Studijski posjet Sjevernoj Irskoj

Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“

Davor Šijanović

Stanovništvo Sjeverne Irske došlo je daleko od gladnih 1840-ih. Više ne šalju djecu u rudnike i slično. No, još uvijek imaju podijeljeno društvo koje svoju podijeljenost najviše osjeti u školskom sustavu iskorištavajući prednost povlaštenih i dijeli djecu, često nepovratno, od mlade dobi – u nekim slučajevima u obrazovni ekvivalent drugog planeta.

Sjeverna Irska ima složenu obrazovnu strukturu s nizom različitih tijela uključenih u upravljanje i administraciju. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Sjevernoj Irskoj je odvojeno. Čak 93% školske djece pohađa ili protestantsku ili katoličku školu, dok je preostalih sedam posto škola, mjesto koje pohađaju djeca bez obzira na svoje religijsko opredjeljenje. Veza između vjerskog i zajedničkog identiteta i škole toliko je jaka da je poznavanje škola koju učenik pohađa dobar pokazatelj vjerske denominacije djeteta. Protestantska djeca pohađaju državnu ili kontroliranu školu dok katolička djeca pohađaju škole pod nadzorom tzv. Vijeća za održavanje katoličkih škola (CCMS). Opozicija integriranom obrazovanju ima svoje korijene u formiranju države Sjeverne Irske 1921. godine. Prvi ministar obrazovanja u državi, Lord Londonderry želio je uspostaviti integrirani sustav osnovne škole, ali protestantske i katoličke crkve žestoko su se bavile kampanjom za odvojeno obrazovanje.

Danas, 2017.godine u Sjevernoj Irskoj postoje tri modela obrazovanja:

1. potpuno odvojeno (katoličko ili protestantsko),
2. integrirano (INTEGRATED SCHOOLS)
3. zajedničko obrazovanje (SHARED EDUCATION)

Integrirano obrazovanje bilo je velika novost u irskom obrazovnom sustavu. Lagan College, prva integrirana škola u Sjevernoj Irskoj, otvorena je 1981. godine i imala je svega 28 učenika te je bila jedino mjesto u Sjevernoj Irskoj gdje su nastavu zajedno pohađala katolička i protestantska djeca, danas je moderna srednja škola s 1300 učenika. U zadnje vrijeme sve veća pozornost posvećuje se zajedničkom obrazovanju (SHARED EDUCATION), jer je 2014. godine (Education act – Northern Ireland – 2014, The Education authority, chapter 12) donesen zakon u kojim se navodi: „Dužnost je vlasti (u mjeri u kojoj se njezine ovlasti šire) poticati, olakšavati i promovirati zajedničko obrazovanje“.

Kako to izgleda, mogli smo se uvjeriti zahvaljujući projektu pod nazivom: „Education in divided societies: Developing and researching shared education in the Republic of Macedonia, Bosnia and Herzegovina, and Croatia“ u sklopu kojeg smo 3 dana boravili u prijestolnici Sjeverne Irske, gradu Belfastu. Gradu koji na sam spomen izaziva asocijaciju na Sjevernoirski sukob, poznat pod nazivom The Troubles. U 30 godina sjevernoirskog sukoba poginulo je više od tri i pol tisuće ljudi. Krvavi obračuni na ulicama Belfasta zaustavljeni su 1998. godine, tzv. “Good Friday Agreementom”, no podjele između katolika i protestanata i danas su prisutne. Najbolje se to vidi u zapadnom dijelu grada, između katoličkog Falls Roada i protestantskog Shankill Roada. Ograda (THE PEACE WALL) između Fallsa i Shankilla dio je projekta tzv. zidova mira koji su postavljeni još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. 15 metara visoki zidovi skoro 50 godina razdvajaju katolike, koji se smatraju Ircima, i protestante, koji će za sebe reći da su Britanci. Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“ je projekt financiran od britanskog ekonomskog i socijalnog istraživačkog vijeća (ECONOMIC AND SOCIAL RESEARCH COUNCIL-Shaping society). Nositelj projekta je Queen’s University Belfast, Sjeverna Irska, dok su partneri Centar za ljudska prava i rješavanje sukoba Skoplje, Makedonija, Sarajevska škola za znanost i tehnologiju, Bosna i Hercegovina i Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska. Iz Republike Hrvatske pozvano je deset osoba: prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, Ivana Biljan, Aneta Lalić, Ivana Milas, Lana Pehar, Lana Mayer, Margareta Jelić, Nikolina Stanković, Zoran Konjević i ravnatelj Gimnazije Vukovar Davor Šijanović koji je pozvan kao predstavnik škole u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu kako bi iznio svoja iskustava u radu škole i obrazovnog sustava koji je uspostavljen u hrvatskom podunavlju nakon mirne reintegracije u ratnim sukobima 1991. godine.

Što se tiče školstva….očekivanja i nastojanja su velika…nove generacije trebaju donijeti promjene.

Škole u Irskoj podijeljene su na 4 stupnja:

• First Level – Primary Schools,
• Second Level – Secondary Schools (do državne mature – Leaving Cert), Further Education – Post Leaving Cert, Apprenticeship Training, Private Business Schools
• Third Level – Universities, Institutes of Technology. Osnovne i srednje škole u Irskoj mogu biti privatne (Private) koje se plaćaju, ili javne tj. nacionalne (Public, National), koje su besplatne. Većina ih je vezana uz Katoličku, Irsku portestantsku (Church of Ireland) ili neku drugu crkvu, malo ih je koje su potpuno nevezane (non-denominational) uz crkvu. Neke škole u Irskoj su samo za dječake, neke samo za djevojčice a neke su miješane.

Drugog dana seminara posjetili škole u Belfastu i bližoj okolici u kojima smo se iz prve ruke uvjerili kao funkcioniraju tri modela obrazovanja u Sjevernoj Irskoj.

Škole koje smo posjetili su slijedeće:

Parkhall primary school, Parkhall integrated college (junior school), Parkhall integrated college (senior school) i St. Nicholas’ primary school (shared education). U navedenim školama imali smo priliku vidjeti kako se provodi nastava zajedničkog obrazovanja gdje učenici dviju ili više škola zajednički slušaju određene predmete ili rade na zajedničkom projektu. Roditelji na početku svake školske godine potpisuju suglasnost za sudjelovanje njihove djece u zajedničkom obrazovanju. Sve je unaprijed isplanirano kurikulumom. Neke škole provode ovakve aktivnosti jednom tjedno, neke jednom mjesečno, dok neke od njih provode obveznih šest susreta godišnje. Osnovna škola St. Nicholas’ (katolička škola) nalazi se u dominantno protestantskom dijelu Belfasta. Iz slika se može primjetiti kako je škola i danas okružena viskom ogradom sa šiljcima koji podsjećaju na ne tako davnu prošlost. U razgovoru s ravnateljima škola i voditeljima programa „shared education“ doznali smo kako je sport izvrstan primjer zbližavanja katolika i protestanata. Interesantno je bilo čuti kako je nogomet pod nazivom: „Gaelic football“ do prije samo nekoliko godina bio isključivo vezan za katoličku zajednicu, dok u današnje vrijeme postoje nastojanja uključivanja i protestanata u ovu vrstu sportske igre.

U usporedbi sa hrvatskim školskim sustavom, u Irskoj djeca brže i ranije nauče čitati i pisati, dok se svi ostali aspekti kurikuluma do kraja škole otprilike poravnaju (djeca u osnovnu školu mogu krenuti sa navršene 4 godine (ovisno o datumu rođenja) a moraju sa 5 godina a završavaju ju sa 11 ili 12 godina tj. sa šestim razredom dok se u srednju školu kreće sa 12 ili 13 godina, počinje se sa sedmim razredom te se prelazi na predmetnu nastavu a završava se sa 17 ili 18 godina. Za upis u srednju školu nema univerzalnih kriterija, već svaka škola ima svoje kriterije za prijem učenika. Uspjeh na državnoj maturi, odnosno broj bodova, glavni je kriterij za upis na treći nivo obrazovanja. Boduje se 6 predmeta sa najboljim rezultatom). Obavezni predmeti u osnovnoj školi su čitanje, pisanje, matematika, irski, engleski i vjeronauk. U rasporedu starijih učenika vidjeti ćete i tjelesni (PE), socio-emocionalni razvoj (SPHE), domaćinstvo (home ec), građanski odgoj (CSPE)… Radni dan traje 5 sati i 40 minuta, s dva duža odmora. Imaju 183 radna dana. U irskim školama je obvezan engleski jezik. Zbog takve odluke i komplicirane povijesne priče o irsko-engleskim odnosima, irski jezik (Gaeilge, Gaelic ili Irish Gaelic) polako nestaje. U osnovnoj i srednjoj školi se uči kao obvezni predmet, no većina Iraca mlađe dobi ne govori irski ili znaju tek neke fraze. Učenici u školama nose uniforme. Roditelji će izdvojiti oko 150 eura za cjelovitu uniformu. Školovanje je besplatno, iako se od roditelja očekuje da osiguraju udžbenike, uniformu i potreban školski pribor.

Učenici uvijek rade u grupama ili u parovima, ocjenjivanje učenika provodi se dva puta godišnje, u prosincu i lipnju. U međuvremenu učenici usmeno ne odgovaraju niti pišu pismene testove. Ocijenjeni su postotkom riješenosti ispita, a ne ocjenom.

Nakon završene srednje škole učenici upisuju Sveučilište bez obzira na religijsku pripadnost, što su nam potvrdili i ravnatelji škola koje smo posjetili, što nas je ostavilo duboko u mislima zašto je cjelokupno obrazovanje toliko komplicirano u prethodnim fazama.

Na kraju, vratili smo se iz Irske prepuni pozitivnih dojmova i ideja. Neke su ideje/projekti/aktivnosti koje smo vidjeli u školama provedivi i moguće ih je implementirati u naš školski sustav, u nekim segmentima smo čak i napredniji, dok neki segmenti nisu ni približno atraktivni našim učenicima ali sve u svemu, dragocjena iskustva i stečena znanja, pomoći će nam da bolje razumijemo naš školski sustav i da u njega ugradimo sve što će podići razine socijalnih, digitalnih i ostalih kompetencija naših nastavnika, učenika i cjelokupnog školstva.

ENABLE – "empower children eliminate bullying"

Gordana Lohajner

Što je ENABLE?

Europska mreža protiv vršnjačkog nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu nastoji spriječiti vršnjačko nasilje na nastavi i u slobodnom vremenu učenika i doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

Cilj projekta  je:

• spriječiti vršnjačko nasilje
• pridonijeti dobrobiti djece putem cjelovitog pristupa,
• pomagati mladima da ostvare osnovna prava kod kuće, u školi, u razredu i u zajednici (tj. u grupi vršnjaka).

Projekt je usmjeren na razvoj društvene i emocionalne vještine učenja koje će im pomoći u jačanju otpornosti kako bi što bolje razumjeli i postali odgovorniji u mrežnoj i izvan mrežnoj društvenoj interakciji. Obzirom na sve veće društvene i egzistencijalne izazove s kojima se mladi suočavaju u današnjem tehnološki razvijenom društvu, razvoj društvenih i emocionalnih kompetencija ima važnu ulogu u dobrobiti djece i tinejdžera. ENABLE, Europska mreža protiv nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu, povezuje društveno i emocionalno učenje (Social emotional learning, SEL) i vršnjačku potporu u jedinstven pristup.

Projekt se provodi u 5 europskih zemalja: Belgiji, Hrvatskoj, Danskoj, Grčkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju“, a sudjeluje pet osnovnih škola: OŠ Domovinske zahvalnosti i OŠ dr. Franje Tuđmana iz Knina te OŠ Kajzerica, OŠ Luka i OŠ Nikole Tesle  iz Zagreba. Program edukacije učitelja i učenika vode hrvatski ENABLE ambasadori: Danijela Lokmer i Danijel Forjan.

ENABLE sufinancira Opća uprava za pravosuđe Europske komisije, a u oblikovanju svog inovativnog programa oslanja se znanje i stručnost šestoro europskih partnera i 10 članova stručnog tima. Hrvatski partner projekta je udruga “Suradnici u učenju”.  Projekt koordinira European Schoolnet koja surađuje s odabranim organizacijama odgovarajuće stručnosti i pristupa, a koje su vrlo aktivne u borbi protiv zlostavljanja i vršnjačkog nasilja među mladima.

Sadržaji za društveno i emocionalno učenje

 Intervencije u području društvenog i emocionalnog učenja poput ENABLE-a mogu pomoći smanjiti vršnjačko nasilje i viktimizaciju te poboljšati ishode psihološkog, društvenog, akademskog i fizičkog razvoja djece koja su bila žrtve vršnjačkog nasilja, kao i onih koji ga potiču ili sudjeluju u njemu. Komplet od deset jednosatnih nastavnih jedinica pomaže učiteljima da razviju  komunikacijske vještine i društvene strategije učenika koje će im biti potrebne pri suočavanju s mogućim situacijama vršnjačkog nasilja. Pripreme za nastavu koje je napisala nagrađivana obrazovna dobrotvorna organizacija iz Ujedinjenog Kraljevstva SWGfL temelje se na uspješnim strategijama iz cijelog svijeta koje su kao takve prepoznate u istraživačkoj fazi projekta ENABLE koju provodi grčki partner projekta For Adolescent Health. Teme su usklađene s deset tematskih sastanaka vršnjačke potpore, također pripremljenih u sklopu ENABLE-a.

Nastavne teme, osmišljene su kako bi bile zanimljive, poticale na istraživanje i vodile učenike raznim putevima do rješenja:

• Samosvijest: razumijevanje kako i zašto se osjećamo tako kako se osjećamo, izgrađivanje emocionalnog rječnika za izražavanje osjećaja i upoznavanje s pokazateljima vlastitog ponašanja
• Upravljanje sobom: reagiranje na vlastite emocije i oblikovanje pozitivnih ishoda korištenjem raznih osobnih strategija
• Društvena osviještenost: prepoznavanje emocija kod drugih osoba, uključujući vršnjake; tumačenje društvenih pokazatelja i situacija te razvoj pozitivnih reakcija
• Društveno upravljanje: izgradnja niza osobnih strategija koje utječu na potencijalno vršnjačko nasilje kroz osmišljavanje pozitivnih ishoda. Dogovor o zajedničkim ciljevima za stvaranje pozitivnog okruženja u školi.

Komplet sadržaja za roditelje/staratelje s informacijama o tome kako osigurati sigurnost djeteta, online i offline, uključuje i aktivnosti koje zajednički mogu provoditi i kod kuće.

Sadržaji za vršnjačku potporu

Shema vršnjačke potpore uključuje suradnju učenika na sprječavanju vršnjačkog nasilja i pomaganju u otklanjanju njegovog utjecaja na uključene pojedince. Učenici za pružanje vršnjačke potpore provode kampanje i aktivnosti kojima osvještavaju svoje vršnjake o problemu vršnjačkog nasilja i pomažu im da u školi osjećaju sigurnost i potporu.

Istraživanja su pokazala da sheme vršnjačke potpore donose brojne prednosti kako školama tako i učenicima koji pružaju takvu vršnjačku potporu:

• Učenici često radije razgovaraju sa svojim vršnjacima koji su im bliskiji. Učenici kroz sudjelovanje u vršnjačkoj potpori daju izuzetno vrijednu podršku žrtvama vršnjačkog nasilja.
• Učenici su često svjesniji onoga što se dešava među vršnjačkim skupinama i mogu otkriti pojavu vršnjačkog nasilja prije školskih djelatnika.
• Takva odgovornost često pomaže učenicima u stjecanju većeg samopouzdanja, osjećaja odgovornosti, aktivnog slušanja i empatije.

Sadržaje za vršnjačku potporu ENABLE-a napisala je i osmislila vodeća britanska humanitarna organizacija za mlade, Diana Award, koja je pokrenula sheme za vršnjačku potporu u mnogim školama. Ovi sadržaji daju učiteljima sve što je potrebno za uspostavu učinkovite sheme za učeničku potporu u njihovom okruženju. Uključuju jednodnevnu radionicu na kojoj se učenici osposobljavaju za pružanje podrške vršnjacima i deset jednosatnih sastanaka tijekom kojih razvijaju vještine koje su im potrebne za ulogu pružatelja vršnjačke potpore. Najuspješnije sheme vršnjačke potpore one su koje vode sami vršnjaci i zato su sadržaji za učenike pripremljeni s mnoštvom ideja i aktivnosti na razne teme, poput sigurnosti na mreži, rasizma i dobrote.

Preuzmite besplatne ENABLE-ove sadržaje

Također možete pogledati knjižicu “ENABLE-ov komplet s materijalima za učenike, učitelje, roditelje i voditelje kampanja “, pripremljenu za promicanje vršnjačkog zagovaranja s ciljem rješavanje vršnjačkog nasilja u školskom sustavu.

IPA projekt „Sigurnost djece na internetu“

Natalija Golovrški

I hrvatskim se učenicima otvara put k sigurnom korištenju interneta

Nakon prve zajedničke edukacije na Plitvicama, gdje su od predavača Karla Hopfooda mogli čuti neprocjenjiva iskustva i primjere prakse zaštite djece na internetu u Velikoj Britaniji, članovi pedagoških timova škola partnera (OŠ Veliki Bukovec, OŠ „Mato Lovrak“ Nova Gradiška, OŠ Popovača, OŠ „Mladost“ iz Osijeka i OŠ Gripe iz Splita) u projektu „Sigurnost djece na internetu“ sudjelovali su na još jednoj zajedničkoj edukaciji u Đurđevcu od 13.siječnja do 17.siječnja 2014.godine.

Izrada kurikuluma za područje zaštite djece na internetu

Ovoga su se puta polaznici edukacije našli pred rješavanjem konkretnog zadatka – stvaranju dijela kurikuluma za područje zaštite djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, temeljenog na ishodima učenja za ovo područje. Kroz niz tematskih radionica vodio ih je mr. sci. Slavko Petrinšak s Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.  Govorio je o obrazovnoj politici i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, definiranju obrazovnih ciljeva, ishoda učenja i zadataka nastave, obrazovnih postignuća-ishoda učenja za nastavne jedinice. Rezultat ovih radionica i višednevnog zajedničkog rada polaznika su nazivi i specifični ishodi svih nastavnih jedinica koje će se u sklopu predmeta po modulima (ovisno o uzrastu učenika) u osnovnim školama izvoditi po načelima postupnosti i primjerenosti.

Svaki je tim predstavio i već gotove materijale za učitelje, roditelje i učenike za jednu nastavnu jedinicu. Po skupinama, sastavljenima od predstavnika svih škola, dogovoren je i koncept priručnika za roditelje, učenike i učitelje, te principi rada u izradi multimedijskih materijala. Gotovi priručnici za učenike, roditelje i učitelje bit će javno objavljeni u tiskanom i digitalnom obliku i moći će ih koristiti učitelji svih hrvatskih škola. Svi će materijali biti pripremljeni do kraja lipnja 2014. godine, a testirani od rujna do prosinca 2014. godine.

Microsoftovi servisi za komunikaciju članova pedagoških timova

Osim mr. Slavka Petrinšaka, gosti predavači bili su i Viktorija Hržica, prof. (AZZO), viša savjetnica za informatiku i tehničku kulturu, Željka Knezović, prof. (AZZO), viša savjetnica za informatiku i računalstvo i mr. Andrej Marko Radinger, stručnjak za razvoj i primjenu Microsoftove mobilne tehnologije.

Viktorija Hržica predstavila je nekoliko modela suvremenog poučavanja, a Željka Knezović nekoliko primjera kurikuluma za srednje strukovne škole.

Andrej Marko Radinger vodio je polaznike seminara kroz mogućnosti korištenja SharePointa, Microsoftovog servisa koji omogućuje zajedničko korištenje dokumenata i podataka te predstavio Lync, servis za izravno povezivanje korisnika pomoću poruka, video poziva i mrežnih sastanaka. I SharePoint i Lync u predstojećem će razdoblju biti od velike koristi sudionicima u komunikaciji i razmjeni informacija i dokumenata u Projektu.

Uz vodstvo mr. Slavka Petrinšaka govorilo se i o digitalnim materijalima i programima i alatima koji se u njihovoj izradi koriste. Sudionici edukacije razmijenili su dosadašnja iskustva i ideje u radu s nekim od alata.

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

Kao dio aktivnosti neposredno vezanih uz projekt „Sigurnost djece na internetu“ , u školama u Novoj Gradiški, Splitu, Popovači, Osijeku i Velikom Bukovcu 11. veljače 2014. bit će obilježen i Dan sigurnijeg interneta. U suradnji s gradskim knjižnicama, galerijama, turističkim zajednicama i medijima škole će organizirati predavanja, prezentacije, radionice, izložbe likovnih i literarnih radova.

Dan prije, točnije 10. veljače u 10 sati, u prostoru Hrvatskog sabora koordinatorica Projekta Lidija Kralj predstavit će sam Projekt.

U svaku školu partnera u Projektu stiže informatička oprema

Sudionici edukacije bili su posebno radosni posljednjeg dana predavanja kada su predstavnici tvrtke Blink donijeli tablete, dio informatičke opreme koju škole partneri participiraju iz Projekta. Naime, svaka će škola partner dobiti paket opreme s interaktivnom pločom, širokokutnim projektorom i 24 tableta. Oprema u škole stiže u kratkom vremenskom roku pa će se znanja stečena tijekom obuka u Projektu vrlo brzo moći i primijeniti. Osim učitelja u školama, oprema će sigurno razveseliti i učenike koji će na novoj opremi, vođeni svojim učiteljima, razvijati i usavršavati svoju digitalnu pismenost i kreativnost.

Predavači na ovoj edukaciji složili su se kako na Projektu radi izvrsna ekipa stručnih i entuzijastičnih učitelja i kako će rezultat njihova rada biti kvalitetan materijal koji će služiti još mnogim generacijama hrvatskih učitelja koji se budu htjeli baviti temom sigurnosti djece na internetu.

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

Ekološka inicijativa “Europske škole za živući planet”

Marija Pešić i Goran Podunavac

Dvije osnovne škole iz Hrvatske jedine su ove školske godine primljene u međunarodnu školsku ekološku inicijativu “Europske škole za živući planet” (ESFALP), koju su pokrenuli WWF i Zaklada ERSTE.

Nakon natječaja koji je u lipnju objavljen na mrežnim stranicama WWF-a, u Austriji su se od 27. rujna do 2. listopada 2013. godine okupila 33 učenika u pratnji svojih učitelja iz Hrvatske i još deset europskih zemalja (Austrije, Bugarske, Češke, Mađarske, Moldavije, Srbije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine). Troškovi za organizaciju ove hvalevrijedne šestodnevne međunarodne akademije (put, smještaj, edukativne radionice i materijali, hrana, izleti, i dr.) bili su u potpunosti pokriveni od strane organizatora.

Glavni cilj ESFALP Akademije bio je pokazati učenicima mogućnosti aktiviranja i izražavanja njihovog mišljenja u javnosti te ih motivirati da poduzmu korake u svrhu očuvanja prirode i okoliša.

Hrvatske škole i njihovi predstavnici za ovogodišnju ESFALP Akademiju su:

• Osnovna škole Drenje – Benjamin Krivošić, učenik 8.a razreda, u pratnji učiteljice geografije Marije Pešić
• Osnovna škola Popovac – Vedrana Arlavi, učenica 8. razreda , u pratnji učitelja informatike Gorana Podunavca

Akademija je održana u Illmitzu, gradiću oko 60 km jugoistočno od Beča, unutar nacionalnog parka Neusiedler See-Seewinkel, na krajnjem istoku austrijske pokrajine Gradišće.

Program Akademije:

• otvaranje seminara – predstavljanje sudionika iz svake škole
• ekološki otisak
• aktivni i odgovorni građani
• Dunav, rijeka koja povezuje
• projektni dan
• zatvaranje seminara

Svaki je dan bio detaljno isplaniran i ispunjen radionicama te raznim aktivnostima na otvorenom, s točno određenom temom i ciljem. Sudionici su bili podijeljeni u skupine čiji su se članovi neprestano izmjenjivali, kako bi se omogućila što bolja međusobna razmjena ideja i iskustava. Tijekom intenzivnih, ali vrlo zanimljivih svakodnevnih radionica davale su preporuke kako aktivno u projekt uključiti učenike, ravnatelje i školske kolege, roditelje, lokalnu zajednicu i predstavnike lokalne vlasti, i to sve s ciljem podizanja svijesti građana o zaštiti i unaprjeđenju životne sredine.

1. dan – Predstavljanje škola

Svaka škola predstavila se na način da su učenici i učitelji sa sobom ponijeli voće ili slastice po kojima je prepoznatljiv njihov zavičaj. Nakon upoznavanje i degustacije različitih okusa uslijedio je skupni rad u kojem je zadatak bio pronaći određenu znamenitost u Illmitzu i pritom se bolje upoznati s mjestom i običajima lokalnog stanovništva.

2. dan – Ekološki otisak

Drugi dan bio je posvećen problematici ekološkog otiska, odnosno sve većeg negativnog utjecaja ljudi na životnu sredinu i planet općenito. Nakon intenzivne, ali zanimljive radionice uslijedila je vožnja biciklima do sjedišta NP Neusiedler See – Seewinkel, jedinog austrijskog stepskog nacionalnog parka, specifičnog po prostranim livadama i pašnjacima, slaništima i trsticima te brojnim biljnim i životinjskim vrstama, među kojima je, između ostalog, i više od 340 vrsta ptica.

Dan je zaokružen posjetom ekološkom gospodarstvu u blizini Apetlona na kojem vlasnik, u suradnji s WWF-om, već nekoliko godina organizira školu u prirodi za učenike bečkih osnovnih škola, kako bi im kroz praksu omogućio izravan doticaj sa svim etapama procesa ekološke proizvodnje hrane (od sadnje, preko uzgoja do razmjene i konzumacije plodova).

3. dan – Aktivni i odgovorni građani

Još jedna zanimljiva tema koja nas je sve potaknula na razmišljanje o tome koliko smo uistinu aktivni i odgovorni građani, te na koje se sve načine možemo organizirati u našim matičnim školama i animirati kolege, suradnike i učenike da podrže naše ekološke akcije/projekte, te na koji način da lokalna zajednica financira dio naših projekata ukoliko nam to bude potrebno.

Učenik Benjamin Krivošić iz Osnovne škole Drenje pokazao nam je nekoliko izvrsnih karate poteza, dok se učenica Vedrana Arlavi iz Osnovne škole Popovac predstavila recitacijom pjesme «Hrvatska», poznatog hrvatskog pjesnika Drage Ivaniševića.

4. dan – Dan Dunava

Četvrti dan bio je rezerviran za posjet NP Donau-Auen, posljednjem očuvanom poplavnom području regije Srednje Europe, stiješnjenom između dva metropolska područja – Bratislave i Beča. Ovo je stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta, među kojima su najpoznatiji dabrovi.

Unutar učeničkog kampa nacionalnog parka održane su dodatne radionice s ciljem osvještavanja sudionika na negativan ljudski utjecaj na ravnotežu okoliša, a potom nas je voditeljica parka Barbara Mertin povela u obilazak Parka, tijekom kojeg smo detaljnije informirani o posebnostima, ali i problemima s kojima se ovo područje danas suočava.

U popodnevnim satima svi smo se zajedno okušali u veslanju u gumenim čamcima po jednom od dunavskih rukavaca, prateći pritom staništa dabrova. Pravo zadovoljstvo i za učenike i za učitelje.

5. dan – Projektni dan

Posljednji dan Akademije bio je izrazito važan za sve sudionike. Organizirana je radionica na kojoj smo konkretno mogli naučiti kako na najbolji način odabrati naš budući tim, odrediti cilj projekta, isplanirati vrijeme budućih aktivnosti, predvidjeti moguće teškoće prilikom ostvarivanja cilja te kako ih savladati.

Nakon radionice naši učitelji, kao predstavnici Hrvatske, pozvani su dati intervju za lokalni manjinski radio Gradišćanskih Hrvata, vezano uz sudjelovanje na ESFALP Akademiji, a intervju je pušten u eter u radio emisiji u popodnevnim satima.

U drugom dijelu dana zaputili smo se konjskim zapregama do WWF-ovog centra u Apetlonu gdje su učenicima i učiteljima podijeljene diplome za sudjelovanje na Akademiji, uz iskrene čestitke i želje da svi započnu i uspješno provedu zamišljene eko projekte u svojim školama.

U večernjim satima još jednom je uslijedilo druženje uz pjesmu i ples, dugo u noć.

6. dan – Rastanak

Sljedeće jutro svi smo se prijateljski rastali i zaputili svojim kućama, prepuni dojmova i želje da se što prije ponovno okupimo i predstavimo svoje ideje i projekte.

A iduća prilika za to je već u lipnju 2014. godine, kada će se učenici i nastavnici ponovno okupiti u Rumunjskoj, na završnom događaju. Tamo ćemo predstaviti ekološke aktivnosti koje smo (nadamo se uspješno) proveli tijekom školske godine, podijeliti iskustva te detaljnije razraditi već rođenu ideju za zajedničku prekograničnu eko-akciju u jesen 2014.