3,2,1… odbrojavamo s Pogledom

Broj 138, prosinac 2021.
ISSN 1848-2171

image

Pogled_iconInternet je naša svakodnevica. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi su samo neke opasnosti u kojima se učenici teško snalaze. Anamarija Baraba je svoje učenike pomoću različitih aktivnosti osvijestila kako reagirati na te opasnosti. Više…

Pogled_iconPandemija COVID-19 donijela je mnoge strukturne društvene, ekonomske i političke promjene diljem svijeta. Značajne promjene dogodile su se i u obrazovnom procesu. Andrej Kirbiš proveo je istraživanje koje je imalo za cilj ispitati najčešće prepreke s kojima su se srednjoškolci suočavali tijekom drugog vala epidemije COVID-19, te razlike prema spolu učenika, školskoj godini i mjestu stanovanja. Više…

Pogled_iconAndreja Kogoj opisala je aktivnost projekta „Idemo pješke s kokoškom Rozi“, a svrha je potaknuti osnovnoškolce da u školu dolaze na održiv način (pješke, biciklom, romobilom, javnim prijevozom…) – a prije svega poticati pješačenje. Više…

Pogled_iconU OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda, a u vrijeme epidemije COVID-19 rad s učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda. Bogdanka Conjar donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi. Više…

Pogled_iconBojana Murko polazi od činjenice da učenici uče gradivo vizualnim, slušnim i perceptivnim kanalima, pa je potrebno način rada prilagoditi njihovim potrebama. Jedan od načina je gledanje filmova i dokumentaraca na teme povezane s predmetom. Više…

Pogled_iconU svom rad Branko Rumenović govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života, COVID-19. Više…

Pogled_iconTijekom školske godine škola Breda Gruden provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Tako je učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Više…

Pogled_iconDrago Gradečak i Vladimir Grudenić izradili su računalnu aplikaciju u svrhu zanimljivijeg i lakšeg svladavanja nastave Matematike u 1. razredu osnovne škole. Aplikacija se može koristiti na satu Matematike i Informatike. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Nikola Hribar, Velika Gorica, se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec su uspješno sudjelovali u projektu Our Culture – European Heritage gdje su istražili tradicionalne plesove, pjesme, hranu, igre i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima u suradnji s lokalnim zajednicom. Više…

Pogled_iconEpilepsija se smatra jednom od najučestalijih poremećaja u grani neurologije koja može imati poznate, ali i nepoznate uzroke. Jelena Ivanović ističe kako je važno učenicima s epilepsijom osigurati sigurnu okolinu te pružiti pomoć kod napadaja, a to se jedino postiže tako da roditelji informiraju školski sustav o stanju djeteta te da se suradnici educiraju i oni sami educiraju druge učenike kako druga ne bi imali predrasude prema učeniku. Više…

Pogled_iconIgra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Julija Grm smatra kako ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Više…

Pogled_iconNastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju bajki, kaže Klavdija Debelak. Također sadržaj obogaćuju različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme. Više…

Pogled_iconU članku, Maja Širca daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samoobrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti. Više…

Pogled_iconJesu li učitelji spremni na obrazovanje na daljinu? Mateja Cizerle smatrala je kako takav način rada neće biti toliko zahtjevan, ali nailazila je na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. Više…

Pogled_iconMelita Gnezda Petrič je predstavila učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili su i snimke s interneta. Više…

Pogled_iconZnanja iz astronomije su nam važna i učenici se sa samim sadržajem susreću već u 1. razredu, kada bivaju upoznati s dijelovima dana, putovanjem Sunca po nebu, svojim godinama. Monika Hóbor je sadržaje iz domene astronomije detaljnije predstavila u svom članku. Više…

Pogled_iconNatalija Novak na temelju svojeg iskustva i osobnog kritičkog razmišljanja iznose se izjave ili preporuke o tome što bi bilo dobro u slučaju moguće provedbe učenja na daljinu u kombinaciji s izvornom metodom školovanja u budućnosti održati ili dopuniti s namjerom – osvijestiti društvo da učenik uči za svoje „stečeno“ znanje, a ne samo za ocjenu. Više…

Pogled_iconNina Volčanjk je održala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Više…

Pogled_iconUčenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Nuša Skumavc u svoje podučavanje uključuje elemente formativnog vrednovanja kao dio modernog načina nastave, a učenici na taj način preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.Više…

Pogled_iconDobri rezultati i reakcije učenika pokazali su da učitelji produženog boravka mogu pridonijeti boljem i lakšem razumijevanju gradiva. Saša Klemenc je naglasila kako učitelji produženog boravka u uskoj suradnji s učiteljima razredne nastave može postići da učenici učvrste gradivo, naravno, kroz različite aktivnosti. Više…

Čitamo se i sljedeće godine! Smile

Gordana Lohajner

Team cooperation in online teaching

mateja_ivic

Mateja Ivič

Summary

Online teaching forced teachers to cooperate more than ever before. The intention of this article is to research and make a point of good cooperation among co-workers. The work that takes place in the first grade has to be well planned, which can be achieved only by good and quality cooperation among teachers. Good planning and positive personal relationships can create new ideas and innovative approach to teaching.

Key words: teamwork, online teaching, teacher, kindergarten teacher, first grade.

1. Introduction

Last school year brought the teachers new challenges overnight. In March of 2020, Slovenia declared epidemic due to the spread of the new coronavirus. The educational institutions were closed and teachers had to face a new way of teaching – online teaching. The epidemic was officially declared on 12th March 2020, and the first wave of epidemic lasted in Slovenia for 12 weeks. During this time, the teachers had to adapt not just teaching methods, but also the methods and ways of working as well as new methods of grading. Despite the long uncertainty, the school year ended for all primary pupils in school environment.

This school year, the kindergarten teacher and I welcomed a new generation of first grade pupils. Due to the increase of infected and dead, the government declared the epidemic again on 18th October. The second wave started already during the summer with slight increase of infections, but the rapid spread caused the educational institutions to be closed again in October.

The kindergarten teacher and I were facing new challenges again, but this time we were more prepared.

2. Teamwork

Online work requires accurate and attentive planning, and that is why the kindergarten teacher and I agreed that a good mutual cooperation is needed not just among the two of us, but within the whole first grade working group.

In the Pedagoška enciklopedija (1989) teamwork is defined as a form of cooperation that is done by a group (of two or more) pedagogical experts on the basis of indirect and equal cooperation and with the intention to reach common goals.

Teachers and kindergarten teachers agreed that we will be unified in delivering the subject matter, and that we will help each other. We were aiming towards a higher effectiveness in teaching, and we also wished to cooperate well. In these uncertain times we realised how important teamwork, good communication and connection between us is. The kindergarten teacher and I were also prepared for a good mutual cooperation and it already started to show in the first two months, while still teaching in the classroom.

A successful team is a team, where the competence, knowledge and expertise of the members exceeds, because this way they work better and more successful. Individuals exceed their individual knowledge and abilities, and together develop new, more successful solutions and results. This is the only way to ensure development and successfulness. (Brajša, 1995)

Soon after we started working online, it showed how important equal cooperation is. The planning of the lessons was faster and more efficient. We also realized how important are active listening, mutual support, feedback exchange and positively accepting critique. We had group meetings on daily basis, where we talked about our work, and exchanged suggestions and ideas for the next day. We allowed each other to be creative, which is possible only if there is mutual trust. We have motivated each other and aimed towards successful cooperation since the beginning of the school year. Teaching in first grade is very diverse and versatile, and we faced this kind of teaching for the first time, so it was really important that we made each other feel emotionally safe. Without emotional safety you cannot achieve a quality relationship.

3. Preparation of lessons

Quality lessons’ preparation requires a lot of time in general. But since we faced teaching first-graders for the first time, we realized we need a good and in-depth preparation. We were aware of the fact that we cannot follow classical planning, because online work will bring us different obstacles (lower motivation, concentration and readiness to work, different pupils’ abilities and different work conditions in their home environments).

The main importance in team planning are flexibility and less-structured process of planning, because they help in achieving more relaxation in relationships and personal openness, which should strengthen innovation and effectiveness of team planning. (Polak, 2008)

A teacher has different jobs in the process of education. Beside teaching, a teacher is in a role of a person and personality. Even Novak (2000) has warned about the fact that one needs different skills by being a teacher in the first nine years of school. The teacher is not the only source of teaching any more, and teaching is not just transmission, but guiding and directing. The kindergarten teacher and I wished that the online teaching would not only consist of lessons, but that we could guide and lead the first-graders, so that they could do their work in good atmosphere and as independently as possible.

When we first started planning, we agreed that everyday contact with the pupils is needed. Because the motivation in this age group is very short, we decided to do a morning circle, which lasted one school hour.

The kindergarten teacher and I divided the tasks by subjects. We discussed daily how the work in the morning circle will run, and how we will teach the subject matter. During planning we listened to each other, and exchanged opinions and ideas.

4. Online teaching

The kindergarten teacher and I contacted the pupils through video conference every day. We called the meeting the morning circle. In the morning circle, the pupils had the possibility to regularly follow the lessons and cooperate in the educational process. First-graders have a short concentration span, so we decided to not only explain verbally, but also teach with the help of pictures and video explanations. First-graders cannot work well with reding materials, they are not so skilled in using different sources, and have problems extracting the essence without additional explanation, so we decided to dedicate 10 minutes to each subject. We tried to explain the subject matter in an interesting and attractive way with transparent and concrete work instructions. We used a lot PowerPoint presentations, and that turned out to be a great way to explain subject matter. Most of the time the first-graders were very motivated to continue working. We filmed the explanation for those that were not present in the morning circle, and they could watch it later or in the afternoon (https://www.youtube.com/channel/UC-HXlioF7YNtDXb_EQYf9cw/videos).

An important part was also good and daily cooperation with the parents, to whom we sent all the materials.

We also agreed that we have to encourage the physical development of pupils, so we performed daily sport tasks, and also included some relaxing activities during the lessons. Mostly it was important to us that the pupils feel that they are improving, gaining success and keep the feeling of belonging to the group. It showed quickly how independent they are becoming and how skilful in using the technology.

We wanted the pupils to also get to know some contents experimentally, so we included, mostly when learning about environment, some activities that they had to do directly in nature, and they reported about it during the morning circle. With these we also achieved that they spontaneously, in a child’s manner, explored the world around them. The main idea of experimental learning is that we learn the most, when we do something by ourselves, and are active while learning. (Marentič Požarnik, 1987, p. 66)

Picture 1Picture 2
Picture 1. An example of teaching a capital letter    Picture 2. Instructions for working in notebooks

Picture 3
Picture 3. Learning numer seven.

5. Conclusion

In the 2020/2021 school year the kindergarten teacher and I faced new challenges – online teaching. During this time, it became clear how important is a good cooperation among all people involved in the educational process. Online teaching can show good results and develop positive climate only with teachers that mutually support and encourage each other, that exchange knowledge, plan together and help each other with work. Online studies cannot replace classical teaching in the classroom. But I also believe that future will bring us unexpected challenges, that is why mutual connection and collective encouragement is even more important.

Literature

  1. Brajša, P. (1995). Sedem skrivnosti uspešne šole. Maribor: Doba.
  2. Marentič Požarnik, B. (1987). Nova pota v izobraževanju učiteljev. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  3. Novak, M. (2005). Vloga učitelja v devetletni osnovni šoli. Nova Gorica: Educa.
  4. Pedagoška enciklopedija (1989). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  5. Polak, A. (2008). Učitelji, učenci in starši o prvem triletju osnovne šole. Ljubljana: Pedagoški inštitut.

Poučavanje programiranja izradom igara

Coding4Girls

martinaHD

Martina Holenko Dlab

Sažetak

U radu su predstavljeni rezultati Erasmus+ projekta Coding4Girls. Projektom se potiče razvoj vještina programiranja kod djevojčica i dječaka izradom igara u programskom jeziku Snap!. Prezentirani su i rezultati istraživanja provedenog u osnovnim školama u Hrvatskoj koji su pokazali primjenjivost ovog pristupa i zadovoljstvo sudionika istraživanja pristupom i razvijenim materijalima.

Ključne riječi: programiranje, obrazovne igre, STEM, Snap!, online nastava.

Uvod

Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci svojim znanstvenim i stručnim aktivnostima nastoji pridonijeti razvoju računalnog razmišljanja i vještina programiranja kod učenika pristupima koji se temelje na obrazovnim igrama.

Nakon uspješno završenog Erasmus+ projekta GLAT – Games for Learning Algorithmic Thinking koji je Odjel za informatiku koordinirao, Odjel se uključio u Erasmus+ projekt Coding4Girls. Projekt GLAT je bio usmjeren edukaciji učitelja razredne nastave za primjenu inovativnih metoda za razvoj računalnog i algoritamskog razmišljanja kod mlađih učenika u nastavi različitih predmeta, a projekt Coding4Girls (C4G) je usmjeren učiteljima i nastavnicima informatike te učenicima u dobi od 10 do 16 godina.

Glavni cilj projekta C4G je prevladati nerazmjer žena i muškaraca koji se obrazuju te odabiru zanimanja u području računalne znanosti i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). Svrha projekta je uvođenjem atraktivnih metoda učenja i poučavanja potaknuti djevojke da zavole programiranje te da biraju karijere iz ovih područja u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci.

Projekt je trajao od rujna 2018. do prosinca 2020. godine. Koordinator projekta je bilo Sveučilište u Ljubljani, a uz Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci partneri su bili Virtual Campus (Portugal), Sveučilište u Tesaliji (Grčka), EU-Track (Italija), Istanbul Valiligi (Turska) i Jugozapadno sveučilište „Neofit Rilski“ (Bugarska).

Rezultati projekta Coding4Girls

Ostvareni rezultati projekta su navedeni u nastavku.

Metodološki okvir za poučavanje programiranja koji se temelji se na obrazovnim igrama i pristupu design thinking. Učenici se suočavaju s problemima iz stvarnog života koje rješavaju programirajući u vizualnom programskom jeziku Snap! a pritom surađuju i razmjenjuju ideje.

Pristup razvoju vještina programiranja korištenjem i izradom igara koji predviđa da djevojčice i dječaci izrađuju igre koje se odnose na probleme iz stvarnog života, ali i igrajući igre. U tu svrhu je razvijena 3D igra – avantura za igru iz prvog lica u okviru koje se kombinira logičke mini igre koje preferiraju djevojčice (npr. labirinti, slagalice i sl.) i projekti izrade igara u Snap!-u.

Obrazovni sadržaji za nastavnike koji su razvijeni s ciljem olakšavanja integracije predložene metodologije u postojeće prakse. Uključuju vodič za primjenu pristupa Coding4Girls, scenarije učenja, tekstualne priručnike, video upute, materijale za samostalan rad i programski kôd svih projekata.

Istraživanje u hrvatskim školama

S ciljem vrednovanja pristupa za poučavanje programiranja izradom igara na temelju razvijenih scenarija, osmišljene su aktivnosti za implementaciju u školama.

Sudionici

U aktivnostima implementacije je sudjelovalo 8 učitelja informatike iz osnovnih škola na području grada Rijeke koji su imenovani mentorima za nastavnu praksu iz informatike. U izvođenje aktivnosti s učenicima se uz mentore aktivno uključilo i 35 studenata Sveučilišta u Rijeci – budućih učitelja informatike. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 773 učenika viših razreda osnovne škole iz razrednih odjela mentora. Najviše učenika bilo je iz 6. razreda (40%). U istraživanju je sudjelovalo i troje vanjskih eksperata kako bi vrednovali korisnost i primjenjivost pristupa.

Scenariji učenja

Scenariji učenja uključuju probleme iz stvarnog života koji su interesantni i za djevojčice i za dječake (npr. zbrinjavanje napuštenih životinja, razvrstavanje otpada, planiranje izleta i sl.). Izrađeno je ukupno 22 scenarija a za svaki je navedeno potrebno predznanje te ishodi učenja s popisom koncepata koji se izradom igre savladavaju. Tako nastavnici mogu odabrati scenarije u skladu s ishodclip_image002ima učenja koje žele ostvariti i interesima učenika. U svakom scenariju su opisani su koraci rješavanja problema programiranjem uz prikaze iz sučelja alata Snap!. Učenike se potiče na aktivnost ali i kreativnost. Za neke scenarije su dostupna i polugotova rješenja.

Slika 1. Slikovni prikazi iz igara izrađenih u Snap!-u

Procedura

Aktivnosti implementacije su u svakom razrednom odjelu uključivale:

  • predstavljanje pristupa i motivaciju za rad
  • rješavanje inicijalnog upitnika od strane učenika, uključujući samoprocjenu trenutne razine vještine programiranja
  • učenje programiranja izradom igara u Snap!-u (četiri scenarija po izboru učitelja)
  • rješavanje završnog upitnika s ciljem prikupljanja stavova o provedenim aktivnostima i samoprocjene trenutne razine vještine programiranja
  • prikupljanje komentara učenika, učitelja i eksperata.

U Hrvatskoj je implementacija inicijalno zamišljena za redovnu nastavu u učionicama no uslijed zatvaranja škola pristup je prilagođen za online nastavu. Aktivnosti su se odvijale u virtualnim učionicama te su razvijeni dodatni materijali koji prate scenarije učenja kao što su interaktivni sadržaji i video upute koje su dostupne na web stranici projekta i YouTube kanalu.

Aktivnosti su održane u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. te su u pojedinom razrednom odjelu trajale otprilike 5 tjedana.

Rezultati

Rezultati inicijalnog upitnika pokazali su da za učenje programiranja učenike u najvećoj mjeri motivira želja da uspješno savladaju nastavno gradivo (71% djevojčica, 50% dječaka) te što uživaju rješavati logičke zadatke (18% djevojčica, 24% dječaka). Dječake više motivira želja da postanu programeri (23%) nego djevojčice (6%). Prema rezultatima inicijalnog upitnika, dječaci u prosjeku provode više vremena (11 sati tjedno) igrajući video igre nego djevojčice (3 sata). Na temelju tih rezultata se može zaključiti kako je djevojčice potrebno zainteresirati za igranje igara pristupima koji su prilagođeni njihovim preferencijama te kako postoji potreba za razvojem metodologije koja će potaknuti djevojčice da biraju buduće profesije povezane s programiranjem.

Većina učenika je u inicijalnom upitniku svoju razinu vještine programiranja prije sudjelovanja u aktivnostima procijenila razinom 1 – Početnik sam i imam samo osnovna znanja (33%), odnosno 2 – Mogu izraditi samo jednostavne programe (33%). Nešto manje ih je bilo koji su odabrali razinu 3 – Mogu izraditi i nešto složenije programe (21%), a vrlo mali broj razinu 4 – Mogu izraditi program kojim će se riješiti zadani problem (5%). Dio učenika je naveo i kako nikad nisu programirali – razina 0 (8%).

Rezultati završnog upitnika su pokazali ad su učenici (i djevojčice i dječaci) zadovoljni ovakvim načinom učenja programiranja. Naveli kako smatraju ove aktivnosti prikladnima i zabavnima. Izrazili su zadovoljstvo materijalima i načinom prezentacije koncepata koje su trebali savladati. Više od 40% učenika smatra da je napredovalo, najviše njih za jednu razinu (29.39%, i to nešto više djevojčica nego dječaka). U svojim komentarima su naveli: „Sjajno sam se proveo izrađujući ove igre.“, „Nije mi bilo jako teško jer sve je bilo napisano, samo treba pažljivije pročitati i pratiti upute.“, „Meni je bilo puno lakše riješiti zadatak kad je bilo dostupno polugotovo rješenje.“.

Učitelji i eksperti su ocijenili ovaj pristup primjerenim i pogodnim za više razrede osnovne škole, uključujući primjenu u online okruženju. Smatraju kako su učenici u potpunosti prihvatili metodologiju, naučili predviđene koncepte i bili motivirani riješiti zadatke do kraja kako bi igrali igre koje su izradili. Primijetili su kako se učenicima svidjelo što se u igrama pojavljuju problemi iz stvarnog života. Učitelji planiraju ovaj pristup koristiti i ubuduće. Problem koji je uočen tijekom implementacije u online okruženju je nedostatak aplikacije Snap! za Android tablete pa je zbog otežanog korištenja alata u web pregledniku u zamjenu korišten alat Scratch.

Zaključak

Rezultati provedenog istraživanja u osnovnim školama pokazuju primjenjivost metodologije Coding4Girls u praksi te zadovoljstvo učenika i učitelja aktivnostima i materijalima koji se mogu koristiti i za online nastavu. Razvijeni rezultati su dostupni za korištenje svim zainteresiranim učiteljima.

Znanstvenici s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci će i u budućem radu nastojati pridonijeti razvoju obrazovanja potpomognutog IKT tehnologijama te prenijeti hrvatskim učiteljima primjere dobre prakse. Ovo istraživanje će se nastaviti u okviru znanstvenog projekta Digitalne igre na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci koji će rezultirati suvremenim pedagoško-tehnološkim okvirom za primjenu obrazovnih igara za učenje i poučavanje programiranja.

Online Pogled kroz prozor

Broj 133, svibanj 2021.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU članku Aleša Vunjaka predstavljena je ocjenjivačka rubrika MAPS te služi kao dobra alternativa konvencionalnom načinu bodovanja i ocjenjivanju pismenih zadataka iz fizike. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber upoznaje čitatelje s praktičnim aspektom glazbene radionice u kojima se učenici upoznavaju s različitim glazbenim instrumentima. Glazbena terapija može obogatiti nastavu, a time i pozitivno utjecati na klimu u razredu, dobrobit učenika i na njihovo glazbeno znanje. Više…

Pogled_iconTijekom online nastave Darja Lipovec kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana našla sam se pred pravim izazovom. U svoj rad je uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Više…

Pogled_iconProvodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja Gordana Popović objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Više…

Pogled_iconVažno je izabrati kvalitetnu aplikaciju za rad. Gordana Sokol i Gordana Lohajner navele su prednosti korištenja Bookwidgeta u nadi kako će potaknuti učitelje da isprobaju ovu aplikaciju. Više…

Pogled_iconJožefa Vogrinec je opisala primjer individualiziranog opismenjavanja u 1. razredu, koje se odvija putem različitih aktivnosti u kojima učenik sudjeluje. Aktivnosti učenik odabire samostalno iz razloga što dijete prirodno naginje potpunoj predanosti aktivnosti koja mu se sviđa, koju doživljava i koju koristi kao sredstvo za svoj razvitak. Više…

Pogled_iconGlazbom obogaćujemo djecu, razvijamo njihove emocije i utječemo na njihov glazbeni razvoj. Katarina Juvan vodi pjevački zbor već 20 godina te smatra kako je glazba važna u razvoju osobnosti. Više…

Pogled_iconIgra predstavlja djetetovu potrebu, aktivnost koju prati zadovoljstvo. Glavne osobine igre su opuštenost, zadovoljstvo, učenje, mašta, kreativnost, uživljavanje, radoznalost i otkrivanje novog. Katja Ozimič s učenicima je izvela nekoliko didaktičkih igara pomoću kojih je ostvarivala ciljeve usvajanja znanja u matematici. Više…

Pogled_iconVrtićka djeca sa svojom odgojiteljicom Marijom Meglič upoznali su različite kulture i tradicije, međukulturne i druge razlike uz pomoć projekta Bajka na putovanju Europom. Više…

Pogled_iconMatej Prapotnik opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca. Više…

Pogled_iconU svom obrazovanju na daljinu Mateja Ašič je planirala predmet prema nastavnim setovima odnosno gradivo je povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila je ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred. Više…

Pogled_iconU svojem članku Tanja Kastelić je predstavila zatvoreni kazališni krug kod učenika što ukazuje na niz neophodnih elemenata u obliku otkrivanja interesa i inicijativa, u učenju o samom sebi i učenju s drugima, u gradnji odnosa te stvaranju kompetencija koje sastavljaju umjetnost života. Više…

Pogled_iconTina Čeh kao socijalni pedagog morala se prilagoditi nastaloj situaciji, nastavi na daljinu, u poučavanju s učenicima s programom prilagođenog osnovnog obrazovanja. Kako je tim učenicima pružena pomoć, možete pročitati ovdje. Više…

Gordana Lohajner

Iskustva rada nastavnika

u online okruženju

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka je kao i sve škole u vremenu pandemije COVID -19 od ožujka do lipnja 2020. godine radila u online okruženju. Provodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Ovakav oblik nastave donio je velike promjene u školi te postoje različita razmišljanja o tome kako bi se mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti.

Ključne riječi: nastavnici, učenici, ankete, razgovori, online nastava

Uvod

Početkom Covid-19 pandemije u ožujku 2020, stanje u Republici Hrvatskoj znatno se promijenilo u svim sferama života, pa tako i u školstvu. Odgojno-obrazovne ustanove bile su u kratkom vremenskom roku primorane prijeći na online nastavu, pa tako i Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka. Online nastava mnogima je bila novitet i nepoznanica, jer se Škola do toga trenutka nije susrela s takvim oblikom nastave u tolikoj mjeri iako smo uključeni u projekt E-škole. Neki nastavnici su već imali vještine i znanja koja su bila potrebna za online rad, a neki su se morali “preko noći” snaći. Svi smo se nosili s više ili manje uspjeha sa svim izazovima koji su bili pred svima nama. Stručna suradnica – pedagoginja , svoj je rad usmjerila na pružanje podrške nastavnicima, učenicima i roditeljima.

1. Rezultati provedenih anketa

Provedena je anketa među učenicima i nastavnicima početkom svibnja, a cilj ankete bio je unaprijediti virtualni odgojno – obrazovni rad učenika i nastavnika. Anketa za nastavnike provedena je u virtualnoj zbornici i pristupilo joj je 28 profesora i dipl. inž. a anketa za učenike provedena je u virtualnim razredima i pristupilo je 206 učenika.

slika1 Anketa nastavnicislika2 Anketa učenici
Slike 1. Anketa nastavnici                   Slika 2. Anketa učenici

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Ono u čemu su se učenici i nastavnici složili jest ocjena vrlo dobar za zadovoljstvo radom. Nastavnici su procjenjivali kako su zadatci jasno postavljeni i ocijenili ih ocjenom odličan, dok smo kod učenika imali podjednaku procjenu između ocjene vrlo dobar i dobar. Najveći nesrazmjer uočen je kod procjene slobode pitanja učenika za odgodu roka i predaje zadaća. Nastavnici su je ocijenili ocjenom odličan, dok su učenici dali negativnu ocjenu.

Na pitanja o načinu komunikacije između učenika i nastavnika u online nastavi, većina učenika (58 %) odgovorilo je kako se služilo različitim načinima komunikacije iako je na razini škole dogovorena komunikacija putem TEAMS-a. Nastavnici su postavljali nastavne materijale i poveznice te provodili provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), a učenici su izrađivali digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape). Uzajamna komunikacija se odvijala i pomoću video poziva preko Teamsa, Zooma ili dr.

38 % učenika odgovorilo je kako su im nastavnici postavljali samo nastavne materijale i poveznice na platformu, dok je 4 % učenika navelo komunikaciju s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađivanja digitalnih materijala.

Na osnovu rezultata ankete u svrhu unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog procesa na Nastavničkom vijeću predloženo je slijedeće:

  • Jasno uputiti učenike u svezi kriterija i načina ocjenjivanja
  • Redovito pratiti napredak učenika i davati im konkretne povratne informacije o tome
  • Dati učenicima duže vrijeme za izradu i predaju zadataka
  • Bolje procjenjivati količinu nastavnih sadržaja
  • Koristiti jednostavne i jasne poruke u komunikaciji i davanju povratnih informacija
  • Primjenjivati individualni pristup učenicima na osnovi njihovih sposobnosti

2. Rezultati razgovora s nastavnicima

Nakon povratka u školske klupe početkom nove nastavne godine važno je bilo zbog godišnjeg planiranja rada Škole analizu ankete potkrijepiti i povratnim informacijama „u živo“. Odabrana je metoda individualnog, slobodnog razgovora jer je to najprisniji oblik suradnje nastavnika i pedagoga.

Budući da takav razgovor obiluje digresijama, broj i vrsta informacija nije unaprijed određena. Podatci su se bilježili slijedom a ne sustavno i kasnije ih se sređivalo. Taj prividni nedostatak imao je i dobre strane jer je ozračje za razgovor bilo ugodno i suradničko. Razgovori su se odvijali s desetak nastavnika i tražilo se njihovo mišljenje o utjecaju online nastava na promjene u radu, o njenim prednostima i nedostacima iz osobnog iskustva.

Pitanja za motivaciju bila su sljedeća:

  1. Kako se odvijalo poučavanje online (objašnjavanje nastavnih sadržaja, održavanje testova, ispitivanja i sl.)?
  2. Postoji li razlika u znanju prije i nakon online nastave i u čemu najviše?
  3. Jeste li ponovnim početkom nastave u školi radili neke nadoknade nastavnih sadržaja za koje ste smatrali da ih učenici nisu dovoljno dobro svladali tijekom online nastave i koje su to bile?
  4. Što mislite o prednostima i nedostacima online nastave?
  5. Prema vašem dosadašnjem iskustvu, kako su učenici reagirali na nju?
  6. Vaše zaključno mišljenje o online nastavi?

Nastavnici su isticali kako je online nastava, osim što je promijenila rad škole , donijela i druge izazove koje je trebalo svladati u kratkom vremenskom roku, kako njima tako i učenicima i roditeljima. Bilo je puno prilagodbe, fleksibilnosti i dodatnoga rada.

Prilagodba je uključivala mnoge vještine za koje neki od njih nisu niti znali da ih posjeduju. Smatrali su kako su i učenici bili u nezavidnoj situaciji zbog uskraćenosti za socijalne kontakte i fizičku prisutnost na nastavi na koju su bili naviknuti.

Online poučavanje nije predstavljalo problem jer su svoje nastavne sadržaje objašnjavali kao i u učionici. Jedina je značajna razlika bila u provođenju praktične nastave koju online nastava nije dopuštala .Testovi i ispitivanja su se održavali također online, ali kriteriji ocjenjivanja i načini vrednovanja su se mijenjali i prilagođavali novonastaloj situaciji. Navode kako su snizili kriterije ocjenjivanja i od učenika nisu imali očekivanja kao prije online nastave. Za procjenu znanja učenika smatrali su kako je ono kao i inače ovisilo o njihovoj motivaciji, a ona je padala kako se približavao kraj nastavne godine .

Nisu mogli previše utjecati na to hoće li učenici slušati predavanja i pozorno pratiti, a za neke učenike, koji su bili povučeni i tihi, kažu kako su u online nastavi pokazali svoj pravi potencijal te su ispravili i dobili veće ocjene nego u redovnoj nastavi.

Ističu i prednost rada od kuće jer nije bilo kašnjenja na nastavu, s čim se susreću u redovnoj nastavi s učenicima putnicima. Mogli su raditi više stvari odjednom i nije im se mogla dogoditi neka ozljeda ili nezgoda kao u školi u interakciji s drugom djecom. (npr. u nastavi TZK-a)

S druge strane, primijećeno je kako neki učenici nisu imali od koga zatražiti pomoć u trenutku rada, dok bi na nastavi u školi brže dolazili do informacija od nastavnika ili vršnjaka što je svojevrsni paradoks jer je svrha korištenja Interneta brže dolaženje do informacija. Od učenika se u nekim predmetima očekivalo da rade više nego na nastavi i jednostavno nisu mogli pratiti taj tempo. Također, nije se mogla posvetiti pažnja učeniku kome je to bilo potrebno kao što bi to činili na nastavi.

Nastavnici navode probleme s internetskom vezom i uređajima. Svi učenici nisu imali adekvatnu opremu za praćenje online nastave pa je to otežavalo rad i njima, a i nastavnicima. Isticali su izazove pristupanja internetskoj vezi te posjedovanja slabije opreme za praćenje nastave. Predlažu bolju informiranost o materijalnom statusu učenika, njihovim financijskim mogućnostima te bržu reakciju za osiguranje jednakih uvjeta rada od kuće za sve.

Udobnost svog doma ističu se kao prednost online nastave dok nemogućnost viđanja školskih kolega i prijatelja vide kao nedostatak

Zaključak

Online nastava je oblik nastave koji je unio velike promjene u školi. Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se online nastava mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti. Cilj je bio zaštiti zdravlje u svrhu dobrobiti učenika, a svi su radili onako kako su najbolje znali i umjeli u izvanrednim okolnostima. Uzimajući u obzir mnoge čimbenike, nastavnici su većinom zadovoljni učeničkim znanjem, njihovim trudom i radom za vrijeme online nastave

Online nastava na daljinu se i dalje odvija u izvanrednim okolnostima i treba iskoristiti sve njezine prednosti, a pokušati otkloniti nedostatke.

Literatura

  1. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
  2. Staničić,S, Resman,M. (2020.) Pedagog u vrtiću, školi, domu, “Znamen“, Zagreb