internet (Online izazovi).

Učenici šestih razreda istraživali su kakve su navike korištenja interneta njihovih vršnjaka. Zanimalo ih je koje društvene mreže koriste, koliko vremena na njima provode, koje igrice vole igrati. U digitalnom su alatu MS Forms osmislili anketu te je podijelili s ostalim učenicima koji su odgovarali na pitanja.

Slika 4. Podjela zahvalnica za sudjelovanje na Danu sigurnijeg interneta

O sigurnosti i neobičnim situacijama na internetu, razgovarali su učenici sedmih razreda. Učenici su raspravljali kako sigurno online kupovati, kako prepoznati opasnosti na internetu te kako reagirati u neočekivanim situacijama.

Slika 1. Gledanje filma u osmim razredima

Za učenike osmih razreda pripremljeno je kino. Učenici su gledali dokumentarni film Fake Famous. U filmu je riječ je o društvenom eksperimentu koji uključuje tri neslavne osobe koje pokušavaju postati utjecajne osobe na društvenim mrežama glumeći slavu. U filmu se koriste taktikama poput kupnje sljedbenika i lažiranja luksuznog načina života te su učenici imali priliku vidjeti kako sve to izgleda s one strane ekrana.

Zaključak

Ovakav je način nastave zaista vrlo zanimljiv i poučan i za učenike i za učitelja. Komunikacija je učenika i sugovornika zbog sličnosti u godinama slobodnija, a primjeri koje su odabrali vršnjaci za vršnjake bliski su i jasni.

Učenici koji su izlagali u radionicama tijekom priprema učili su kako koristiti internet kao izvor informacija, koristeći provjerene i sigurne izvore. Koristili su različite digitalne alate kako bi stvorili materijale za sudionike radionica, a tijekom predavanja razvijali su svoje prezentacijske i komunikacijske vještine. Iako je trema bila prisutna prije održavanja svake radionice, nakon završetka radionice učenici su bili vrlo zadovoljni i sretni odrađenim izlaganjem. Provedena evaluacija pokazala je da su učenici vrlo zadovoljni izlaganjima, odabranim temama i predavačima.

Nakon završetka obilježavanja dana sigurnijeg interneta, Internet patrola nakon zimskih praznika priprema nova predavanja i radionice kako bi u svojoj školi obilježila Dane medijske pismenosti.

Literatura

1. https://petzanet.ucitelji.hr/
2. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2022/07/Budi-internet-genijalac-kurikulum-2022.pdf
3. Materijali koje je pripremio Centar za sigurniji Internet za obilježavanje dana sigurnijeg interneta 2023.

Posebnosti mjeseca veljače

Gabrijela Zečević

Sažetak

4. a razred Osnovne škole „Franjo Hanaman“ je zajedno sa svojom učiteljicom, veljaču 2021. godine obilježio sudjelovanjem u nizu različitih projekata. Iz svih projekata proizišli su rezultati kojima smo bili zadivljeni te smo ih rado podijelili na Etwinning platformi s drugim školama i projektnim partnerima. Veljaču obilježava mnoštvo zanimljivih projekata. Učenici su aktivno i veselo pristupili svim aktivnostima koje smo proveli. Svaki smo realizirani projekt oblikovali videouratkom, a potom ga podijelili na svojoj razrednoj stranici te na našoj Facebook stranici. Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta, Valentinovo, 100. dan škole te Dan ružičastih majica.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, Dan ružičastih majica, Valentinovo, 100. dan škole, nasilje, opasnost, društvene mreže, vršnjačko nasilje, ljubav, majka.

Uvod

Nizom različitih aktivnosti, učenici su najprije 9. veljače 2021. godine, obilježili Dan sigurnijeg interneta, pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“. Uz kreativne radionice, igru te izradom vlastitih avatara, obilježili smo ga na zanimljiv način. Učenici su osvijestili sve potencijalne rizike s kojima se mogu susresti na društvenim mrežama. Potom smo, 14. veljače, obilježili Valentinovo. Posvetili smo taj dan našim najstrpljivijim, najbrižnijim i najodanijim osobama – našim majkama. 21. veljače smo obilježili 100. dan škole odjeveni u stogodišnjake. 24. veljače 2021. godine, obilježili smo Dan ružičastih majica. Naš je razred odlučio doprinijeti obilježavanju i podizanju svijesti o vršnjačkom nasilju nizom različitih aktivnosti.

Dan sigurnijeg interneta

Pod motom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“ uz kreativne radionice, igru te izradom vlastitih avatara, obilježili smo Dan sigurnijeg interneta 9. veljače 2021. godine. Učenici su osvijestili sve potencijalne rizike s kojima se mogu susresti na društvenim mrežama. Najprije smo, u siječnju, izradili podlogu za igru „Čovječe, ne ljuti se“. Uz tu smo igru u timovima te board game pitanja ponovili prednosti interneta. Ujedno smo naučili kakav rizik sa sobom nosi korištenje društvenih mreža. Izradili smo i vlastite avatare pomoću alata „Avatar Maker“, s ciljem sprječavanja zlouporabe osobnih fotografija. Izradili smo razredni mobitel te pravila ponašanja na internetu. S ciljem sprječavanja elektroničkog nasilja unutar naše učionice, ona najvažnija pravila predstavili smo javnosti.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Valentinovo

14. veljače 2021. godine obilježili smo i proslavili Valentinovo. Ovaj smo dan posvetili našim majkama jer su majke jedine osobe na svijetu koje će nas uvijek paziti i voljeti na način na koji to nitko drugi ne može. Izgovorili smo „VOLIM TE“ na mnogim svjetskim jezicima. Cilj nam je bio da kroz naš video, jezik ljubavi dopre do svih majki ovoga svijeta. Video smo postavili na razrednu stranicu te na Facebook stranicu razreda i na taj način svojim našim majkama poželjeli sretno Valentinovo s najmoćnijom porukom i jezikom ljubavi. Za prijevod i izgovor riječi „volim te“ na svjetskim jezicima, služili smo se google prevoditeljem. Potom smo, za majčinu ljubav, dobrotu, strpljenje, brižnost i hrabrost izradili diplome u alatu Canva. Plastificirali smo ih i kao poklon ponijeli svojim majkama.

Ovdje možete pogledati video projekt.

100. dan škole

Naše planirane aktivnosti za obilježavanje 100. dana škole predstavili smo u alatu Microsoft Sway. Veseli 100. dan škole započeli smo na način da smo u školu došli odjeveni u stogodišnjake. Na početku smo pristupili izrezivanju i ukrašavanju vlastitih naočala, kojima smo se, nakon što smo ih stavili na glavu, priključili obilježavanju današnjega dana. Rješavali smo labirint čiji je put vodio kroz znamenke broja 100. Najbrži su i najuspješniji učenici, u rješavanju postavljenih zadataka, osvajali medalje. U sljedećoj smo aktivnosti, u tišini, nastojali procijeniti trenutak u kojemu je proteklo 100 sekundi. Ovaj zadatak učenicima nimalo nije bio lak. Ipak, jedan je učenik bio najbliži stotoj sekundi te je zaslužio medalju. U sljedećoj smo aktivnosti, nizom postavljenih pitanja i odgovora, pokušavali pogoditi zamišljeni broj učenika u rasponu od 1 do 100. Učenici sjede u krugu, dok jedan učenik sjedi u središtu kruga. Odabrani učenik treba zamisliti broj do 100 te ga napisati na papirić i predati učiteljici (zbog provjere točnih povratnih odgovora.) Učenici pokušavaju pogoditi broj koji je učenik zamislio. Dopušteno je postavljati pitanja poput: Je li broj jednoznamenkast, je li broj veći od 35, ima li broj u sebi znamenku 8, je li broj paran, itd. Smiju postaviti svako pitanje na koje se može dati odgovor “DA” ili “NE”. Ukoliko bi odgovor bio “DA”, učenik može ponovno postaviti pitanje. Ako bi odgovor bio “NE”, sljedeće pitanje postavlja sljedeći učenik. Ukoliko učenik prilikom pogađanja broja kaže broj koji nije zamišljen, ispada iz igre. Učenik koji pogodi broj, osvaja medalju.

U sljedećoj smo aktivnosti slagali puzzle na kojima su se nalazili zadatci množenja i dijeljenja. Cilj je, uz pomoć zadataka i rješenja, što prije složiti puzzle. Najbrži učenik osvojio je medalju. Sljedeća aktivnost sastojala se od navođenja gradova i naselja u Republici Hrvatskoj. Tijekom ove aktivnosti služili smo se geografskom kartom RH. Potom sam u učionici skrila 100 žumanjaka iz kinder jaja. U svakom se žumanjku krila riječ. Cilj je bio tijekom 10 minuta pronaći što više žumanjaka, a riječi iz žumanjaka pravilno rasporediti na ploči u stupce imenica, glagola i pridjeva. Pobjednik je učenik koji na kraju igre ima najviše skupljenih žumanjaka te na taj način osvaja sljedeću medalju. Pomoću aplikacije Aging booth izradili smo fotografije učenika postaranih za 40ak godina. Učenici su aktivnost proveli pomoću svojih tableta, a potom su fotografije postavili na Lino it ploču. Svi su učenici na kraju dana dobili diplomu za uspješnih 100 dana u školi. Poželjeli smo na kraju jedni drugima, sretne i uspješne preostale dane nastavne godine, u nadi da će i nagodinu, kada budu 5. razred, obilježiti 100. dan u školi, pametniji i godinu stariji.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Dan ružičastih majica

Posljednje srijede u veljači obilježava se Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day.

Pokret je nastao u Kanadi potaknut dirljivom pričom srednjoškolca koji je u znak podrške majci oboljeloj od raka odlučio doći u školu odjeven u ružičastu majicu, čime je postao žrtva nasilja.

U znak potpore, u pomoć mu je priskočila grupa dječaka koji su podijelivši ružičaste majice školom, odaslali poruku o važnosti tolerancije i nenasilničkog ponašanja. Njihova poruka uskoro je poprimila globalni karakter, a naš je razred odlučio doprinijeti obilježavanju i podizanju svijesti o vršnjačkom nasilju nizom različitih aktivnosti. Dan prije obilježavanja Dana ružičastih majica, izradili smo razredni poster te ga izvjesili na vratima svoje učionice. Na ovaj smo način najavili dan koji slijedi te nastojali potaknuti sve učenike naše škole na odijevanje ružičaste majice. Pogledali smo prigodne videozapise “Anti Bullying Animated Short Film Project” te videozapis “Dan ružičastih majica” kroz koje su učenici usvojili zbog čega se obilježava Dan ružičastih majica, kojim se danom kroz godinu obilježava, naučili smo razlike između nasilja, zlostavljanja i sukoba. Učenici su kroz razgovor iskazivali visok stupanj empatije i suosjećanja s žrtvama nasilja. U sljedećoj smo aktivnosti izrađivali Wordart natpise. Cilj je učenika bio pokazati kojim ljudskim vrlinama možemo pomoći žrtvama te na koji način im možemo pružiti podršku. Izradili smo i ukrasili ružičastom kremom muffine. Na ružičaste smo zastavice pisali poruke nenasilja te smo ih uz muffin, dijeliti učenicima naše škole. U sljedećoj smo aktivnosti stvarali zajedničke fotografije s jednoznačnom porukom. #nasiljeprestajeovdje Izradili smo i razrednu osobnu iskaznicu. Ukrašavali smo učionicu ružičastim balonima te porukama nenasilja na ružičastim majicama. Pomoću njih ukrasili smo razredni pano. Sudjelovali smo u kvizu na razini škole, u kojemu je učenik našega razreda osvojio 1. mjesto. Bili smo iznimno ponosni. Svoje smo poruke nenasilja podijelili i s ostalim učenicima naše škole putem Padlet ploče, koja se nalazila na ulazu naše škole. Zaključili smo da svako dijete treba osmijeh. Mi smo odlučili pružiti ruku i biti prijatelj. Na kraju smo dana rješavali i igrali igre koje smo samostalno osmislili u alatu Crossword puzzle i Daisy puzzle.

Ovdje možete pogledati video projekt.

Zaključak

Mišljenja smo kako smo sve projekte uspješno realizirali. Iz svakog smo projekta izdvojili i usvojili ciljeve zbog kojih su i provedeni. Učenici su svaki projekt povratno evaluirali pomoću semafora osjećaja. Većina je učenika svoju kvačicu za sve projekte stavila na zeleno polje semafora. Učenici su projektne aktivnosti dovršili u nadi da će ih i kroz sljedeće nastavne godine obilježavati te da će imati priliku svakom projektu pružiti vlastiti doprinos.

Literatura

1. https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/
2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/

YOUTUBE

1. https://www.youtube.com/watch?v=YyDJafzuUK4
2. https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=brcegY49Ji0

ADOBE SPARK

1. https://spark.adobe.com/video/Vm4nOwkU15lTP?fbclid=IwAR25DPlf8q1JKchSZzU6yk0sOcLXQVN5V7ECoeU_8pKeNvQhQ-scl5PnGCw
2. https://spark.adobe.com/video/MQOtkS5eBYG1f?fbclid=IwAR1oOuypt7KMUv4GQ0TVgMuRLKGKfeW-6hE8Hq2_OxFZm0AL-6G-JEKZwQU
3. https://spark.adobe.com/video/dEyQim3ia4rLn
4. https://spark.adobe.com/video/muUKfcnvZIFGr?fbclid=IwAR1tbuzfq6M10GShqOiKq0Ch3hghiB-V53fHcyAQzLd7ksqcvwvpZdJIIAg

Sigurniji internet

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2 dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Dan sigurnijeg interneta

u područnoj školi Lupoglav

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. b razreda Osnovne škole Stjepana Radića, područne škole Lupoglav obilježili su u utorak 8. veljače Dan sigurnog interneta 2022. u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Različitim aktivnostima učenici i učenice iznosili su svoja znanja i promišljanja o internetu, raspravljali i argumentirali što misle o internetu kao virtualnom prostoru u kojem odrastaju te u kolikoj mjeri je internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se uputilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te premda su još maleni i nekoriste sve njegove mogućnosti, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost.

Naše aktivnosti provela sam na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili poštujući epidemiološke mjere te smo kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojemu se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.

Debatom učimo

Učenike sam podijelila u dvije skupine prema stavovima i promišljanjima koja su iznosili te smo igrom argumentirali i raspravljali o tome je li Internet sigurno mjesto- jedna skupina pokušavala je stavovima opravdati Internet kao sigurno mjesto ako su dovoljno oprezni i ako poštuju pravila o sigurnosti u virtualnom svijetu dok je druga skupina zastupala stavove kako Internet nije sigurno mjesto, ne znaš što se i kada može dogoditi, nepredvidiv je i potrebno ga je koristiti u što manjoj mjeri. Debata je bila uvjerljiva i konstruktivna, a učenici su pokušavali opravdati svoje stavove te uvjeriti protivničku skupinu u ispravnost svog mišljenja temeljem činjenica i saznanja koje su iznosili.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su komentirali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Bilo je učenika koji su iznijeli misao kako su roditelji upućeni njihovo korištenje različitih društvenih mreža, no bilo je i onih koji su svjedočili o preuzimanju različitih aplikacija bez roditeljskog znanja, osobito aplikacije Snapchat. Taj sam podatak zapamtila te sam putem virtualnog roditeljskog sastanka izvijestila roditelje o saznanjima, pokušala ih približiti opasnost od interneta koji se u dječjoj dobi koristi bez nadzora te im prezentirala aplikaciju Family link kao moguć način kontrole i preuzimanja sadržaja i aplikacija.

Dan sigurnog interneta povezala sam sa sadržajima nastave Prirode i društva na kojoj smo učili i razgovarali o bontonu u digitalnom okruženju, važnosti pristojne komunikacije u digitalnom svijetu, čuvanju osobnih podataka, korisničkih imena i lozinki koje ne dijelimo s drugima. Osobiti naglasak dala sam razgovaranju s nepoznatim osobama te kako nipošto ne bi trebali dogovarati s njima bilo kakav oblik viđanja ili sastanaka bez znanja odrasle osobe od povjerenja. Razgovor sam usmjerila i prema Cyberbullingu koje je učestalo u raznim grupama, gdje učenici ponekada izdvajaju ili pišu ružne riječi nekome u grupi ili o nekome izvan postojeće grupe (Viber, Snapchat, Whatsapp, Facebook, Instagram, Twitter…)

Putem videa https://youtu.be/ln3G2FK3UWc razgovarali smo na temu Cyberbullinga i kako pomoći nekome tko to proživljava.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (slika 1- Koliko sam siguran online?) (slika 2-Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu. (Slika 2)

Sigurnost i zaštita na internetu

Nakon gledanja kratkog filma https://youtu.be/XjBtKowVGOQ, razgovarali smo o obitelji Središće te koliko u obitelji svakog pojedinog učenika roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta te vremenu koje učenici provode u digitalnom okruženju.

Ponavljalica

Sve o čemu smo danas razgovarali i saznali nešto novo, ponovili smo kroz krattki Powtoon film https://youtu.be/0jV5TO2jzUU . Djeci sam ponovila sa u slučaju bilo kakve nelagode, opasnosti ili lošeg iskustva koje dožive, važno je reći osobi od povrenjenja. Ako takve slučajno nema, uvijek može nazvati besplatno i anonimno 0800 606 606 https://youtu.be/zXxXfCbW0ss

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali.

Putem pametne ploče dostupne u učionici nekoliko učenika zaigralo je i Interland digitalnu igru.

Razvrstaj

Učenici su razvrstavali ponuđene pojmove ( datum rođenja, naziv škole i razred, informacija da smo na odmoru, lozinka za mail…) u tablicu ovisno koju informaciju dijele s kime. Ponuđeni su bili članovi obitelji, prijatelj/prijateljica od povjerenja, poznanici, susjedi, nepoznati ljudi. Kroz ovu aktivnost učenici su uvidjeli koje su to informacije i podaci koje dijelimo s drugima, i s kime točno, a koje su informacije privatne i ne dijelimo ih s drugim ljudima koji nam nisu bliski.

Pošalji poruku

U završnom dijelu sata učenici su pisali poruku svojim vršnjacima o sigurnom korištenju interneta. Poruku su pisali na nacrtanom ekranu računala i sve poruke smo izložili na vidljivo mjesto.

Učenicima sam na kraju podijelila i diplome za aktivno sudjelovanje u svim predviđenim aktivnostima.

Učenici su aktivno sudjelovali u realizaciji i obilježavanju Dana sigurnog interneta. Tema ih je jako zanimala te su reagirali na svaki poticaj. Putem igara, edukativnih filmova te samostalnim radom, uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo.

Zaključak

Učenici će stečena znanja i savjete koristiti u budućem korištenju interneta i to me izuzetno raduje. Približila sam Internet na jedan posve drugačiji način te ukazala na potrebu sigurnosti na njemu. Učenicima će virtualni svijet i dalje biti zanimljiv i privlačan, no bolje shvatljiv na zabavan, razumljiv i poučan način!

Korišteni materijali

1. https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
2. https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
3. https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo
4. https://youtu.be/0jV5TO2jzUU
5. https://youtu.be/XjBtKowVGOQ
6. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
7. https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
8. https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

Odgovorni i sigurni korisnici

Maja Hižman

Sažetak

Digitalna tehnologija i internet dio su svakodnevnice učenika, učitelja i roditelja stoga je važno poticati odgovorno, sigurno i primjereno korištenje digitalne tehnologije i interneta. Dan sigurnijeg interneta obilježili smo različitim aktivnostima na satovima informatike od 3. do 10. veljače. Posebnu pozornost posvetili smo društvenim mrežama, korištenju aplikacija za komunikaciju, kreiranju sigurnih lozinki te organizaciji vremena koje dnevno trošimo na upotrebu računala i interneta. U aktivnosti su bili uključeni i roditelji jednog trećeg i dva četvrta razreda.

Ključni pojmovi: internet, društvene mreže, aplikacije za komunikaciju, sigurne lozinke.

Uvod

Od kako se izvodi izborna nastava informatike u nižim razredima, svakodnevno sam u doticaju s učenicima čija je dobna granica od 7 do 10 godina, a gotovo svako dijete već u 1. razredu ima svoj mobilni uređaj. Uz to, dnevno provode više od dva sata na uporabu računala i interneta isključimo li potrebu korištenja u vrijeme nastave na daljinu. Digitalna tehnologija danas ulazi u vrh odabira „igrački“ za djecu, a da pritom roditelji i djeca znaju vrlo malo ili nedovoljno o sigurnom korištenju usluga koje nam internet omogućava. Planiranjem godišnjeg plana i programa početak veljače već je unaprijed rezerviran za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Aktivnosti u razredu

Aktivnosti obilježavanja provodim aktivno od 2010. kada sam po prvi puta dobila ulogu učiteljice informatike.

Učenici nižih razreda već su usvojili pojam interneta i upoznali što on nudi. Gotovo svi imaju svoje mobilne uređaje i aplikaciju Viber za što je jednim dijelom zaslužna i nastava na daljinu. Kada sam ih pitala znaju li koja je dobna granica za korištenje ove aplikacije i napomenula da još uvijek nemaju dovoljan broj godina bili su doslovno u čudu. Ali kako učiteljice? Mi to imamo na mobitelu, imamo i svoju grupu prijatelja u razredu! U razgovoru su mi otkrili kako na Viberu imaju samo svoje roditelje, bake, djedove, stariju braću i prijatelje iz razreda.

Uspješno su savladali slanje kratkih tekstualnih poruka dok neki vole slati veliki broj naljepnica i emotikona, posebno u grupne razgovore. Zaključili smo da takve radnje nisu na popisu poželjnih pravila ponašanja i dobro je idući puta razmisliti prije slanja. Svi znaju da se privatne fotografije i videozapisi na kojima su oni ne šalju u grupne razgovore ni ne objavljuju javno. Ne šalju ni fotografije svojih prijatelja ili obitelji. Iako mali, dobro su savladali pojam osobni podaci. Dobe li poruku od nepoznatog pošiljatelja neće odgovarati na nju i potražit će pomoć roditelja.

Pokazala sam im primjer snimljenog zaslona grupne komunikacije u Viberu i još jednom podsjetila na pravila ponašanja.

Iduća rasprava bila je usmjerena prema TikTok-u što kod djece izaziva ili veliko uzbuđenje ili reakciju „To je glupost!“ U trećem i četvrtom razredu doslovno sam izgubila riječ i samo slušala njihova iskustva. Od toga što su sve vidjeli, koji su poznati TikTokeri, kakvi sve izazovi postoje i posljedice koje oni donose. Bilo mi je drago kada su i sami zaključili da ova aplikacija nije primjerena za djecu. Ne zato što su mlađi od 13 već zbog sadržaja koji poziva na govor mržnje i izazove sa mogućim smrtnim ishodom.

Često na nastavi informatike spominjemo društvene mreže i YouTube. Nekoliko učenika spomenulo je svoje vlastite kanale na kojima objavljuje, kanali su privatni. Nije im bilo drago čuti da pripadaju u skupinu korisnika YouTube Kids. Još uvijek bi htjeli imati više godina nego što to trenutno imaju. Složili smo se kako je u redu pogledati sadržaje koje učitelji ili roditelji prethodno provjere, a samostalno istraživanje trebalo bi biti uz nadzor roditelja.

Pričali smo i o sigurnim lozinkama. Učenici su ispisivali primjere sigurnih lozinki na ploču. Lozinke su se sastojale od 8 do 10 znakova. Koristili su velika i mala slova, brojeve i posebne znakove. Najčešći znak koji su koristili bio je #.

Učenici trećeg i četvrtog razreda napisali su savjete odgovornog i sigurnog korištenja aplikacija za komunikaciju i društvenih mreža, a četvrti razredi još su izradili prikaz svojeg digitalnog traga uz pomoć online alata WordArt.com. Njihovi radovi dostupni su na virtualnom panou putem poveznice bit.ly/2022dsi

Te iste učenike i njihove roditelje uključila sam u online anketu. U anketi je sudjelovalo ukupno 43 učenika u dobi od 9 i 10 godina i 35 roditelja. Pitala sam ih koliko vremena dnevno odvoje na digitalnu tehnologiju i internet, koriste li Viber, TikTok i YouTube, objavljuju li svoje vlastite sadržaje, čitaju li njihovi roditelji poruke koje pišu te imaju li roditeljsku zaštitu.

Roditeljima sam postavila ista pitanja usmjerena prema njihovoj djeci. Za kraj sam ih pitala jesu li čuli za Dan sigurnijeg interneta. Na priloženoj slici pogledajte odgovor na pitanje.

Grafikon 1: Prikaz rezultata ankete

Rezultati anketa dostupni su putem poveznica:

https://bit.ly/Anketa_ucenici
https://bit.ly/Anketa_roditelji

Digitalni vodič za roditelje

Nakon svih aktivnosti provedenih u razredu, razgovora s učenicima i prikupljenih rezultata ankete, za roditelje sam pripremila kratki digitalni vodič. U njemu mogu pronaći osnovne informacije i savjete za sigurnije korištenje interneta i mobilnih uređaja. Do sadržaja mogu doći odabirom pojedine rubrike gdje sam im posebnu pozornost skrenula na rubriku Roditeljska zaštita. U rubrici mogu pronaći što je to roditeljska zaštita te preuzeti neke od besplatnih aplikacija za nadzor uređaja koje koriste njihova djeca. U vodiču mogu pronaći rezultate provedenih anketa i radove učenika. Iskoristila sam priliku i ukratko im prezentirala edukativne igre Dabrica Darka i Interland.

Slika 1. Početni izgled vodiča za roditelje

Prolistajte i vi pripremljeni vodič https://view.genial.ly/620157b636fc4b00183675b4

Zaključak

Rezultati anketa još su jednom potvrdili svakodnevno korištenje digitalne tehnologije i interneta bilo da je riječ o nastavi na daljinu ili slobodnom vremenu učenika. I roditelji i učenici korisnici su interneta. Roditelji kao odgajatelji susreću se s novim izazovima te smatram da je uključenost i jednih i drugih u ove aktivnosti bilo vrlo korisno i poželjno.

Razvijati svijest o primjeni digitalne tehnologije, posljedicama primjene, pravilima i odgovornostima koje ima svaki digitalni građanin zadatak je današnjeg društva počevši od učitelja, roditelja i djece kao budućih karika u jačanju ovih znanja i vještina.

Literatura

1. https://www.dansigurnijeginterneta.org/, učitano 4. veljače 2022.
2. Kurikulum Pet za net, https://petzanet.ucitelji.hr/, učitano 1. veljače 2022.
3. Suradnici u učenju, https://ucitelji.hr/, učitano 1. veljače 2022.

Virtualno predavanje za sigurniji internet

Tamara Ređep i Jasminka Belščak

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održan je virtualni skup u sklopu kojeg su u vidu predavanja prikazani rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole, zatim je prezentirano kako možemo prepoznati i spriječiti ovisnost o videoigrama i internetu te koji su to opasni izazovi na koje možemo naići na društvenim mrežama. Također je predstavljen eTwinning kao sigurno okruženje za učenike, primjeri uspješno provedenih eTwinnig projekata kao i projektne aktivnosti eTwinning projekta o klikolovkama koji se trenutno provodi.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, društvene mreže, opasnosti, klikolovke, eTwinning.

1. Uvod

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta učiteljica Jasminka Belščak u suradnji sa sustručnjacima iz područja edukacije nastavnog predmeta Informatike, pripremila je i organizirala virtualno predavanje “Sigurnost na internetu – Zajedno za bolji internet”. Predavanje je održano u utorak 8. veljače na Zoom platformi.

Slika 1. Predavači virtualnog skupa

2. Predavanja

Organizatorica ovog virtualnog skupa je nakon uvodne prezentacije o tome što je to Dan sigurnijeg interneta te općenito o važnosti njegovog obilježavanja  najavila predavanja koja su slijedila, a opisana su u nastavku.

Slika 2. Prezentacija o Danu sigurnijeg interneta

2.1. Rezultati istraživanja o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda osnovne škole – mr. sc. Tamara Ređep, učitelj savjetnik, I. OŠ Varaždin

Istraživanje o sigurnom korištenju društvenih mreža kod učenika viših razreda I. osnovne škole Varaždin provedeno je 2018. godine, a zatim ponovno 2022. godine s ciljem usporedbe prethodno dobivenih rezultata. Za potrebe oba istraživanja kreirani su online anketni upitnici, a svi odgovori ispitanika bili su anonimni. Rezultati pokazuju da su ranije učenici kao najviše korištenu društvenu mrežu odabrali Instangram, dok je trenutni odabir najvećeg broja učenika Snapchat.

Slika 3. Rezultati odabira društvene mreže

Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da učenici sve ranije počinju koristiti društvene mreže te da na njima provode sve više vremena. Također je vrlo zabrinjavajući porast odgovora učenika koji su potvrdili da su upoznali prijatelja preko društvene mreže, onih koji se dopisuju s nepoznatim osobama kao i učenika koji su se izjasnili da su doživjeli neugodnost na nekoj društvenoj mreži. Pozitivno je što i dalje kod velike većine učenika postoji povjerenje između njih i roditelja, ali i da se pridržavaju pravila kulturnog ponašanja na društvenoj mreži. Cjelokupno istraživanje dostupno je na mrežnim stranicama I. OŠ Varaždin.

2.2. Ovisnost o videoigrama i internetu – Valentina Hosnjak, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i ako ga možemo napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost. Ovisnost o internetu i ovisnost o videoigrama (koja je odnedavno na popisu bolesti Svjetske zdravstvene organizacije) globalno je raširena, a broj ovisnika svakodnevno raste

Slika 4. Ovisnost o video igrama

Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih su opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza, smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti, tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu, veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju). Roditelji mogu pomoći djeci tako da uvedu jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu, pratiti kako dijete koristi internet, biti primjer svom djetetu te poticati zdrave navike i stilove života.

2.3. Opasni izazovi na društvenim mrežama – Mislava Jonjić, mag. prim. educ., OŠ Petrijanec

Društvene mreže u virtualnom svijetu postale su sastavni dio života gotovo svakog pojedinca. Pri time trebamo osvijestiti da uz dobre strane, društvene mreže donose i one loše poput opasnih izazova. Nekritičko prihvaćanje sudjelovanja u takvim izazovima može dovesti do negativnih posljedica. Primjeri opasnih izazova su bacanje različitih predmeta na glavu, prouzrokovanje kratkog spoja punjačem mobitela, pretrčavanje ispred jurećeg vlaka, gutanje kapsule za pranje rublja ili dovođenje sebe u stanje nesvijesti te objava snimke tog čina. Adolescenti su rizična skupina jer ne mogu predvidjeti posljedice svojih akcija, a istovremeno traže podršku svojih vršnjaka kroz ispunjavanje izazova. Jedno od rješenja aktualnog problema je nadzor djetetove aktivnosti na društvenim mrežama što se može postići instalacijom aplikacija za nadzor uređaja. Međutim, najvažnije je voditi otvoren razgovor s djetetom kako bi naučilo razlikovati dobre od loših objava na društvenim mrežama.

Slika 5. Savjeti za roditelje

Razvoj kritičkog pristupa informacijama nužan je za boravak u virtualnom svijetu čime se dijete priprema za kasnije samostalno korištenje, a takav pristup treba njegovati od malena.

2.4. eTwinning – sigurno okruženje za učenike – Jasminka Belščak, mag. inf., učitelj savjetnik, OŠ Petrijanec

U današnje vrijeme djeci i mladima je na raspolaganju mnoštvo društvenih mreža i zajednica na internetu od kojih većina ne pruža adekvatnu zaštitu i sigurnost. Kao sigurno okruženje ističe se eTwinning platforma koja okuplja odgojno-obrazovne institucije iz 44 zemlje, a učenicima omogućuje uključivanje i sudjelovanje u raznim projektima. Najvažnije prednosti korištenja platforme su fleksibilnost, jednostavnost i sigurnost, a projekti se provode s zajedničkim ciljem: promicanje važnosti sigurnosti na internetu kroz suradnju, pretraživanje interneta i kritičko razmišljanje. Učenici OŠ Petrijanec kroz nastavu Informatike ove školske godine sudjeluju u nekoliko projekata: Financial literacy, Let’s grow together, OffLine OnLife Day, Safer Internet Day i Click smart with dart. Nedavno su dva završena projekta bila nagrađena Europskom oznakom kvalitete: 100. dan u školi i Može li Ozobot utjecati na razvoj kreativnosti učenika? dok je ovaj drugi projekt nominiran za eTwinning nagradu. Navedeni projekti predstavljeni su tijekom virtualnog predavanja.

Slika 6. Primjeri eTwinning projekata

2.5. Projekt o klikolovkama, Martina Kos-Grabar, mag. prim. educ., OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića Varaždinske Toplice

Klikolovka (eng. Clickbait) je vrsta dezinformacije – lažna poveznica, što znači da naslov, slika i tekst nisu međusobno povezani. Učenici se kroz eTwinning projekt Clikck smart with dart  upoznaju s pojmom clickbait-a, koriste razne digitalne alate ali i sklapaju nova prijateljstva s učenicima drugih škola. Također je cilj da usvoje primjereno ponašanje na društvenim mrežama, da mogu filtrirati dobar sadržaj od lošeg, da bolje razumiju problem dezinformacija, prepoznaju ga i pravilno reagiraju.

Slika 7. Logo projekta

Za vrijeme trajanja projekta učenici izrađuju i razmjenjuju mamce za klikove te analiziraju mamce za klikove drugih učenika. Razvijeni materijali i aktivnosti koristit će se za daljnje učenje te će biti objavljeni na mrežnim stranicama škola i TwinSpaceu projekta.

3. Zaključak

Ovim virtualnim predavanjima o aktualnim temama iz područja sigurnijeg interneta, željeli smo potaknuti sve korisnike interneta a posebno učenike i njihove roditelje, na promišljanje o važnosti pravilne uporabe interneta te učinkovite i odgovorne komunikacije u digitalnome okruženju. Obzirom na neophodnost provođenja kontinuirane edukacije iz područja sigurnosti i interneta, cilj nam je nastaviti s organiziranjem ovakvih skupova i u nadolazećim godinama te tako i dalje doprinositi boljem internetu.

Sigurnost u Graberju Ivanićkom

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. a razreda Osnovne škole Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom obilježili su 5. veljače Dan sigurnog interneta u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Putem različitih aktivnosti učenici su iznosili svoja znanja o internetu, raspravljali i argumentirali je li internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se podsjetilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te iako su još manjeg uzrasta, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost

Naše aktivnosti odlučila sam provesti na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili te kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojem se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be

Debatom učimo

Učenike sam formirala u dvije skupine prema stavovima koje su iznosili te pokušala saznati je li internet sigurno mjesto- afirmativna ekipa zastupala je tvrdnju da ako si dovoljno oprezan ne može se dogoditi ništa loše i internet je siguran, dok je negacijska ekipa zastupala stavove da nikada ne možeš biti u potpunosti siguran u virtualnom svijetu. Obje ekipe hrabro su zauzele svoje stavove te je debata bila vrlo konstruktivna, no negacijska ekipa ipak je bila uvjerljivija.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/HAKOM_BROSURAmala.pdf o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su jedni drugima predstavljali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Putem videa Sigurnost na internetu: Crvenkapica – 2. dio – YouTube razgovarali smo koliko je važno zaštititi privatne podatke te biti oprezan pri objavljivanju vlastitih, ali i tuđih fotografija.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (Slika 1. Koliko sam siguran online?) (Slika 2. Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu.

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internethttps://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021.

Putem tableta i pametne ploče dostupne u učionici nekolicina učenika zaigrala je i Interland digitalnu igru.

Razredni mobitel

U završnom dijelu sata učenici su izradili vlastiti mobitel kojem su dodali omiljene aplikacije kojima se svakodnevno koriste. U radu i aktivnostima pridružila nam se i studentica koja je bila na stručno pedagoškoj praksi.

Slika 3 i 4. Izrada mobitela

Slika 5. Mobitel           Slika 6. Zajednička fotografija

Učenici su aktivnostima bili oduševljeni i aktivno su sudjelovali u realizaciji. Njihove reakcije na aktivnosti pokazale su mi koliko ih ova tema zapravo zanima, iako su mislili da o tome već sve znaju. Kroz edukativnu igru i zabavu uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo. Igra i interakcija je najbolji put u toj dobi da se neka znanja usvoje.

Zaključak

Saznanja će učenici zasigurno primjenjivati u budućem korištenju interneta što me posebno raduje jer sam poučavanjem o ovoj temi ostvarila svoju obrazovnu, a posebice odgojnu ulogu učiteljice. Igrama i aktivnostima koje smo proveli u razredu pridonosimo stvaranju boljeg interneta na djeci zabavan, razumljiv i poučan način!

Svi naši radovi, YouTube materijali, digitalne igre koje sam izradila te fotografije dostupni su putem poveznice na Wakelet kolekciju https://wakelet.com/wake/NK6vu504fnugQ4T2G9nyu

Korišteni materijali

You Tube materijali:
https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=VuYQuUEaz8A&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=AEr0cU2VWeM&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo

Digitalne igre:
https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland
https://youtu.be/algknpUbXF0

Ne brini, možeš mi vjerovati!

Eva Slapnik

Tijekom razgovora s učenicima 5. razreda otkrila sam da ogromnu količinu vremena provode na internetu, na raznim društvenim mrežama. Razgovaraju jedni s drugima i druže se u udobnosti svoje sobe. Razgovaraju s vršnjacima koje poznaju i također s vršnjacima koje ne poznaju, također iz drugih zemalja. Učenici su mi s najvećom radošću i ponosom pričali o ljudima koje su upoznali i kako dijele mnoge zajedničke osobine. Na moje pitanje jesu li sigurni razgovaraju li stvarno sa svojim vršnjacima ili se netko samo pretvara da je sličan njima, svi su mi u jedan glas rekli da to sigurno. Ovaj me razgovor natjerao da pomislim da je potrebno razgovarati sa učenicima i pokazati im pitanje anonimnosti na mreži, a pomogao mi je slovenski film Gajin svijet.

Ključne riječi: društvene mreže, anonimnost, Gajin svijet i 5. razred.

Anonimnost na mreži daje nam mogućnost da se pretvaramo da smo bilo tko i nisu svi ljudi koje susrećemo putem interneta uistinu oni za koje se predstavljaju.

Zbog toga sam učenicima tijekom nekoliko satova pokazivala slovenski film Gajin svijet. U uvodu sam im rekla da ljudi na mreži ponekad nisu ono za što se pretvaraju da jesu. Većina mi se samo smješkala i mahala rukama, a neki su i razmišljali malo prije početka filma. Rekla sam im da zapišu sva pitanja ili razmišljanja koja bi mogli imati tijekom gledanja filma. Na kraju filma razgovarali smo o svim pitanjima i razmišljanjima.

Film Gajin svijet skreće pozornost na probleme s kojima se suočavaju djeca u modernom svijetu s jedne strane i njihovi roditelji s druge strane, jer govori o dilemama koje su dio našeg svakodnevnog života: razvod roditelja, otuđenost u obitelji i opasnosti na internetu i društevnim mrežama (Gajin svijet). Tema filma poziva na svijest o sigurnoj upotrebi interneta.

Slika 1. Gajin svijet
Izvor: https://www.kolosej.si/filmi/film/gajin-svet/

U filmu Gajin svijet vidjeli smo puno različitih situacija sa učenicima koje su povezane s internetom i na koje trebaju obratiti pažnju. Kompletne situacije predstavljene su i na stranici safe.si, koje je izvrsno mjesto koje podiže svijest o sigurnoj uporabi interneta i mobilnih uređaja za djecu, tinejdžere, roditelje i učitelje.

Atmosfera tijekom gledanja filma često se mijenjala u učionici. Učenici su se uživjeli u film, smijali se, bili zabrinuti i upozorili glumicu u filmu da ne radi ništa kako ne bi upala u nevolju. Mnogi su imali i suze u očima. Iz ovoga sam saznala da je većina učenika film shvatila ozbiljno i također razmišljali o onome što su vidjeli. Nakon gledanja filma, cijeli smo školski sat razgovarali o situacijama koje su učenici primijetili u filmu.

Razgovarali smo o lažnim prezentacijama u internetskoj chat sobi i informacijama o lažnoj agenciji za modele. Većini učenika cijela situacija u filmu nije izgledala pogrešno, rekli su da bi i sami povjerovali takvoj osobi i učinili isto što i Tea u filmu.

Neki su, međutim, polako počeli razmišljati da u stvarnosti stvari jednostavno nisu onakve kako se u početku čine na internetu. Zajedno smo razgovarali o raznim razlozima zašto neki ljudi koriste lažna imena na mreži. Najviše me iznenadila činjenica da učenicima to nije bilo ništa posebno i da sami ponekad koriste neistinite podatke na mreži. Zatim smo razgovarali o tome kako i na koji način stranci mogu uspostaviti kontakt s njima, kada mogu razgovarati s nepoznatim ljudima i kada bi trebali prekinuti komunikaciju s njima. Međutim, najveću smo pozornost posvetili tome što učiniti ako stranac zatraži osobne podatke, neprikladne slike ili ih na bilo koji način uznemirava. Većina se učenika začudila kad sam rekla da poslani osobni podaci, fotografije i videozapisi zauvijek ostaju na mreži i nikad zapravo ne nestaju. Ovu su činjenicu vrlo teško razumjeli. Rekli su da ne vide ništa loše u tome da stvari ostaju na mreži. Iz njihove izjave razvila sam razgovor o njihovim planovima i željama za budućnost. Svi su rekli što bi željeli raditi, gdje i kako bi željeli živjeti kad odrastu. Stoga sam ih pitala može li njihov potencijalni poslodavac na temelju njihovih podataka, fotografija ili videozapisa iz prošlosti razmotriti jesu li bili pogodan kandidat za posao i shodno tome ne zaposliti ih za nešto što su napravili u prošlosti. Ovim sam ih pitanjem natjerala da razmišljaju i međusobno razmjenjuju mišljenja. Razmišljali su i o tome kako bi njihovi roditelji i prijatelji reagirali na informacije ili fotografije. Nakon razgovora shvatili su da dijeljenje osobnih podataka, fotografija i videozapisa nije najprikladnije za ljude koje ne poznaju dobro ili ih uopće ne poznaju. Na kraju smo razgovarali o tome kome vjerovati, u slučaju da se netko od njih ili njima bliskih nađe u situacijama koje su se pojavile u filmu. Bilo mi je drago što su baš svi rekli da će se obratiti odrasloj osobi kojoj vjeruju. Najčešći su odgovori bili roditelji i učitelji.

Učenici su tijekom nastave bili izuzetno mentalno aktivni. Gledali su film, ozbiljno shvatili temu i sudjelovali u razgovoru sa svojim pitanjima, idejama i odgovorima.

Trenutno, kada djecu podučavamo na daljinu, postavljamo ih ispred računala na kojima se nastava odvija po nekoliko sati dnevno svakog radnog dana. Učenici petih razreda već su uglavnom dovoljno samostalni da samostalno prate nastavu i bez nadzora su roditelja. Većina roditelja je na poslu tijekom školskog vremena. Učenici završavaju nastavu i sve školske zadatke prije nego što se roditelji vrate s posla. Kao rezultat toga imaju puno vremena za druženje na mrežama putem interneta, jer se većina druženja preselila u virtualni svijet. Na taj način djeca mogu brzo upoznati različite ljude s kojima mogu bezbrižno, barem tako misle, razgovarati i dijeliti svoje osobne podatke i fotografije.

Drago mi je da sam ovu temu započela osobno, u školskim klupama, prije nego što su započeli s učenjem na daljinu. Sigurna sam da su dobro informirani o zamkama interneta i da će sada dobro razmisliti s kim razgovaraju i koje informacije o sebi će podijeliti s strancima.

Literatura

1. Gajin svijet. Preuzeto s https://gajinsvet.si/.
2. Gajin svijet. Preuzeto s https://safe.si/video/gajin-svet.

Tjedan sigurnijeg interneta

Ružica Filipović

Sažetak

U Osnovnoj školi Grigora Viteza u Zagrebu je održan Tjedan sigurnijeg interneta od 8. veljače do 12. veljače 2021. godine. Sudjelovali su učenici od 1. – 8. razreda koji su se upoznali s pravilima sigurnog korištenja Interneta i potencijalnim opasnostima koje vrebaju nesavjesne korisnike u različitim aktivnostima. Saznali su što je E-nasilje, koje su vrste i oblici e-nasilja, kako ga prepoznati, što napraviti ako se nađu u opasnoj situaciji i kako savjesno i odgovorno koristiti društvene mreže i različite chat roomove tijekom igranja online igara. Svoje znanje su provjerili u kvizu.

Ključne riječi: sigurniji Internet, DSI 2021, e-nasilje, cyberbullyng, društvene mreže.

Uvod

Ove godine se Dan sigurnijeg Interneta obilježavao 9. veljače 2021. godine. S obzirom da nemaju svi učenici tada informatiku, obilježili smo ovaj događaj cijeli tjedan. Tijekom tjedna su svi razredi nakon održane prezentacije u prvom dijelu sata imali svoju zadanu radionicu koju su po dogovoru napravili s digitalnim alatom po želji, a na kraju sata su rješavali kviz o Sigurnosti na internetu. Radove smo izložili u informatičkoj učionici i na školskoj web stranici.

Središnji dio

Prezentacija
U prvom dijelu sata su učenici poslušali prezentaciju o Cyberbullyngu i pravilima ponašanja na Internetu. Tijekom prezentacije su učenici, potaknuti primjerima s prezentacije, dijelili svoja iskustva koja su imali prilikom korištenja različitih društvenih mreža i chat roomova u online igrama. Nakon prezentacije su pogledali nekoliko videa o kojima smo raspravili kroz kratku debatu.

Radionice
Nakon odslušane prezentacije učenici su dobili zadatke za radionice podijeljene prema razredima. Svaki razred je radio plakat s određenom temom. Radionice po razredima su bile slijedeće:

5. razred – Elektroničko nasilje (općenito); Osnovna pravila za sigurno korištenje Interneta i društvenih mreža; Internetski superheroji predstavljaju pravila sigurnog korištenja interneta.

6. razred – Posljedice E-nasilja; Važni telefonski brojevi u slučaju E-nasilja; Siguran na internetu- strip.

7. razred – Žrtve E-nasilja; Internetski trolovi

8. razred – Počinitelji E-nasilja; Što mogu učiniti ako sumnjam na E-nasilje

Svoje radove za plakat su mogli izrađivati s alatom po želji, a najčešće su se koristili alati: Word, Canva, Power Point, Paint, Pixton, Kahoot i Book Creator. Unutar razreda su se dogovorili tko će odraditi koji dio zadane teme kako bi dobili jedan grupni plakat.

Prezentiranje radova

Nakon što su završili plakate, učenici su predstavili svoje radove. Oni učenici koji su izradili kviz na zadanu temu su tada postavili poveznicu unutar razredne grupe kako bi svi mogli odigrati. Plakate koje su izradili učenici od 5. – 8. razreda možete vidjeti na slijedećim slikama:

Slika 1. Sigurnost na internetu i društvenim mrežama     Slika 2. E-nasilje

Slika 4. Internetski superheroji             Slika 5. Posljedice E-nasilja

Slika 6.Važni telefonski brojevi             Slika 7. Strip – Siguran na internetu

Slika 8. Žrtve E-nasilja                 Slika 9. Internetski trolovi

Slika 10. Počinitelji E-nasilja                  Slika 11. Projekt Arachnid

Slika 12. Što mogu učiniti

Kviz za kraj

Nakon prezentiranja radova, učenici su odigrali kviz u alatu Quzzies kako bi provjerili što su naučili tijekom sata. Natjecali su se jedni protiv drugih, a svoje i suparničke rezultate tijekom igranja su mogli pratiti na projekciji.

Zaključak: Ove godine je za isplanirane zadatke bilo potrebno više vremena od predviđena dva školska sata i nisu sve grupe stigle odraditi prezentiranje radova i odigrati kviz pa ćemo aktivnosti odraditi na slijedećem satu. Dosta planiranog vremena je otišlo na aktivnu raspravu tijekom prezentacije u prvom dijelu sata i učenička iskustva s kojima su se susreli prilikom korištenja različitih društvenih mreža jer su na takvim platformama gotovo svakodnevno. Svi učenici su aktivno sudjelovali tijekom sata i rado su dijelili svoja dosadašnja iskustva na Internetu. Ono što sam mogla zaključiti tijekom prezentacije je da je trećina učenika po razredima bilo zatečeno nekim oblicima e-nasilja koje su smatrali „normalnim“ posebice na društvenim mrežama pa smatram da im je ova tema na satu informatike pomogla u boljem uočavanju i sprječavanju istog.

Literatura

1. Svi edukativni materijali su preuzeti sa stranice: https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/

Jesu li društvene mreže korisne u svakodnevnom životu?

Mila Ozretić

Osnovna škola “Split 3” se po prvi put službeno priključila nacionalnoj kampanji „Sigurniji internet za djecu i mlade“ te smo sve satove informatike 6.-8. razreda u tom tjednu posvetili edukaciji o sigurnijem i odgovornijem surfanju.

Isprva smo planirali aktivnosti usmjeriti na 6. razred, smatrajući ih dovoljno zrelima da shvate koje sve opasnosti na Internetu postoje. Za osmaše smo planirali debatu jer je u izvrsnoj korelaciji s Hrvatskim jezikom. Međutim, sasvim slučajno, tjedan prije obilježavanja Dana sigurnog interneta, dok sam upisivala sat u imenik, načula sam razgovor učenika i to 8. razreda. S nevjericom sam upitala koliko njih zna kako izgleda njihov profil „izvana“, nekome tko nije njihov prijatelj. U tom trenutku me pogledalo 10-ak glavica s veeelikim upitnikom….Nakon toga je uslijedio još jedan veeeliki upitnik s moje strane i kratak razgovor. A zatim vrhunac iznenađenja: „ Je’l to znači da i nas mogu drugi vidjeti kao što i mi možemo ući u profile učitelja i vidjeti sve što oni pišu i objavljuju?“

Učenici su znali da su nečiji (učiteljevi) profili nezaštićeni, ali nisu se zamarali time jesu li njihovi profili takvi!? Slijedi promjena plana obilježavanja dana sigurnog interneta u 8. razredu i uključivanje učitelja u edukaciju.

Krenimo ipak redom:

6. razred

Debata pod nazivom „Jesu li društvene mreže korisne u svakodnevnom životu?“

Učenici su nekoliko dana ranije podijeljeni na sudionike rasprave (2 grupe po tri učenika), sudce (4 učenika i razrednica), moderatora – mjeritelja vremena te publiku. Za početak su raspravljači imali najviše posla jer su se morali pripremiti i prikupiti argumente i za afirmacijsku i negacijsku stranu jer se tek netom prije rasprave odlučilo koju tezu će zastupati. Njihova dobra priprema je bila ključna za dobru reakciju i uključenje publike s pitanjima te su i sudci morali obrazložiti svoju odluku o pobjedniku.

Debata se održala na satu razrednika te su je učenici i razrednica ocijenili kao vrlo zabavnu i uspješnu.

Blok sat s temom „Sigurnost na društvenim mrežama“

Klasični sat s upoznavanjem opasnosti na internetu s naglaskom na društvene mreže. Zadnji dio sata je posvećen preporukama i objašnjenju postavki sigurnosti na vlastitom profilu.

7. razred

Analiza ankete o korištenju interneta i društvenih mreža u kojoj je sudjelovalo 100-ak učenika 6. do 8. razreda.

Blok sat s temom „Sigurnost na društvenim mrežama“, postavljanje sigurnosti vlastitog profila.

8. razred

Pristupivši im kao zrelijima, u prvom 8. razredu u nizu pokušala sam iskoristiti primjer i materijale pod nazivom „Six degrees of information“ predložene u Pogledu kroz prozor. Učenicima se koncept sata jako svidio:

• Kviz – koji lik iz filma Six degrees of informaton mi najviše sliči (malo prilagođena pitanja iz već ponuđenih materijala)
• Gledanje videa „6 degrees of information“
• Analiza i razgovor

Učenicima se jako svidio sat i rado su sudjelovali u razgovoru. Samoinicijativno su rekli da im je to najbolji sat informatike i očito je da su vrlo željni razgovora. Međutim svi učenici su se najviše poistovjetili s jednim likom iz filma.

Zaključak

Moj osobni zaključak iz svega je da u uzrastu 6.-8. razreda učenici društvene mreže, tj. Facebook još uvijek koriste donekle na bezazlen način i ne mareći previše za njih, što je na jedan način sretna okolnost, ali istovremeno u tom nemaru vreba opasnost.

Većina anketiranih učenika smatra da ne dijeli previše informacija o sebi, nema ekstrema koji većinu svojih društvenih aktivnosti provode preko mreže, ali česti su oni učenici koji su nesvjesni, lijeni i(li) nemarni te im je po pitanju edukacije najpotrebniji pristup da netko skupa s njima sjedne i postavi preporučenu razinu sigurnosti i privatnosti.

Putokazi kroz društvene mreže

Lidija Kralj

Primjeri korištenja različitih programa za društveno umrežavanje u obrazovanju postaju sve češći. No, uz prednosti stižu nam i nedostatci. Jesmo li svjesni pozitivnih i negativnih posljedica korištenja programa za društveno umrežavanje? Imamo li dogovorena “pravila igre” za njihovo korištenje ili se prilagođavamo situacijama kako dolaze?

Pravila igre

“Pravila igre”, odnosno školske politike ili možda jednostavnije “Pravila i upute za prihvatljivo korištenje” interneta, društvenih mreža i ostalih računalnih izvora trebala bi biti poznata unaprijed tako da svi korisnici budu svjesni situacije te mogućih posljedica. Nažalost, u Hrvatskoj su takva pravila vrlo rijetka, a njihovo donošenje i provođenje ovisi o učiteljima, ravnateljima i školi. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ne spominju se direktno, ali mogla bi biti dio kućnog reda škole ili etičkog kodeksa.

U nedostatku domaćih primjera pogledat ćemo kako su ta pravila odredila škole u Velikoj Britaniji, SAD, Kanadi i Australiji. U njihovim školama uobičajeno je da na početku školske godine učenici, roditelji, a i učitelji potpišu pravilnik o prihvatljivom korištenju (Acceptable Use Policy) te da roditelji daju (ili ne) suglasnost za korištenje nekih programa i objavljivanje učeničkih podataka (primjerice, fotografija, audio ili videozapisa na kojima su njihova djeca).

Na stranicama američkog Consortium for School Networking Initiative nedavno su objavljene suvremene, detaljne upute o tome što Pravila prihvatljivog korištenja trebaju sadržavati, uključivši i niz objašnjenja i konkretnih primjera iz škola. Neki od primjera su Bellingham School District te Dysart School District, koji u uputama za korištenje mikroblogova i društvenih mreža u obrazovanju daju savjete kako bi učitelji trebali koristiti mogućnosti tih programa, a da pritom budu profesionalni i ne ugrožavaju svoju ili učeničku privatnost. Jedan od vrlo prihvatljivih savjeta je da učitelji unaprijed isplaniraju koje programe će koristiti te da o načinima korištenja tih programa obavijeste roditelje, učenike te kolege u školi. Pročitajte i cjelovit sadržaj njihove Acceptable Use Policy and Procedures.

Simon Finch, savjetnik za internetsku sigurnost u svom blogu Thoughts on writing social media policy preporučuje učiteljima da prije korištenja programa za društveno umrežavanje naprave procjenu rizika kako bi osigurali dosljednost u korištenju tih programa. U toj procjeni trebali bi odgovoriti na pitanja:

• jesu li dostupne mogućnosti za zaštitu privatnosti?
• mogu li se komentari moderirati prije objavljivanja?
• je li program općenito prepoznat kao pouzdan?
• jesu li roditelji upoznati s namjerom korištenja tog programa u obrazovanju?
• postoji li odgovarajući sustav izvješćivanja?
• jesu li jasno određeni postupci u slučaju incidenta?

Filtriranje ili blokiranje

U našim školama CARNetov sustav za filtriranje sadržaja za osnovne i srednje škole onemogućava pristup pojedinim mrežnim adresama procjenjujući njihovu neprimjerenost prema kategorijama i ključnim riječima. Usporedite li taj sustav s inozemnim iskustvima primijetit ćete da škole u Hrvatskoj zapravo uživaju vrlo veliku slobodu korištenja online sadržaja, posebice u području programa za društveno umrežavanje. Odabir programa i načini korištenja u obrazovanju ostavljeni su na procjenu samim učiteljima, što je velika prednost, ali ujedno i velika odgovornost.

U Australiji su obrazovne vlasti u travnju ove godine dozvolile učiteljima korištenje programa društvenog umrežavanja u školama, ali za učenike je pristup i dalje blokiran (Facebook opened up to school teachers). U SAD-u je u školama pristup društvenim mrežama većinom potpuno blokiran pa je čak nemoguće otvarati stranice s običnim, školskim blogovima ili koristiti Twitter unutar školske mreže. Najčešće je dozvoljeno korištenje programa Edmodo – sigurne društvene mreže za učenike i učitelje.

Tiffany Della Vedova u blogu Using Social Media as Learning Spaces jasno objašnjava koje programe za društveno umrežavanje koriste za koje uzraste učenika te naglašava upute i pripreme koje je potrebno odraditi s učenicima prije nego li započnu koristiti sve te programe. Vjerujemo da biste se i vi složili s njenim stavom da programe koji propisuju minimalnu starosnu dob za korištenje (najčešće 13 godina) ne koristi s učenicima koji nemaju toliko godina.

Više informacija o tome kako američki učitelji razmišljaju o toj “preblokiranoj” situaciji možete pročitati na stranicama BannedSites koje su osnovane u svrhu uvjeravanja vlasti da je takva blokada pristupa online sadržajima ipak pretjerana.

Moj stav

Kao što ste mogli nazrijeti u prethodnim odlomcima, ja nisam pristalica blokiranja pristupa društvenim mrežama iz škola. Naime, društvene mreže dio su svakodnevnog života naših učenika i na nama učiteljima je da ih pripremimo za njihovo korištenje te da pozitivnim primjerima pokažemo sve njihove prednost za obrazovanje.

Smatram da se “plivanje” društvenim mrežama ne uči na programima za odrasle te da je učenike najbolje pripremiti u “plićacima” sigurnih društvenih mreža, primjerice eTwinninga ili Edmodoa u kojima smo sigurni da se djeca nalaze u dobrom društvu te da ih možemo zaštititi koliko god bude potrebno.

Dakle, na učiteljima koji se odluče koristiti programe za društveno umrežavanje u obrazovanju je odgovornost da dobro procijene koji program odgovara njima, njihovim učenicima i cilju koji žele postići.

I na kraju da završim u skladu s preporukama iz “Pravila prihvatljivog korištenja društvenih mreža” – sve napisano u ovom članku je moje osobno mišljenje i ne odražava stav institucija s kojima surađujem.

Nekoliko primjera Pravila prihvatljivog korištenja:

Jedini primjer iz hrvatske škole – OŠ Antunovac – Pravila ponašanja i uvjeti korištenja profila škole na Facebooku

Acceptable User Policy for Pupils’ Use of Hardware / Software at Leicester Grammar School

Acceptable User Policy, Trinity-Pawling School

Model acceptable use policy, Computer Crime & Intellectual Property Section – United States Department of Justice

Social Media Policy, NSW Government, Education and Communities

District 207 Board of Education Technology Policies

The Innovative Educator blog: World Simplest online safety policy, The World’s Simplest Social Media Policy u kojem Lisa Nielsen kritizira blokiranje pristupa online sadržajima

Nordstrom, Social networking guidelines, primjer uputa za poslovno okruženje, vrlo primjenjivo i za obrazovne stručnjake.

Napomena: Članak prenosimo sa stranica CARNetovog Webfestivala 2011 gdje je originalno objavljen.