Kamišibaj

– analogna i kreativna komunikacija u digitalno doba

nina_kranjec

Nina Kranjec

Sažetak

Školska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa u školi. Svojim aktivnostima i različitim projektima za poticanje čitanja, doprinosi razvoju čitalačke kulture djeteta i stvaranju pozitivnog odnosa prema knjizi. Današnji moderni digitalizirani svijet zasićen je brojnim sadržajima. Sve se vrlo brzo odvija. Protutežu svemu tome čini kamišibaj kazalište koje omogućuje bijeg u analogni, kreativni svijet minimalizma u kojemu smo usredotočeni samo na pojavu slika na papiru i glas pripovjedača. Kamišibaj dolazi iz Japana. Kod nas je posebice raširen tezukuri kamišibaj, u sklopu kojega sami odabiremo priču koju želimo podijeliti s publikom, stvarati slikovni materijal i postavljati cjelokupni tijek kamišibaja. Pomoću kamišibaj kazališta kod djece možemo razviti unutarnju motivaciju za čitanje na nenametljiv način. U našoj školi redovito predstavljamo kamišibaj kazalište pomoću kojega učenike povezujemo međupredmetno i međugeneracijski.

Ključne riječi: školska knjižnica, pripovijedanje, motivacija za čitanje, kamišibaj.

1. Školska knjižnica i njezin utjecaj na razvoj čitalačke kulture djece

Školska knjižnica je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa u školi. Svojim aktivnostima i različitim projektima za poticanje čitanja doprinosi razvoju čitalačke kulture djeteta i stvaranju pozitivnog odnosa prema knjizi (Novosel, 2009).

Jedan od temeljnih zadataka školske knjižnice je potaknuti i ojačati unutarnju motivaciju za čitanjem kod učenika. Razvija se kao posljedica pozitivnih iskustava s čitanjem koja djeca stječu u grupnom radu s knjigama, zajedničkim ili samostalnim čitanjem kod kuće ili u školi, grupnim posjetama knjižnica, sudjelovanjem na satu čitanja bajki, stvaranjem uz čitanje knjiga… (Bucik, 2003).

Čitanjem i pripovijedanjem njegujemo dječju maštu i postupno razvijamo koncentraciju, koja svima nedostaje u današnje vrijeme nadmetanja, buke, brzine, konzumerizma i digitalizacije (Vilčnik, 2019).

2. Ljudi od davnina pripovijedaju priče

Pripovijedanje je staro kao i samo čovječanstvo. Već su u drevna vremena priče o tadašnjem životu bile uprizorene po zidovima pećina. Provodili su vrijeme izmišljajući i pripovijedajući priče koje su se usmenom predajom prenosile s koljena na koljeno, a s putnicima i selidbama ljudi putovale iz zemlje u zemlju.

3. Kamišibaj kao oblik za razvijanje unutarnje motivacije za čitanje

Krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, u Japanu je razvijena posebna vrsta umjetnosti koja povezuje slike i riječi. To je kamišibaj ili papirnato kazalište. Radi se o umjetnosti pripovijedanja priča pomoću slika. Temelj kamišibaj kazališta čini butaj (slika 1), mala drvena kutija u koju stavljamo niz slika koje pričaju priču. Na okvir butaja pričvršćena su vratašca. Otvara ih kamišibajac (pripovjedač), koji započinje s pripovijedanjem priče. Istovremeno, iz otvora na bočnim stranama butaja izvlači slike koje ocrtavaju tijek priče (slika 2). Na kraju priče vratašca butaja se zatvaraju (Sitar, 2020).

4. Gaito kamišibaj

U Japanu je prevladao gaito kamišibaj na biciklu. Kamišibajac se biciklom na koji je pričvrstio butaj, vozio od mjesta do mjesta, a svoj dolazak najavljivao s dvije male drvene palice (hiošigi). Ispod butaja bila je kutija sa slatkišima koje su djeca kupovala umjesto ulaznica. Kamišibajac je uobičajeno pripovijedao tri priče. Posljednju priču obično bi prekinuo, kada bi bila najzanimljivija i nastavio voziti. Tako je osigurao publiku i na sljedećoj predstavi (Sitar, 2020).

5. Tezukuri kamišibaj

Posljednjih godina kamišibaj dobiva sve veće značenje u Europi. Izvodi se isključivo autorski, tezukuri kamišibaj, u sklopu kojega sami biramo priču koja nas je dotaknula i želimo je podijeliti s publikom. U tu svrhu izrađujemo poseban slikovni materijal i postavljamo cjelokupan tijek kamišibaja (Sitar, 2020).

Naravno, naša je odgovornost da pritom odaberemo kvalitetan tekst zanimljivog sadržaja, napisan na razumljivom jeziku s bogatim rječnikom. Za slikovni dio koristimo minimalizam, jako izražene crte i jasne oblike bez detalja jer je slika u kamišibaju jedinstveni događaj pri čemu gledatelj nema vremena za detaljno i dugotrajno promatranje (Sitar, 2020).

6. Kamišibaj u školskoj knjižnici

U današnjem modernom digitaliziranom svijetu zasićenom brojnim podražajima, kada se većina školskih i radnih obveza zbog koronavirusa preselila na računala, kamišibaj nam predstavlja bijeg u svijet minimalizma gdje smo usredotočeni samo na pojavljivanje slika na papiru i glas pripovjedača.

U našoj školi odlučili smo iskoristiti kamišibaj gledalište za međupredmetno i međugeneracijsko povezivanje pomoću kojega najmlađe učenike naše škole, tijekom prosinačkog slavlja, vodimo u svijet bajki. Bajke su odabrale knjižničarke, a sve ostalo je dio naših učenika. Naime, na likovnom kružoku pod mentorstvom učiteljice likovne kulture, učenici su najprije izradili nacrt slikovnog materijala odabrane bajke (slika 3), zatim se primili posla (slika 4). Koristili su tuš, bijele pastele i slikanje kavom. Kako bi se što više približili izvornom kamišibaj kazalištu, učenici su na satu domaćinstva ispekli kolačiće (slika 5) koje su učenici dobili umjesto ulaznice. U ulozi kamišibajca našli su se stariji učenici naše škole. Tako smo ostvarili prvi školski kamišibaj koji je povezao učenike različitih razreda i predmeta.

Kako navodi J. Sitar (2020), kamišibaj nam pruža nove mogućnosti izražavanja i odlično je pomagalo u pedagoškom procesu i za učitelje i za učenike jer predstavlja kreativni izazov.

U našoj školi dobro iskorištavamo sve prednosti kamišibaja. Svake godine s međupredmetnom i međugeneracijskom suradnjom stvaramo jedan posve autorski kamišibaj, u sklopu kojega učenici nižih razreda sami pišu priču i na likovnom kružoku izrađuju slikovni materijal, a stariji učenici nalaze se u ulozi kamišibajaca.

clip_image002 clip_image004
Slika 1. Butaj                Slika 2. Kamišibaj kazalište

clip_image006 clip_image008 clip_image010
Slika 3. Nacrt slikovnog materijala        Slika 4. Crtanje         Slika 5. “Ulaznice”

7. Zaključak

Djeca danas žive u digitalnom dobu. Veći dio dana okružuju ih zvučni i svjetlosni podražaji, sve se odvija vrlo brzo zbog čega mnogi imaju poteškoća s koncentracijom. Kamišibaj kazalište svojim minimalizmom i jednostavnošću predstavlja potpunu suprotnost. Kao takvo, bez brojnih podražaja, omogućuje nam da se posve smirimo, opustimo i usredotočimo na priču koju nam otkriva kamišibajac svojim glasom i slikama u butaju.

8. Literatura

  1. Bucik, N. (2003). Motivacija za branje. V M. Blatnik Mohar (Ur.), Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja (str. 112-118). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Novosel, D. Š. (2009). Vrednotenje učinkov branja v šolski knjižnici. Šolska knjižnica, 19 (1), str. 51-55.
  3. Sitar, J. (2020). Umetnost kamišibaja: priročnik za ustvarjanje. Maribor: Aristej.
  4. Vilčnik, D. (2019). Zgodbe oziroma pravljice kot pozitivni vir. V A. Križan Lipnik, M. Černetič in K. Valenčak (Ur.), Za srečo v družini (str. 66-69). Murska Sobota: Založba Ajda.

Kreativna integracija IKT u projekte

Erasmus+/KA1

irena_bando

Irena Bando

Sažetak

Provedba Erasmus+ projekta, KA1 u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja realizira se prenošenjem znanja s edukacija u inozemstvu primjenjujući se u raznim aktivnostima i projektima. Nova iskustva i vještine prikazuju se na primjeru obilježavanja važnih obljetnica u školi s ciljem naglašavanja efikasne uporabe IKT te važnosti knjige i čitanja. Trajna motiviranost u učenju i poučavanju uspješno se postižu kombinacijom korištenja digitalne tehnologije, istraživanja, radioničkog pristupa i kreativnog stvaralaštva. Prezentacija suvremenog pristupa obrazovanja predstavljena je u e- knjizi gdje provedene aktivnosti čine jednu sustavno organiziranu originalnu cjelinu.

Ključne riječi: Erasmus+/KA1, edukacije u inozemstvu, obljetnice u školi, kreativno korištenje IKT, Jagoda Truhelka, školska knjižnica.

Uvod

U posljednjem planiranju upravljanja školom zbog sve većeg značaja IKT misija i vizija OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka stvaranje je digitalno zrele škole, koja se temelji na razvoju digitalne infrastrukture, ali i na stjecanje kompetencija didaktičko-metodičke uporabe IKT.

Zbog toga, u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja u školi se provodi dvogodišnji Erasmus+ projekt, KA1 pod nazivom Kreativna integracija IKT u obrazovanju: Metoda 3IKT. koji je započeo krajem 2019., a trajat će do kraja 2021.

Cilj projekta je dodatno educirati nastavnike koji putuju na seminare u inozemstvo, kako bi stečene digitalne kompetencije inkorporirali u proces poučavanja te svoja znanja prenijeli drugim nastavnicima i učenicima.

U projekt je uključeno 15 učitelja i stručnih suradnika od kojih 6 pohađa seminare u inozemstvu, kao što su: Super Teachers of 21st Century; The Best Social Media and Web Solutions for your Classroom; Digital media: The classroom of the future; Interactive ICT-based, web and digital tools for an effective blended, flipped and cooperative learning;21st Century Teaching-Competence based edcation, soft skills and creativity; Seminar ICT in education; Interactive ICT based, web and digital tools for effective blended, flipped and cooperative learning.

Središnji dio

Da bi se stečene edukacije u inozemstvu prenijele na svoju okolinu organiziran je multimedijsk projekt škole Inspirirani Jagodom Truhelkom,, posvećen obilježavanju rođenja spisateljice po kojoj škola nosi ime. Cilj projekta bio je naglasiti efikasno korištenje IKT te prikazati kako se mobiteli, tableti i računala mogu koristiti na zabavan način, ali u edukacijske svrhe.

Sl.1Organizirane su brojne radionice koje su u ugrađene u e-knjigu koja prikazuje kreativne i originalne načine korištenja IKT i suvremeni pristup nastavi. Projekt se provodio od prosinca 2020. do ožujka 2021, a sudjelovalo je 8 učiteljica i oko stotinu učenika III. i IV. razreda.

E-knjiga rađena je u web alatu Book Creator koji nudi mnoštvo mogućnosti, a osobito je pogodan za izradu slikovnica/knjiga u digitalnom obliku, gdje je moguće kombinirati tekst, slike, audio i video zapise. Sadržaj urađene e-knjige obuhvaća pedagoški i književni rad spisateljice Jagode Truhelke, školsku zbirku njenih književnih djela te pregled svih aktivnosti projekta koje su se provodile s učenicima. Knjigu je napravila učiteljica informatike Anamarija Buzgo i školska knjižničarka Irena Bando, voditeljica Erasmus+/KA1 projekta i projekta Inspirirani Jagodom Truhelkom

Jedna od aktivnosti koje su predstavljene u e-knjizi bile su s učenicima III.a razreda sSl.2 njihovom učiteljicom Nadom Radotić koji su proučavali djetinjstvo Jagode Truhelke slušajući priče o njezinom odrastanju u lektirnom djelu Zlatni danci. Potom su izradili kolaž- plakat Labudove ulice (danas Crkvene) u kojoj je književnica živjela te naglasili pojedine detalje koji su bili karakteristični za njeno djetinjstvo.

Živopisne opise tih slika učenici su uobličili pomoću aplikacije QR Code te tako osuvremenili prikaz kolaža i naglasili korisnu mogućnost uporabe mobitela.

Druga aktivnost koju su provodili učenici III.b razreda s učiteljicom Dobrilom Maričić bilo je intervjuiranje i snimanje slučajnih prolaznika Donjeg Grada (Osijeka) s pitanjima o Jagodi Truhelki. Iako je dosta ispitanika znalo da je ona bila spisateljica i pedagoginja, bilo je i onih koji su mislili da je bila partizanka, Židovkinja, ravnateljica škole ili čak da je ona školu izmislila. Neki su ispitanici iznenadili s vrlo preciznim odgovorima, kao što je: Sl.3Jagoda Truhelka bila je književnica, rođena je 5.veljače, imala je oca i djeda učitelja. Imala je jako dobru učiteljicu i zato je i ona postala učiteljica.

Učenički snimci obrađeni su u aplikaciji InShot uz pomoć učiteljice informatike Marine Vakula te uklopljeni u prezentaciju likovnih radova ilustracija lika spisateljice.

Učenici III.c razreda s učiteljicom Martinom Hergović istraživali su o spisateljici na Sl.4internetu te su doznali da su njena najpoznatija djela Zlatni danci, Tugomila, Božja ovčica, Vojača, Naša djeca i dr. te su o tome snimili radijsku emisiju. Na temelju proučavanja najpoznatije spisateljičine knjige Zlatni danci, učenici su metodom zamišljanja oslikavali naslovnu stranicu knjige te u glini oblikovali njezinu bistu.

Prezentacija radova urađena je na platformi za grafički dizajn Canva koja se koristi za stvaranje grafike na društvenim mrežama, za izradu kreativnih prezentacija, plakata, dokumenata i drugog vizualnog sadržaja.

Učenici IV.a razreda s učiteljicom Lianom Mur realizirali su temu unutar svog razrednog mini projekta, u kojemu su učenici odabrali aktivnosti kojima preferiraju. Tako su pojedini učenici istraživali Jagodino djetinjstvo, ulice Donjega grada gdje je spisateljica odrastala, uspoređujući ondašnje i današnje nazive ulica.

Sl.5

Drugi su učenici metodom zamišljanja intervjuirali likove iz priča, a oni skloni glumi, izveli su dramatizaciju priče Nakraj svijeta. Predstavu je snimila i uredila učiteljica fizike i tehničkog Višnja Cvek pomoću računalnog programa Blender i Filmora.

Sl.6

Izučavajući podrijetlo spisateljice učenici su napravili digitalno obiteljsko stablo obitelji Truhelka radeći u web alatu Avatar Maker pod vodstvom učiteljice Informatike Anamarije Buzgo.

Sl.7

Dio učenika koji je preferirao učenju kroz igru napravio je nekoliko interaktivnih društvenih igrica (vješala, slagalice, kviz…) u web alatu Word Wall, platformi za stvaranje multimedijskih interaktivnih obrazovnih sadržaja, koji se mogu koristiti na računalu, tabletu, mobilnom uređaju ili pametnoj ploči. Zbog toga, u projektu su bili motivirani i oni učenici koji nisu skloni učenju, pa je tako cjelokupnom projektu pridodan i zabavan karakter.

Igrice koje su učenici osmislili:

Učenici IV.c razreda i njihova učiteljica Branka Vukovski proučavali su život i djelo spisateljice pretražujući literaturu i internet te izradili edukativan pano. Osim toga, čitali su i dramatizirali Jagodine priče te slikali portrete obitelji Truhelka- Jagode, Ćire, Dragoša, Anice. Od učeničkih radova, na satu informatike, aplikacijom Photo Maker učenici su na tabletima napravili zanimljive kolaž slike te napravili virtualnu izložbu.

Sl.8Sl.9Sl.10Sl.11

Sl.12Na kraju ovog integracijskog povezivanja različitih aktivnosti temeljenih na istraživanju Jagode Truhelke u web alatu Canva napravljena je e-pozivnica kako bi se o događanju mogla obavijestiti šira javnost.

 

Zaključak

Predstavljen projekt prikazuje uspješno integriranje tematsko-obrazovnih sadržaja u jednu jedinstvenu cjelinu koja se oslanja na suvremene pristupe kreativnog i efikasnog korištenja IKT. Stečena znanja i vještine s raznih edukacija u inozemstvu unutar projekta Erasmus+/KA1 omogućio je suvremeni pristup obrazovanju u školi u kojem su učenici stalno motivirani prema učenju. Korištene metode povezane su s učeničkim interesima i navikama svakodnevne uporabe suvremene tehnologije (mobitela, računala, tableta…) gdje se posebno naglašava korištenje tehnologije u korisne i obrazovne svrhe. Integriranjem različitih učeničkih uradaka u e-knjigu o Jagodi Truhelki ističe se važnost, čitanja, pisanja, istraživanja i stvaralaštva te razne kreativne mogućnosti suradnje razreda sa školskom knjižnicom.

Promocija školske knjižnice

simona_rap

Simona Rap

Sažetak

Glavna svrha knjižnica više nije samo prikupljanje i pohrana knjižnične građe, već i obavljanje aktivnosti čitanja i informiranja te pružanje referentnih usluga. Važno je da se među učenicima i učiteljima promovira uloga knjižnice, posebno u današnje vrijeme, kada su informacije dostupne na svakom koraku, a istovremeno nisu nužno i pouzdane.

U članku ću predstaviti promociju djelatnosti školske knjižnice. Načini promocije razlikuju se s obzirom na vrstu korisnika. Uz promociju za učenike i učitelje, važna je i promocija u suradnji s roditeljima te užom i širom javnošću. Važno je da je školska knjižnica prepoznata i izvan granica škole.

Knjižnice trebaju težiti informacijskoj okolini koja se ubrzano mijenja. Mogu se vrlo jednostavno i brzo približiti korisnicima i javnosti putem društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter i sl.

Ključne riječi: školska knjižnica, informacijska djelatnost, promocija, knjižničar.

Uvod

Školska knjižnica ima značajnu ulogu u školskom prostoru. Namijenjena je potrebama učenika i stručnih suradnika matične škole u odgojno-obrazovnom procesu. U usporedbi s internetom, knjižnica je svojom građom, koja pokriva sva predmetna područja, relevantniji izvor informacija i znanja za sve sudionike škole. Uloga knjižnice je i u tome da svojom djelatnošću učenicima omogućava korištenje obrazovnih alata i time pridonosi njihovom informacijskom opismenjavanju i stjecanju navike cjeloživotnog učenja. U današnje vrijeme, kada se naglašava potreba cjeloživotnog učenja i razvijanja interesa prema otkrivanju novih znanja, informacija i uporabi istih, uloga informacijskih i referentnih usluga školske knjižnice trebala bi biti ključni element njezinog prepoznavanja.

Promoviranje djelatnosti školske knjižnice

Promocija školske knjižnice moguća je na različite načine, a njezina šira namjena je upoznati korisnike (učenike i učitelje), kao i javnost (roditelje, lokalnu zajednicu) o svojoj svrsi i djelatnostima koje vrši.

Promociju školske knjižnice provodi školski knjižničar koji mora biti upoznat s temeljnim ciljevima škole i sadržajem nastavnih planova pojedinih predmeta. Rad školske knjižnice promovira sljedećim grupama korisnika: učenici, učitelji i drugi stručni suradnici škole te javnost (roditelji i lokalna zajednica…). Važno je da knjižničar odabere odgovarajući način promocije, ovisno o grupi korisnika kojoj je namijenjen.

Učenici predstavljaju primarnu grupu korisnika školske knjižnice, stoga se knjižničari trude u knjižnicu privući što više mladih čitatelja. U tu svrhu koriste se različitim oblicima promocije:

  • popisi čitatelja,
  • značka za čitanje,
  • knjiga mjeseca,
  • zagonetke i kvizovi,
  • izložbe,
  • susreti s književnim autorima,
  • čitateljske grupe.

Knjižničar može oblikovati popise za čitanje s preporukom za dječju literaturu i literaturu za mlade, popise najčitanijih knjiga među učenicima,… Putem oglasne ploče ispred knjižnice i web stranica školske knjižnice obavještava učenike o popisima za čitanje, a njihovu izradu može prepustiti i učenicima tako da sami naprave popise po razredima ili individualno.

Značka za čitanje u osnovnim je školama jedna od najraširenijih aktivnosti knjižnice. Učenici, neovisno o dobi, pročitaju prosječno 3 do 5 knjiga godišnje. Naravno da neki učenici svake godine, u svrhu dobivanja značke za čitanje, pročitaju i više od toga. Za dobivanje značke za čitanje nema „obaveznih“ popisa knjiga, nego su popisi samo preporuke koje učenicima pomažu pri izboru knjiga za čitanje.

Čitateljska grupa sličan je oblik promocije kao značka za čitanje, međutim, kod grupe naglasak je na neformalnom i opuštenom obliku razgovora o pročitanom. Čitateljske grupe karakteristične su ponajprije za srednjoškolske knjižnice. Knjižničar može za čitateljsku grupu izraditi popis knjiga s prijedlozima, a sudionici se mogu dogovarati o naslovima knjiga na susretima ili ih pak birati prema vlastitom nahođenju.

Knjiga mjeseca može se birati glasovima učenika, a može je odabrati knjižničar i predstaviti je na oglasnoj ploči ili plakatu.

Zagonetke i kvizovi mogu se odnositi na književne novosti, na aktualne knjige, najčitanije knjige, literarne autore ili literarne junake. Među pravilno riješenim odgovorima knjižne zagonetke ili kviza možemo izabrati pobjednika i nagraditi ga knjigom.

Izložbama se mogu predstaviti književni noviteti, arhivska građa, periodika, referentne zbirke ili literarni autori. Izložiti možemo i proizvode koje su učenici izradili u okvirima interesnih aktivnosti: knjižne označivače, crteže, plakate i druge proizvode. Izložbe omogućavaju izražavanje kreativnosti. Pripremiti ih može knjižničar samostalno ili u suradnji s učenicima odnosno drugim stručnim suradnicima škole.

Knjižničar može organizirati susret s književnim autorom (piscem, pjesnikom, ilustratorom,…) i tako omogućiti učenicima neposredan kontakt s autorom.

U okviru knjižničarske grupe učenici mogu pomoći kod rada u knjižnici. Na taj način učenici upoznaju knjižničnu zbirku, djelovanje knjižnice i rad knjižničara. Mogu pomoći prilikom pripreme izložbi, uređenja prostora knjižnice i izrađivati popise knjiga s preporukom za čitanje. Mogu sudjelovati kod izrade web stranica ili na drugi način raditi na promociji knjižnice.

U grupu primarnih korisnika školske knjižnice, uz učenike, pripadaju i učitelji i drugi stručni suradnici u školi, koji predstavljaju specifičnu grupu korisnika. Zadaća knjižničara je pobrinuti se za stručno predstavljanje školske knjižnice. Cilj promocije je učiteljski zbor upoznati sa:

  • školskom knjižnicom kao otvorenom okolinom namijenjenom učenju – knjižnica je informacijski centar, centar za učenje i kulturni centar škole;
  • ulogom, namjenom i ciljevima školske knjižnice u odgojno-obrazovnom procesu škole;
  • kurikulumom Knjižnično-informacijskog znanja;
  • mogućnostima međupredmetnih povezivanja i njihovoj izvedbi u okvirima pojedinih predmeta.

Za učitelje i druge stručne suradnike koristimo različite oblike promocije:

  • stručnu referentnu zbirku,
  • prezentaciju književnih novosti na konferencijama,
  • sudjelovanje prilikom planiranja knjižnično informacijskog znanja (KIZ-a) i međupredmetnog povezivanja,
  • suradnja knjižničara na aktivima, konferencijama i sastancima škole,
  • suradnja s razrednicima,
  • značka za čitanje za učitelje
  • čitanje poezije,…

Knjižničar brine o promociji knjižnice u suradnji s roditeljima na sljedeće načine:

  • predstavljanje knjižnice u školskoj publikaciji ili pripremanje posebne zbirke o knjižnici;
  • organizacija školskih priredbi, literarnih večeri, izložbi;
  • organizacija i provedba predavanja za roditelje;
  • predstavljanje knjižnice na roditeljskom vijeću – program rada, godišnji radni plan, financijski plan knjižnice,…

Knjižničar promovira školsku knjižnicu i u lokalnoj i stručnoj javnosti, što može izvesti na sljedeće načine:

  • suradnja s nacionalnom knjižnicom – u okviru projekta „Rastem uz knjigu” za učenike 7. razreda organizirano je razgledavanje i predstavljanje nacionalne knjižnice;
  • oglašavanje u medijima (lokalne novine, radijske i televizijske emisije);
  • objava članaka u stručnim publikacijama;
  • sudjelovanje knjižničara na seminarima i kongresima – seminar koji pokriva područje školske knjižnice u Sloveniji je Bibliopedagoška škola koja nudi aktualne teme iz područja knjižničarstva. Predavači su priznati stručnjaci s područja bibliotekarstva, školstva i specijalno-pedagoških područja. Na seminaru mogu aktivno sudjelovati i školski knjižničari i izmjenjivati mišljenja s primjerima dobre prakse.

Zaključak

Promocija školske knjižnice je proces koji nikada ne smije biti završen i zaključen. Rad knjižnice potrebno je neprestano oplemenjivati novim idejama i aktivnostima. Na koji će način knjižničar promovirati knjižnicu ovisi, naravno, o pojedincu. Kod promocije najčešće polazimo od svog rada i radne okoline, a u obzir moramo uzeti i organizaciju i ciljeve škole.

Knjižničar bi trebao biti svjestan da se njegova uloga promijenila te da bi u današnje vrijeme ona trebala sadržavati i djelatnosti informacijskog posrednika i pomoćnika kod traženja informacija. Ukoliko želimo težiti ispunjavanju navedene uloge, knjižnične kataloge i referentne zbirke trebali bismo organizirati u smjeru „googliziranih“ knjižničnih kataloga, uključivanja drugih sadržaja, na primjer Google Books, promoviranja knjižničnih kataloga i aktivnosti na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter,… Informacijski okoliš ubrzano se mijenja i ukoliko će se knjižnice prilagođavati promjenama, uspješno će doprinijeti i svojoj promociji.

Literatura

  1. IFLA – smernice za šolske knjižnice. (2019). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev.
  2. Kurikul. Knjižnično informacijsko znanje: Osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  3. Mednarodni mesec šolskih knjižnic 2018. (2019). Trbovlje: Zveza bibliotekarskih društev, Sekcija za šolske knjižnice.

Školska knjižnica – izvor prave pismenosti

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Pojam prava pismenost preuzet je iz knjige Michaela Gormana « Postojana knjižnica: srcetehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom» u kojoj autor govori kako «prava pismenost osposobljava ljude da čitanjem postanu učeni» i da je u tome uloga školskoga knjižničara od velike važnosti.

Poticanje čitanja i stvaranje te njegovanje čitateljske kulture, u što su kontinuirano uključeni učenici od 1. do 8. razreda, u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica provodi se tijekom cijele nastavne godine, a ne samo u Mjesecu hrvatske knjige. Cilj takvoga rada je da školska knjižnica, uvijek otvorenih vrata, nudi svoje sadržaje, knjige, časopise i ostale medije koje sve češće upotpunjujemo digitalnim medijima i online alatima koji su u službi e- učenja i kreativnog usvajanja znanja kako bismo učenicima omogućili da borave i uče u školskoj knjižnici koja odgovara potrebama i zahtjevima modernog vremena.

S tim u vezi, spomenimo neke primjere dobre prakse i aktivnosti za poticanje čitanja OLYMPUS DIGITAL CAMERAkojima smo obilježili Mjesec hrvatske knjige: književni susret sa Silvijom Šesto Stipaničić u kojem smo upoznali nestašnog Bum Tomicu, posjet mališana iz Dječjeg vrtića «Zlatni dani» iz Zlatar Bistrice školskoj knjižnici pri čemu smo im naglasili važnost i vrijednost čitanja od malih nogu, posjet učenika predmetne nastave mjesnoj knjižnici- Čitaonici Zlatar Bistrica s ciljem upoznavanja načina rada mjesne knjižnice u kojoj učenici također mogu biti članovi, posjet učenika razredne nastave Dječjem odjelu Knjižnica grada Zagreba u okviru terenske nastave, sudjelovanje u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja čija je ovogodišnja tema bila « Ljubav za početnike» i posjet Međunarodnom sajmu knjiga Interliber koji seOLYMPUS DIGITAL CAMERA ove godine održava 37. put, održavanje nastavnih sati i radionica u školskoj knjižnici iz područja Knjižničnoga odgoja i obrazovanja kako bi se učenici podučili informacijskoj pismenosti i stjecali te razvijali temeljne kompetencije potrebne za cjeloživotno obrazovanje. Također, važno je spomenuti da u školi djeluje Zlatarbistrički klub ljubitelja knjige «ZLATKKA» s ciljem razvijanja ljubavi prema knjizi i pisanoj riječi gdje učenici aktivno sudjeluju u razgovorima, diskusijama i interpretacijama djela za djecu i mladež te u kreativnom radu u obliku radionica, prezentacija, izrade plakata i poticanja čitanja unutar njihova razreda i u samoj školi.

Kako je već ranije spomenuto, školska knjižnica je važan čimbenik u stjecanju prave pismenosti, stoga se u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica već nekoliko godina za redom provode projekti za poticanje čitanja. U nacionalnom projektu «Čitamo mi, u obitelji svi» sudjelujemo već četvrtu godinu za redom. Naime, to je projekt u kojem sudjeluju svi članovi obitelji, a provodi se u trećem razredu pa tako ove godine u njemu sudjeluje 141 škola, 288 razreda, 5283 učenika i više od 130 školskih knjižničara. Nadalje, učenici 6. razreda sudjeluju u projektu i natjecanju iz znanja i kreativnosti «Čitanjem do zvijezda» provodeći slobodno vrijeme uz knjige «Zagrebačka priča» autorice OLYMPUS DIGITAL CAMERABlanke Dovjak- Matković, «Moja slavna prijateljica» autorice Ivane Guljašević i «Pokajnik» Milene Mandić.

U projektu «Čitajmo zajedno, čitajmo naglas» sudjelovat će učenici 4. razreda koji će čitati zaboravljenu knjigu nelektirnoga naslova, a koju učenici rijetko posuđuju pa će se na ovaj način podsjetiti važnosti čitanja i takvih djela za djecu i mlade.

Nizom spomenutih aktivnosti, školska knjižnica svakodnevno i aktivno provodi svoje programe s ciljem poticanja čitanja, pisanja, korištenja IKT-a, kreativnosti u učenju i stjecanju znanja te informacijske pismenosti i tako širi svoju odgojno- obrazovnu djelatnost počevši od predškolske dobi do učenika 8. razreda, ali i učitelja kojima se redovito predstavljaju nove stručne knjige potrebne za rad s učenicima ili pak u obliku zajedničkih nastavnih sati, korelacija i međupredmetnog povezivanja nastavnoga sadržaja i sl. Misija školske knjižnice jest stvaranje ozračja za stjecanje prave pismenosti i razvijanje životnih kompetencija učenika s obzirom na njihove mogućnosti te u skladu s tim, omogućavanje pristupa različitim izvorima znanja, raznovrsnim aktivnostima, projektima, digitalnim medijima i ostalim sadržajima.

Literatura

Knjige snova, knjige želja
Posjet Čitaonici Zlatar Bistrica
Književni susret s književnicom Silvijom Šesto- Stipaničić
Čitamo mi, u obitelji svi – službena stranica projekta
Globalna tolerancija- radionica u školskoj knjižnici

Svim mrežnim izvorima je pristupljeno 10.12.2014.godine

Školske knjižnice u digitalnom okruženju

iva_brajdic

Iva Brajdić

Sažetak

U članku se raspravlja o primjeni novih medija u školskim knjižnicama, moderniziranju knjižničnog poslovanja i usluga koje školske knjižnice pružaju s naglaskom na upotrebu različitih online alata u svakodnevnoj praksi školskih knjižnica. Posebna je pažnja posvećena dobnoj skupini mladeži kao korisnicima školskih knjižnica.

Ključne riječi: školska knjižnica, novi mediji, web 2.0

Uvod

Novi su mediji postali sastavni dio ljudskog života. Nalaze svoje mjesto u obrazovnom sustavu pa je stoga logično da svoje mjesto nalaze i u knjižnicama. Mogli bismo reći da je nemoguće zamisliti knjižnicu koja, na ovaj ili onaj način, u svoj rad i poslovanje već nije involvirala nove medije. Novi mediji daju sasvim novu dimenziju čak i nekim osnovnim kategorijama knjižnica odnosno knjižničarstva (Stipanov, 2000.), a s obzirom na vrlo brz razvoj digitalne tehnologije možemo s pravom govoriti o važnosti digitalne kompetentnosti u svakodnevnom knjižničnom poslovanju.

Novi mediji i srednjoškolska populacija korisnika školskih knjižnica

Kao što znamo, kada govorimo o novim medijima, tu ubrajamo CD-ROM-ove, DVD-e, digitalizirane, mrežne tekstove, ali i nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije i informacijske alate u najširem smislu. Ono što svakako predstavlja prednost u korištenju navedenih medija jest mogućnost istodobnog korištenja istih izvora na više mjesta bez obzira na udaljenost, te mnogobrojnost kombinacija. Osim što knjižnice mogu davati na korištenje različite baze podataka, pružati mogućnost čitanja cjelovitih tekstova, djela ili članaka, one pružaju i različite mrežne usluge. Virtualne, digitalne ili mrežne referentne usluge u svom najopćenitijem obliku možemo smatrati referentnim uslugama u mrežnom okruženju (Bosančić, 2010.). Referentne usluge, dakako, nisu novina jer njih knjižnice pružaju još od druge polovice 19. st., ali su novi oblici i načini na koje se referentne usluge danas pružaju. Jedna od najpoznatijih mrežno dostupnih inačica referentne usluge jest usluga Pitajte knjižničara – Ask a Librarian. Postojanje novog oblika referentne usluge, naravno, ne isključuje tradicionalne referentne usluge, već ih samo dopunjuje.

Mladež je dobna skupina koja za knjižničare ponekad predstavlja najzahtjevniju skupinu korisnika. Izvrsno vladaju novim tehnologijama te često pokazuju svojevrstan otpor prema klasičnim uslugama koje knjižnice pružaju. Gradske su knjižnice uglavnom više okrenute odraslima i djeci pa je pred knjižničarima srednjih škola izazov da zainteresiraju mladež da se koriste školskom knjižnicom i njezinim uslugama. No, to nužno zahtijeva osuvremenjivanje knjižnica i knjižničnih usluga, fonda knjižnice, opreme, knjižničnog poslovanja u cjelini, te informatičko i informacijsko opismenjavanje školskih knjižničara.

Kako dobnu skupinu mladeži zainteresirati za dolazak u školsku knjižnicu? U praksi su zabilježeni brojni dobri primjeri usluga za ovu dobnu skupinu počevši od pomoći pri izradi domaćih uradaka, formiranja različitih knjižničnih klubova za mlade, ponuda multimedijalne građe za mlade, osmišljavanje projekata kojima mladi sami organiziraju sadržaje za sebe, kreativne radionice i sl. Budući da se zahtjevi neprekidno mijenjaju u skladu s napretkom tehnologije, mnoge knjižnice danas nastoje ići ukorak s trendovima te u svoje usluge često uključuju različite vidove web 2.0 aplikacija. „Knjižnica 2.0“ zapravo je web 2.0 primijenjen u radu knjižnice (Barbarić, 2009.). Web 2.0 aplikacije bitno mijenjaju način na koji se može surađivati s drugima, a troškovi korištenja su zanemarivi. Neke od aplikacija koje spadaju u web 2.0. jesu: blogovi, Instant Messaging, Creative Commons, FaceBook, Flickr, Google Docs, MySpace, SlideShare, Twitter i dr.

Primjeri iz prakse

Novi mediji zapravo su ključni želimo li mladež privući u knjižnicu. Školski knjižničar treba predviđati aktivnosti koje uključuju suradnju s učenicima i nastavnicima u digitalnom okruženju. Nekoliko primjera iz prakse pokazat će da je to moguće.

Postoji mnogo alata koji se mogu koristiti kako bi se sve ono što se običavalo raditi na tradicionalan način, koristeći papir, flomastere i sl., osuvremenilo i tako približilo srednjoškolcima. Koristeći alat PosterMyWall, u suradnji s učenicima, mogu se izraditi posteri, plakati, urediti panoi, predstaviti nove knjige u knjižnici, najaviti razna događanja. Poster koji su izradili učenici Željezničke tehničke škole Moravice povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u suradnji s knjižničarkom i informatičarkom, sadržavao je preporuku knjiga za starije naraštaje, njihove roditelje. Učenici su naučili primjenjivati jedan od Web 2.0 alata u nastavi, koristiti PosterMyWall kako bi izrazili svoju kreativnost  i napravili poster kojeg kasnije mogu koristiti za izlaganje ili kao pomoć pri učenju nekog gradiva.

clip_image002clip_image004
Slika 1. Rezultati radionice održane u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice

PosterMyWall samo je jedan od alata koji se mogu koristiti kako bi se korelacija knjižničara i nastavnika i rad s učenicima osuvremenio i učinio kreativnijim. Spomenut ću još neke alate koji su mi se učinili korisnima: Wordle i Fodey.com su alati koji služe za generiranje teksta, Make Beliefs Comix je alat pomoću kojega se mogu izrađivati stripovi, Animoto služi za izradu videa, Storybird se može koristiti za oblikovanje digitalnih materijala, npr. slikovnica, Photostory je program za kreiranje videa, a Kubbu je online alat za izradu kvizova i križaljki. Na stranici The Teachers Corner može se pronaći mnogo radnog materijala za nastavnike, a stranica nudi i mogućnost izrade puzli, križaljki i sl. U korelaciji s nastavnicom engleskog jezika i učenicima 2. razreda u Obrtničkoj i tehničkoj školi Ogulin obradili smo temu Čitajmo hrvatsko na engleskom. Zadatak je bio analizirati jednu od priča Ivane Brlić Mažuranić na engleskom jeziku. Za motivaciju je poslužila jednostavna križaljka o Ivani Brlić Mažuranić i njezinoj obitelji, izrađena na stranici Edtools. Radionica je održana u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

clip_image006

Slika 2. Motivacijska križaljka izrađena pomoću alata Edtools

Učenike se može uključiti i u uređivanje web stranice škole, ili još bolje – školske knjižnice. Možda škola već ima mrežnu stranicu u sklopu koje se clip_image008zajedno s učenicima mogu uređivati učeničke vijesti. Danas postoje i besplatne aplikacije kao što je npr. Wix koje su vrlo jednostavne za upotrebu, a nude čitav niz mogućnosti za uređivanje web stranica.

Slika 3. Primjer naslovnice mrežne stranice školske knjižnice Željezničke tehničke škole Moravice izrađene pomoću alata Wix.com

Zaključak

Ovo su samo neki od primjera korištenja online alata koji rad u školskoj knjižnici mogu učiniti kvalitetnijim i zanimljivijim. Dobna skupina mladeži često predstavlja poseban izazov za školske knjižničare, no brojni primjeri iz prakse pokazuju da je moguće slijediti njihove zahtjeve i osuvremeniti rad u školskoj knjižnici. Za još bolje rezultate bit će potrebna sustavna edukacija školskih knjižničara, kvalitetna tehnička podrška koja će i korisnicima i zaposlenima omogućavati rad u digitalnom okruženju, te, naravno, suradnički odnosi koji će otvarati prostor za korelaciju i integraciju u nastavnom i izvannastavnom procesu.

Literatura:

  1. Bosančić, B. Online referentne usluge: pregled razvoja u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 53,1(2010)
  2. Stipanov, J. Knjižnice i novi mediji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000)
  3. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež. // Smjernice za knjižnične usluge za mladež / uredila Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.