Iskustveno učenje kao sadnja biljaka

Metka Šestan

Sažetak

Kao primjer iskustvenog učenja u prvom razredu osnovne škole uz teoriju uspješnog rasta biljaka uključujem također i praktični dio sadnje biljaka u vodi i u zemlji. Neposrednim iskustvom učenici lakše razumiju teorijsko objašnjenje kad sami to iskuse te zatim svoje iskustvo povezuju s prethodnim znanjem i dodaju mu svoje značenje. Praktični dio sata sadnje, promatranja i bilježenja rasta krumpira, luka i zelene biljke (reznice) u lončićima s vodom u razdoblju tri mjeseca u učenicima je potaknuo još jedan projekt; a to je sadnja divljeg kestena u zemlji, u cvjetnom loncu. Nismo još završili s promatranjem, bilježenjem i slikanjem ovog projekta, niti ga još nismo ocijenili.

Ključne riječi: iskustveno učenje, učionica, teorijski dio, praktični dio, sadnja biljaka, povezivanje nastavnog materijala.

Uvod

Članak započinje s teorijskim pretpostavkama o tome što je zapravo iskustveno učenje i predstavlja istaknutije autore odnosno utemeljitelje tog pedagoškog područja. U središnjem dijelu predstavlja kako konkretno iskustveno učenje izgleda u 1. razredu, kako učenici sade biljke, kako promatraju te bilježe događaje i odgovore. Sadržaj članka završava se sadnjom divljeg kestena, pri čemu praktični dio još nismo završili, a učenici će njime nastaviti u sljedećoj školskoj godini. Zaključak nudi pregled nalaza našeg vlastitog primjera sadnje biljaka u učionici te ističe prednosti, nedostatke i mogućnosti koje ovakav pedagoški pristup donosi.

Iskustveno učenje te njegovi utemeljitelji

Iskustveno učenje nije učenje uopćenih znanja, već je to učenje s rezultatom koji dolazi od vlastitog, neposrednog iskustva. Iskustveno učenje možemo razumjeti kao most koji povezuje teoriju i istinsko iskustvo, ali nipošto ne treba podcjenjivati jedno ili drugo područje. Kad se povežu teorija i vlastito iskustvo, možemo govoriti o razumijevanju odn. novom, smislenom znanju. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M.,2014; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

David Kolb (r. 1933), obrazovni teoretičar i pedagog, vidio je iskustveno učenje kao svako učenje koje učeniku pruža kontakt sa stvarnošću i omogućuje aktivno djelovanje. Učenje je vidio kao cjelovit proces, u kojem trebaju biti percepcija, emocije, djelovanje i razmišljanje međusobno povezani u jednu cjelinu. Njemački psiholog Kurt Lewin (1890–1947) također je tvrdio da grupa oblikuje pojedinca. Na temelju grupnog učenja ilustrirao je iskustveno učenje kao krug koji počinje konkretnim iskustvom, prelazi u promatranje i razmišljanje, a zatim u apstraktne pojmove i u novu situaciju. Dakle, radi se o tome da u krugu iskustvenog učenja po Kolbu i Lewinu razvijemo sva četiri područja skladno, sa značenjem, integrirano, cjelovito. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014; ”David A. Kolb”, 2022; ”Kurt Lewin”, 2022; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

Kako se je odvijalo iskustveno učenje u našem primjeru?

Kao učiteljica u 1. razredu osnovne škole odlučila sam da iskustveno učenje uključim u predmet upoznavanje okoline. Na temelju nastavnog plana predmet je predstavljen tako da povezuje procese, postupke i sadržaje, pomoću kojih učenici upoznaju svijet kojeg doživljavaju kroz neposredno iskustvo. Nastava je organizirana tako da učenici uz konkretne radnje otkrivaju nove spoznaje i tako stvaraju neposredna iskustva. Upotrijebila sam kombinaciju tri središnje metode: strukturirani zadatci (jasne upute), grupne interakcije (učenje slušanja) i tjelesna aktivnost (promatranje, izražavanje). (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014)

Zajedno s učenicima započeli smo tromjesečni projekt sadnje, praćenja i promatranja rasta biljaka. U sklopu nastavnog materijala prvo smo se temeljito upoznali s uvjetima, koje je potrebno ispuniti za rast i razvoj biljaka u odnosu na poziciju i svjetlost. Odabrane biljke prvo smo razmatrali s teorijske točke gledišta, kako bismo lakše prešli na praktični dio.

Praktični rad, promatranje, nalazi

Odabrali smo gomolj krumpira, manji luk i dio zelene biljke (reznicu). U šest prozirnih čašica nalili smo vodu. U dva lončića stavili smo gomolj krumpira, u sljedeća dva luk i u preostala dva dio zelene lončanice (reznicu). Tri različite lončiće stavili smo na prozorsku dasku na sunčanoj strani, a tri lončiće na prozorske daske na sjenovitoj strani.

Zanimalo nas je hoće li biljke proklijati i hoće li uspješno rasti u vodi, te kako će na njihov razvoj utjecati sunčana odn. sjenovita lokacija. Nakon mjesec dana, na sjenovitoj strani niknuo je krumpir. Mogli smo vidjeti male zelene listiće. S lukom se ništa nije dogodilo, a zeleni dio biljke ukorijenio se u vodi. Nakon tri mjeseca krumpir i luk počeli su trunuti. Na zelenom dijelu biljke iznikla je mladica i nekoliko korijena, pa je napredovala u rastu.

Na sunčanoj strani su gomolj i luk istrunuli nakon mjesec dana, dok se zeleni dio biljke ukorijenio. I nakon tri mjeseca reznica je još dalje rasla i razvijala se.

Utvrdili smo da na uspješan razvoj biljaka utječu mnogi čimbenici.

Učenici su pokazali zanimanje za ovakav način učenja, bili su vrlo potaknuti i očito motivirani. Tijekom rada bili su opušteni i suvereni. Prethodno su se teorijski dobro pripremili. Ovakav način rada dao im je veću autonomiju za daljnji rad i raznolikost pri stvaranju ideja.

Učenici su sami predložili da bi željeli pratiti kako biljka raste u zemlji. Tako se naš rad nastavio. Za praćenje rasta biljke u zemlji pripremili su cvjetni lonac, zemlju za presađivanje i plastičnom bocom s vodom. Otišli smo u školski vrt i donijeli u učionicu sadnicu divljeg kestena koju su učenici izvadili iz kompostera. Posadili smo je u saksiju za cvijeće, stavili na prozorsku dasku i promatrali. Za vrijeme ljetnog odmora divlji kesten je rastao u cvjetnom loncu u mom kućnom vrtu. U rujnu sam ga vratila u školu, gdje smo ponovno vratili na prozorsku dasku u učionici. O divljem kestenu smo se brinuli tako da smo ga redovito zalijevali, u proljeće presadili u veći lonac i nastavili promatrati njegov rast.

Zanimalo nas je:

• Kako će rasti kesten u saksiji za cvijeće u učionici?
• Hoće li mu otpasti lišće?
• Ako bude tako, kad će izrasti novo lišće?

Očekivali smo da lišće neće otpasti. Ali ako bude, u proljeće će brže izrasti novo. I kakav je bio rezultat? Divlji kesten, koji je bio čitavu školsku godinu u saksiji za cvijeće na prozorskoj daski u našoj učionici, preko zime nije zadržao lišće. Izgubio ga je tek u veljači. Na kestenu još nisu niknuli novi listovi. Ali dobio je lijep zeleni pupoljak na vrhu drvenastog stabla.

U razgovoru sa učenicima tražili smo odgovore za ovakav rezultat. Pretpostavke su bile sljedeće:

• konstantna temperatura iznad 20 ˚C u našoj učionici pomogla je kestenu da je kasno izgubio listove, ali nije pomogla da bi brže izrasli novi, mladi listovi,
• sporiji rast kestena vjerojatno je posljedica nedostatka sunca, jer je naša učionica okrenuta prema sjeveru, pa je stoga sunčane zrake obasjaju tek u kasno poslijepodne, a zimi ni tada,
• kesten smo presadili u univerzalnu zemlju za presađivanje biljaka, što možda ne odgovara kestenu i treba mu drugačija zemlja s drugim hranjivim tvarima, itd.

Kako se je završilo i što smo zaključili?

Slovenska izreka kaže: »Što Janezek nauči, to Janezek zna.« Ako u duhu iskustvenog učenja ovo još malo raširimo, možemo dobiti nešto dužu izreku koja nije ništa manje ohrabrujuća: »Što Janezek čuje, vidi, zapiše, iskusi i poveže, to Janezek zna.« I upravo te riječi, koje su u gornjem kontekstu podređene riječi »naučiti«, kriju u sebi posebnu moć. One proizlaze iz djetetovih osjetila, tako da pomoću njih sluša, promatra, dodiruje, proba, pomiriše, zapiše, nacrta; na kraju sve zajedno poveže i sljedeći put pokuša ponovno, možda čak i sam. Na primjeru sadnje biljaka u vodi primijetila sam, da su učenici uz praktični dio nastave lakše obnovili teorijsko znanje te ga također nadopunili. Mnogo su dodirivali rukama, crtali, bilježili, te na osnovu pokoje zanimljive priče koju je ispričao netko od djece, lakše zapamtili gradivo. Učenje neposrednim sudjelovanjem u stvarnoj akciji učenicima daje smisao gradivu, uljepšava ga te im ga učinkovito približava.

Gore navedenim pozitivnim točkama dodajem još jedini uočljiviji negativni aspekt; tijekom promatranja biljaka morala sam pojačati brigu za disciplinu u učionici, jer su se djeca previše gurala na prozorskoj dasci i bila su jako glasna.

Kakve su prilike? Sadnja biljaka u lončiće s vodom, ne samo da je donijelo nova i komplementarna znanja s već od prije poznatom teorijom o biljkama, već je učenike samoinicijativno usmjerila u novom smjeru: sadnja divljeg kestena iz školskog vrta u zemlju u cvjetnom loncu. Istina je da nas iskustveno učenje učinkovitije povezuje s okolinom u kojoj živimo. Prije svega zato što okolina nije namijenjena sama sebi, jer smo teoriju koju slušamo u učionici uvijek primorani provjeravati također u praksi.

Literatura

1. Bertalanič, Z., Bertalanič, M. (2014): Izkustveno učenje. Seminarska naloga pri predmetu Osnove psihologije. Filozofska fakulteta Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo. Ljubljana. Preuzeto 22.03.2022 s internetske stranice: https://studentski.net/gradivo/ulj_fif_bi1_psi_sem_iskustveno_ucenje_01
2. David A. Kolb. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://sl.wikipedia.org/wiki/David_A._Kolb.
3. Kurt Lewin. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kurt_Lewin.
4. Marentič Požarnik, B. idr. (2019): Izkustveno učenje. Ljubljana: Filozofska fakulteta. Oddelek za pedagogiko in andragogiko.

Extra-curricular activities

within the Geography Course

Nina Farič

Summary

The article presents activities which were applied within extra-curricular program of Geography course at Majde Vrhovnik Primary School in Ljubljana. The program is carried out with primary schoolstudents in grades from 6 to 9. Aforementioned activities have forms of preparations for geography competition, mentorship in research and project work as well as involving students in educational process in cooperation with other institutions. Reaching higher goals is encouraged by deepened and extended curriculum content and different methods of work, such as independent studying, problem-related teaching and preparations for competitions.

Key words: extra-curricular activities, geography, primary school.

1. Intrudaction

The Basic School Act enables the students who exceed standards of knowledge at a particular subject to join optional extra-curricular program (paragraph 20 and 23 of the act). The program (optional for students) prescribes the achievement of higher learning goals for students.

Within the subject of geography we offer students in-depth and expanded content that includes independent learning, problem-based learning and preparation for competitions, thus supporting students in achieving higher learning goals. Aforementioned activities have forms of preparations for Geography competition, mentorship in research and project work as well as involving students in educational process in cooperation with other institutions.

2. Extra-curricular activities

Extra-curricular lessons of Geography include preparations for different levels of the competition in the knowledge of Geography. Students widen and deepen their theoretical knowledge by studying required sources and literature. They also familiarize with the field work methods.

The competition in the knowledge of Geography is organised by the Institute for Education at school, regional and state level. Peculiarity of the competition lies in its division in two parts: theoretical, based on given written sources, and practical, which takes place in the field, where students, according to the rules, observe, measure, note and conclude. Practical part is followed by an examination which is based on the field work. The scope of the questions involved include five complexes: orienteering, field measurement and determining, natural-geographical concluding and explanation, social-geographical concluding and explaining, and calculations and statistical proving.

Picture 1. Field work (author: Bor Štrukelj)

Students can also choose a mentor for their research or project paper, according to their interests. As an example, a project in the form of series of posters was made by one of the students. Following an excursion to Triest within the geography lesssons, he presented a photographic study of the city and its community. His objective photo presentation was also accompanied by a theoretical part. The whole project was presented at the annual Meeting of Young Researchers, organised by the City Council of Ljubljana.

Picture 2. A photographic study of Trieste and its community (Author: Nina Farič)

The research paper by another student titled “Childhood in Rožna dolina” lies within the realm of Ethnology, but is nevertheless an example of interconnection of different subjects within a research work. The student has presented key factors which have influenced everyday as well as festive life of children in his neighbourhood. In the conclusion of the paper he argues that changes in the means of transport, traffic, as well as urbanistic and architectural interventions have influenced lifestyle of the children, depriving them of adequate place for socializing.

Another example of the research paper : “We and climate changes” and “Visits to mountains huts in the Julian Alps among Majda Vrhovnik primary school students.

As a part of extra-curricular activities, cooperation with the Institute for the Protection of Cultural Heritage of Ljubljana was organised. A conservationist at the institute, presented her profession during a guided tour of Ljubljana’s cultural monuments with the support of information technology.

Picture 3. Guided tour of Ljubljana under the supervision of a curator from the Institute for the Protection of Cultural Heritage of Ljubljana (Author: Nina Farič)

At the beginning of 2018 I participated in organising a supporting program to the exhibition of dr. Drnovšek’s life and work as a statesman, politician, Slovenia’s prime Minister, President of the Republic and citizen of the world. As a teacher of Geography and Social Studies I was able to interconnect different fields through a project. The exhibition emphasized dr. Drnovsek’s integrity and character in the context of historical development as a role model for a contemporary citizen.

The projected goals included:

• understanding democracy as a political system, which provides safe, organised and equal life for all individuals,
• understanding the role of a politician,
• discovering the character and posture of dr. Drnovšek, as well as understanding what kind of a politician citizens need, and
• understanding the issue of marginalized groups, such as Roma, aliens and refugees, especially in the context of current crisis.

One of more widely noted acts of dr. Drnovšek was his personal involvement on behalf of the Roma family of Strojan of Ambrus in 2006. A few days before Christmas, following a forced eviction of the Roma family, dr. Drnovšek tried to provide a shelter for them. His plan to enable the Strojans to celebrate Christmas in a residential container home was prevented by the peasant uprising of Ambrus.

The program was planned as problem-related. The first group represented the interests of the residents of Ambrus, the second acted in favor of the Roma community, whereas the third group acted as a judicial panel, which issued its ruling according to the presented arguments. At the end of the workshop all three groups presented their ideas in the form of 3D structure, thus enabling them to understand diversity of the society as basis for respect and tolerance (bridge = integration, pillar = politician’s integrity, colourful roofless fortress with doors on all sides = diversity of ideas and opinions, variety of political parties, public forum).

Picture 4. The presentation of ideas in the form of 3D structuret in the museum (Author: Nina Farič)

With the participation of the teacher of French language, a cooperation with a school from Bamako – (Academie D’Enseignement BAMAKO, Republic of Mali) was organised. The goal of the cooperation was to induce interest in cultural diversity among our students. In 2016 our school hosted Mr Nathanael Dembélé, son of the school’s principal and a member of a desert blues music band from Timbuktu, Mali. The band was formed in Bamako after forced expulsion during the civil conflict and the imposition of Sharia law.

During his visit Mr Dembélé was kind enough to present to our students the way of life, custom, traditions as well as musical heritage of the people of Mali.

Picture 5. The goal of the cooperation: to induce interest in cultural diversity (Author: Nina Farič)

The competition “Creative Presentation of a Place where I live” enables students to introduce original methods in describing a certain place, town or region. In the past students had decided to use Geography brochures, whereas in the last school year they have introduced other solutions, such as movies, posters and photo-stories. The students of our school have created Geography brochures for the neighbourhood of Rožna dolina in Ljubljana, Ljubljana Rudnik discrict and Kamnik pod Krimom, a small village in the municipality of Brezovica. They have also made a tourist souvenir for Kamnik pod Krimom in the form of treasure hunt game dealing with the cultural and natural heritage of the place.

Picture 6. Creative presentation of a place (Author: Nina Farič)

3. Conclusion

Article presents many activities which were applied within extra-curricular program of Geography at Majde Vrhovnik primary school in Ljubljana. Reaching higher goals is encouraged by deepened and extended curriculum content and different methods of work, such as independent studying, problem-related teaching and preparations for competitions.

With all these contents, methods and forms our students acquire, expand and deepen their knowledge, thus accepting it as an important source for discovering their homeland, which is one of the teaching goals of geography course.

4. Resources

1. Basic School Act. 1996. URL: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO448 (obtained 20. 2. 2022 )
2. Kunaver, J.in sod.1989: Geografija. Domača pokrajina. Priročnik za geografsko spoznavanje domače pokrajine, Mladinska knjiga, Ljubljana.
3. Območno tekmovanje iz znanja geografije. URL: http://sio.si/2017/03/09/obmocno-tekmovanje-iz-znanja-geografije-3/( obtained 20. 6. 2018)

Otok mogućnosti – More bez plastike

Ofelija Dragojević, Sanda Tasovac i Darka Pribudić

Sažetak

Zahvaljujući projektu Erasmus+ KA2 „Green SEEDS“, 20 razreda iz seoskih škola i otočnih škola razvilo je 20 „Seed Quest“, didaktičkih scenarija o svojim društvenim, kulturnim i ekološkim staništima u planinama i na malim otocima. Škole koje su sudjelovale u projektu smješteni su u sjevernoj Španjolskoj (Vigo), na Cipru, na otoku Kiosu u Grčkoj, u dolini Aoste i planinama Lessinia u sjevernoj Italiji, te naša škola na otoku Korčuli u Republici Hrvatskoj. Ove ruralne škole imale su zadatak tražiti škole i učenike iz istih zemalja ili iz inozemstva, koje imaju sjedišta u većim urbanim sredinama, kojima će prenositi znanja i iskustva o njihovoj kulturnoj i ekološkoj baštini. Ruralni učenici su svojim urbanim kolegama prezentirali kratke video zapise tehnikom digitalnog pripovijedanja kako bi opisali svoje aktivnosti, te zaključke onoga što su otkrili o svom okolišu. Svrha ovog projekta je osvijestiti učenike o važnosti očuvanja prirode i održive upotrebe prirodnih resursa.

Ključne riječi: more, plastika, zagađenje, plastične vrećice

Uvod

Glavna tema koja dominira cijelim projektom je „okoliš“, ali podteme koje smo sami mogli birati su sljedeće:

TEMA 1. Priroda i biološka raznolikost: zaštita prirodnog ekosustava
TEMA 2. Šume kao socio- ekonomska i prirodna vrijednost
TEMA 3. Obala kao socio- ekonomska i kulturna vrijednost
TEMA 4. More bez plastike

Naš tim (Plavi tim) je odabrao temu „ More bez plastike“

Radeći na ovoj temi učenici su radili na brojnim dokumentima koja su istražuju i obrađuju temu problema plastičnog otpada koji trenutno pluta morima i oceanima i to oko 100 do 150 milijuna tona. Prema podacima koji su dostupni svake godine ta brojka se poveća za 6,5 milijuna tona. Kao prvo procjenjivali smo koliko učenici znaju o štetnosti za prirodu plastike koja se baca svuda nekontrolirano. Zatim, kako doživljavaju zagađenje mora na kojem žive i od kojeg žive većina obitelji na našem otoku. Na terenskoj nastavi koju smo organizirali, mogli su se u stvarnosti suočiti s tim problemom jer smo posjetili predivnu plažu koja je prekrivena plastičnim i ostalim otpadom. Učenicima je postavljen zadatak za razmišljanje, kao i prikupljanje podataka za svoje izvještaje koje će izraditi te prezentirati u svojim učionicama. U sljedećoj aktivnosti metodom “Šest šešira” razvijali su svoje kritičko i analitičko mišljenje, rješavali problem i donosili odluke. Pomoću digitalne igre “Razvrstaj otpad” mogli su provjeriti svoje znanje o pravilnom razvrstavanju otpada. Koliko dobro poznaju što ide u koji spremnik te koliko otpada mogu razvrstati u zadanom vremenu. Kako bi učili o raznim metodama kojima svakodnevno mogu smanjiti svoj otpad, svako za sebe pomoću “Plastic fotoprint calculatora” izračunao je svoj ekološki otisak plastičnog otpada. Ove aktivnosti su raznolike i svaki učenik može primijeniti vještine kritičkog razmišljanja prema prirodi koja ga okružuje da bude jedan mali kamenčić u rješavanju tog velikog

Opis aktivnosti

1. Znanstveni monolog „Prijatelju moj“

Prvi dio počinje raspravom korištenjem alata Mentimetar gdje su učenici odgovorili na pitanje: Nabroji tri načina za koja misliš da se može spriječiti gomilanje otpada u moru.

Nakon toga poslušali su priču o moru, ljudima i budućnosti „ Znanstveni monolog – prijatelju moj “ https://youtu.be/rsT94fVBwa8 u kojem glumac Leon Lučev priča svoj doživljaj mora. Učenici su trebali razmisliti o sljedećim pitanjima:

• Što za tebe znači more?
• Koliko tvojim roditeljima (bakama i djedovima) znači?
• Razgovaraj s tvojim djedovima i bakama o ribama i moru u njihovom vremenu?
• Što se dogodilo?
• Što ti misliš, kako možemo zaštititi more?

Nakon toga na Padlet ploči trebali su podijeliti svoju priču i to kako bi izgledao njihov monolog s morem. Na nastavnom satu smo čitali odgovore na pitanja. Svi zajedno su sudjelovali i diskutirali odgovore.

2. Izračun recikliranja materijala

Nakon terenske nastave koja je organizirana u zaštićenom lokalitetu otoka Korčule po imenom Kočje, te lokalnoj uvali, plaži koja je prirodna ljepota, učenici su dobili sljedeće zadatke:

1. U grupama ili timovima koje smo već prije podijelili ( plavi tim, zeleni tim i žuti tim) učenici su trebali na hrpu staviti sav otpad koji su tijekom ovog izleta stvorili. Okvirno su trebali izračunati koliko to prosječno dnevno, a koliko godišnje svaki pojedinac stvori otpada u kilogramima.

2. Učenicima smo podijelili dokumente s podacima koliko je potrebno da se recikliraju određeni materijali. Na temelju sastava svojeg otpada potrebno je bilo izračunati koliko godina je potrebno da se reciklira sav otpad koji su stvorili, svako pojedinačno i svaki tim.

3. Kako bi mogli provjeriti koliko znaju o razvrstavanju otpada, igrali su virtualnu igricu. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/0899bbfb-cd78-4626-bd34-206628fc582a/index.html

Putem zajedničkog dokumenta na One drive-u svaki učenik postavlja svoje podatke o dnevnoj i godišnjoj količini proizvedenog otpada. Nakon toga upisuju se rezultati koliko godina treba za recikliranje stvorenog otpada. Prokomentirali su dobivene rezultate. Što svako može napraviti kako bi smanjio te količine? Kako bi izgledale brojke kada bi svako krenuo od sebe? Ide li tetrapak u papir ili plastiku? Što s limenkama? Iako postoje lokalne razlike u razvrstavanju otpada i u tome što ide u koji spremnik i koje je spremnik boje, generalna pravila o razvrstavanju otpada su ista. Koliko dobro znaju što ide u koji spremnik i koliko otpadaka mogu razvrstati u zadano vrijeme? (Nastavnik ima uvid u dokument).

Nakon terenske nastave učenici su ispunjavali evaluacijski upitnik putem alata Forms.

Slika 1. Izračun recikliranja otpada

3. Plastični otisak

Učenici izračunavaju svoj plastični otisak. Kako će izračunati plastični otisak?

Ako se pitaju koja je godišnja potrošnja plastike, dajemo im da pogledaju kalkulator plastičnog otiska: Učenicima se objasnilo da krenu od svojih svakodnevnih potreba i kupovnih navika. Koliko plastičnih vrećica uzimaju prilikom kupovine namirnica? Koliko boca vode kupuju svaki tjedan? Prebrojali su sve i upisali vrijednosti u odgovarajuće okvire. Kalkulator otiska plastike dodaju svu plastiku koju su koristili tijekom godine.

Pomoću Plastc Fotoprint Calculatora https://www.omnicalculator.com/ecology/plastic-footprint učenici svako za sebe izračunava godišnju potrošnju plastike, te upisuje podatke u već prije predloženi dokument u One drive dokument te ih uspoređuje s prijašnjim podacima.

4. Dokumentarni film „Life on our planet“

Zajedničko gledanje dokumentarnog filma Davida Attenborougha “Life on our planet” https://bit.ly/3rA9YJb Učenici su nakon gledanja filma iznosili svoje dojmove o filmu te prokomentirali koje su probleme prepoznali u svojoj okolini. Putem aplikacije Mentimetar su naveli ugrožene i/ili izumrle vrste u Jadranskom moru te su radom u parovima izradili plakate (Canva) o ugroženim vrstama i uzrocima njihovog izumiranja. Najbolji plakati su izloženi u predvorju škole.

5. Šest šešira za raspravu

Učenici su imali zadatak pogledati sljedeće resurse:

https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098
https://www.bezplastike.eu/
https://www.lec.hr/jadran-bez-plastike
https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/great-pacific-garbage-patch/

Podijeljeni su u 6 skupina. Pomoću pitanja pripremljeni su za metodu “Šest šešira” u kojoj smo postavili problem o kojem se iz različitih uloga raspravljalo. Problemsko pitanje: ”Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?”

Učenici su pregledali i proučili materijale koje su dobili. Pomoću metode koja razvija kritičko mišljenje, pomaže u rješavanju problema i donošenju odluke. Dobili su listiće s bojama: plave, žute, crvene, crne, bijele i zelene, te slučajnim odabirom uzimaju svoj listić. U ovim svim bojama pripremljeni su šeširi koje učenici imaju na svojim glavama kada raspravljaju. Kada je svako odabrao svoju boju dobio je točne upute kako se pripremiti za diskusiju. Pitanje koje je postavljeno učenicima: Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?

Učenici na ovaj način komunikacije dijele mišljenja na šest različitih načina. Nakon određenog vremena promijene boje šešira tj. sami odabiru boju i zastupaju mišljenja prema novoj boji.

Stavi šešir na glavu – kakva su tvoja razmišljanja dok imaš taj šešir?

6. Potraga za blagom

Projektni zadatak sastoji se iz 3 dijela. Prvi i onaj najvažniji je skupljanje i odvajanje 3 različite vrste otpada. Učenici su najprije podijeljeni u 2 grupe.

1. Krenuli su s jedne plaže te prate obalu u 1 km duljine te prikupljaju 3 različite vrste otpada: papir/karton, plastiku i staklo. Dodijeljene su im vreće i rukavice. Također, na početku su dobili zagonetku koju moraju riješiti kako bi pronašli sljedeći trag (bocu sa idućim zadatkom).

2. Kada su pronašli bocu sa zadatkom, rješenje su trebali proslijediti nastavnici mobitelom, kako bi im ona poslala preostali dio zadatka, a taj je da po dvoje učenika mora otrčati 1.5 km u što kraćem vremenskom roku prateći aktivnost s unaprijed dogovorenom aplikacijom. Pratio se dolazak ostalih učenika u cilj, te se skupljeni otpad “bodovao” kako bi doznali pobjednika u ovoj neobičnoj utrci.

3. Nakon bodovanja, učenici su odradili par vježbi istezanja, te povratak trčanjem do plaže hotela Posejdon.

4. Prikupljeni otpad kasnije se morao razložiti u posebne kontejnere.

*Zagonetka:” Pronaći ćeš me na putu, putokaz će ti reći,
A kad me pronađeš, neće biti kraja tvojoj sreći!
Riješi me u što kraćem roku te nastavnici pošalji zadatka sliku,
Te brzim odgovorom stvori za pobjedu priliku!”

7. Naše ruke čine plažu ljepšom

Učenici su od prethodno prikupljenog i razloženog otpada s plaže, u ovom slučaju plastike, napravili svoj proizvod koji su podijeliti sa lokalnom zajednicom. Odnosno, u dogovoru sa lokalnom turističkom zajednicom su dogovoriti 3 plaže u kojima su postaviti svoje kante, a s lokalnim komunalnim poduzećem su dogovoriti odvoz prikupljenog otpada. Učenici sami stvaraju svoj proizvod (kantu), pozivaju predstavnike navedenih poduzeća i zajednica te im prezentiraju svoju ideju.

Slika 2 . Naše ruke čine plažu ljepšom

Proces

1. Prikupiti dovoljan broj boca s kojima će biti moguće izraditi 3 veće kante za smeće. Te kante će služiti samo za prikupljanje plastike na odabranim plažama.

2. Upute za izradu kanti: https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf

3. Nakon izrade kanti, napravili su prezentaciju korištenjem alata (Canva, PowerPoint) svog proizvoda, od izrade do cilja i namjene.

Organizirali su predstavljanje svog proizvoda, pozvali predstavnike turističke zajednice i komunalnog poduzeća, te s njima ostvarili suradnju. Predstavnik turističke zajednice u dogovoru s učenicima predložio je lokacije, a predstavnik komunalnog poduzeća -pražnjenje istih. Nadamo se nastavku suradnje i proizvodnji ove kante u što većem broju, te stavljanje na veći broj plaža.

8. Video/foto tragači

Pronalazak plaža na kojima se zbog raznoraznih razloga nakupljaju veće količine smeća-tijekom zimskog perioda, nakon sezone. Pronalazak takvih plaža izvodio se biciklom. Učenici su se podijelili u grupe kako bi obišli što veći broj plaža. Putem mobilne aplikacije obavještavali su lokalno komunalno poduzeće koje prikuplja otpad i odnosi u reciklažno dvorište.

Proces

Za početak učenicima je zadano da biciklom obiđu lokalne plaže i poslikaju potencijalne onečišćene plaže te zapišu zapisnik koji se sastoji od osnovnih informacija: Opisati problem (potencijalno divlje odlagalište/plažu, fotografirati te zapisati lokaciju plaže.

Nakon toga, potrebno je prijaviti problem na mobilnu aplikaciju http://www.zakrpaj.to/ Vela Luka, gdje se automatski prijavljuje problem lokalnom komunalnom redarstvu te oni po pozivu izlaze na teren.

Nakon što se otpad s plaže sanira, potrebno je jednom od učenika iz grupe ponovno obići plažu te ponovno fotografirati, kako bi po završetku svih aktivnosti napravili ‘Prije-poslije’ izložbu te upozorili lokalno stanovništvo o važnosti zbrinjavanja otpada, kao i sakupljanja te sanaciji divljih odlagališta.

Planirano trajanje ove aktivnosti je mjesec dana (grupe učenika svaki vikend izlaze na teren te traže onečišćene plaže.tj.4 vikenda).

Nakon ove aktivnosti, organizirana je izložba slika koja je postavljena u hodniku škole, kao i na web i Facebook stranici škole.

Učenici po završetku mogu i dalje prijavljivati prostore i divlja odlagalište te tako osvijestiti i svoje ukućane i prijatelje da prijavljuju putem aplikacije zakrpaj.to Vela Luka.

9. Učenici izrađuju prezentaciju o aktivnostima u ovom projektu

Nakon svih aktivnosti koje su se odradile u ovom projektu, učenici podijeljeni u parove po slobodnom odabiru, napraviti su prezentaciju koja je sadržavala njihova nova saznanja o temi plastike u moru i svemu onome što su radili u ovom projektu. Za početak rada, učenici su se podijelili u parove po slobodnom izboru. Vođeno je računa da su parovi podjednakih sposobnosti i vještina informatičke pismenosti. Objašnjen im je zadatak koji imaju, a to je izrada prezentacije ( Canva, Power Point, Prezi, ClearSlide) koja će sadržavati sve ono što su naučili tijekom ovakvog načina učenja. Kada su svi parovi izradili traženo, svoje prezentacije predstavili su ispred ostalih učenika u svojem razredu. Trajanje prezentacije i izlaganja ograničeno je između 10 do 15 minuta. Učenicima je dostupna RUBRIKA kojom su se samovrednovali i vršnjački vrednovali svoje kolege. Najbolje ocijenjena prezentacija predstavljena je lokalnoj osnovnoj školi i djeci u vrtiću.

Zaključak

Glavni cilj i svrha ovog projekta je pomoći učenicima da shvate da je očuvanje okoliša jako važno pitanje koje zaokuplja cijeli svijet tj. da je to globalni problem. Na početku nastavnici raspravljaju s učenicima da vide njihova razmišljanja prije aktivnosti koje provode. Učenici istražuju podatke kako bi razvijali svoje kritičko razmišljanje i pojačali ekološku svijest. Pomoću raznih aktivnosti koje se provode u prirodi, na najbolji način su otkrili koji su to problemi koji se događaju s morem i plastičnim otpadom, te kako to djeluje na svih. Osim toga pomoću digitalnih alata sumirali su svoje znanje i prijedloge za rješenja o očuvanju okoliša, te su svoja saznanja prenosili dalje svojim kolegama u drugim školama ili odgojno obrazovnim ustanovama, te na najbolji način prikazati svoj otok kao „Otok mogućnosti“. Tijekom cijelog procesa učenja, provodila se evaluacija i vrednovanje.

Literatura

1. WFAdria, (25.1.2021.) Znanstveni monolozi: Tri priče o moru, ljudima i budućnosti <raspoloživo na: https://www.wwfadria.org/hr/?2005441/tri-audio-price-o-moru-ljudima-i-buducnosti >
2. Stephanie Höppner/Nenad Kreizer, (15.4.2013.) Kako plastiku otjerati iz mora? <raspoloživo na: https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098 >
3. Za Zlarin bez plastike, <raspoloživo na: https://www.bezplastike.eu/ >
4. National Geografic Great Pacific Garbage Patch, <raspoloživo na: 
   https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf>
5. Attenborough, D. ( 2020.) Moj život na našem planetu, <raspoloživo na: https://www.netflix.com/hr/title/80216393?tctx=-97%2C-97%2C%2C%2C%2C&trackId=1427728
6. Aplikacija“ Zakrpaj to“, Geodetski zavod Rijeka, <raspoloživo na:  http://www.zakrpaj.to/>
7. Crotia.hr, Zaštićene vrste: < raspoloživo na
   https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/aktivniodmor/ronjenje/zasticene-vrste>
8. Jardas,I. , Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2016.) Ugroženost i zaštita ihtiofaune Hrvatskog dijela Jadrana,< raspoloživo na https://morehrvatskoblago.files.wordpress.com/2016/03/73-i-jardas.pdf>
9. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Bioraznolikost  ( 22.11.2017.) <raspoloživo na: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/bioraznolikost/morske-vrste>

Eratostenov eksperiment

Spomenka Hardi

Uvod

Učenici trećih razreda, koji pohađaju izbornu nastavu fizike, izveli su, sa svojom profesoricom fizike, 23. rujna 2022. Eratostenov eksperiment i izračunali opseg Zemlje. Događaj su registrirali na službenoj stranici međunarodnog događaja Eratosthenes experiment. Nakon toga su dobili popis škola koje sudjeluju u projektu kako bi izabrali školu s kojom će komunicirati i usporediti dobivene podatke. Cilj eksperimenta bio je poticanje istraživačkog učenja i međunarodna suradnja s učenicima iz drugih dijelova svijeta.

Ključne riječi: fizika, Erastotenov eksperiment, opseg Zemlje.

Orijentacija i konceptualizacija

Istraživanje je započelo orijentacijom. Učenici su razmislili o veličini Zemlje i usporedili je s veličinom naše škole. Nakon toga slijedi konceptualizacija, kao drugi korak istraživačkog procesa. Postavili su nekoliko istraživačkih pitanja. Pitali su se mogu li izračunati opseg Zemlje ne koristeći satelitska mjerenja. Nakon toga su postavili hipotezu. Pretpostavili su da mogu iskoristiti činjenicu da je Zemlja okrugla i matematičkim formulama izračunati opseg Zemlje. Cijelo vrijeme istraživanja nastavnica je vodila istraživanje postavljajući pitanja i usmjeravajući istraživanje. Učenici su dobili zadatak istražiti na koji način je Eratosten odredio opseg Zemlje, a zatim osmisliti svoj eksperiment. Starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom, Eratosten (200. g. pr. Kr.) prvi je eksperimentalno odredio taj podatak. Promatrao je, na ljetni solsticij, točno u podne, zrake Sunca u bunaru u Sieni (današnji Asuan) i uočio da zrake padaju točno u vodu, a ne na zidove bunara pa zaključio da sunčeve zrake padaju okomito. U isto vrijeme u Aleksandriji je primijetio da štap zaboden u tlo baca sjenu na tlo, iz čega je zaključio da ovdje zrake Sunca ne padaju okomito na tlo. Pretpostavljajući da je Zemlja okrugla, zaključio je da može, koristeći geometriju, izračunati njezin opseg. Izračunao je kut između štapa i sunčeve zrake koji je iznosio 7,2⁰. Potom je 360⁰ podijelio s tom veličinom i dobio broj 50, te je zaključio da je taj isječak 50. dio Zemljina puna kruga. Tada je poslao ljude da izmjere udaljenost između Aleksandrije i Sijene, koju je pomnožio s 50 i tako dobiti opseg Zemlje. Udaljenost između Siene i Aleksandtije iznosila je 5000 stadija (1 stadij = 157,5 m). Pomnoživši 5000 s 50 dobio je 250 000 stadija ili 40000 km. Tako je Eratosten izračunao opseg Zemlje.

Istraživanje

Učenici su, za potrebe svog eksperimenta, koristeći Google Earth odredili na kojoj geografskoj širini i geografskoj dužini se nalazi naš grad (45.31239 N, 18.40751 E). Te su podatke unijeli u globalni laboratorij za praćenje, NOAA Solar calculator, kako bi odredili kada je lokalno solarno podne 23. rujna 2022. na našoj geografskoj dužini. Utvrdili su da je to u 12:38:58 i tada Sunce doseže najvišu točku iznad horizonta. Točno u to vrijeme su izveli eksperiment. Na školskom igralištu su za stativ pričvrstili štap okomito na Zemlju. Svi sudionici eksperimenta nalaze se na sl. 1. Sudionici projekta.

Slika 1. Sudionici projekta

Kako bi bili sigurni da je postavljen okomito, provjerili su libelom koju su pronašli na mobilnoj aplikaciji Vaservaga, kao što se vidi na sl. 2. Postavljanje štapa.

Slika 2. Postavljanje štapa

Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Svaka je skupina imala svog voditelja koji je podijelio aktivnosti u skupini i nadzirao rad svih članova skupine. Učenici su mjerili duljinu štapa i duljinu njegove sjene, a mjerenja su ponovili pet puta. Sl. 3. Mjerenje 1. skupine i sl. 4. Mjerenje 2. skupine pokazuju aktivnosti učenika.

Slika 3. Aktivnost 1. skupine         Slika 4. Aktivnosti 2. skupine

Podatke su unijeli u tablicu, kao što pokazuju Tablica 1. Mjerenja 1. skupine i Tablica 2. Mjerenja 2. skupine

Tablica 1. Mjerenja 1. skupine

Tablica 2. Mjerenja 2. skupine

Koristeći trigonometriju, izračunali su u svakom mjerenju kut pod kojim pada sunčeva svjetlost na štap. To su dobili iz formule:

Srednja vrijednost toga kuta iznosila je 45.18⁰ za prvu skupinu i 43,576⁰ za drugu skupinu. Za izračunavanje opsega Zemlje trebala im je virtualna škola na ekvatoru, na kojem sunčeve zrake u to vrijeme padaju okomito. Bilo je to mjesto od nas udaljeno 5035 km. Tako je naš grad Đakovo bio Eratostenova Aleksandrija, a zamišljena škola na ekvatoru Siena. Na Sl. 5. Google Earth se vidi kako učenici traže udaljenost između dva grada.
sl. 5. Google Earth
Koristeći geometriju, izračunali su opseg Zemlje po meridijanu. Za računanje su koristili formulu:

Prva skupina je dobila rješenje 41119,5 km, a druga skupina 41596,3 km.

Zaključak

Učenici su zaključili da je njihova hipoteza bila točna i da su mogli, koristeći znanje matematike i činjenicu da je Zemlja okruga, izračunati opseg Zemlje.

Refleksija

Ako usporedimo dobiveni rezultat s rezultatom koji je dobiven satelitskim mjerenjima, a to je 40075 km, vidimo da je razlika neznatna. Rezultat prve skupine odstupa samo 0.11%, a druge skupine 3,8%. Prva skupina je dobila približno jednak opseg poznatom opsegu Zemlje. Odstupanje druge skupine je bilo veće iz razloga što su učenici imali problema s postavljanjem štapa okomito na podlogu. Kako im je štap bilo drveno ravnalo različite debljine, bilo je malo teže učvrstiti ga okomito na podlogu. Iz tog razloga je eksperiment napravljen nešto kasnije od vremena lokalnog podneva.

Rezultate su usporedili i sa školom ISIS Europa, iz grada Pomigliano D’arco, u Italiji, koja je od nas udaljena 1318 km, a nalazi se na geografskoj širini 40.911482900000 i 14.383442000000 geografske dužine. Duljina njihova štapa bila je 1m, duljina sjene 82,5 cm te kut 39⁰. Sve rezultate, materijale i fotografije učenici su prilagali u zajedničku Wakelet kolekciju, naziva Eratostenov eksperiment. Nakon provedenog mjerenja rezultate i fotografije izvođenja eksperimentna evidentirali smo na službenoj stranici Eratostenovog eksperimenta – http://eratosthenes.ea.gr/

Zaključili su da im je eksperiment bio vrlo zanimljiv i da će se ga svakako ponoviti u ožujku.

Zaključak

Učenici su izveli samostalno eksperimentalno istraživanje i proveli aktivno učenje i pri tom naučili koristiti različite digitalne alate. Istraživačko učenje potiče razvoj kognitivnih vještina i razvija kritičko mišljenje. Učenici su prilično precizno izračunali opseg Zemlje i time potvrdili da su znanstvenici i u prošlosti, dok još nisu imali razvijenu tehnologiju, kao mi danas, koristeći matematička znanja i pretpostavke, mogli doći do prilično preciznih podataka kave danas dobivamo satelitima i vrlo složenih matematičkim i fizikalnim modelima.

Literatura

1. http://eratosthenes.ea.gr/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Eratosten
3. https://youtu.be/6d5rYjIpuuo
4. https://www.ted.com/talks/adam_savage_how_simple_ideas_lead_to_scientific_discoveries

An online school magazine in English

Valentina Batagelj

Having an online school magazine in a foreign language is a perfect motivation for the pupils of every school to see their work come together, from the 1^st graders to the 9^th graders. Creating this platform serves as a motivation for the youngest learners of a foreign language eager to learn more, as for the 9^th graders, who have already acquired a lot of language and can therefore produce longer and more complex texts. The article presents the school online magazine written in English created at the Fran Erjavec Primary School Nova Gorica, named “Fran’s Got Talent”. The process of creating an online magazine can be very creative and a lot of fun, but can leave the teacher with a lot of extra work. The article presents the structure of an online magazine divided into seven sections: poetry, comics, crosswords, interviews, projects, letters and visits. Each section presents an example created by the pupil.

Key words: magazine, online, English, primary school, creativity.

Introduction

The process of writing a school’s online magazine in a foreign language at the Fran Erjavec Primary School accepted the work from the 1^st to the 9^th grade. It offered the pupils to develop their skill of writing, reading, listening, speaking, individual and group work.

The beginnings of “Fran’s Got Talent”

The first issue of the online magazine in foreign language in English was done in the school year 2016/2017, followed by yearly edition. The name was coined by paying tribute to Fran Erjavec, a Slovene writer, naturalist teacher the school is named after, and to the famous shows that search for talented people. Being kind to the environment and the trees, we chose the online version, which everyone can access from any device.

The text and art that the pupils made was in the first years arranged by me, which presented a lot of additional work, with hours and hours being put into scanning the texts written in school, arranging them into a file, changing the font, adjusting the pictures etc. In the school year 2022/2023 we are organizing an extracurricular activity dedicated only to the creation of the English online magazine. The work will be divided among the pupils, we will use IKT technology and the applications it offers.

Sections

The magazine’s issues are divided into seven sections:

• Poetry,
• Comics,
• Crosswords,
• Interviews,
• Projects,
• Letters,
• Visits.

  
  

  Picture 1. The first page of the magazine

1. Poetry

In this section, pupils can present their poetry, from the very simple lines where cues are already provided to the students and they fill in the gaps with their suggestions, to the more complex ones, where they are free to write.

Chameleons, chameleons,
Funny chameleons!
Chameleons, chameleons,
Slow chameleons,
Chameleons, chameleons,
Colourful chameleons.
… I love chameleons.

Luka Kenda Strgar, 5.A

I’LL FORGET

I was happy when we met,
but now I’m trying to forget.
All those days I was with you
’cause you said you love me too.

Now you don’t feel anything anymore,
your love is like closed door.
I feel sorry about you,
’cause you lost me too.

I’ll forget your smile
I’ll forget your laugh
I’ll forget your lips,
your eyes.
I’ll forget you
’cause you said you don’t love me.

Lija V. Vremec, 8. A

2. Comics

Some pupils prefer poetry, while some rather choose to create comics because they also like to draw. We read a lot of comics provided by the school book Happy Street 2.

Saša Makuc, 5.C

Picture 2. An example of a comic

3. Crosswords

Crosswords present a perfect way to repeat the vocabulary learned at school. Often, the crosswords are found in the workbook, but pupils love to create them.

Complete the crossword and find out what I’ve borrowed to Maša.

Picture 3. An example of a crossword

4. Interviews

Working in groups or individually, pupils like to conduct interviews, be it with people in their lives or with their idols. As a group, for example, the 6^th grades wrote questions for the headmaster and conducted an interview with him. They wrote down the answers and the readers learned about the headmaster.

An interview with our headmaster, Mister Ferjančič

How old are you?
I’ll be 41 in autumn.

Have you got any children?
I have two sons and one daughter. The oldest son is ten years old and the youngest is four. My daughter is eight.

What do you like to do in your free time?
In my free time, I like to work in the garden.

Do you like animals?
Yes, I do. We are currently planning on buying a dog.

What’s your favourite food?
I like all sorts of vegetables.

Which subjects do you like best? Why?
PE (physical education) has always been a part of my life, ever since I was little, up to the Faculty of Sports, followed by 11 years of being a PE teacher. It is safe to say that PE is my favourite subject.

Do you have a lot of embarrassing moments? Can you tell us one?
In the past, I had problems with public speaking. That is why I choose to apply for a school for public speaking and I overcame that obstacle. Once, while I was working at a secondary school, they’d asked me to dress up as Saint Nicholas. I was so nervous that I was unable to read what they wrote me to say.

What do you want to change at our school?
Our school is a very good school and I would not change anything.

Class 6.C

Some pupils preferred to write an interview with their idol, be it a famous singer, actor, sportsman etc. They first find the information about the person of their choice, come up with the questions and write down the answers.

An interview with my favourite handball player, Vid Kavtičnik

What’s your name?
My name is Vid.

What’s your surname?
My surname is Kavtičnik.

How old are you?
I’m 33.

Where do you live now?
I live in Motpellier. This is a city in France.

OK Vid. Goodbye and thank you for your time.
No problem. Goodbye.

5. Projects

In the fourth grade, we talk about taking care of the environment and how to make toys out of recycled materials. Some pupils choose to create their own toys and wrote about them, as for example making a table football. It’s made from a wooden box, plastic tubes, collage paper, a ball, elastics and clothespins.

Picture 4. A table football recycled out of trash

The 3^rd graders created their town made of paper and wooden blocks.

Picture 5. The project “My Town”

This section also includes descriptions of imaginary dragons, strange animals, dream houses or strange families – the topics which we talk about in primary school.

Picture 6. Imaginary animal

This is my monster. It’s beautiful. Her name is Diamond Queen. It’s blue. She’s got a big tail and four blue legs. There are twenty-five diamond spikes. She’s got small eyes and a small nose. She’s got an ice power. She has bludgeon on the tail and she’s got two wings. She is strong. She’s got a golden shield. She is big.

Jaša Valič, 5.A

Picture 7. Dream house

Luka Brun, 4.B

6. Letters

At school, we often exchange letters with schools from Slovenia from other regions. In the magazine, we often choose to publish them.

Zoja Ocvirk, 4.C

Picture 8. An example of the letter

7. Visits from abroad

We often invite people from abroad and write about them. For example, a girl named Lea from California came and told us about the life and school in California. Usually, the students from the 8^th or 9^th grade write the text about such events, having broader vocabulary and knowing the language structures and tenses more.

Picture 9. A visit from California

Picture 10. A visit from the U.S. Embassy Ljubljana (David Gallagherju and Sgt. Eddie Montanu)

Conclusion

An online magazine in a foreign language can be a perfect platform for creativity in all the topics discussed in primary school. It offers extra challenges for those pupils in the classroom who wish to develop their writing, speaking, reading and listening in English, be it individually or in a group but we, as teachers often run out of time to provide those challenges for them. In addition, their work is seen by all the school who can learn from them. The magazine offers room also for students who struggle at learning foreign languages, since they can create and present a practical project and stay at the spotlight as well. A magazine like this also connects the pupils at school since they as a group create a fun magazine which is appropriate for their classmates and they are the authors of. It is advisable to have an extracurricular activity dedicated solely to the creation of this online magazine because it requires a lot of time to put the pupils’ texts and photos into the form of a magazine.

Zašto je kretanje važno

za najmlađu djecu

Nataša Čupeljić

Sažetak

Potreba za kretanjem jedna je od osnovnih potreba djeteta već u ranom djetinjstvu. Tijelo djeteta neprestano raste i razvija se, a rast i razvoj uvelike su pod utjecajem kretanja. S rastom i razvojem povećavaju se i djetetove sposobnosti te je samim time rast i razvoj u stalnoj ovisnosti o kretanju i obrnuto. Djetetu je stoga potrebno omogućiti što više kretanja, kroz igru ​​razvijati sposobnosti kretanja i tako postupno stjecati sportsku aktivnost kao trajnu vrijednost koja će mu pomoći da očuva zdravlje i kad odraste i živi svoj život. Redoviti organizirani sportski treninzi stoga su ključ zdravog načina života, a akrobatski treninzi svojom raznolikošću pokreta tome mogu uvelike pridonijeti. Sve je to potrebno prezentirati našoj djeci kako bi to prihvatili i nosili sa sobom do kraja života. Sport čuva i jača zdravlje djeteta, razvija njegove sposobnosti i olakšava integraciju i prilagodbu u društvenom i prirodnom okruženju, stoga je važno da roditelji već u predškolskom razdoblju uvedu djecu u redovite sportske aktivnosti. Većina djece uživa u kretanju i rado se uključuje u spontane i vođene sportske aktivnosti ako im roditelji to dopuštaju i potiču ih na to.

Ključne riječi: obitelj, kretanje, razvoj, sport.

Uvod

Kretanje nas prati kroz cijeli život, au današnje vrijeme sve je važnije jer se sjedilački način života sve više ukorjenjuje. Znanstvena istraživanja govore o pozitivnim učincima vježbanja koji nam omogućuju kvalitetniji, zdraviji i dulji život. Svakom redovitom i dugotrajnom aktivnošću zadovoljavamo osnovnu tjelesnu potrebu za svakodnevnim kretanjem, koja čovjeku mora biti u navici da traje cijeli život.

Središnji dio

Razvoj kretanja najvažniji je u prvim godinama života jer je tada djetetov sustav za kretanje naj prjemčiviji za primanje raznih podražaja i brzo uči. Razvoj se odvija od prirodnih oblika kretanja do vrlo integriranih i koherentno zahtjevnijih sportskih aktivnosti. Dijete kroz različite aktivnosti u zatvorenom i otvorenom prostoru razvija kretnje i funkcionalne vještine te uči i osvaja osnovne elemente raznih sportova. Neke aktivnosti kretanja zahtijevaju od djeteta da radi s drugom djecom i roditeljima i dijeli stvari s njima. Kada dijete traži načine i načine rješavanja različitih pokretnih aktivnosti, njegova kreativnost dolazi do izražaja (Videmšek, Berdajs i Karpljuk, 2003.).

Budući da sport čuva i jača zdravlje djeteta, razvija njegove sposobnosti i olakšava integraciju i prilagodbu u društvenom i prirodnom okruženju, važno je da roditelji već u predškolskom razdoblju uvedu djecu u redovite sportske aktivnosti. Većina djece uživa u kretanju i rado se uključuje u spontane i vođene sportske aktivnosti ako im roditelji to dopuštaju i potiču ih na to. Stoga i najmlađoj djeci moramo omogućiti što raznovrsniju, kvalitetniju i stručno vođenu tjelovježbu. Roditelji moraju maksimalno iskoristiti ovo djetetovo razdoblje i ponuditi mu što više iskustava vezanih uz kretanje, a zatim usmjeravati dijete na razne aktivnosti koje se temelje na kretanju i na taj način posredno utjecati na ispravne odluke djeteta. Autori vjeruju da se dijete natječe samo sa sobom, ponosno je na svoje razvojne vještine i motoriku. Iz tjedna u tjedan postaje sve vještije, snažnije, brže, izdržljivije, sve više pokretnih zadataka može obavljati samostalno, a po potrebi mu pomažu i roditelji. Dijete postupno uči percipirati vlastiti napredak i doživljava ga kao uspjeh bez obzira na postignuća svojih vršnjaka (Videmšek i Pišot, 2007.).

U predškolskom razdoblju djeca bi kroz igru ​​trebala stjecati različita pokretna iskustva, što je njihova temeljna potreba. Igra omogućuje djetetu da kroz nju upoznaje svijet, uči poštovati pravila, razvija motoričke sposobnosti, a služi i kao motivacijsko sredstvo te značajno utječe na socijalizaciju jer jača međusobne odnose (Doupona i Petrović, 2007).

Djeca puno lakše i s većim zadovoljstvom svladavaju prepreke ako im zadajemo pokretne zadatke u obliku bajke ili ih potičemo da se identificiraju sa svojim omiljenim i najhrabrijim likom iz knjige ili crtića. Odaziv i interes djece za ovaj slučaj je nevjerojatan. Zato je važno da i učitelj ima dovoljno mašte i da se zna uživjeti u djetetov svijet. Igra je stoga slobodna i kreativna aktivnost koja je uključena u živote sve djece i odraslih. Ako dijete nema priliku izvoditi razne pokretne aktivnosti, može zaostajati u pokretnom razvoju. Upravo je zato važno djecu od najranije dobi upoznavati s kretanjem kod kuće i u prirodi. Samo uz pomoć roditelja dijete se može razviti u svestranu ličnost. Obitelj koja sport njeguje kao sastavni dio života zna da može izbjeći većinu opasnosti koje prijete i koje će prijetiti daljnjem odrastanju djeteta. Dakle, obiteljsko okruženje pozitivno utječe na formiranje djetetove osobnosti i vrijednosti. Osviještena obitelj, koja zna da može učinkovito spriječiti mnoge devijacije u današnjem društvu (nedovoljne, pa čak i slabe pokretne i funkcionalne sposobnosti, sklonost pretilosti, tjelesne deformacije ljudi i sl.), njeguje sport kao važnu sastavnicu života. Zbog toga su kod djece uočljivije sposobnosti kao što su ustrajnost, disciplina, preciznost, samopouzdanje, tolerancija, strpljivost, zdravo natjecanje i spoznaja da je za postizanje cilja potrebno mnogo raditi.

Zaključak

U ranom djetinjstvu djetetu je potrebno ponuditi što više različitih sportskih aktivnosti, stjecanje novih kretnih informacija, druženje među vršnjacima, korištenje mašte i razigranosti. Važnu ulogu u svemu tome imaju i roditelji koji svojim primjerom i bavljenjem sportom polako ali učinkovito usađuju svoju djecu na zdrav način života. Sportska aktivnost daje pojedincu određeni red i disciplinu u samom ritmu života. Tako će dijete koje od djetinjstva ide na popodnevnu tjelovježbu imati manje problema u kontaktu s drugim vršnjacima. Kad krene u školu, već će se naviknuti na kretanje i igru ​​u određeno vrijeme, tako da će dolaziti na vrijeme na trening, naviknut će sudjelovati u grupi, biti fer u igri, odradit će svoje školske obaveze u hodu, samo da može ići na trening . Također će naučiti i promatrati svoje vještine kretanja i promjene, uživati ​​u uspjehu i napretku te naučiti tolerirati poraz.

Literatura

1. Čebokli, N. (2006). Razlogi za vključevanje otrok v športno vadbo. Diplomsko delo, Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport.
2. Doupona Topič, M. in Petrović, K. (2007). Šport in družba: sociološki vidiki. Ljubljana: Fakulteta za Šport, Inštitut za šport.
3. Marjanovič Umek, L. (1990). Mišljenje in govor predšolskega otroka.
   Ljubljana: Državna založba Slovenije.
4. Marjanovič Umek, L. in Fekonja Peklaj, U. (2008) Sodoben vrtec: možnosti za
   otrokov razvoj in zgodnje učenje. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut
   Filozofske fakultete
5. Novak, D. in Bolkovič, T. (1991). Akrobatika na razredni stopnji. Ljubljana: Fakulteta za šport.
6. Videmšek, M., Berdajs, P., in Karpljuk, D. (2003). Mali športnik: Gibalne dejavnosti otrok do 3. leta starosti v okviru družine. Ljubljana: Fakulteta za šport, inštitut za šport.
7. Videmšek, M. in Pišot, R. (2007). Šport za najmlajše. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
8. Završnik, J. in Pišot, R. (2005). Gibalna/športna aktivnost za zdravje otrok in mladostnikov. Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno–raziskovalno središče Koper, Inštitut za kineziološke raziskave.

Pogled uz promjenjiv ožujak

Broj 152, ožujak 2023.
ISSN 1848-2171

Djeca su vrlo znatiželjna i radoznala. Alenka Povšič smatra kako im moramo ponuditi obilje prilika za istraživanje. U predškolskoj grupi istražili ​​su koji zadatak ima određeno osjetilo. Više…

Koncept Lektirne sarmice ili Sarma – lektira nastao je po uzoru na kreativne načine obrade lektirnih djela poput Pizza lektire ili Pripovjedne kocke, a zajedničkom suradnjom su ga osmislile učiteljica razredne nastave i stručna suradnica školska knjižničarka Ivana Rakonić Leskovar.Više…

Dan karijera je školski projekt kojemu je cilj upoznavanje učenika viših razreda osnovne škole sa spektrom mogućnosti koje nude srednje škole u Gradu Zagrebu. Ove godine se tom projektu pridružila i Ivana Kujundžić Lelas sa svojim učenicima kako bi se što ranije informirali o mogućim izborima na svom profesionalnom putu. Više…

Ivana Stančin Letinčić u produženom boravku je provela projektni dan. Ovog su puta obilježili Svjetski dan jabuka, a cilj je osvijestiti važnost zdrave prehrane te očuvanje prirodne raznolikosti na primjeru jabuke. Više…

Rubikova kocka jedna je od najpoznatijih mehaničkih zagonetki koju je 1974. izumio mađarski profesor arhitekture Erno Rubik. Maja Jakovec objašnjava na koja područja djetetovog razvoja utječe slaganje Rubikove kocke te opisuje iskustva iz prakse. Više…

Formativno praćenje izazvalo je veliko zanimanje posljednjih godina. Jana Remic prikazala je praktični primjer rada iz sklopa Vjerojatnost jer su brojna istraživanja dokazala da formativno praćenje može snažno utjecati na poboljšanje učeničkih postignuća. Više…

Jasminka Možgon Jarić nas je upoznala s projektima koji se provode u njenoj školi, a cilj projekta bio je motivirati učenike za STEM predmete, približiti im sadržaje, učiniti učenje lakšim i zanimljivijim korištenjem novih, drugačijih i inovativnih metoda. Više…

Posljednjih nekoliko godina školstvo se značajno promijenilo za učenike, roditelje, učitelje, rukovodstva škola i donositelje odluka o obrazovanju u državnoj upravi. Jernej Gabrijel otkrio nam je pristupe koji su učenicima i nastavnicima omogućili napredovanje u znanju, ali uz ogromnu količinu strpljenja jer smo se suočili s ogromnim preprekama koje smo uspješno savladali. Više…

Projekt Šareno programiranje – STEAM za najmlađe je inovativni program učenja programiranja od najranijeg uzrasta koristeći robote Cubetto i RoboWunderkind. Ciljevi projekta su razvoj algoritamskog načina razmišljanja, logičkog zaključivanja te poticanje na kreativno izražavanje i stvaranje djece koristeći suvremene IKT tehnologije, kažu Lucija Ćurko i Ivan Lipanović. Više…

Komunikacija je temeljni društveni proces u kojem se pružaju i primaju informacije, ali i proces koji omogućuje međudjelovanje pojedinca i skupine, učenika i nastavnika, učenika i učenika. Matilda Jelaska je pokušala dočarati zašto je dobra komunikacija važna za nastavnika i učenika. Više…

Sportski dani dio su obrazovnog programa osnovne škole, a namijenjeni su prvenstveno aktivnostima u prirodi. Mirjam Remic navodi nekoliko primjera aktivnosti kojima se učenici zabavljaju dok istovremeno jačaju svoje mišiće, koordinaciju i kondiciju. Više…

Učitelj sve češće usmjerava učenike, da sami pronađu rezultate, upoznaju nove metode rada, samostalnom istraživanju, deduktivnom zaključivanju. Nataša Polončič predstavila je planiranje aktivnosti i pitanja za proces učenja po Marzanovoj shemi. Više…

Nevenka Povirk upoznala nas je s načinima rada s najmlađom jasličkom djecom u vrtiću, koju koristi dugi niz godina, a temelji se na znanju koje je stekla na treninzima projekta FIT4KID. Više…

Vukovarski gimnazijalci uz vodstvo Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića osvojili su treće mjesto na kreativnom natječaju Junior Engineer Academy sa svojim IoT modelom vukovarskog vodotornja gdje su demonstrirali primjenu tehnologije u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine. Više…

Prvi dan škole je uvijek nešto posebno. Kako bi im ovaj dan ostao u sjećanju i nezaboravan, učiteljica Simona Lobnik ih uvijek iznenadi s različitim aktivnostima. Više…

Polona Gole je predstavila svoj nastavni sat gdje učenici u 5. razredu usvajaju da biljke proizvode hranu (organsku tvar) i kisik iz vode i ugljičnog dioksida, te da je za taj proces (fotosinteza) potrebna i sunčeva svjetlost kao izvor energije i klorofila. Više…

U sklopu podučavanja učenika učitelji se susreću s problemom koji se odnosi na način učenikovog usvajanja nastavnog gradiva. Svaki pojedinac mora sam otkriti koja mu tehnika učenja najviše odgovara. Tanja Starc Novak smatra da je važno i ispravno učenicima pokazati i s njima isprobati različite tehnike učenja. Više…

Specijalni pedagog najvažnija je osoba za dijete s posebnim potrebama. Za njega je to ne samo učitelj, već i osoba kojoj može vjerovati, osoba koja predstavlja svojevrsnu sigurnost u školi. Također, specijalni je pedagog za dijete osoba od povjerenja, kaže Tina Čeh. Više…

Projekt Tradicionalni slovenski doručak već se niz godina provodi, a u projekt je uključena i Tina Rezar kako bi se potaklo učenike, učitelje, roditelje i ostale da tokom cijele godine upotrebljavaju lokalne namirnice i kupuju lokalne proizvode na najbližem seoskom gospodarstvu, odnosno kod najbližeg proizvođača ili zadruge. Više…

Utjecaj umjetne inteligencije na tehnološke procese i svakodnevni život je sve veći. Valentina Pajdaković je približila pojam umjetne inteligencije izradom strojnog modela učenja i programskog rješenja u Scratchu koje prikazuje kontekst iz prirodnog okruženja. Više…

Gordana Lohajner

Iskustvo osjetila u vrtiću

Alenka Povšič

Sažetak

“Osjetila obogaćuju naša iskustva i daju boju našim životima.”

Musek Lešnik u Kozaru, 2016

Djeca primaju informacije iz prirode i u svemiru putem vida i sluha. U samom razvoju važno je ne zaboraviti preostala osjetila koja su važna za upoznavanje svijeta. Osjetila djetetu daju najvažnije informacije potrebne za razvoj. U grupi smo htjeli upoznati dijete s ljudskim tijelom i ustanovili da djeca ne poznaju osjetila. Počeli smo istraživati ​​i pitati se koji zadatak ima određeno osjetilo. Kroz razgovor, igru ​​i aktivnosti djeca uče i upoznaju svijet u predškolskom razdoblju. Djeci smo postavljali različita pitanja i poticali ih na razmišljanje.

Ključne riječi: osjetila, predškolska djeca, vrtić, igra, istraživanje.

Uvod

Osjetila djeca percipiraju i s njima se susreću u ranom djetinjstvu, na pr. majčin prvi dodir, njezina toplina, miris, glas, povezuje se s prvim osjećajima i doživljajima koji su duboko utisnuti u dijete.

Tako se javlja prava izravna povezanost s okolinom i svijetom. Za njegov razvoj i život najvažnije je iskustvo koje dijete stječe u prvoj godini. Osjećali su se pravim putnikom za njegov život. Društvo i okoliš u današnjem društvu djeci uskraćuju istinsko opažanje osjetila. Budući da nemaju dovoljno iskustva, njihov senzorni razvoj je smanjen, što je ključno za razvoj mozga, motorike, socijalnih i kognitivnih vještina. Djeci trebamo ponuditi priliku da istražuju, da budu aktivni, da traže odgovore, da steknu osobno iskustvo koje ih povezuje s osjetilima.

Znanost u vrtiću

U nastavnom planu i programu za dječje vrtiće područje prirode definirano je kao područje s kojim djeca razvijaju vještine za aktivno uključivanje u okoliš i stvaranje zdravog i sigurnog životnog okruženja. Priroda je područje koje djeci omogućuje postupno razvijanje mišljenja, zaključivanja, prirodoslovnih pojmova, rješavanja problema, klasifikacije, traženja i povezivanja značenja i suštine.

Svi prirodni procesi kod djeteta odvijaju se nesvjesno. Kroz prirodu dijete uči o predmetima, biljkama, životinjama,… Otkriva i uči o svojstvima i funkciji tijela, uči načine ponašanja koji održavaju dobrobit. (Kurikulum dječjeg vrtića, 1999).

U Nastavnom planu i programu za dječje vrtiće (1990.) kroz iskustveno učenje i uključivanje osjetila definirani su sljedeći ciljevi:

• „Doživljavanje i upoznavanje žive i nežive prirode u njenoj raznolikosti, povezanost, stalne promjene i estetske dimenzije.
• Upoznavanje sa svojim tijelom, životnim ciklusom te zdravim i sigurnim načinom života.
• Upoznavanje materije, prostora, vremena, zvuka i svjetlosti.
• “Promicanje različitih pristupa učenju o prirodi.”

Kroz igru ​​upoznajemo osjetila

S djecom smo kroz igru ​​i razne aktivnosti upoznavali osjetila. Djeca nisu poznavala pojam osjetila pa smo prvo kroz knjige i enciklopedije saznali koji dio tijela ima određenu zadaću. Shvatili smo da možemo vidjeti očima, mirisati nosom, okusiti jezikom, čuti ušima i osjetiti dlanovima. Istraživali smo okolinu i predmete oko sebe kako bismo saznali koja osjetila koristimo. Postavili smo si i pitanja: Zašto imamo jezik, nos, uši, oči i kožu? Koji je njihov posao? Upoznali smo i nove biblije i pjesme, što nam je također pomoglo u pronalaženju odgovora.

Osjetilo vida

Najvažnije od osjetila je vid, jer smo kroz igru ​​otkrili da ako imamo zatvorene oči ili poveze ne vidimo ništa i imamo lošiju ravnotežu. Djeci smo povezivali oči i oni su crtali po plahti. Vidjeli smo da se teško orijentiraju u prostoru stola i gdje je list po kojem su crtali. Igrali smo se i s baterijskim svjetiljkama i smišljali kada vidjeti, a kada ne. Upoznali smo igru ​​Gdje je papuča? Djeca su izula papuče i izašla iz sobe kada su se vratila tražeći svoje papuče u igraonici. Igrali smo i igricu Tko nam nedostaje?. Djeca su skakala po sobi, a u međuvremenu je odgajateljica jedno od djece prekrila plahtom. Djeca su morala shvatiti tko je ispod plahte.

Osjećaj tipa

Djeca rašire dlanove i stopala s tipom. Milovali smo razne materijale kako bismo saznali što je toplo, hladno, meko, tvrdo, glatko, hrapavo. Napravili smo senzualnu stazu koja je sadržavala razne podloge (mahovinu, lišće, češere, kamenje, grane, koru i drvene kocke). Djeca su nekoliko puta bosa hodala zacrtanom stazom.

Zatim smo radili i masaže u kojima su se djeca opuštala i nježan kontakt s prijateljicom. Masažom djeca stječu osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Kroz masažu smo naučili i nove pojmove gore, dolje, lijevo, desno, meko, grubo… Koristili smo spravu za kretanje bodljikavom ježom, kojom su djeca samo masirala, a potom i sprijateljila. Kroz knjigu Masaže i opuštanje izvodili smo razne masaže: Metenje, Pečenje palačinki, Kiša, Miješenje tijesta.

Osjetilo sluha

Djeca su upoznala različite glazbene žanrove te smo s njima razgovarali koja im je glazba najbliža. Testirali smo različite instrumente (bubnjeve, zvečke, harfe i činele). Razgovarali smo i o ljudima koji ne čuju. Igrali smo glazbeno-didaktičke igre kroz koje su djeca učila tihu ili glasnu glazbu i prelazila na određeni sadržaj. Kad je glazba bila tiha, oponašali su pokret miša. Kad su začuli glasnu glazbu, inscenirali su pokret medvjeda. Igrali smo i igricu Magarac koji te jaše? Djeca sjede u krug i broje dobrovoljca koji čučnu u sredini kruga i pokriven je plahtom. Zatim mu, sasvim tiho, prilazi pojedinac i nježno sjeda na njegova leđa. Uhvati ga za ramena i kaže: “Magare, tko te jaše?” Magarac pokušava shvatiti koji je prijatelj to rekao. Ako sazna, mijenjaju uloge. Kroz igru ​​Magarac koji te jaše djeca obraćaju pažnju na glas prijatelja kako bi ga prepoznali.

Osjetilo okusa

U upoznavanju ukusa koristili smo knjige kako bismo saznali gdje je naš jezik i koja je njegova zadaća. Kroz razne začine i namirnice saznali smo koji okus. S djecom smo prvo saznali gdje imamo jezik i koja je njegova zadaća. Potom smo se igrali i kušali raznovrsnu hranu i začine. Budući da smo se htjeli fokusirati samo na okus, zatvorili smo oči. Djeci je trebalo dosta vremena da probaju. Djecu smo dali kušati limun, slane štapiće, luk i čokoladu. Najviše ih se dojmio okus čokolade i svi su znali da je slatkast okus. Prepoznali su i slano i kiselo. Svima je limun bio kiselkast, a štapići slani. Promatrali smo kakve izraze lica djeca prave s određenim ukusom.

Obradite osjet mirisa

Djeca su učila o različitim mirisima (kava, limun, naranče, parfemi…) Najviše od svega djeca su željela mirisati, a neki su čak i točno pogodili što se krije u loncu. Opisali su i svoje osjećaje da li im neki miris miriše ili miriše. Kad smo provjerili lonce da vidimo jesu li ispravne, bili su jako sretni. Igrali smo i igru ​​sjećanja na temu mirisa. Djeca su birala određeni miris i tražila ga među ostalim mirisima. Djeci je igra bila zanimljiva i ponovili smo je nekoliko puta.

Zaključak

Djeca su vrlo znatiželjni i radoznali, stoga im moramo ponuditi obilje prilika za istraživanje. Kroz igru ​​djeca uče i ne znaju da uče. Djeca su kroz razne aktivnosti imala priliku upoznati osjetila i ljudsko tijelo. Uvijek moramo poticati od djece i slijediti ih. Djeca nam daju različite ideje i želje, ono što ih zanima. Djeca su kroz igru ​​učila zadatke vida, sluha, njuha, okusa, tipa. Naučili smo i kako žive ljudi koji nemaju određeni osjećaj za razvoj i žive u svom svijetu igrajući se. Za kvalitetan rad u odjelu najvažnija je dječja igra, a time se dijete može cjelovito razvijati.

Literatura

1. Kurikulum za vrtce: predšolska vzgoja v vrtcih (1990). Ljubljana: Ministerstvo za šolstvo in šport in Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
2. Kozar M. (2016). Izkustveno spoznavanje čutil v prvem starostnem obdobju (diplomsko delo), Univerza na primorskem, Pedagoška fakulteta. Pridobljeno s file:///C:/Users/PC/Downloads/Kozar_Maja_2016%20(1).pdf

Lektirne sarmice – Sarma lektira

Ivana Rakonić Leskovar i Ivana Bešlić

Sažetak

Koncept Lektirne sarmice ili Sarma – lektira nastao je po uzoru na kreativne načine obrade lektirnih djela poput Pizza lektire ili Pripovjedne kocke, a zajedničkom suradnjom su ga osmislile učiteljica razredne nastave Ivana Bešlić i stručna suradnica školska knjižničarka Ivana Rakonić Leskovar iz OŠ Dragutina Lermana u Brestovcu. Kako učenici drugog razreda obrađuju zavičajnost iz nastave Prirode i društva, a tradicionalno slavonsko jelo je sarma – učenici su na kreativan način obradili lektirno djelo Sretan cvrčak autorice Nade Zidar – Bogadi i izradili svoje lektirne sarmice. Važno je napomenuti da je koncept pogodan za obradu poezije i pripovijedaka za učenike nižih razreda osnovne škole.

Ključne riječi: lektirne sarmice, lektira, poticanje čitanja, zavičajnost, suradnja, školska knjižnica.

Uvodni dio

Radeći s učenicima vrlo je lako spoznati da se suvremeni učenici odmiču od čitanja te traže izgovore zašto ne čitati. Iako su uvijek postojali učenici koji su zazirali od čitanja lektire, spomenuti trend otežanog čitanja lektire posebno je izražen u današnje vrijeme. Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije učenika za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju (Ademoski, 2019.). Ako prisiljavamo učenika na čitanje, sigurno ga neće zavoljeti. Najveća pretpostavka kreativnom pristupu lektiri je individualizacija sadržaja i vizualizacija djela (Gabelica, M.; Težak, D. 2017.), a određene aktivnosti mogu se koristiti ovisno o književnom djelu, učeničkoj dobi, predznanju, zanimanju za rad i slično. Svaki učitelj ovisno o svojim učenicima treba pripremiti aktivnosti koje će učenicima najbolje približiti književno djelo te tako poticati čitanje i na kreativan način obraditi lektirno djelo s obzirom na cjeloviti popis djela za čitanje.

Središnji dio

Vodeći se spomenutim činjenicama i željom približavanja čitanja lektire i obrade lektirnih djela učenicima, osmišljen je novi koncept obrade lektirnih djela pod nazivom Lektirne sarmice (ili Sarma-lektira), a po uzoru na Pizza lektire ili Pripovjedne kocke.

Način izrade lektirnih sarmica

Koncept obrade lektire i poticanja čitanja putem lektirnih sarmica realiziran je na način da su učenicima pripremljeni materijali vezani uz obradu lektirnog djela (ili djela za poticanje čitanja). Također smo izrezali listove od zelenog krep papira. Učenicima smo pojasnili na koji način se mota sarma, a punjenje je činio nastavni listić izrezan po pitanjima. Učenici su smotali riješene zadatke u krep papir i smjestili u posudu u kojoj su se sarme skuhale. Dok su se sarme kuhale, postavili smo stol s kompletnim priborom, te na taj način izvršili prezentaciju riješenog djela. Učenici su u tanjure ugrabili sarme i konzumirali ih tako što su čitali odgovore koji su bili smješteni u listovima lektirnih sarmica.

Sretan cvrčak – tijek nastavnog sata

Uvodna je aktivnost osmišljena tako što je učenicima puštena dječja pjesma Nije lako Bubamarcu u izvedbi Jacquesa Houdeka. Nakon odslušane pjesme započinjemo razgovor s učenicima: Kako vam se svidjela pjesma koju smo poslušali? Tko se sve u pjesmi spominje? Kako se osjeća Bubamarac? Što Bubamarac mora raditi?

Učenicima pokazujemo naslovnicu lektire Sretan cvrčak i najavljujemo temu. Kako učenici pohađaju drugi razred osnovne škole, nisu se susretali s književnoteorijskim pojmom basne. Stoga je vrlo važno učenicima pojasniti kako je djelo Sretan cvrčak zbirka modernih basni – kratkih priča o životinjama kojima se pripisuju različite ljudske osobine. Učenicima izlažemo da se zbirka sastoji od 24 vrlo jasne kratke priče iz kojih možemo nešto naučiti.

Čitamo priču Sretan cvrčak. Doživljajnim pitanjima potičemo komunikaciju, te vodimo interpretaciju djela: Tko su glavni likovi u ovoj priči? Kakav je pauk? Kakav je cvrčak? Gdje je pauk ostavio cvrčka? Zašto je cvrčak pjevao prvi put? Gdje ga je pauk zatvorio? Što je tamo radio? Koju rečenicu cvrčak stalno ponavlja? Zašto je pauk pustio cvrčka? Imaju li ova dva lika isti pogled na svijet? Kome si sličniji/sličnija? Što nas je ova priča naučila?

U sljedećoj aktivnosti učenike dijelimo u skupine i započinjemo s provedbom koncepta lektirnih sarmica. Prezentiramo učenicima sarmu kao tradicionalno slavonsko jelo, koje povezujemo sa zavičajnošću i pojašnjavamo im kako će smotati svoje lektirne sarmice. Svaka skupina dobiva nastavni listić s pripovijetkom i zadacima za svakog učenika unutar skupine. Prva skupina dobiva pripovijetku Lav i pustinjski miš; druga skupina dobiva pripovijetku koja nosi naziv Obećanje; treća skupina dobiva pripovijetku pod nazivom Nestrpljiva kokoš i četvrta skupina dobiva pripovijetku Rođendan gljive ludare. Učenici odgovaraju na pitanja i izrađuju svoje lektirne sarmice. Od krep papira formiraju zelene listove u koje će zamotati svoje odgovore s listića po uzoru na tradicionalno slavonsko jelo sarmu, zatim staviti u lonac i skuhati.

Pomoću lektirnih sarmica učenici prepričavaju zadanu pripovijetku, dok drugi učenici u paralelnim skupinama ispunjavaju isti nastavni listić. Vrlo je važno da učenici dođu do zaključka kako je ova zbirka puna poučnih i zanimljivih pripovijedaka u kojima pisac vedro iznosi istinu o tome kakvi su ljudi. Cilj je potaknuti učenike na razmišljanje o sličnostima između likova i njihovog osobnog života.

Završna je aktivnost osmišljena kao stvaralački rad u kojem učenici osmišljavaju i zapisuju mudre misli koje su mogli zaključiti iz djela. Po završetku rada učenici će predstaviti i na vidno mjesto u učionici izvjesiti svoje radove.

Zaključak

Kreativnim načinima obrade lektirnih djela i poticanja čitanja učenici razvijaju svoju osobnost, empatiju prema drugim bićima, poboljšavaju svoje čitalačke navike, kao i komunikacijske vještine. U isto vrijeme podučavamo ih kako učiti, te im usađujemo važnost korištenja digitalnih kompetencija u korisne svrhe. Kroz realizaciju pojma basne učenici spoznaju razliku između dobra i zla, te su ju u mogućnosti primijeniti na svakodnevni život. Učeničku ljubav prema čitanju lektire, ali i čitanju uopće možemo potaknuti i usaditi samo inovativnim i zanimljivima načinima poticanja čitanja i kreativnim načinima obrade lektirnih djela, a jedan od njih su svakako lektirne sarmice.

Literatura

1. Ademski, L. 2019. Motiviranje učenika za čitanje. URL: https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2019/10/31/motiviranje-ucenika-za-citanje-2/ (3. 2. 2022.)
2. Gabelica, M.; Težak, D. 2017. Kreativni pristup lektiri. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
3. Pintarić, A., Mihoković, T. (2009). Školska interpretacija romana „Divlji konj“ Božidara Prosenjaka. Život i škola, br. 21, god. 57., str. 81-94.
4. Vranjković, Lj. 2011. Lektira u razrednoj nastavi. Život i škola, 25 (1), 193- 206. https://hrcak.srce.hr/71656 (pristupljeno 4. 2. 2022.)
5. Zimmermann, S., Hutchins, C. 2009. 7 ključeva čitanja s razumijevanjem: Kako pomoći djeci da čitaju i razumiju pročitano. Buševec. Ostvarenje.

Poveznica na otvoreni obrazovni sadržaj

Dan karijera u 1.c razredu

Ivana Kujundžić Lelas

Sažetak

Dan karijera je školski projekt kojemu je cilj upoznavanje učenika viših razreda osnovne škole sa spektrom mogućnosti koje nude srednje škole u Gradu Zagrebu. Ove godine su se tom projektu pridružili i učenici nižih razreda kako bi se što ranije informirali o mogućim izborima na svom profesionalnom putu. Što smo i kako radili u 1.c razredu saznajte u nastavku.

Ključne riječi: Dan karijera, profesionalna orijentacija, digitalne kompetencije, mrežni alati, rad u grupama.

Uvod

Prije same provedbe aktivnosti definirali smo ishode (OŠ HJ A.1.3., OŠ HJ A.1.2., OŠ HJ A.1.1. , OŠ PID C.1.1., OŠ PID A.B.C.D. 1.1.) i očekivanja međupredmetnih tema(ikt A1.1., ikt A 1.2., ikt A.1.3., ikt C 1.3., ikt C 1.4., ikt D.1.3., ikt D 1.4., goo C 1.1., osr A 1.3, osr B 1.2., osr C 1.3., iku A 1.2., uku B 1.4., uku D 1.2., pod A 1.3., pod B 1.2).

Učenici su u ovom projektu po prvi puta koristili tablet računala te je trebalo predvidjeti više vremena za svaki od zadataka. S obzirom na dob učenika bilo je jako bitno prilagoditi sve tekstove i videa upravo njima te im davati jasne i nedvosmislene upute za rad.

Također je, u radu u skupinama, bilo nužno da svaki učenik ima svoj zadatak kako bismo izbjegli da neki učenici rade više od ostalih što je čest slučaj kod rada u skupini te je također bilo važno da je u svakoj skupini učenik/ca koji izvrsno čita. Tako da su učenici u skupinama bili pomno birani, a ne nasumično, kako često koristimo u radu.

Tablet računala u školi nemamo dovoljno pa su učenici radili ili u paru ili u skupini. To je pridonijelo jačanju njihovih socijalnih vještina, vještina komunikacije, digitalnih vještina i ostvarenju ostalih međupredmetnih tema.

Da bismo dobili maksimalnu involviranost učenika u rad samog projekta najprije smo odigrali igru asocijacija, a potom anketu. Zatim smo učili o zanimanjima koja su u anketi “osvojila“ najviše bodova. Uslijedio je rad u skupinama, a nakon toga i gostovanje roditelja u razredu. Završili smo s kvizom o naučenom te samoprocjeni učenika o radu na projektu.

Igra asocijacija i anketa

Kako bismo dobili što veću pažnju i zainteresiranost učenika bitno ih je na početku potaknuti na rad, a to se najbolje postiže igrom. Igra asocijacija je jednostavna, a korisna. Izrađena je u Web alatu PowerPoint. Ona je imala za cilj da pobudi u učenicima zanimanje za sadržaje koje ćemo raditi u projektu, da ih uvede u samu temu te da proširi rječnik(npr. ordinacija, stetoskop).

Nakon razgovora o pojedinim zanimanjima ljudi koja su se pojavila u igri napravili smo kratko istraživanje koja su to zanimanja koja su učenicima najzanimljivija, tj. koja bi htjeli raditi kada odrastu. Učenici su upisivali svoje odgovore na tablet računalu, a Web alat kojeg smo koristili bio je Mantimeter(https://www.mentimeter.com/).

Ovo je bio prvi put da su učenici koristili tablet računala i digitalne alate za rad u razredu te su zbog toga “predavali“ svoje odgovore bez da su pročitali što su napisali. Zbog toga je nastalo puno grešaka. O tome smo razgovarali i učenici su uvidjeli da trebaju čitati ono što su napisali prije nego što predaju zadatke.

Slika 1. Igra asocijacija, rad u paru i rezultati ankete

Rad u skupinama

Nakon određivanja koja su zanimanja učenicima najzanimljivija rasporedili smo se u skupine(liječnik/liječnica, učitelj/učiteljica, vatrogasac/vatrogaskinja i frizer/frizerka.). Svaka skupina je imala jedno tablet računalo za rad i pristup virtualnoj Padlet ploči.

Učenici su, pomoću QR Code Scannera, ušli u virtualnu Padlet ploču. Tamo su se nalazila videa za svako zanimanje. Svaka skupina je trebala pogledati svoj video, pročitati (nekoliko puta), a zatim odgovoriti na pitanja. Odgovore na pitanja su trebali napisati na virtualnu ploču. To su trebali „zalijepiti“ zajedno s ilustracijom zanimanja kojeg su dobili.

Nakon toga je jedan učenik/ca iz skupine prezentiro/la naučeno.

Slika 2. Rad u skupinama   Slika 3. Prezentiranje naučenog

Gosti u razredu

S obzirom na ublažavanje epidemioloških mjera mogli smo pozvati i goste u razredu. Dvoje roditelja se odazvalo prisustvovati našem projektu. Majka veterinarka i tata IT stručnjak za sigurnost na internetu su nas došli upoznati s njihovim zanimanjem.

Majka veterinarka je pričala o divljim životinjama u Hrvatskoj te je u razred donijela puno preparata životinja. Učenici su ih mogli dodirnuti, maziti i opipati i tako u zornoj stvarnosti vidjeti kako određene životinje izgledaju(lasica, jazavac…).

Tata koji se bavi sigurnosti na internetu je učenike upoznao s različitim opasnostima koje postoje na internetu i na koji način se možemo boriti protiv njih.

Učenici su s radošću dočekali naše goste, a za zahvalu su im nacrtali ilustracije i napisali zahvale.

Slika 4. Gosti u razredu

Kviz

Nakon toga smo odigrali Kahoot kviz o divljim životinjama. Nagrada koju su učenici mogli osvojiti bile su platnene vrećice(koje je majka veterinarka donijela u naš razred).

Slika 5. Kviz

Zaključak

Ovakvi projekti, koji imaju izravan utjecaj na učenikovo dalje opredjeljenje zanimanja su izrazito korisni. Učenici su se po prvi puta susreli s nekim terminima koji su im bile izrazito zanimljive jer su imale poveznice sa stvarnim životom.

U ovom projektu smo po prvi put koristiti tablet računala i radili u web alatima pa su se njihove digitalne kompetencije povećale. To je na njih djelovalo motivirajuće i trudili su se biti što uspješniji kako bi njihove objave na virtualnoj ploči bile što točnije i bolje.

No, najveća motivacija od svih bili su roditelji-gosti u razredu. Učenici su ih sa zanimanjem slušali i sudjelovali u radu i raspravi zato što su osjećali povezanost s onim što su roditelji govorili i zato što su čuli informacije o kojima će i sami jednog dana razmišljati.

Literatura

1. https://skolazazivot.hr/medupredmetne-teme/
2. http://mzos.hr/datoteke/1-Predmetni_kurikulum-Hrvatski_jezik.pdf
3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_147.html

Dan jabuka u produženom boravku

Ivana Stančin Letinčić

1. Sažetak

Produženi boravak sa svojom specifičnom organizacijom koja svakodnevno uključuje dva sata Organiziranog vremena čini gotovo idealni dnevni raspored za provođenje projektnih aktivnosti, a osobito projektnih dana. Učenici i učiteljice produženog boravka PŠ Savska (OŠ Davorina Trstenjaka, Zagreb) svake godine obilježavaju Svjetski dan jabuka. Cilj obilježavanja Dana jabuka je osvijestiti važnost zdrave prehrane te očuvanje prirodne raznolikosti na primjeru jabuke. Ovaj projektni dan realiziramo aktivnostima koje povezuju učenike svih odjeljenja škole potičući ih na suradnju te aktivnostima koje su specifične za dob i interese učenika pojedinih razreda (štafetne igre, likovne radionice, istraživanje izgleda jabuka, proučavanje dijelova jabuke te razvojnog ciklusa od sjemenke do ploda, čitanje, računanje itd.) Motiv jabuke uključen je u sve nastavne sadržaje toga dana s ciljem ostvarivanja ishoda nastavnih predmeta i međupredmetnih tema (Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Zdravlje i Održivi razvoj). Dan je usmjeren na istraživačku nastavu, vrijeme provedeno u prirodi, suradnju i poticanje zdravih navika. U ostvarivanje ishoda projekta uključeni su i roditelji i/ili drugi članovi obitelji čime povezujemo školu i zajednicu koja ju okružuje te je njezin sastavni dio.

Ključne riječi: projekt, korelacijsko-integracijski sustav, dan jabuka, produženi boravak.

2. Uvod

Dan jabuka obilježava se 20. listopada diljem svijeta. Pokret obilježavanja Dana jabuka krenuo je 1990. u Londonu potaknut ekološkom organizacijom Common Ground. Cilj je obilježavanje jesenskog blagdana i slavlje jabuke kao voća, ali i upozorenja kako svojim odnosom prema prirodi riskiramo izgubiti prirodnu raznolikost, što je prikazano primjerom jabuke, ali se odnosi na cjelokupnu prirodu. Liječnici taj dan koriste za promociju zdrave prehrane. Dan jabuka se obilježava u gradovima i selima, na tržnicama, u muzejima, školama. Motiv jabuke moguće je korelirati i integrirati u gotovo sve nastavne predmete, što svake godine i ostvarujemo u produženom boravku PŠ Savska.

3. Korelacija i integracija nastavnih sadržaja na primjeru obilježavanja Dana jabuke

3.1. Korelacija i integracija nastavnih sadržaja

Korelacijom nastavnih sadržaja unutar predmeta i među predmetima postiže se tzv. holistički pristup nastavi koji definira odgoj i obrazovanje kao neodvojive procese koji se međusobno isprepliću. Korelacija označava međusobno djelovanje dviju stavki koje se povezuju, ovise jedna o drugoj i mogu mijenjati jedna drugu. (Dimić Vrkić, Vidić, 2015.) U nastavnom procesu korelacija predstavlja dovođenje u međusobnu vezu predmeta/sadržaja koji imaju dodirne točke (Anić, Goldstein, 2009).

„Načelo korelacije u nastavi se ostvaruje na nekoliko načina:

• unutarpredmetna korelacija (korelacija unutar nastavnog sadržaja jednog predmeta),
• međupredmetna korelacija (korelacija s određenim nastavnim sadržajima drugih nastavnih predmeta).

Svaka od ovih dviju vrsta korelacije ima i dvije pod razine:

• horizontalna korelacija (korelacija u istom godištu/razredu),
• vertikalna korelacija (korelacija među godištima/razredima).“ (Dimić Vrkić, Vidić, 2015.)

Razlikujemo tematsku i strukturalnu korelaciju. Procesom integracije u nastavu spajamo različite sadržaje kako bismo dobili povezanu cjelinu. Korelacija i integracija čine važan dio nastavnog procesa, osobito na primjerima projektne nastave. Projektna nastava uključuje povezivanje tema iz više nastavnih predmeta, povezivanje sa svakodnevnim životom učenika te primjernu različitih znanja i vještina. Projektna nastava smatra se najuspješnijom za oslobađanje kreativnosti učenika i učitelja. (Bežen, 2008.)

3.2. Obilježavanje Dana jabuka u PŠ Savska

U Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Zagrebu već se godinama obilježava Dan jabuka. U Područnoj školi Savska svake godine 20. listopada u produženom boravku cijeli dan kroz niz aktivnosti posvetimo jabuci. Produženi boravak sa svojom specifičnom organizacijom koju svakodnevno čine dva sata Organiziranog vremena čini gotovo idealni dnevni raspored za provođenje projektnih aktivnosti, a osobito projektnih dana.

Dan obilježavamo zajedničkim aktivnostima svih odjeljenja produženog boravka (u školi su tri skupine) te svaka skupina ima posebne aktivnosti prilagođene interesima i dobi učenika. Na hodniku svake godine postavljamo pano na kojem su izloženi zanimljivi podaci o jabukama. Učenici su imali zadatak prikupiti poslovice i zagonetke te zanimljive citate i legende u kojima se spominje jabuka te su i one bile izložene na panou. Jabuka je prikazana i likovnim radovima učenika. Neki su jabuke prikazali pomoću kolaž papira na različite načine, neki temperama prikazujući tonove boja, a inspiracija su nam bili i poznati umjetnici Andy Warholl i Wassily W. Kandinsky (što smo povezali s eTwinning projektom “U svijetu likovnih umjetnika”). Radovi su krasili naše učionice i hodnik škole.

Učiteljice su, koristeći prezentacije, učenicima predstavile važnost jabuka i zanimljivosti nakon čega svake godine odlazimo u školsko dvorište. Tamo organiziramo natjecateljske igre za sve učenike. Sve smo učenike podijelili u skupine tako da su u svakoj skupini bili učenici svih razreda. Organizirane su različite štafetne igre kao što su prenošenje jabuke na kuhači, nošenje jabuka u košaru, prenošenje jabuke iznad glave ili ispod nogu iz ruke u ruku.

Učiteljice prije početka produženog boravka u školskom dvorištu sakriju po jednu jabuku za svaku skupinu (1., 2. i 3. razred). Jabuka je pakirana u vrećicu te piše kojem razredu pripada. Nakon štafetnih igara, svaka skupina (sada prema dobi) kreće u lov na blago. Trebaju pronaći svoju jabuku. Ako u potrazi pronađu jabuku koja ne pripada njihovom razredu, ne smiju je dirati niti reći da su ju pronašli. Cilj ovih aktivnosti je uključiti motiv jabuke u aktivnosti koje svakodnevno provodimo na svježem zraku te međusobna suradnja učenika svih generacija ka ostvarivanju zajedničkog cilja.

Povratkom u školu, za užinu svi jedu jabuke. Zatim svaka skupina radi aktivnosti koje su prilagođene baš njima. Čitali smo priču “Zvjezdana jabuka”, a jabuke koje smo dobili za užinu poslužile su nam kako bismo pronašli zvijezde u našim jabukama. Rješavali smo matematičke zadatke u kojima su se spominjale jabuke. Na taj smo način učili sadržaje Matematike i Hrvatskog jezika prema ishodima kurikulumu spomenutih predmeta povezujući ih s motivom jabuke.

U organiziranom vremenu su učenici podijeljeni u četiri skupine. Prva je skupina imala zadatak proučiti dijelove jabuke. Koristeći nož i ljuštilicu, prikazali su ostatku razreda pojedinačne dijelove jabuke, peteljku, koru, mesnati dio, jezgru i sjemenku. Druga je skupina izradila plakat koji je prikazivao razvojni tijek jabuke od sjemenke do ploda. Plakat su predstavili ostalim skupinama. Treća je skupina istraživala raznolikost jabuka. Svaki je učenik imao jabuku druge sorte te su ju vagali, bilježili njezin miris, boju i okus. Istražili su ima li jabuka sjemenku te pluta li ili tone u čaši vode. Prikupljene podatke su pokazali ostalim učenicima. Četvrta je skupina radila pokus s jabukom. Jabuku su odrezali na četiri kriške. U čašice u natočili iscijeđen limun, vodu, ocat i ulje. Stavili su u svaku čašu jednu krišku jabuke i čekali da prođe neko vrijeme. Zatim su drugim skupinama opisali pokus, prikazali rezultate i zaključke. Cilj ovih aktivnosti je poticanje istraživačkog rada učenika. Prezentiranjem rezultata učenici vježbaju govorne i predstavljačke sposobnosti.

U obilježavanje Dana jabuka uključeni su i roditelji i /ili bake i djedovi. Oni taj dan pripreme razne proizvode od jabuka koje učenici na kraju dana degustiraju. Na stolu u hodniku tako su se našle pite i štrudle od jabuka te mnogi drugi kolači koji sadrže jabuke, sok od jabuka, čips od jabuke, kompot i džem. Na stolu je bila i izložba različitih sorti jabuka koje su učenici donijeli. O svakoj je sorti pisalo obilježje. Najzanimljivije su nam bile stare sorte jabuka koje su donijeli učenici nakon posjeta selima. Ovom aktivnošću povezujemo školu i zajednicu koja ju čini i okružuje, a to su učenici, roditelji, ostali članovi obitelji i djelatnici škole.

4. Zaključak

Obilježavanjem Dana jabuka u školi učenicima ukazujemo na važnost zdrave prehrane, biološke raznolikosti i očuvanja prirode. Motiv jabuke moguće je integrirati u sve nastavne predmete (Hrvatski jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura) te međupredmetne teme (Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Zdravlje i Održivi razvoj), što je prikazano na primjeru obilježavanja Dana jabuka u produženom boravku  područne škole Savska. Na taj način ne ostvaruje se samo cilj Dana jabuka te ishodi kurikuluma već se  mijenja uobičajena dinamika nastavnog dana što pridonosi kreativnosti i motiviranosti za rad učenika. Također se ostvaruje povezivanje škole i zajednice kroz suradnju s roditeljima i drugim članovima obitelji.

Literatura

1. Anić, V., Goldstein, I. (2009). Rječnik stranih riječi, Zagreb: Novi Liber.
2. Bežen, A. (2008.). Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Školska knjiga.
3. Dimić Vrkić, J., Vidić, S. (2015.). „Korelacija i timski rad u nastavi – holistički pristup učenju i poučavanju“. U. Acta Iadertina (ur. J. Dimić Vrkić), Zadar. vol. 12., no.2., str. 93.-114.
4. https://www.commonground.org.uk/apple-day/, 10. 4. 2022. 

Rubikova kocka i razvoj djeteta

Maja Jakovac

Sažetak

Poticajno okruženje, koje možemo stvoriti uz pomoć kvalitetnih igračaka, ima veliki utjecaj na razvoj djeteta. Rubikova kocka sasvim je sigurno jedna od ovakvih igračaka. U članku objašnjavamo na koja područja djetetovog razvoja utječe slaganje Rubikove kocke te opisujemo iskustva iz prakse.

Ključne riječi: igračka, Rubikova kocka, razvoj djeteta.

Uvod

Rubikova kocka jedna je od najpoznatijih mehaničkih zagonetki koju je 1974. izumio mađarski profesor arhitekture Erno Rubik. Sastoji se od šest ploha koje su obojane različitim bojama. Cilj zagonetke je složiti izmiješanu kocku tako da svaka ploha odnosno strana postane jednobojna. Moja uporaba Rubikove kocke već nekoliko godina oduševljava osnovnoškolce. Stoga u učionici uvijek imam pri ruci nekoliko kocki. Osim njih, učenici sve češće koriste svoje kocke koje donose od kuće. U nastavku ćemo opisati utjecaj slaganja Rubikove kocke na neka područja djetetovog razvoja.

Slika 1. Izmiješana Rubikova kocka     Slika 2. Sastavljena Rubikova kocka

Poboljšanje koncentracije

Slaganje Rubikove kocke zahtijeva veliku dozu koncentracije. Uzimajući u obzir brzi tempo života i suvremenu tehnologiju, postoji mnogo sadržaja (razni ekrani, uređaji) koji nas mogu omesti u nastojanju da se usredotočimo. Stoga je teže posvetiti se jednom zadatku na duže vrijeme. Budući da postoji mnoštvo načina na koje je moguće složiti kocku, dijete se mora jako dobro koncentrirati na redoslijed poteza koje želi izvesti.

Poboljšanje pamćenja

Kocka se može sastavljati napamet ili uz pomoć pripremljenih, gotovih algoritama. U svakom slučaju potrebno je puno uvježbavanja. Na početku, kada tek učimo slagati Rubikovu kocku, izvodimo određeni, obično kraći niz pokreta. Na ovaj način jačamo kratkoročno pamćenje. Međutim, kada kratkotrajne uzastopne pokrete počnemo izvoditi spontano, jer smo ih već dovoljno vremena ponavljali, oni polako prelaze u dugoročno pamćenje.

Poboljšanje samostalnog rješavanja životnih problema

Zahvaljujući uporabi Rubikove kocke, djeca uče rješavati svakodnevne probleme brzo i učinkovito. Problem odnosno životni zadatak lakše je riješiti ako ga podijelimo na nekoliko manjih dijelova i onda se fokusiramo na svaki dio zasebno. Isto tako, trebamo biti svjesni sljedeće činjenice: kao što svaki potez pri sastavljanju kocke utječe na sljedeći korak, tako svaka životna odluka utječe na daljnji tijek događanja u našim životima. Zamislite samo kako se osjećamo kada moramo početi ispočetka samo zbog jednog pogrešnog poteza pri sastavljanju.

Učinkovitije rješavanje školskih zadataka

Ponekad je teško uvjeriti dijete da je za usvajanje određenih znanja odnosno nastavnih sadržaja potrebno puno vježbanja. Slaganje Rubikove kocke potvrđuje činjenicu da bez vježbe nema uspjeha. Može proći nekoliko tjedana dok dijete ne složi kocku samostalno. Između ostalog, svladavanje ovog izazova također pomaže u stjecanju predodžbe o prostoru i razvijanju apstraktnog razmišljanja.

Brzina i spretnost

Kada dijete konačno uspije složiti kocku, još uvijek ima prostora za poboljšanja i naprednije korake. Može ju sastavljati sve brže i brže, poboljšavajući svoje reflekse. Brzo sastavljanje kocke također pomaže u poboljšanju brzih mentalnih refleksa i koordinaciji oko-ruka, što se može iskoristiti, primjerice, u slijepom desetoprsnom tipkanju, koje predstavlja vrlo praktičnu vještinu u digitalnom dobu.

Gore navedenim područjima mogli bismo dodati saznanja da Rubikova kocka potiče upornost te poboljšava motoričke vještine i sposobnost zapažanja. Osim navedenog, izazov sastavljanja Rubikove kocke izvrsna je prilika da djeci odvratite pozornost od elektroničkih uređaja.

Iskustva iz prakse

Opće poznata činjenica je da Rubikova kocka postoji, tj. aktualna je već desetljećima, no u posljednje vrijeme njezina popularnost pomalo opada. Razlog bismo mogli pronaći u poplavi elektroničkih igračaka, tableta, pametnih telefona i računala, koji su definitivno postali dio digitalnog doba. Ako se pravilno koriste, ovi uređaji također imaju svoje prednosti, ali sigurno ne pružaju toliko pozitivnih učinaka kao slaganje Rubikove kocke.

Upravo iz navedenih razloga prije nekoliko godina donijela sam odluku da Rubikovu kocku uvijek držim na svom stolu u učionici kako bi je učenici mogli vidjeti. Rado im opišem i pokažem način slaganja te ih pozovem na sudjelovanje u matematičkom kružoku, gdje možemo odvojiti više vremena za ovaj izazov. Za školu smo naručili i veći set kocki, a nakon izvjesnog vremena sve je više učenika kupovalo i donosilo svoje kocke. Danas na svakom odmoru viđam učenike s Rubikovim kockama.

Prijatno me iznenadila činjenica da su izazov slaganja Rubikove kocke s velikim entuzijazmom prihvatila djeca koja su inače stidljiva, suzdržana i nenametljiva. Kada su uspjela složiti kocke, s ponosom su željela pokazati rezultate svog truda.

Načini sastavljanja

Sastavljajući Rubikovu kocku, možemo krenuti na samostalno putovanje istraživanja. Postoji nekoliko načina sastavljanja čiji su opisi dostupni na internetu. Za podučavanje svojih učenika koristila sam metodu koja je opisana v videozapisu.

Zaključak

Zanimljiva je činjenica da naizgled jednostavna igračka učenike može zaokupiti i po nekoliko tjedana. Kada konačno uspiju samostalno složiti kocke, radost je neopisiva. Učenicima koji izraze želju za još većim izazovima uvijek prezentiram slaganje posebne inačice Rubikove kocke 4x4x4 (Rubikova osveta). Ovaj dodatni izazov usko je povezan sa slaganjem klasične Rubikove kocke 3x3x3.

Slika 3. Rubikova osveta

Literatura

1. Rubik, E. (2020). Cubed: the puzzle of us all. New York, Flatiron Books.
2. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=z5sNEXhbHUY [Pristupljeno 21.8.2022.].