Lego čovjek

tomaz_kocman

Tomaž Kocman

Uvod

U predškolskom odgoju koristimo službeno prihvaćeni kurikulum. Zapravo, svaki obrazovni program ima neku vrstu kurikuluma ili programa. Međutim, svakog prati skriveni kurikulum. Potonje se odnosi na prijenos znanja i iskustava koje nismo namjeravali prenijeti, no ipak se to dogodilo. To se prije svega odnosi na prijenos normi, vrijednosti i uvjerenja u nekom okruženju. Svaki prijenos znanja također uključuje i nenamjerne lekcije[1].

Iako često govorimo o procesnom pristupu obrazovanju, o važnosti skrivenog kurikuluma i njegovom iskazivanju od samog djeteta, obično se najčešće držimo službene dužnosti pisanja ciljano opredijeljenih priprema u kojima obično nema mjesta za skriveni kurikulum, a ako za njega i postoji mjesto, potom on dolazi iz jučerašnjeg djeteta, a ne iz njegovih današnjih želja.

U članku želim opisati priču o dječaku koji me je u četiri godine zajedničkog druženja naučio da je itekako važno omogućiti djeci vrijeme za njihove želje i ambicije, kao i igru punu istraživanja i kreativnih eksperimenata.

Lego čovjek

Prvog dana u vrtiću pojavio se na vratima moje sobe. Držao se za oca, koji je rekao: “Dobar dan. Ovo je Jaka[2]. I voli Lego kocke.” Onda se otac okrenuo i otišao. Prema svim pravilima otac bi trebao ostati i dječaka uvoditi još nekoliko sljedećih dana. Dijete bi se trebalo držati za njega, pustiti koju suzicu i moliti ga da nigdje ne ide i ne ostavlja ga u novom okruženju. Ali ne. Jaka je otišao do Lego kocki i počeo se igrati s njima. I igrao se s njima još sljedeće tri godine.

Ako ste vidjeli Jaku da plače to je onda bilo prve godine u vrtiću, kada sam ga molio da nam se pridruži u drugim aktivnostima, na primjer da nacrta ono što svi crtaju.

Drugu godinu je nekako prihvatio da će morati, da bi se mogao igrati s Lego kockama u miru, povremeno činiti nešto što sam ga ja zamolio. Tako je često dolazio samoinicijativno, s licem koje je odavalo pomirenje sa sudbinom, govoreći: “Dobro. Što moram učiniti? ” i s najmanjim otporom, ispunio bi svoju dužnost. “Mogu li se sada igrati Lego kockama?”

Jednog je dana došao je u vrtić vrlo umoran. “Što je?” pitao sam ga. “Oh, tako sam umoran. Morao sam raditi, odgovorio je. “Raditi? Što si morao raditi rano ujutro?” “Zar ne znate? Toga dana mi je pokazao ono što sam teoretski znao cijelo vrijeme: da je igra dječji rad i da je uzimaju izuzetno ozbiljno. A ako ste nekad željeli obaviti svoj posao, ali ste imali brojne telefonske pozive, te vas je stalno neko ometao i davao vam nova zaduženja, onda ćete vjerojatno shvatiti zašto su djeca ponekad razdražena kad prekinemo njihovu igru (posao) i pokušamo ih prisiliti na naše aktivnosti.

Što su roditelji mislili o ovome? Mogao sam očekivati da stalno dolaze na individualne razgovore, mašući rukama i žaleći se: “Zašto se moje dijete igra samo s Lego kockama? Zašto ga ne potičete na druge aktivnosti! Kako će nešto naučiti? Kako će tako ikada postati astronaut?!” Ali ne. Roditelji su došli govoreći: “Hvala vam što ste dopustili Jaki da je to što je. Da može činiti ono što želi.” A onda su još dodali: “Vi ste najbolji odgojitelj.”

Što? Već tri godine gotovo ignoriraš dijete, znaš da sjedi na tepihu, igra se Lego kockama, aktivan je i ne treba tvoju pomoć ili pažnju. I potom ti kažu nešto tako?

Ali Jaka se razvijao na isti način kao i sva djeca, pa ni roditelji ni ja nismo bili zabrinuti. Upravo suprotno. Tijekom svih ovih godina dokazao mi je da Lego kocke nisu samo jeftina plastična igračka, već da one mogu imati snažan pozitivan učinak na razvoj djeteta. Zato sam u četvrtoj godini našeg druženja, pored svih kutaka u sobi (knjiga, likovnog, mekog, za kretanje, prirodoznanstvenog, glumačkog …), također uredio Lego kutak, koji se sastojao od stola i stvarno ogromne kutije kocki, čije dno nikada nismo ugledali.

Jednog jutra pozdravio sam Jaku s “Bok, Lego čovjek!” i on me začuđeno pogledao: “Što? Pa, ja se više ne igram baš puno s Lego kockama”. I potpuno me razoružao. Stajao sam u mjestu i razmišljao kad sam ga posljednji put vidio u Lego kutku. I nisam se mogao sjetiti. Kada se to dogodilo? Dok sam gledao fotografije otkrio sam sljedeće: Jaka se nije igrao u kutu knjiga, ali je knjige nosio u Lego kutak i tamo je sastavljao zgrade i druge stvari koje je vidio u knjigama. Nije bio aktivan u likovnom kutku, ali je često crtao svoje Lego planove. Nije se igrao u kutku za razvoj matematičkih kompetencija, ali za to su se već pobrinule Lego kocke. Nije se igrao u glumačkom, ali je kroz Lego kocke odigrao mnogo uloga. Jaka nije bio aktivan na drugim područjima. Međutim, druga područja je doveo na svoje snažno područje: Lego kocke. I tu je razvijao sve svoje kompetencije, sve dok se jednog dana nije osjećao dovoljno kompetentnim da napusti Lego kutak i postane aktivan na svim ostalim područjima.

Zaključak

Međutim, Jaka nije bio jedino dijete kojem sam dopustio da se igra onako kako želi. Iz godine u godinu imao sam više slobodnih igara i manje vođenih aktivnosti. Ali ako ih je i bilo, uvijek se u njima mogla pronaći djetetova individualnost. Djeca su tako postala aktivnija, znatiželjnija, inovativna i kreativna. U skupini je rasla kultura uzajamne pomoći i suradnje. Sada, kad je svako dijete radilo ono što je željelo, više nije postojala usporedba i natjecanje. Svako je dijete moglo blistati na svom području. A kad bi učinilo nešto fascinantno, drugi su to primijetili i molili da to također njih nauči. Uspostavljena je kultura uzajamnog učenja.

Planinski izleti nikada više nisu bili osvajanje vrha ili nekog drugog cilja. Do njih smo se uvijek namjerno izgubili. Potom bi se negdje usred šume zaustavili i započeli ono što je dječja mašta dopuštala. Jeli smo borovnice, ljuljali se na deblima ili ih koristili za treniranje ravnoteže, mjerili snagu dok smo se kretali ogromnim granama, pretraživali šumsko tlo, raznježili se kod pogleda na dlakavu gusjenicu i plakali tijekom susreta s daždevnjakom.

Ovo smo kolegica i ja nazvali ‘prčkanje’. Na engleskom jeziku imamo lijepe izraze poput ‘tinkering’ i ‘makering’, ali nismo pronašli ispravan izraz u slovenskom jeziku. Sve dok nisam jednog dana u jednoj od knjiga[3] pronašao ovaj pojam: ‘Brikolaž’ i sljedeći opisi:“brkljač, brklarija”, “Rad koji se sastoji od svih materijala koji nam dođu pod ruku.”, “Napravi sam.” Je li postoji uopće nešto savršenije?


[1] Martin, Jane. "What Should We Do with a Hidden Curriculum When We Find One?" The Hidden Curriculum and

Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 122–139.

[2] Iako su dijete i njegova priča stvarni, ime djeteta je promijenjeno.

[3] Sutherland, J. (2012). Kako djeluje literatura: 50 ključnih pojmova. Ljubljana: Cankarjeva založba.

Projekt: Hajduk u srcu – od ideje do realizacije

daniela_kuic

Daniela Kuić

Sažetak

Projekt Hajduk u srcu proveden je u 2.b razredu Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad iz Splita, pod vodstvom razredne učiteljice Daniele Kuić u školskoj godini 2018./2019. Cilj projekta bio je učenike upoznati s najvećim nogometnim klubom i simbolom grada Splita – Hajdukom, ali i učiti o povijesti grada, baštini i običajima. Projekt je osmišljen tako da bude u potpunosti integriran u nastavni proces. Sve aktivnosti su kurikularno razrađene, u korelaciji jedna s drugom te s gradivom gotovo svih nastavnih predmeta. Krajnji rezultat projekta je snimka navijačke autorske pjesme učenika, popraćene video spotom.

Ključne riječi: projektna nastava, HNK Hajduk, kurikulum, integracija u nastavi, korelacija nastavnih predmeta

Kako je došlo do ideje o projektu

Hrvatski nogometni klub Hajduk, najveće je sportsko društvo u Splitu. Osnovan je 13. veljače 1911. u Pragu, od strane četvorice Splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića. Do danas se profilirao kao jedan od najvećih i najuspješnijih hrvatskih nogometnih klubova.

Hajduk je za svoje navijače mnogo više od kluba, pa ako biste pitali po čemu je Split prepoznatljiv, to bi uz more zasigurno bio i Hajduk. Teško je objasniti kako jedan sport i klub mogu izazivati toliko emocija. Zato priča o Hajduku ne može biti potpuna bez da se prođe kroz vrata kluba i Poljuda, bez da osjeti žar navijanja na utakmici i da se zapjevaju hajdučke pjesme. Tek tada se može osjetiti prava emocija, vođena srcem, samo zato što je naš. Odlučila sam zato pokrenuti razredni projekt Hajduk u srcu i sa svojim drugašima se upustiti u avanturu upoznavanja Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk.

Jedan od motiva za pokretanje projekta bio je i povezivanje baštine i njezina implementacija u nastavi. Učenje o Hajduku je upoznavanje s poviješću Splita, početcima splitskog sporta, s tradicijom pjevanja navijačkih pjesama, isticanjem simbola grada i kluba što bi kod učenika trebalo pobuditi osjećaj pripadnosti, zajedništva i ljubavi prema rodnom kraju i klubu našeg grada. Motiv je također bio i popularizacija sporta, što je u doba digitalizacije značajno i potrebno za razvoj djeteta u fizičkom i mentalnom smislu.

Realizacija projekta biti će prikazana u nekoliko koraka, kako bi načini provođenja bili jasno vidljivi.

1. Kurikularno planiranje projekta

Početna faza projekta je kurikularno planiranje. Zamišljeno je da se projekt provoditi kroz nastavne predmete Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura i Likovna kultura, a sve u njihovoj međusobnoj korelaciji. Aktivnosti su planirane unutar redovne nastave, u školi, ali i kroz izvanučioničke oblike nastave: terensku nastavu i posjet.

Nastava izvan učionice potiče radost otkrivanja i istraživanja. Učenici u prirodnom okruženju spoznavaju ono što su učili, susreću se s ljudima koji im prenose vlastita iskustva što ostavlja trag na učenike, potiče intelektualna čuvstva i stvara bolje odnose među učenicima. U tom smislu iznimni značaj ima obilazak prostorija nogometnog kluba Hajduk, te odlazak na nogometnu utakmicu na stadion Poljud.

U programiranju i planiranju razmatrano je predznanje učenika, njihovi interesi i sposobnosti, tempo rada te sadržaji propisani Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole. Projekt je priložen u Kurikulum škole (vidi tablica 1.). Navedeni su nositelji aktivnosti, razredni odjel, planiran broj učenika i sati, namjena, cilj, ishodi, načini realizacije, vremenski okvir, troškovnik i način vrednovanja rezultata.

Tablica 1.

tablica

2. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Među temama planiranim Nastavnim planom i programom za drugi razred osnovne škole bilo je planirano obraditi teme: pripovijedanje prema poticaju, stvaralačko pisanje- sastavak, slušanje sugovornika i govorenje, televizija i knjižnica.

Jezično izražavanje- pripovijedanje prema poticaju: Nakon povratka s posjeta klubu HNK Hajduk, gdje su učenici uz stručno vodstvo naučili o povijesti kluba, razgledavali prostorije (sobe s peharima, konferencijsku dvoranu) i stadion Poljud, razgovarali smo o onome što smo saznali. Učenici su pripovijedali o posjetu klubu, pazeći na poštivanje jezičnih zakonitosti. U pripovijedanju su trebali paziti na redoslijed pripovijedanja. U uvodnom dijelu, zadatak učenika je bio predstaviti zašto smo i gdje išli, zatim ispričati kuda su provedeni, što su naučili i s kakvim su se dojmovima vratili u učionicu.

Jezično izražavanje- stvaralačko pisanje, sastavak: Učenici su pisali sastavak na temu Hajduk u srcu. Priprema za pisanje sastavka je stvaranje plana sastavka. U sastavku su pazili da se razlikuje uvodni dio, razrada i zaključak. Poseban naglasak sastavka bio je na osjećajima koje Hajduk izaziva u njima i što on znači za grad Split.

Jezično izražavanje- slušanje sugovornika i govorenje: U školi smo ugostili istaknutog nogometnog reprezentativca i nekadašnjeg igrača Hajduka, M. Rapaića. Cilj je bio učenicima dočarati put koji sportaš prođe od početnika do profesionalca, važnost redovite tjelovježbe, sportskih treninga, prilagođene prehrane i kvalitetnog odmora te ustrajnost i požrtvovnost kao važne osobine potrebne za postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Za susret s gosp. Rapaićem učenici su pripremili pitanja za intervju. Učenici-voditelji su u improviziranom studiju proveli intervju, nakon čega su se i ostali učenici pridružili pitanjima. Bila je ovo prilika da vježbamo govorenje, ali i slušanje sugovornika.

Medijska kultura- televizija i knjižnica: Učenici su s knjižničarkom proveli dva nastavna sata u knjižnici. Uz ponavljanje pravila ponašanja u knjižnici, te pravila traženja i posuđivanja knjiga učenici su potražili knjige o Splitu i o klubu Hajduk. Listali su ih, čitali i izmjenjivali dojmove. U knjižnici smo na televiziji gledali sažetke utakmica u kojima je nastupao Hajduk u tekućoj sezoni. Odjeveni u dresove i s navijačkim rekvizitima učenici su srčano navijali, pljeskali i pjevali za svaki gol Hajduka i bodrili igrače nakon svake propuštene prilike i primljenog gola. Sve aktivnosti učenika snimane su kamerom kako b se pojedini kadrovi mogli iskoristiti za snimanje video spota navijačke pjesme 2. B razreda.

3. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura

Nastavne teme iz cjeline “Igre”: vođenje lopte unutarnjom stranom stopala, dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala, udarac na vrata unutarnjom stranom stopala

Nastavne teme iz cjeline “Igre” obrađene su na satovima koje su održali roditelj-volonter, nogometaš M. Rapaić i prof. Tjelesne i zdravstvene kulture Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad dipl. kineziolog I. Punoš. Za učenike su pripremili nogometni trening prilagođen uzrastu i predznanju učenika. Svaki od trening je završio utakmicom. Učenici su usvajali znanja o nogometnoj terminologiji i pravilima nogometa.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture” obrađivale su se u korelaciji s temama iz Glazbene kulture, a zadatak je bio uvježbavanje plesne koreografije za autorsku pjesmu razreda: Hajduk-Split.

Nastavne teme iz cjeline “Ritmičke strukture”: ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova, osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa.

4. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Glazbena kultura

Poštujući načelo zavičajnosti izabrane su pjesme koje odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Slušali su i gledali tradicionalni splitski ples, te pjesme posvećene gradu i Hajduku. Poneseni doživljajima s terenske nastave u klubu Hajduk, te notama splitskih pjesama pisali su stihove za navijačku pjesmu svog razreda.

Glazbena područja: pjevanje, sviranje i elementi glazbene kreativnosti (improvizacija melodije i pokreta): Najljepše misli i stihove zapisivali su na ploču i na kraju ih oblikovali u autorsku pjesmu. Glazba je došla spontano, a glazbenu pratnju na gitari odsvirao je gosp. Ivan Madunić. Uvježbavanje pjevanja i snimanje pjesme tražilo je dosta truda, usklađenosti i vježbe. Ipak je u razredu 21 učenik koji treba pjevati skladno i točno, ali uspjeli smo i konačnim rezultatom bili smo jako zadovoljni.

5. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Likovna kultura

Obuhvaćena su nastavna područja: oblikovanje na plohi- crtanje i oblikovanje na plohi-slikanje: Likovne aktivnosti provođene su kroz nekoliko nastavnih sati. Poticaj učenicima bio je sastavak koji su učenici prethodno pisali na satu Hrvatskog jezika- Hajduk u srcu, znanja i utisci s terenske nastave i pjesme o Splitu i Hajduku. Tema rada je bila Ne može se to razdvojit – Hajduk i Split, ujedno i stih razredne navijačke pjesme. Radovi svih učenika poslani su u Rim, udruzi hrvatskih iseljenika u Rimu – Mosaico Italo Croato Roma, kako bi bili dio izložbe u sklopu 6. Turnira prijateljstva, koji se organizira u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Rimu.

6. Planirane aktivnosti iz nastavnog predmeta Priroda i društvo

Obuhvaćene su teme Upoznajemo svoje mjesto i Moj zavičaj: S učenicima su provedene aktivnosti na terenskoj nastavi i posjetu klubu Hajduk i stadionu Poljud. U prostorijama HNK Hajduk učenici su uz stručno vodstvo provedeni prostorijama kluba. Obilazili su prostorije s peharima, slušali o najvećim uspjesima Hajduka, prvim igračima, promatrali izgled dresova nekada i sad. U konferencijskoj sali imali su priliku sjediti za pultom za kojim igrači daju intervjue te sjediti u dijelu za novinare. Poseban doživljaj bio je odlazak na nogometnu utakmicu na stadionu Poljud. Uprava kluba omogućila je da se razredna navijačka pjesma pusti na stadionu i da je predstavimo svim navijačima. Bio je to poseban doživljaj.

Učenici su kroz školsku godinu prikupljali navijačke rekvizite pa su na utakmicu došli opremljeni kao pravi navijači. Bili su smješteni na južnom dijelu stadiona koji je predviđen za djecu. Doživljaji s utakmice nešto su što će učenici pamtiti, bilo da su već odlazili na utakmice ili da im je prvi put. Kadrovi snimljeni na utakmici iskorišteni su za video spot razredne navijačke pjesme.

Zaključak

Sport je od pamtivijeka povezivao ljude. Uspjesi sportaša i sportskih klubova pobuđivali su posebne emocije, osjećaj jedinstva i iskrene sreće. Potaknuti djecu da kroz priču o Hajduku svoj grad doživljavaju s puno ponosa i ljubavi i da ih uspjesi njihovih sugrađana vesele i čine sretnima nije lak zadatak. Istraživati i učiti o Hajduku značilo je učiti o povijesti i sadašnjosti našeg grada, o običajima i jeziku.

Ovaj projekt je proveden u korelaciji s gotovo svim nastavnim predmetima. Iako su u tekstu prikazane aktivnosti za svaki nastavni predmet odvojeno, u praksi su se aktivnosti prožimale i nastavljale jedna na drugu. U realizaciju su se uključili nekadašnji hrvatski nogometni reprezentativac i Hajdukovac, profesor kineziologije, glazbenik, roditelji, ravnatelj škole i udruga hrvatskih iseljenika u Rimu. U suradnji s navedenima, učenici su mogli steći širu sliku o tome kakav je utjecaj sporta, što Hajduk znači za naš grad i s kakvim se emocijama suočavaju oni izvan domovine kojima pričamo, pjevamo i crtamo o domovini i svom gradu.

Pišući sastavak i pjesme o Hajduku učenici su vježbali pisano stvaralaštvo, a crtanjem i slikanjem simbola grada i Hajduka svoj likovni izraz. Stjecali su znanja o pravilima ponašanja na nogometnoj utakmici (način odijevanja, pravila o unošenju osobnih stvari na stadion, ponašanje za vrijeme gledanja utakmice). Kroz razgovor s profesionalnim nogometašem i profesorom kineziologije, te kroz sportske treninge učenici su učili da za sportski uspjeh treba mnogo upornosti, rada i odricanja. Također su učili o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima te značaju zdrave prehrane u svrhu očuvanja zdravlja.

Školsku godinu 2018./2019. obilježio je razredni projekt Hajduk u srcu, a razredna pjesma i video spot “Hajduk – Split” i nogometna utakmica Hajduk- Inter Zaprešić ono je što će učenici uvijek pamtiti. Zaključit ću rad stihovima razredne pjesme:

Više od sto godina je bilo, još će bit,
ne može se to razdvojit, Hajduk i Split.
Hajduk, Split!

Literatura

  1. Garber, Mario. Hajduk u sto i jednoj priči. Stobreč: Croma Co., 2011.
  2. Gizdić, Jurica. 100 godina Hajduka. Split: Hrvatski nogometni klub Hajduk, 2011.
  3. HNK Hajduk Split (2019-04-15).
  4. Kurikulum : teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.
  5. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2006.

Čovjek mora ostati učenik i onda kad postane učitelj

maja_matijasec

Maja Matijašec

Odabravši učiteljski poziv, prije svega zbog ljubavi prema tom poslu i radu s djecom, nismo smetnuli s uma da on ne obuhvaća samo poučavanje, već i konstantno učenje. U cijelom svom radnom vijeku učitelj će usvajati nova znanja i to na različite načine jer je izložen brojnim mogućnostima da svoj rad poboljša, unaprijedi, usavrši.

Nove mogućnosti, novi izazovi – uključivanje u projekt

U našoj se školi ta mogućnost pružila uključivanjem u projekt „Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja“, koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a traje 24 mjeseca. Osim našim učiteljima, prilika za sudjelovanje pružena je i učiteljima iz dviju škola partnera, a to su OŠ Andrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec. Suradnja triju škola naglašena je u simboličnom nazivu projekta: Od 3 do 300, isto kao i broj učenika koji će u njemu sudjelovati. U projekt su uključena 44 učitelja čiji je cilj, u sklopu šest izvannastavnih aktivnosti (Jezični klub, Enigmatska grupa, Medijsko-digitalna grupa, Književna stvaraonica, Knjižničarska grupa, Astronomska grupa), razviti u učenika čitalačku, medijsku, digitalnu, matematičku i višejezičnu pismenost. Prije tog velikog zadatka koji ih čeka, prošli su niz vrijednih, suvremenih oblika edukacija o kojima će ovdje biti riječi.

Definiranje ishoda učenja

clip_image001[6]Pripremajući se za nastavu, svaki učitelj susreće se s pojmovima: ishod i cilj učenja, Bloomova taksonomija, vrste znanja, razine znanja. Psihologinja Elvira Nimac posjetila je 5. siječnja 2018. godine OŠ Andrije Palmovića u Rasinji i podsjetila sve učitelje, sudionike projekta, na te pojmove.

Vodila je predavanje i radionicu pod nazivom Definiranje ishoda učenja u kognitivnom i afektivnom području. Osim predavačkog dijela, u kojem je objasnila spomenute pojmove i istaknula njihovu važnost u planiranju nastave, učitelji su sudjelovali i u praktičnom dijelu edukacije gdje su, radom u skupinama, primijenili znanje o ishodima učenja, procijenili uspješnost njihove primjene u vlastitom planiranju i izvođenju nastave, bili potaknuti na primjenu naučenog u svakodnevnom radu s ciljem da nastavu učine kvalitetnijom, a isto tako i u provedbi izvannastavnih aktivnosti u sklopu projekta.

Pri izradi kurikuluma za izvannastavne aktivnosti vrlo je važno dobro definirati ishode i ciljeve učenja, a ova je edukacija pomogla učiteljima i dala im ideje da to učine što bolje.

clip_image001[8]Izrada i provedba kurikuluma

Radionica Izrada i provedba kurikuluma održana je u OŠ Veliki Bukovec 14. i 15. veljače, a vodila ju je Marija Halaček, učiteljica Hrvatskoga jezika iz OŠ Molve.

Idealni školski kurikulum

Prisjetivši se osnovnih pojmova o kurikulumu, polaznici radionice bili su podiclip_image002[4]jeljeni u skupine prema izvannastavnoj aktivnosti koju će provoditi u projektu. Svaka je skupina prema danim smjernicama analizirala kurikulume svojih škola i razgovarala o njima, uočavajući sličnosti, razlike, nedostatke. Predstavnik svake skupine iznio je ostalima donesene zaključke iz kojih se moglo vidjeti da su kurikulumi triju škola dosta slični, no ima i mnogo elemenata po kojima se razlikuju. Zatim su upoznali obilježja idealnog školskog kurikuluma i uočili njegovu strukturu, odnosno naslove i poglavlja koja bi taj dokument trebao sadržavati: plan izrade školskoga kurikuluma, vizija i misija škole, vrijednosti/načela školskoga kurikuluma, opis unutarnjih i vanjskih uvjeta u kojima se realizira školski kurikulum, analiza potreba i interesa učenika, područja razvoja učenika (kurikulumska područja), načini praćenja i vrednovanja realizacije cijelog kurikuluma s jasno izraženim indikatorima uspješnosti). Predavačica je posebno istaknula važnost SMART ciljeva, a to su oni koji su konkretni, mjerljivi, usuglašeni, provedivi i važni te vremenski određeni.

Kako izraditi dobar kurikulum

clip_image006U drugom dijelu ove edukacije učitelji su dobili obrazac koji se predlaže za planiranje školskog kurikuluma, a na njemu su istaknuta kurikulumska područja: ciklus (razred), cilj, obrazloženje cilja, očekivani ishodi/postignuća, način realizacije, potrebni resursi i clip_image002[14]moguće teškoće, način praćenja i provjera ishoda/postignuća, odgovorne osobe. Predavačica je svako područje objasnila i navela primjer. Na temelju toga učitelji su, podijeljeni u iste skupine kao i prvi dan, trebali osmisliti i izraditi kurikulum za svoju izvannastavnu aktivnost. Sve su to kreativno i slikovito prikazali na hameru, primijenivši pritom sve naučeno na ovoj edukaciji. Nakon jednog sata rada kurikulumi su bili izloženi u učionici, a predstavnici skupina prezentirali su ih.

Kurikulum je ogledalo svake škole

Predavačica se osvrnula i na kurikulume svih triju škola te clip_image001[10]dala savjete kako ih učiniti boljima, ističući pritom da svaka škola mora imati svoju viziju i misiju iz kojih proizlazi moto škole. Vjerujem da njezina rečenica „Kurikulum je ogledalo svake škole.“ svima još odjekuje u uhu te da će učitelji, vodeći se time, uspješno izraditi svoje kurikulume. Kvalitetu i uspješnost izrade kurikuluma moći će provjeriti pomoću odrednica za praćenje i evaluaciju koje su im na kraju edukacije podijeljene.

Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje

Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje radionica je Foruma za slobodu odgoja, a sastoji se od osam dijelova (3+2+3). Učitelji su sudjelovali na pet radionica, najprije u OŠ Veliki Bukovec od 11. do 13. siječnja, a potom u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec 3. i 4. travnja, dok ih u srpnju očekuju još tri radionice. Voditeljice su Biserka Šavora i Zlatica Šimunović.

Učitelji u dvostrukoj ulozi

clip_image002[8]

Cilj je ovih radionica poučiti sudionike kako učenike potaknuti na aktivno i samostalno učenje i na kritičko mišljenje. Temelje se na primjeni triju etapa okvirng sustava za poučavanje (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija), s naglaskom na nastavu koja je usmjerena na učenika.

Radionice su zamišljene tako da sudionici dobiju dvostruku ulogu: s jedne strane oni postaju učenici jer aktivno sudjeluju u nastavnom procesu, odnosno izvršavaju zadatke koje zadaje učiteljica (voditeljica radionice), pišu, čitaju, razgovaraju, prezentiraju, glume, dijele iskustva, rade samostalno, u paru, u skupini, dok s druge strane, kao učitelji, usvajaju metode suradničkog učenja i poučavanja, nove tehnike i metode kojima potiču učenike na kritičko mišljenje. Nakon treće radionice imali su priliku osmisliti jednu nastavnu jedinicu primjenjujući naučeno, a zatim to isprobati u svom razredu.

Učitelji već koriste nove tehnike i metode u nastavi te clip_image002[10]uočavaju veću motiviranost i uključenost učenika te brže i lakše usvajanje nastavnih sadržaja, a svoja iskustva dijele s drugim kolegama. U skladu s time dijelim na kraju jednu lijepu misao: Najbolji učitelji ujedno su i najzahtjevniji učitelji: oni od učenika zahtijevaju razmišljanje (W. Glasser).

Zaključak

Nakon ovih edukacija učitelji su bogatiji za još jedno iskustvo, nove spoznaje i nova prijateljstva. One su im otvorile nove vidike i potaknule ih na razmišljanje o dosadašnjem radu te mogućnostima uvođenja nekih promjena i novina u nastavu. I ono najvažnije, otvorile su im vrata i usmjerile ih na put prema realizaciji projekta.

Zagrebački MIOC potiče suvremeni pristup poučavanju matematike


 

Ana Jergović

logici

Novi kurikulum fakultativne nastave matematike bit će uskoro dostupan svim srednjim školama u RH na internetskoj stranici XV. gimnazije koja ga je razvijala u sklopu projekta „Matematika između realnog i virtualnog“.

radionice_CakovecGlavni cilj projekta „Matematika između realnog i virtualnog“ bio je osuvremeniti pristup poučavanju matematike novim kurikulumom za fakultativnu nastavu te razviti kapacitete za njegovu provedbu. Zagrebačka XV. gimnazija inicirala je projekt u partnerstvu sa XII. gimnazijom iz Zagreba, gimnazijom Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca i gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec. Partnerskim školama omogućena je kupnja grafičkih kalkulatora, računala i potrebnih softvera te je održana edukacija o upotrebi kupljene opreme. Projekt je trajao godinu dana, realiziran je uz potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u ukupnom iznosu od 1.016.019 kuna.

radionice_Vinkovci„Matematika između realnog i virtualnog“ okupila je 30 nastavnika matematike, fizike i informatike te školske pedagoge i psihologe koji su zajedničkim snagama izradili kurikulum fakultativne nastave matematike, četiri vježbenice i priručnik za nastavnike. Naglasak su stavili na drugačiji pristup nastavi kroz upotrebu tehnologije i poticanje učenika na samostalno istraživanje. Ukupno je objavljeno 70 materijala koji su već podijeljeni profesorima matematike u zagrebačkim gimnazijama, a uskoro će i sve škole u Republici Hrvatskoj moći pristupiti materijalima putem internetske stranice XV. gimnazije www.mioc.hr te ih koristiti u fakultativnoj, ali i u redovnoj nastavi matematike.

vjezbeniceVježbenice su podijeljene po temama; prve dvije teme obrađuju na suvremeni, drugačiji način gradivo redovne nastave matematike – Geometrija 1 i 2 te Funkcije 1 i 2. Međutim, teme iz druge dvije vježbenice – Matrice i vektori, modeliranje, statistika i vjerojatnost (vježbenica 3) te Financijska matematika, teorija grafova i optimizacija (vježbenica 4) su većim dijelom za mnoge gimnazijalce novi sadržaji. Urednice priručnika i vježbenica su profesorice XV. gimnazije Sanja Antoliš, Aneta Copić i Eva Špalj. Njih tri su ujedno i same napisale prijavu za čitav projekt te gastudijsko putovanje uspješno dovele do kraja kao koordinatorice projektnih aktivnosti. Prof. Špalj ističe i dojmove sa studijskog putovanja u njemački gradić Lahr: „Posebno me dojmila igrifikacija nastave te važnost koju pridaju kognitivnim razinama, a ne samo reprodukciji.“ Kaže da njemački nastavnici teže većoj aktivnosti učenika, puno se diskutira i raspravlja na nastavi, svi učenici su uključeni, a didaktički materijali za nastavnike su unaprijed dostupni.

Završna konferencija projekta „Matematika između realnog i virtualnog“ održanCopic_i_Spalja je 10. listopada u hotelu Westin u Zagrebu, a fakultativna nastava prema novom kurikulumu je krenula već ove školske godine. XV. gimnazija je i inače iznimno projektno aktivna: provode samostalni projekt za darovite učenike, sudjeluju u Erasmus projektima kao koordinatori ili partneri sa Sveučilištem. „Svaki projekt motivira na daljnje učenje i razvoj novih ideja, ali i potvrdu onog što radimo“, kaže ravnateljica Ljiljana Crnković i zahvaljuje partnerskim školama na sudjelovanju jer je njihov pristup radu i motivaciji učenika obogatio projekt.

Mioc_zavrsna konferencija 1Mioc_zavrsna konferencijaMioc_zavrsna konferencija_2

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost XV. gimnazije.

Wales – obrazovni sustav

martina_grgac

Martina Grgac

Države Ujedinjenog Kraljevstva imaju neovisne obrazovne sustave, koji ipak imaju mnogo zajedničkog. U Walesu obvezno obrazovanje počinje nakon navršene djetetove pete godine, kada djeca kreću u školu, a većina ih prije toga pohađa i dječji vrtić koji subvencioniraju lokalni proračuni.

Cathays High School Cardiff 0U Walesu je 2008.g. uveden novi kurikulum „The Foundation Phase“ za djecu od 3 do 7 godina. Naglasak je u tom dijelu obrazovanja na učenju igrom, razumijevanju kako što radi te stjecanju praktičnih znanja i vještina (learning by doing). Svaki nastavnik radi s prosječnom skupinom od osmero djece. Prije uvođenja novoga kurikuluma prosječan broj učenika na jednog odgojitelja bio je 24.

Roditelji mogu birati žele li upisati dijete u školu u kojoj se nastava odvija na velškom jeziku, koji je uz engleski službeni jezik uCathays High School Cardiff 4 Walesu te su svi dokumenti i natpisi dvojezični. Otprilike četvrtina državnih škola nastavni proces provode na velškom, a u ostalim školama je velški obvezan kao strani jezik za učenike od 5 do 14 godina. U privatnim školama u Walesu ne postoji opcija provođenja nastave na velškom jeziku, osim u jednoj privatnoj školi u Londonu „London Welsh School“ koja nudi tu mogućnost.

Key Stage 1, Key Stage 2

Obrazovanje za djecu od 5 do 7 i od 7 do 11 godina uključuje 11 obveznih predmeta (engleski, matematika, znanost, velški, dizajn i tehnologija, informatika, povijest, geografija, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, tjelesna kultura).

Key Stage 3

Obrazovanje za djecu od 11 do 14 godina uključuje iste nastavne predmete uz dodatak jednog živog stranog jezika, najčešće francuskoga, njemačkoga ili španjolskoga.

Key Stage 4

U dobi od 14 do 16 godina učenici imaju 6 obveznih predmeta, i to engleski, matematika, znanost, velški, tjelesna kultura i vjerski odgoj, te još četiri predmeta po izboru. Izbor je šarolik, može se izabrati pohađati nastavu raznih predmeta iz ovih područja: umjetnost, humanističke znanosti, dizajn i tehnologija, moderni strani jezici te osobni, društveni, zdravstveni i građanski odgoj. Ako učenik želi pohađati nastavu predmeta koji njegova škola ne nudi, može je pohađati na nekoj višoj ili visokoj školi koja nudi tu mogućnost.

Cathays High School Cardiff 5

Sa 16 godina polažu ispit GCSE (General Certificate of Secondary Education). Obvezni predmeti koje polažu su engleski jezik, engleska književnost, velški jezik, znanost (single, double ili triple – biologija, kemija, fizika) i matematika, a mogu izabrati još četiri ispita.

Većina poslodavaca provjerava iz kojih predmeta je potencijalni zaposlenik položio GCSE ispite, a uglavnom će se očekivati da učenik ima minimalno položenih pet GCSE ispita. Mnogi učenici ih polože deset i više.

Ocjene na ispitima su A* (90 posto točnost riješenosti testa) A, B, C, D, E, i fail.

U velškim školama ne pada se razred, vrlo rijetko se dobiva ocjena Fail na GCSE ispitima, no loše ocjene uglavnom znače i vrlo slabu mogućnost zapošljavanja.

Nastavni dan obično počinje zajedničkim okupljanjem u 8. 50. i pozdravom ravnatelja, a u mnogim školama i kratkim jutarnjim čitanjem i molitvom. Ovaj dio nije obvezan za učenike koji ne žele sudjelovati, ali oni najčešće ipak dođu na vrijeme i pričekaju početak nastave. Učenici u srednjoškolskom obrazovanju obično imaju pet sati u trajanju od 55 minuta te dva odmora od 30 min. Neke škole imaju šest sati u trajanju od 50 minuta ili pet sati u trajanju od 60 min.

Nakon 15 h učenici se bave izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima po izboru, te volontiranjem tj. društveno korisnim radom.

Evo primjera:

clip_image002

Key Stage 5 – „The Sixth Form“ – Year 12 and 13

Nakon navršene 16. godine obrazovanje u Walesu nije obvezno, ali većina se učenika vraća u školu i obrazuje se do 18. godine. Ta situacija pogoduje i vladi jer nezaposlenost u toj dobi nije velika.

U ovom razdoblju učenici mogu odabrati dva smjera: akademski i strukovni. U akademskom smjeru obavezno biraju četiri obvezna predmeta u dobi od 16 i tri obvezna i jedan neobvezan predmet u dobi od 17 godina. U strukovnom smjeru učenici mogu odabrati jednak broj predmeta specifičnih za zanimanje kojim se žele baviti. Na kraju svake godine polažu ispite iz odabranih predmeta (A-levels), a prolazne ocjene su od A* do E.

Upis na sveučilište

Wales ima devet sveučilišta. Ona uglavnom zahtijevaju da učenici koji se prijavljuju imaju položena tri „A-level“ ispita iz područja vezanih uz studij, i nije pravilo da učenici s četiri položena „A-level“ ispita imaju prednost pri upisu. Trajanje svakog od tri stupnjeva sveučilišnog obrazovanja (dodiplomski studij – Bachelor, magisterij – Master, doktorat – Doctorate) ovisi o odabranom fakultetu. Uglavnom su to 3 + 1 ili 2+ 2 do 4 godine. Ako je student dodiplomski studij završio s odličnim ocjenama, može nastaviti izravno na doktorski studij. Velška sveučilišta neovisne su institucije i ne financira ih vlada već svoj prihod ostvaruju iz drugih izvora, uključujući i školarine. Međutim, Velška vlada subvencionira studente koji su rođeni u Walesu i studiraju u Walesu, te njihova godišnja školarina za fakultet iznosi oko £ 3.000. Za studente iz ostalih zemalja godišnja školarina iznosi i do £ 9.000. Mnogi studenti završe fakultet sa studentskim kreditom koji otplaćuju tijekom radnog vijeka.

Animoto video o usavršavanju

video

Jeste li prisustvovali povijesnom webinaru?

ela_veza

Ela Veža

U utorak, 5. siječnja 2015. na webinaru ( online seminaru) učiteljima i nastavnicima više od tisuću osnovnih i srednjih škola članovi ekspertne skupine predstavili su rezultate dosadašnjeg rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Ova vijest objavljena je na mnogim portalima i tiskovinama. Možete pronaći i informaciju da je to do sada najveći webinar, ali ne i da je utorak, 5. siječnja 2016. bio povijesni dan u edukaciji svih učitelja i nastavnika.

Tek rijetki su primijetili da je tog neradnoga dana za učenike i radnoga za učitelje prvi put u povijesti organizirano online usavršavanje za sve učitelje i nastavnike u njihovim školama. Istina, učitelji i nastavnici redovito se stručno usavršavaju u svojim školama te na županijskim i državnim stručnim skupovima, mnogi su prisustvovali i webinarima grupno ili pojedinačno. Za nastavnike hrvatskog jezika već su se ustalili „Pisci na mreži“, matematičari prate „Razgovore matematičke“, informatičari se više i ne sjećaju svog prvog online seminara, a Etwinning edukacije za sve zainteresirane nastavnike odvijaju se gotovo na tjednoj razini. No ovim webinarom se ipak otišlo ogroman korak dalje.

Prvi put uz svesrdnu CARnetovu tehničku podršku ( na čelu sa strpljivim Hrvojem Liscem) omogućeno je svim zaposlenicima osnovnih i srednjih škola gotovo istovremeno prisustvovanje dvosatnom stručnom usavršavanju.

Uspješnost ovakvog načina edukacije je u najvećoj mjeri ovisio o ravnateljima koji su motivirali i animirali kolege te u školskim informatičkim učionicama (najčešće) organizirali praćenje seminara.

U većini škola za koordinatora ovog webinara ravnatelji su (uglavnom po inerciji) zadužili profesora informatike. Možda se nekim (rijetkim) informatičarima to i nije previše svidjelo, ali većina profesora informatike koja je naučila da konstantno uči i istražuje nešto novo je objeručke prihvatila ključnu ulogu u ovom trenutku ( stvaranja povijestiJ) kojim je započet najnoviji oblik komunikacije i edukacije. A samo održavanje webinara i „prezentiranje jednog klika na link“ iskorišteno je i za edukaciju svih nazočnih kolega.

Radoznalost i drugačiji pristup mogao se najbolje uočiti pri isprobavanju alata koji se koristio. Na probnom spajanju tehnička ekipa CARneta stavila se na raspolaganje i omogućila zainteresiranim nastavnicima da isprobaju sve mogućnosti alata Adobe Connect koje zbog velikog broja sudionika nije bilo moguće koristiti na samom webinaru.

Radoznali sudionici probnog webinara isprobali su zvuk, sliku, chat, dizanje ruke, aplauz, spojili su svoje mikrofone i kamere te otkrili blagodati grupnog i pojedinačnog chata. Tehnička podrška odgovarala je strpljivo na mnogobrojna pitanja te će na idućim webinarima ulogu školskog koordinatora ravnopravno preuzeti svi učitelji i nastavnici koji to žele.

Drugačijoj podjeli uloga u budućnosti se (kao profesorica informatike) svesrdno nadam. clip_image002Potrudila sam se pokazati da nije teško. A zbog orijentiranost na tehnički uspjeh ove edukacije nisam se uspjela koncentrirati na sam sadržaj webinara. Srećom snimljen je i možemo ja pogledati bilo kad i bilo gdje. Smile (izaberi jedan od tri).

Do narednog webinara! S novim školskim koordinatorom? Winking smile

Implementacija novih kurikuluma

sanja_loparic

Sanja Loparić

Sažetak:

U Republici Hrvatskoj započet je proces preobrazbe školskog sustava. Donesen je niz dokumenata koji bi trebali unaprijediti naše školstvo, a istaknuto mjesto među njima ima Nacionalni okvirni kurikulum koji definira okvirne kompetencije i ishode učenja po odgojno-obrazovnim ciklusima za hrvatsko opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. On je osnova za restrukturiranje nastavnih planova i programa te za izradu predmetnih kurikuluma.

Tehnička škola Čakovec, kao jedna od 18 srednjih strukovnih škola u Republici Hrvatskoj, uspješno je prijavila svoj projekt „Od tehničara za računalstvo do tehničara za računarstvo – razvoj kurikuluma u skladu s potrebama u gospodarstvu“. Osnovni cilj tog projekta je izraditi i implementirati novi strukovni kurikulum za smjer tehničara za računalstvo.

U sklopu implementacije kurikuluma predložen je niz promjena u nastavnom planu i programu, a za matematičare je najzanimljivije da je povećan fond sati u prva dva razreda te je u trećem i četvrtom razredu dodan novi predmet, matematika za programere. Time je dobivena mogućnost za nastavni program sa stvarnim potrebama struke.

U izlaganju će biti detaljnije razrađeni neki ishodi učenja za nastavni predmet matematika za programere, primjeri upotrebe suvremenih nastavnih strategija te primjeri provjere i vrjednovanja.

KLJUČNE RIJEČI: kurikulum, ishodi učenja, matematika za programere, primjena matematike.

„Kad bismo željeli, mogli bi se lako i bez troškova riješiti tereta starih, glupih struktura i pomoći djeci preuzeti obrazovanje umjesto da samo dobiju školovanje.“

John Taylor Gatto

Kurikulum

Pojam „kurikulum“ u Hrvatskoj se javlja krajem dvadesetog stoljeća. U početku se taj pojam poistovjećivao s pojmom nastavni plan i program (Antić, 2000.). Danas se pod pojmom nastavni kurikulum smatra „projekt ili pedagoški dokument koji su pripremili i izradili stručnjaci za određeno nastavno područje, a u kojem su konkretizirani nastavni ciljevi, opisani uvjeti i oprema koji su potrebni za ostvarivanje tih ciljeva te planirani modeli za praćenje i vrjednovanje“ (Matijević, 2011. str. 26.). Nastavni kurikulum se sastoji od ciljeva, sadržaja, medija, metoda i vrjednovanja koji su u stalnoj dinamičkoj isprepletenosti te se javljaju u vrlo različitim scenarijima i situacijama. Ti scenariji nisu strogo definirani već se nastavnicima ostavlja sloboda da sami osmisle sredstva i načine koji su najprihvatljiviji u određenim uvjetima njima i njihovim učenicima.

Budući da su nastavni kurikulumi osnova za planiranje i programiranje na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava te na razinama pojedinih predmeta ili područja, možemo razlikovati nekoliko vrsta kurikuluma: nacionalni, strukovni i školski.

slikaSlika 1. Vrste nastavnih kurikuluma

U Hrvatskoj je 2010. godine donesen temeljni kurikulum za cijeli školski sustav „Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje“ (NOK). On definira okvirne kompetencije i ishode učenja po odgojno-obrazovnim ciklusima za hrvatsko opće obrazovanje. Osnova je za restrukturiranje nekadašnjih nastavnih planova i programa te za izradu predmetnih kurikuluma. NOK daje samo okvir temeljnih kompetencija koje bi učenici trebali posjedovati na kraju svakog obrazovnog ciklusa te daje preporuke za biranje metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva te za vrjednovanje postignuća. Služi kao osnova za izradu raznih drugih dokumenata kao što su strukovni kurikulum, školski kurikulum, nastavni planovi i programi, udžbenici i ostala nastavna sredstava i materijali. Na temelju NOK-a svaka škola u Republici Hrvatskoj donosi školski kurikulum.

Školski kurikulum je izvedbeni dokument. Sadrži propisane predmete i područja koja se poučavaju u određenoj školi, ali i ostale aktivnosti vezane uz organizaciju škole: izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kulturnu i javnu djelatnost škole, aktivnosti s darovitim učenicima i učenicima s teškoćama u razvoju. Sve ono što jednu školu čini prepoznatljivom i privlačnom. Školski kurikulumi osnovnih škola i gimnazija direktno proizlaze iz NOK-a, dok kod strukovnih škola, osim NOK-a, važnost pri izradi imaju strukovni kurikulumi za pojedina područja.

U strukovnom kurikulumu se određuje „trajanje obrazovanja, uvjeti za njegovu provedbu, odgojni i obrazovni ishodi, načini praćenja i ocjenjivanja, ukupni fond nastavnih sati za ostvarivanje očekivanih ishoda te predmetni kurikulumi u kojima su određeni opseg, dubina i redoslijed sadržaja koje će učenici proučavati u konkretnim nastavnim predmetima“ (Matijević, 2011. str. 33). Strukovne kurikulume izrađuju stručni timovi koji se najčešće sastoje od savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje, sveučilišnih profesora koji proučavaju metodike pojedinih struka te iskusnih nastavnika iz strukovnih škola. Strukovni kurikulum, kao i ostale vrste kurikuluma, je dinamičan dokument koji nikada nije dovršen. On se stalno provjerava i razvija u skladu s potrebama tržišta, tehnološkim promjenama i razvojem odgojno-obrazovnog sustava.

Program IPA

Razvoj znanosti i tehnologije te proces globalizacije zahvatio je Republiku Hrvatsku. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) 2002. godine je objavila „Deklaraciju o znanju“ u kojoj se ističe želja da Hrvatska bude utemeljena na znanju i primjeni znanja. Istaknuto je da je znanje temeljna snaga u ljudskom društvu i glavni uvjet uspješnosti. „Razlike u znanju i njegovoj tehnološkoj primjeni postaju glavni čimbenici koji dijele razvijene zemlje od nerazvijenih, bogate od siromašnih, visoki životni standard od niskog“ (Deklaracija o znanju, 2002.). Slične ciljeve imaju i zemlje članice Europske unije čija bi ekonomija trebala postati „najkonkurentnija i najdinamičnija, a utemeljena na znanju“ (Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u RH, str.3). Kako bi pomogla u provođenju promjena u obrazovnim sustavima državama kandidatkinjama za ulazak u Europsku uniju, Europska komisija je pokrenula program Instrument for Pre-Accession assistance (IPA) čija se četvrta točka odnosi na razvoj ljudskih potencijala. Ovim se programom financijski podupiru projekti koji unaprjeđuju školski sustav.

Stoga se Tehnička škola Čakovec zajedno s još 17 srednjih strukovnih škola, Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Visokom školom za primijenjeno računarstvo priključila IPA projektu koji su razvile Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a vezano uz implementaciju novih kurikuluma. Cilj je izraditi nove i suvremene kurikulume za strukovne škole koji bi bili usuglašeni s potrebama tržišta rada. U njima bi se poticao novi inovativni pristup obrazovnom sadržaju i metodama podučavanja i osigurala usklađenost strukovnog obrazovanja s promjenama u gospodarstvu. Uz to su osigurana i znatna financijska sredstva za opremanje škola modernim nastavnim sredstvima i pomagalima te za osposobljavanje nastavnika za primjenu novog kurikuluma.

Kurikulum tehničara za računalstvo

U sklopu implementacije kurikuluma za smjer tehničar za računalstvo predložen je niz promjena u nastavnom planu i programu. Uvedeni su stručni predmeti: algoritmi i programiranje, građa računala, uvod u računalne mreže, skriptni jezici i web programiranje, sigurnost informacijskih sustava, konfiguriranje računalnih mreža… Za matematičare je najzanimljivije da je povećan fond sati u prva dva razreda s tri sata tjedno na četiri te je u trećem i četvrtom razredu dodan novi predmet nazvan matematika za programere. Time je dobivena mogućnost da se učenicima približe matematički sadržaji koji su u pozadini problema njihove struke. Takvi nastavni sadržaji do sada nisu bili zastupljeni u redovnoj nastavi matematike, a zbog opterećenosti sadržajima nastave matematike u srednjim školama te zbog opterećenosti učenika, nastavnicima nije ostavljeno prostora da sami uvedu takve stručne sadržaje u redovnu nastavu.

Matematika za programere

Osnovni cilj predmeta matematika za programere jest primjenjivanje matematičkih alata i algoritama pri rješavanju problema vezanih uz programiranje. Taj će se cilj ostvariti nakon dvije godine učenja i to u trećem razredu jedan sat tjedno, a u četvrtom razredu dva sata tjedno. Ishodi učenja su dani u sljedećim tablicama:

slika1

slika2

Za ostvarivanje ovih ishoda učenja značajno je da će se primjenjivati suvremene nastavne metode i oblici rada: učenje otkrivanjem (uglavnom potpomognuto računalima), interaktivno učenje, metoda simulacije, studija slučaja, brainstorming, izrada umnih mapa, rad na projektima, suradnički oblici rada, mentorski i timski rad, dok će se frontalni način rada i predavačka nastava rijetko koristiti. U nastavnom procesu 50% vremena bit će utrošeno na teorijske osnove, a preostalih 50% će služiti za povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom. Praktični dio će se izvoditi u informatičkom kabinetu.

Vrjednovanje učenika će biti usklađeno sa suvremenim dokimološkim stajalištima. Uz klasično pismeno i usmeno ispitivanje, velik udio u ocjenama imat će seminarski i projektni zadatci te vrjednovanje učenika od strane članova tima pri timskom radu. Uz to se planira uvesti postupak samovrjednovanja učenika. Prijedlog elemenata ocjenjivanja za ovaj predmet je: usvojenost programskih sadržaja, laboratorijske vježbe i projektni zadatci, praćenje programskih sadržaja (odnos prema radu).

Budući da je ovaj predmet novost u hrvatskom školstvu, ne postoji primjeren udžbenik koji bi obuhvaćao navedene nastavne teme. Stoga je na nastavnicima da sami osmisle nastavu koristeći razne gimnazijske i fakultetske udžbenike.

U izlaganju će biti detaljnije razrađeni neki ishodi učenja za nastavni predmet matematika za programere, primjeri upotrebe suvremenih nastavnih strategija te primjeri provjere i vrjednovanja.

Literatura:

  1. Antić, S., (2000), Rječnik suvremenog obrazovanja. Zagreb: Hrvatski pedagoško –književni zbor.
  2. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V., (2010.), Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.
  3. Deklaracija o znanju, (2002.). Zagreb: HAZU.
  4. Gatto, J.T., (2010.), Oružja za masovno poučavanje. Zagreb: Algoritam.
  5. Hrvatski kvalifikacijski okvir – Uvod u kvalifikacije, (2009.). Zagreb: Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i športa.
  6. Matijević, M., (2011.), Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.
  7. IPA projekt
  8. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, (2010.). Zagreb: Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i športa.
  9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008.-2013. (2008.). Zagreb: Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i športa.