Upotreba "smart telefona" kod nastave povijesti

kristina_VR

Kristina Vrtovec Repič

Upotreba mobilnog telefon u razredu zvuči gotovo “bogohulno”: Svi znamo da je telefon u razredu zabranjen. U Sloveniji su telefoni tijekom nastave zabranjeni u većini škola, dok se njihova upotreba tolerira tijekom pauze. Praksa profesora u provedbi te zabrane je različita. Neki, više ili manje, zahtijevaju da imaju učenici telefon u torbi, neki zahtijevaju, da učenici telefone na početku nastave ostave u za to pripremljena mjesta u razredu, neki profesori čak sami čuvaju telefone. U posljednje vrijeme je u nekim učionicama čak postavljen znak, da je upotreba telefona zabranjena.

Međutim, budući da pametni telefon više nije samo uređaj za pozive i slanje poruka, nego omogućuje im dostup do interneta i pruža mnoge druge potencijalne koristi, odnosno gotovo zamjenjuje kalkulator, korištenje telefona bi morali ponovo evaluirati i za njegovu upotrebu postaviti nove smjernice. Zato sam u praksi pokušala istražiti kako upotrijebiti pametni telefon u nastavi za dobrobit učenika.

U školskim pravilima Školskog centra Nova Gorica, gdje predajem, izričito stoji: “Da je zabranjeno korištenje osobnih uređaja za povezivanje preko telekomunikacijske mreže i druge ometajuće uređaja za vrijeme nastave. Korištenje multimedijskih uređaja tijekom nastave dopušteno je samo, ako je dogovoreno s profesorom određenog predmeta. “(Školska pravila elektrotehnike i računarskih škola, članak 2.a). Tako škola dopušta upotrebu telefona, ako je to u skladu i uz izričito dopuštenje profesora.

Ključne riječi: smartphone, upotreba informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) u nastavi, motivacija, neovisnost, inovacija.

Zašto telefon koristiti za lekcije?

Živimo u informacijskom društvu i gotovo svaki učenik ima svoj smartphone. Prema Statističkom uredu Republike Slovenije, 95% mladih od 16 do 24 godine koristi smartphone za pristup internetu. (Https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk). Generacija djece u srednjoj školi već je rođena u “digitalnom svijetu”. Tehnologija je blizu njih i kod korištenja tih sprava ta generacija već premašuju njihove roditelje i profesore. Mladi su aktivni na društvenim mrežama, komentiraju, stvaraju različite profile, brzo dobivaju informacije i ne obraćaju previše pozornosti na njihovu kvalitetu. Današnji mladi ljudi žele suradnju i aktivno sudjelovanje u svemu što dotakne njihove živote. (Flogie, 2016). Profesori također trebaju biti svjesni toga pri planiranju nastave. Učenici tako žele aktivno sudjelovati u razredu, sudjelovati u procesu traženja i provjere informacija. Pametni telefon se ovdje korisno može koristiti kao alat za učenje. Putem interneta učenici mogu pristupiti znanju iz različitih izvora, aktivni su i kreativni.

Ključni razlozi za korištenje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u razredu su po mome mišljenju:

  • Koristeći sve oblike IKT poboljšavamo motiviranost učenika da uče. Uspješna motivacija je ključ uspješnog učenja! U nastavi povijesti u tehnički orijentiranoj školi stalno se pitam kako motivirati učenike. A upotreba suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija može biti način poticanja interesa učenika za materijale za učenje. U prošlosti smo uveli film, radio, televiziju, računalo, što je znatno poboljšalo obrazovni proces. Pametni telefon je nadogradnja toga u našem vremenu. Profesor bi trebao stvoriti dobru okolinu za učenje i biti motivator koji uzima u obzir interes učenika. Nažalost, istraživanja pokazuju, da slovenska djeca ne vole školu. (Flogie, 2016). Upotreba IKT koja omogućuje svakom djetetu da istražuje, napreduje u vlastitom ritmu i poštuje se kao osoba, može poboljšati te rezultate.
  • Koristeći IKT poboljšavamo digitalnu pismenost učenika. Pojam digitalne pismenosti znači znanja, umijeća i vještine, koje su nužne za korištenje IKT. Današnja generacija mladih ljudi je izložena velikim količinama podataka, a teško je razlikovati izvorne i lažne informacije. Efikasno prihvaćanje, procjena i obrada informacija u primijenjenom znanju i sposobnost rješavanja problema u stvarnom okruženju ključne su vještine. Mladi trebaju steći ovo umijeće, znanja i vještine u obrazovnom procesu, jer će ih lakše uključiti u tržište rada. (Stanojev, Florjančič, 2018).
  • Učenike učimo kritičnu upotrebu tehnologije, razvijamo kritičnost resursa. Kada učenici samostalno traže informacije na mreži, moraju provjeriti izvore i ispravno ih citirati.
  • Korištenjem IKT povećavamo kreativnost i inovativnost učenika. U ovim dvjema kompetencijama je Slovenija daleko ispod evropskog prosjeka.

Škole se često boje, da upotreba IKT siromaši socijalnu interakciju između profesora i učenika, pa i samih učenika. Mnoga istraživanja se s tom tezom ne slažu, ali samo u slučaju, da se ta tehnologija upotrebljava pametno. U tom slučaju se uloga profesora ne smanjuje, već mijenja. Profesor priprema kvalitetne e-materijale, usmjerava učenike, daje povratne informacije, manje objašnjava i pojašnjava, te organizira, komentira i animira više. (Flogie, 2016). Informacije koje učenici stječu kroz upotrebu IKT trebaju biti testirani radeći u parovima ili grupama, čime se jačaju socijalne vještine.

Poteškoće u korištenju telefona kod nastave

Do nedavno smo imali pristup do interneta samo s računalima, a sad većina upotrebljava pametne telefone ili tablete. U svakodnevnoj uporabi telefona u učionici, postoje zahtjevi i problemi:

  • Svi učenici u učionici moraju imati pametni telefon. Ako ga ne posjeduje, mora mu se kao alternativu ponuditi upotreba knjigovodstvenog materijala.
  • Učenici moraju imati neograničeni pristup mobilnim podacima (što je danas gotovo svakodnevnica).
  • Telefon ima manji zaslon, čime je teško čitati i pregledavati mrežne stranice. Tu se postavlja pitanje jesu li e-materijali prilagođeni za korištenje na telefonu.
  • Čitanje na manjem zaslonu je sporije (25 posto sporiji nego čitanje knjige), jer je telefon u osnovi posvećen glasovnoj i tekstovnoj komunikaciji (Krašna, 2015).
  • Čitanje na zaslonu je opterećenje očiju.

Primjeri korištenja pametnog telefona u nastavi povijesti na srednjoj tehničkoj školi

1. Najjednostavniji način korištenja pametnog telefona za lekciju, kojeg se ja poslužujem, je traženje informacija putem interneta. Na početku lekcije, kažem temu o kojoj ćemo razgovarati i saznati prethodno znanje učenika. Tada ti pokušavaju postaviti pitanja koja su od interesa za nas – zapisujem pitanja na ploči. Učenici zatim neovisno pretražuju informacije na internetu i to bilježe, s time što moraju navesti mjesto (izvor) i kritički procijeniti je li izvor vjerodostojan. Kada dobiju osnovne informacije, učenici u parovima uspoređuju svoje nalaze. Na kraju nastave učenici daju odgovore, a zajedno stvaramo sažetak.

2. Učenici na mreži čitaju članak prema mojim uputama. Dobar primjer ovog materijala su članci o 100. obljetnici fronta na rijeci Soči, gdje se odigrala jedna većih bitaka 1. Svjetskog rata., koje nalazimo na stranici nacionalne radio-televizije (www.rtvslo.si). Učenici mogu tamo pročitati različite članke (na primjer, o upotrebi životinja u toj bitci, o izbjeglicama, opasnostima lavina..) i potom napraviti sažetak, koji pročitaju školskim kolegama. Na taj način se smanjuje opseg fotokopiranja.

3. Korištenje online alata, kao što je Kahoot. Potonji dopušta stalnu provjeru znanja i znanja učenika. Učenici na početku ili kraju klase rješavaju kviz. Na taj način kao profesor saznam koliko razumiju materijal za učenje predmeta, a oni i sami primaju povratne informacije o stečenom znanju. Takav način rada je zabavan, jer učenici vole koristiti suvremenu tehnologiju i natjecati se jedni s drugima.

4. Pristup interaktivnim web stranicama (npr. E-materijali). Ministarstvo obrazovanja Republike Slovenije je sve od 90. godina kroz različite projekte uvelo moderne informacijske i komunikacijske tehnologije školama. Mnogi e-materijali razvijeni su kroz razne projekte, koji su dostupni besplatno. Kao primjer upotrebe mogu navijesti lektire o liječenju Rimljana na slovenskom teritoriju. Materijal je dostupan na webu: http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-godovina/anticna-desiscina. Učenici se za uvodnu motivaciju bave pitanjima, koja su od interesa za nas o razdoblju Rimljana na slovenskom teritoriju. Potom pretražuju web stranicu putem pametnog telefona i sami traže odgovore. Tijekom školskog sata slijedim učenike i usmjeravam ako imaju problema. Na kraju sata sastavimo sažetak i provjeravamo zapis u bilježnici.

Što misle učenici?

Među učenicima druge godine programa Computer Techniques, provela sam kratki pregled u kojem su učenici napisali pozitivne i negativne strane korištenja telefona u razredu. Navodim najčešće odgovore:

Među pozitivnim, istaknuli su:

  • Zanimljivo
  • Interaktivno
  • Privlačno za učenje
  • Sviđa mi se
  • Jednostavno i brzo traženje podataka
  • Zanima me više
  • Sjećam se više
  • Možemo naučiti više nego iz udžbenika
  • Zabava
  • Samostalniji sam
  • Više slika i mapa za bolji pregled
  • Istraživanje
  • Učiš se sam
  • Opuštenije
  • Pristup različitim izvorima

Među negativnim:

  • Potrebno je puno vremena, brže je ako profesor objasni
  • Previše podataka
  • Mogu pogriješiti, ako ne postoji web stranica
  • Nepouzdane informacije
  • Distrakcija (skretanje pozornosti zbog drugih poticaja)
  • Ne treba pisati sve, zbog čega možeš pogriješiti bit
  • Loše za oči
  • Težko razlikujemo značajne informacije od ne toliko značajnih

Zaključak

Iz dosadašnjeg iskustva s upotrebom pametnog telefona u razredu i od odgovora mojih učenika, koje sam dobila preko kratke ankete, mogu tvrditi, da možemo pametne telefone upotrijebiti kao pomoć za učenje. Učenici su kod rada s telefonom više motivirani za rad, vole raditi, osjećaju se kao aktivni sudionici lekcije, tijekom nastave su opušteniji i uživaju u potrazi za novim znanjem. Kao društveni znanstvenik nemam (ili imam jako rijetko) mogućnosti za rad u računalnoj učionici, zapravo sam ovu priliku dobila baš zbog pametnog telefona.

Literatura

  1. Stanojev, Sašo, Florjančič, Viktorija. (2018). Digitalna pismenost srednješolcev. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
  2. Flogie, Andrej. (2016). Vpliv inovativnega izobraževanja in informacijsko-komunikacijske tehnologije na spremembe pedagoške paradigme: doktorska disertacija. Maribor. E-dostop: https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=64541
  3. Krašna, Marjan. (2015). Izobraževanje v digitalnem svetu. Maribor: Zora.
  4. http://www.mizs.gov.si/si/delovna_podrocja/direktorat_za_investicije/ikt_v_solstvu/e_gradiva
  5. http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-zgodovina/anticna-dediscina. Dostop dne 5. 11. 2018
  6. https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk . Dostop dne 5. 11. 2018
Objavljeno u Tehnologija u nastavi | Označeno sa , , , , ,

Projektna nastava geografije

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

  • povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
  • razvoj kompleksnog razmišljanja
  • medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
  • razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
  • zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

  • povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
  • povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
  • rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
  • povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

  • obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
  • opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

imageimage
Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i imagepolagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

imageimage
Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

imageKada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageKada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

imageU krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

  1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
  2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
  3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.
Objavljeno u Projektna nastava | Označeno sa , , , ,

Poticajno okruženje školske knjižnice

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje važnost poticajnog i uređenog okruženja školske knjižnice, odgovarajućeg izbora knjižnične građe te važnost uloge osposobljenog i motiviranog knjižničara u radu s mladim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice. Predstavljene su čitateljske aktivnosti koje utječu na razvoj djetetovih čitateljskih navika, a u školama se održavaju već godinama. Glavna je zadaća školske knjižnice poticati mlade na kvalitetno čitanje i odgojiti ih u samostalne korisnike knjižnice koji se u nju rado vraćaju.

Ključne riječi: čitanje, školske knjižnice, knjižničari, knjižnično okruženje, čitateljske inicijative

Uvod

Školska knjižnica je informacijsko, nastavno i kulturno središte škole koje se svojom građom i aktivnošću uključuje u sva područja njezina odgojno-obrazovnog rada. Knjižnični prostor i građa uvjet su za rad knjižnice, a dušu joj daju knjižničari i posjetitelji koji u nju rado dolaze. Školska knjižnica namijenjena je svim učenicima i zaposlenicima škole, a za mnoge od njih prva je i možda jedina knjižnica koju će u svojem životu posjetiti.

Uloga knjižničara

Školska knjižnica kao prostor za samostalno učenje, traženje informacija te poučavanje većih skupina učenika jedno je od najpoticajnijih nastavnih okruženja. Posebno kada u njoj radi knjižničar motiviran iz dubine srca, koji nije samo stručni radnik nego i savjetnik, slušatelj, a često i osoba od povjerenja. Njegov je rad bogat i donosi mnoštvo izazova. Mlade čitatelje privlači ponajprije svojim ljubaznim odnosom punim poštovanja te vremenom koje im pritom posvećuje prilikom posjeta. Knjižničarev rad ne obuhvaća samo nabavu i stručnu obradu knjižnične građe, savjetovanje kod izbora i posudbe nego i informiranje te mnoge druge radnje među kojima se ističe odgojno-obrazovni rad. Učenike uči upotrebljavati knjižnicu, informacijske izvore i rješavati informacijske probleme. Često im pomaže pri rješavanju domaćih zadaća, priprema za govorne nastupe, prezentacije plakata i pri izradi seminarskih radova, s ciljem odgajanja u samostojne korisnike knjižnice.

Školska knjižnica i čitanje

U modernoj školi knjižnica treba biti organizirana tako da pruža otvoreno okruženje za učenje. U nju zalaze cijeli razredi učenika, manje skupine i pojedini učenici pa bi prostor trebao biti prikladan za različite vrste aktivnosti. Knjižnične zbirke trebaju biti bogate i aktualne te zastupljene na različitim medijima. Poticanjem posjeta knjižnici učenici dobivaju Slika 1. Omiljeni školski prostorpriliku i mogućnost za raznoliko čitanje. Knjižnicu vide kao zanimljivo mjesto koje ih dovoljno privlači da se u njega rado vraćaju. U privlačnoj, svijetloj, preglednoj i uređenoj knjižnici osjećaju se dobro, posebno kad se u njoj rado zadržavaju njihovi prijatelji i kad bez problema mogu pronaći željenu građu.

Slika 1. Omiljeni školski prostor

Čitanje i knjižnica nerazdvojno su povezani. Čitanje je najbolji način učenja i vrlo važno za razvoj svestrane pismenosti. Školska knjižnica različitim aktivnostima može utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja, a preduvjet je za to dostupna, dobro opremljena, korisna i uređena knjižnica koja učenicima često predstavlja prostor za druženje. U njoj se vole zateći pod odmorom i pričekati nastavak nastave. Različitim oblicima motivacije i bogatom knjižničnom građom školski knjižničari umnogome mogu pridonijeti čitateljskim uspjesima svojih učenika, posebno onih s poteškoćama u čitanju. Poticanje mladih na kvalitetno čitanje jedan je od temeljnih zadataka školske knjižnice koji je važan motivacijski čimbenik u poticanju čitanja za cijeli život. Pri savjetovanju o izboru građe knjižničari moraju posebno paziti na dob, sposobnost i potrebe korisnika knjižnice. Nuđenjem prilika za raznovrsno čitanje potičemo najmlađe na njezino redovito posjećivanje te druženje s vršnjacima.

Čitateljske inicijative

U knjižnicama se tijekom cijele školske godine održavaju aktivnosti za poticanje čitanja (književne zagonetke, tematske izložbe, posjeti književnih stvaralaca, satovi bajke, kvizovi, izbor najknjige…) kojima se razvija pozitivan odnos djeteta prema knjigama, potiče radoznalost te ih se usmjerava na putu prema postajanju sve zahtjevnijim čitateljima. U mnoštvu učenicima privlačnih elektroničkih medija i izvora knjižničari se suočavaju s izazovom kako učenike uvijek iznova zainteresirati za čitanje književnih djela i poučnih knjiga na papiru. Mnogo vremena posvećujemo skupnim posjetima knjižnici, kad učenike navodimo na samostalnu uporabu informacijskih izvora, a najmlađi uz pozorno pregledavanje ilustracija posebno rado slušaju čitanje bajki te sudjeluju u razgovorima o sadržaju knjige.

Knjižnica u Osnovnoj školi Francea Bevka vrlo je posjećena i popularna među učenicima. U njoj se vole zadržavati prije nastave, pod odmorima i još dugo nakon završetka nastave, kad s prijateljima korisno provode svoje slobodno vrijeme i uz obilje školskih obveza vole pretraživati police. Uz ustaljene aktivnosti čitanja koje se u školi održavaju već godinama učenicima usađujemo pozitivan odnos prema knjižnici te ih potičemo na njezinu uporabu.

Posjeti prvoškolaca petkom

Redovitom posjećivanju knjižnice i posudbi knjiga želimo privući i najmlađe školarce, koji u rujnu u pratnji svojih nastavnika jedva čekaju prvi posjet školskoj knjižnici. Taj je posjet uvijek svečan jer učenici dobivanjem iskaznice i službeno postaju članovima školske knjižnice i kući ponosno odnose prvu knjigu koju su odabrali posve sami. Petak je tijekom cijele školske godine namijenjen upravo njima. Učenici razvijaju zanimanje za čitanje, uče o primjerenom ponašanju u knjižnici, postupku posuđivanja, važnosti redovitog vraćanja knjiga te postaju sve samopouzdaniji korisnici knjižnice.

Čitateljska značka i Ljubljana čita

Oduševljeni čitatelji svake godine jedva čekaju početak sezone čitanja, kad počinju čitati za čitateljsku značku. Tijekom skupnih posjeta ponovimo zašto je njezin početak baš 17. rujna, na dan zlatnih knjiga, odnosno zbirke Zlatna knjiga, koju su vrlo rado čitali i njihovi roditelji. To je dan rođenja i smrti pisca za mlade Francea Bevka, velikog zagovornika čitanja. Za njegovim knjigama mladi rado posežu i danas, a naša je škola po njemu dobila i ime. Na taj se dan posebno razvesele prvoškolci, kojima Društvo Čitateljska značka Slovenije – ZPMS već nekoliko godina zaredom daruje originalnu slovensku slikovnicu. Na prvi dan škole i Gradska općina Ljubljana u okviru projekta Ljubljana čita daruje im originalnu slovensku slikovnicu, a ne zaboravlja ni na četvrtoškolce, koji knjigu na dar dobivaju prilikom prvog skupnog posjeta školske knjižnice.

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije - ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije – ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Učenici tijekom cijele školske godine vole čitati i za EKO čitateljsku značku i Čitateljske iskrice, čime lijepo nadopunjuju marljivo čitanje za slovensku, englesku, njemačku i francusku čitateljsku značku. Na kraju dobivaju priznanja, a zlatni čitatelji, koji su svih devet godina revno čitali za slovensku čitateljsku značku, sudjeluju i na završnom cjelodnevnom izletu u inozemstvu, pozvani su na priredbu u Cankarevu domu i dobivaju lijep dar u vidu knjige.

Rastem s knjigom

Dana 8. rujna svake godine počinje nacionalni projekt Rastem s knjigom čiji je cilj osnovnoškolce i srednjoškolce motivirati za čitanje kvalitetnih i originalnih književnih djela za mlade slovenskih autora te ih potaknuti na posjećivanje opće knjižnice. U projektu od samog početka sudjeluje i naša škola. Posjeti općoj knjižnici koji traju dva školska sata među sedmoškolcima uvijek su dobro primljeni. Učenici se upoznaju s općom knjižnicom, knjižničnim informacijskim znanjem, novijom književnošću za mlade te pogledaju prezentacijski film povezan sa sadržajem darovane knjige.

Zaključak

Profesionalno uređena i dobro vođena knjižnica koja navodi učenike na samostalan rad i učenje prostor je u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Putem tekstova upoznaju različne svjetove, sebe i proširuju svoj vokabular. Dobro opskrbljena knjižnica privlači čitatelje, obrazuje ih i potiče na istraživanje različitih knjižnica i u budućnosti. Školska knjižnica treba ostati ugodno okruženje koje učenicima jamči užitak u čitanju, potiče ih na istraživanje i otkrivanje novih ideja.

Literatura

  1. Černigoj, K.; Markič, N. (2007). Knjižničarjeve zmožnosti (kompetence) v trikotniku učitelj – učenec – knjižničar. Šolska knjižnica, 17(1), 12-18.
  2. Fekonja, R. (2004). Branje in pismenost: vloga šolske knjižnice pri spodbujanju branja. Šolska knjižnica, 14(3), 132-139.
  3. Litrop, N. (2013). Šolska knjižnica OŠ Franceta Prešerna Črenšovci v projektu bralne pismenosti. Šolska knjižnica, 23(1), 44-51.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Objavljeno u knjižnica | Označeno sa , , , , ,

Problemi u međusobnim odnosima – traženje rješenja

monika_hobor

Monika Hóbor

Sažetak

Učenici se zbog neostvarenih očekivanja često posvađaju sa svojim kolegama. Međusobnim razgovorom ponekad mogu pronaći rješenje koje svima odgovara. Kada sami nisu u stanju riješiti probleme, zadatak je učitelja da učenike dovede do rješenja koje odgovara svima. U nastavku navodim primjer razgovora. Uz to sam napisala i svoje misli, percepcije i očekivanja. Do ovakvog načina vođenja razgovora, došla sam na dvogodišnjem obrazovanju u „Teoriji izbora“ poznatog teoretičara dr. Williama Glassera. Postoje mnoge škole u svijetu u kojima učitelji podučavaju po njegovoj teoriji. To su takozvane Glasserove kvalitetne škole. Takvu školu imamo i u Sloveniji, u Preserju pri Radomljah, koja je prije više od deset godina postala prva takva škola u Europi.

Ključne riječi: svađa među učenicima, vođenje razgovora, pronalaženje rješenja, naša očekivanja.

Uvod

Nekoliko učenika 2. razreda svaki put se guralo i borilo ne bi li stajali u prvom redu pri odlasku u teretanu. Kod njih je uvijek nanovo dolazilo do svađe i posljedično, lošeg raspoloženja. Učenici su dobri sportaši s izraženom natjecateljskom naravi, stoga im je važno da budu prvi – čak i ako je to samo u redu za odlazak u teretanu. Kad dođe do problema u odnosima između učenika, moja je odgovornost, koja proizlazi iz uloge učitelja, pomoći učenicima da dođu do rješenja.

Središnji dio

Ja: “Djeco, vidim da neki od vas žele biti prvi u redu. Kome je važno da bude prvi u redu?” (Želim saznati kojim učenicima je važno biti prvi u redu. To je važno za daljnju raspravu u pronalaženju rješenja.)
Nekoliko učenika podiže ruku.
Ja: “Je li ostalim svejedno, gdje stojite u redu?” (Pokazujem brigu i za druge.) Drugi potvrđuju da im je svejedno gdje stoje.
Ja: “Molim one, kojima je važno biti prvi, da dođu bliže.” (Pozivam ih bliže, jer mi se čini važnim pronaći rješenje unutar male grupe koje se događaj tiče.)
Do mene dolazi četiri učenika. Ostali stoje u redu i promatraju što će se dogoditi.
Ja: “Želite li svi vi biti prvi u redu kad idemo u teretanu?” (Ovo pitam kako bih se uvjerila da sva četvorica znaju zašto su došli do mene.)
Svi kimaju.
Ja: “Bit će potrebno pronaći rješenje koje će odgovarati i vama i meni.” (Naznačim što će slijediti.)
Jedan od njih kaže: “Meni je svejedno gdje stojim.” (Povlači se. Još uvijek se zanimam za njega.)
Ja: “Stvarno ti je svejedno gdje stojiš?” (Postavljam pitanje kako bih bila sigurna da razumije situaciju.)
Kima glavom.
Ja: “Onda se možeš pridružiti ostalim u redu.”
Pridruži im se.
Okrećem se trojici koji su ostali.
Ja: „Vidim da vas troje želi biti prvi u redu. Također shvaćam da to dovodi do sporova uz koje niste zadovoljni. Iz tog razloga, mislim da bi bilo dobro pronaći rješenje koje bi odgovaralo vama i meni. Pokušajte pronaći rješenje tako da budete svi zadovoljni. Ne morate ga pronaći odmah. Razmišljajte, predložite, razgovarajte jedni s drugima … i kada nađete rješenje dođite i recite mi.” (Vidim zadovoljstvo na licu – osmjehe. Imaju slobodne ruke da pronađu rješenja.)
Ja: “Ako vam treba moja pomoć, na raspolaganju sam vam.” (Pokazujem, da sam spremna pomoći. Često se događa da odaberemo samo dvije alternative: da mi rješavamo problem ili da rješavanje problema ostavimo djeci bez naše podrške. Oboje je krivo.)
Idemo u teretanu. Ovaj put se smještaju na kraj reda i razgovaraju. Smiju se. (Shvaćam da se zabavljaju dok traže rješenje.)
Nakon tjelovježbe, gdje su bili zajedno u grupi te imali priliku tražiti rješenje, trojica dolaze do mene. Kažu mi da ne mogu pronaći rješenje koje bi svima odgovaralo. (Vidim da se zabavljaju i spajaju. To sam uočila zbog njihovog smijeha i dobre volje.)
Ja: “Možete li mi reći kako ste razgovarali? Voljela bih znati više o tome.” (Ovo pitanje postavljam kako bih saznala više o njihovoj percepciji te da olakšam nastavak razgovora. Smatram da je važno obratiti pozornost na proces, a ne samo na cilj.)
Jedan od njih kaže: “Kad se jedan od nas prisjetio prijedloga koji mu je odgovarao, rekao nam ga je. Unatoč činjenici da smo se nekim prijedlozima nasmijali, nismo pronašli ovakvog koji bi nam svima odgovarao.” Druga dva kimaju. To shvaćam kao potvrdu onoga što je prvi rekao.
Ja: “Što kažete vi?” (Želim saznati kako oni doživljavaju razgovor.)
Obojica kažu da se slažu s onim što je rekao prvi.
Ja: “Vidim da ste se uz traženje rješenja zabavljali. Zbog čega ste mi došli ovaj put?” (Želim saznati trebaju li moju pomoć.)
Sva tri: “Imate li vi prijedlog?” (Okrenu se prema meni za pomoć. Sada mogu dati svoj prijedlog. Razmišljam, što bi mi bilo prihvatljivo i možda bi bilo prihvatljivo i za njih. Važno mi je da imam na umu, da možda moje rješenje neće biti njima prihvatljivo.)
Ja: (razmišljam glasno) “Tjelovježbu imamo 3 puta tjedno, u ponedjeljak, utorak i četvrtak. Vas je trojica. Da li s tom informacijom možete lakše pronaći rješenje koje bi vam odgovaralo?” (Nudim dio rješenja i čekam da možda sami dođu do rješenja. Vidim da razmišljaju. Čekam ih i gledam.)
Jedan od njih uzvikne: “Svaki dan bi mogao biti jedan od nas!” (Sjajno! Ima prijedlog. Sada je potrebno samo provjeriti da li ostala dva prijedlog razumiju i je li im prikladan.)
Ja: “Kako to misliš?” (Postavljam pitanje kako bih bolje osvijetlio svoje misli).
On: “Tri dana imamo tjelovježbu. Nas je troje. Dakle, svaki put bude jedan od nas prvi u redu.” Dvojica odmah s osmijehom prihvate ponuđeni prijedlog. (Ovaj prijedlog ima rupe i sporovi se mogu ponoviti. Zbog toga nastavljam razgovor.)
Ja: “Rješenje mi se sviđa. Ipak imam jednu brigu. Kako ćete riješiti problem kada neće biti tjelovježbe – zbog praznika, dana aktivnosti, … ?” (Pitanje postavljam da se već na početku dogovorimo i izbjegnemo moguće kasnije nesuglasice.)
Kratko vrijeme razmišljaju, onda jedan od njih pita: “Imate li kakav prijedlog?” (Ponovno se obrate meni za pomoć.)
Ja: “Pričekajte da malo razmislim.” (Uzmem si vrijeme da razmislim o tome. Promatraju me. I sa tim pokazujem brigu za njih. Želim pomoći da možda pronađemo rješenje koje bi zadovoljilo sve tri i mene.) “Bi li za vas bilo prihvatljivo da bude jedan od vas prvi u redu ponedjeljkom, drugi utorkom i treći četvrtkom?” Odmah su potvrdili.
Ja: “To znači da u slučaju da u ponedjeljak neće biti tjelovježbe, taj tjedan učenik, koji je zakazan za ponedjeljak, neće biti prvi u redu. I naravno i za ostale dane.” (Čekam da li je prijedlog prihvatljiv za sva tri.)
Sva trojica se slažu s prijedlogom. (Njihov osmijeh uočim kao zadovoljstvo.)
Ja: “Sada moramo odlučiti tko će biti prvi koji dan. Kad se složite, javite mi da zapišem.” (Čini mi se da ako nešto napišem stvarima pridoda dodatnu težinu ili važnost.)
Odu od mene. Dogovaraju se i se smiju. Uskoro se vrate. Svi se smiju. (Čini mi se da s ponosom sjaje kako su pronašli rješenje s kojim su svo troje zadovoljni.)
Jedan od njih kaže: “Dogovorili smo se.” (Uzimam papir i olovku.)
Ja: “Molim vas, recite mi što da napišem. Kakav je vaš dogovor?” (Za mene je stvar toliko važna da ću je zapisati kako to ne bih slučajno zaboravila.)
Diktiraju koji će dan tko biti prvi u redu. Zapisujem i pričvršćujem papir na svoju oglasnu ploču iznad stola. Kad to učinim, djeca odu. (Promatram ih. Vidim ih sretne i zadovoljne. I ja se dobro osjećam. Nisam se ljutila, nisam ih kažnjavala … nisam im nametnula svoje mišljenje i u tome sam se osjećala vrlo dobro. Stvorila sam uvjete u kojima su našli rješenja i istovremeno zadovoljili svoje potrebe – ovo vidim iz njihove dobre volje.
Uskoro si opet uzmem vrijeme za ova tri učenika, jer mi se čini važno govoriti o onome što sam uočila, kako se sada osjećaju, što im je doneslo dogovaranje i kako su doživjeli moju pomoć. Sve to može doprinijeti širenju ili promjeni slike u njihovom svijetu kvalitete.
Pozivam ih do sebe. Uočavam da su opušteni.
Ja: “Želim vam reći što sam uočila tijekom našeg razgovora. Vidjela sam kako se svađate, vičete, ljutite, … ukratko niste bili zadovoljni s onim što se događalo. Očito ste imali nevolje. Čini mi se da ste se u potrazi za rješenjem zabavljali i međusobno spojili i održali dobro prijateljstvo. Pronašli ste rješenje koje odgovara svima i meni. Tijekom razgovora osjećala sam se dobro.” (I s time iskazujem da mi je do njih stalo.)
Ja: “Zanima me kako se sada osjećate?”
Jedan od njih kaže: “Vrlo mi je dobro. Bilo je zabavno tražiti rješenja.”
Drugi: “I ja se dobro osjećam.”
Treći: “Osjećam se sjajno!”
Ja: “Što vam je donijelo dogovaranje?”
Prvi: “Meni to, da smo opet dobri prijatelji. Nije ugodno kad se borimo.”
Drugi: “Ja sam shvatio da se nije potrebno odmah posvađati. Možemo razgovarati i ako se ne možemo dogovoriti, zatražimo vašu pomoć. “
Treći: “Meni je dogovaranje donijelo to, da smo opet dobri prijatelji i da ćemo sljedeći put možda moći pronaći rješenje bez svađanja.”
Ja: “Kako ste doživjeli moju pomoć?”
Prvi: “Drago mi je što se niste ljutili. Vaša pomoć mi je bila dobrodošla, jer bez nje možda ne bi došli do rješenja.”
Drugi: “Vaša pomoć mi je bila vrlo dobra. Najviše mi se svidjelo što niste prisilili svoje rješenje.”
Treće: “Vaša mi je pomoć bila sjajna. Niste nam nametnuli svoje mišljenje i dali ste nam slobodne ruke da pronađemo rješenja. Kad smo tražili pomoć, sudjelovali ste s nama.”
Nasmiješim se i kažem: “Drago mi je što smo tako dobro zadovoljili naše potrebe u danim okolnostima.” Oni se također nasmiješe i odlaze pripremiti se za sljedeći školski sat.

Zaključak

Uz odgovarajuće vođenje bez prisile, koristeći navike povezivanja (slušanje, marljivost, doprinos, potpora, poticanje, povjerenje, prijateljstvo) i odsustvom ometajućih navika (kazna, prijetnje, šuljanje, podmićivanje – nagrađivanje, žalbe, kritiziranje, optuživanje), učenici su došli do rješenja koje odgovara njima, kao i učitelju. Tijekom razgovora svi su se sudionici osjećali dobro.

Objavljeno u Uncategorized | Označeno sa , , , ,

Likovi i tijela – korelacija u nastavi u 2. razredu

tadeja_bogdan

Tadeja Bogdan

Sažetak

Kroz svoj rad trudim se nastavno gradivo predstaviti kroz igru i korelaciju u nastavi zato su učenici motiviraniji za učenje i lakše usvajaju znanje.

Ključne riječi: likovi, tijela, korelacija u nastavi, učenje kroz igru

Matematika je područje veoma važno za život pojedinca jer s matematikom se susrećemo i po završetku školovanja. Jedna je od temeljnih znanosti koja proučava svojstva brojeva i prostora te druge apstraktne pojmove. Osim toga je i veoma važno komunikacijsko sredstvo (Pavlič, 1998.).

Djeca se s geometrijom  susreću već u ranom djetinjstvu te u predškolskom razdoblju. Kao bebe i djeca dodiruju, igraju se s različitim igračkama koje liče na geometrijska tijela i likove. Zbog toga djeci geometrija nije strana ni u školskom razdoblju. Učiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji.

Kod planiranja aktivnosti, učitelj mora uzeti u obzir različite smjernice i preporuke, ciljeve te ponajprije stupanj kognitivnog razvoja djeteta. Na razrednom stupnju je matematika povezana sa svim ostalim nastavnim predmetima, ponajviše s prirodoslovnim i društvenim (Jelenc i Novljan, 2001.).

Korelaciju prepoznajemo i sa slovenskim jezikom, likovnom i glazbenom umjetnošću te sportom. Pavlič navodi najveću povezanost matematike upravo s prirodom i glazbom (Pavlič, 1998). Učenicima matematička znanja prenosimo putem primjera iz  okoline u kojoj žive te na konkretnoj razini. Upravo zbog toga, matematika će ih početi zanimati te će se s njome upoznati iz različitih kutova, ne samo sa vidika školske matematike, nego će je povezivati i sa svakodnevnim životom. Sa zanimanjem će sami istraživati gdje se sve u prirodi mogu susresti s matematikom i kako je ona povezana s njihovom svakodnevnicom. Kod nastavnog predmeta Priroda i društvo preporučuje se korelacija s matematikom u svim matematičkim sadržajnim sklopovima, posebno kod prikupljanja, uređivanja i predstavljanja podataka (Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo, 2011e).

Minimalni standardi znanja iz nastavnog plana i programa za matematiku za 2. razred:

  • poznaje i opiše osnovne geometrijske oblike,
  • crta uz pomoć šablone i ravnala.

Predstavit ću nekoliko igara koje se mogu koristiti u nastavi. Neke od njih sam i sama isprobala, te su se pokazali kao primjer dobre prakse.

1. Likovi i tijela u Matematici 

Tombola Učenici mogu sami u bilježnicu zapisati “sretne brojeve”. Odredimo broj likova/tijela koje nacrtaju sami i oboje. Iz vrećice izvučemo žuti trokut, crveni kvadar, zelenu kuglu… Možemo izvlačiti samo likove odnosno tijela ili i jedno i drugo.

DSC_0035Kaži i napravit ću Dvoje djece sjedi jedan nasuprot drugog, između je pregrada da se ne vidi što se događa na drugoj strani. Jedno dijete, od kocaka za slaganje u obliku geometrijskih tijela, napravi figuru. Zatim drugom djetetu daje precizne upute za izradu jednake figure. Kada se pregrada ukloni, figure moraju biti jednake.

Neobična zmija Učitelj diktira učenicima početni niz, a učenici nastavljaju s nizanjem likova na način da sačuvaju početni niz. Raspored likova mogu diktirati i učenici sami.

2.  Korelacija sa  predmetom Tjelesna i zdravstvena kultura

Umjesto dobro poznate igre “POPLAVA – zrakoplov, poplava, potres“, igramo se “Krug, trokut, pravokutnik”. Učenici u prostoru (sportskoj dvorani) potraže prostore koji ih podsjećaju na geometrijske likove. Odredimo gdje je krug (početna crta na podu) i traženu aktivnost. Isto napravimo i za ostale likove. Primjeri koje sam izvela u 2. razredu:

  • Krug – učenik sjedne na crtu u obliku kruga bilo gdje u dvorani
  • Trokut – učenik stoji i ima ruke u položaju trokuta
  • Pravokutnik – učenik se popne na drugu stepenicu švedskih ljestvi pošto donji prostor nalikuje na pravokutnik
  • Kvadrat – četiri učenika nogama na podu oblikuju kvadrat

“Živi” likovi Učenici se slobodno kreću (po uputama – trk, hopsanje, skakanje po lijevoj/desnoj nozi, po sve četiri…) i na znak (npr. zvečka) oblikuju lik. Krug prikažu s dva prsta, trokut s tri prsta. Kvadrat oblikuju dva učenika s ispruženim rukama, a pravokutnik s ispruženim nogama i rukom.

Ples u krugu U planu i programu za 2. razred je učenje plesa. “Kruška, jabuka, šljiva kaže mala Iva” je primjerena pjesmica za učenje plesa u krugu. U svrhu uvodne motivacije može se razviti i razgovor o voću okruglog oblika (korelacija s predmetom Priroda i društvo).

3.  Korelacija s predmetom  Slovenski jezik

“Pričalica” Učenik iz zdjele izvuče listić s nacrtanim likom/tijelom. O njemu izmisli priču, koju priča unaprijed dogovoreno vrijeme (npr. 1 minuta).

Izmišljanje razgovora Susreli se krug i pravokutnik. O čemu su pričali?

Pogađanje predmeta koji podsjeća na određeno tijelo Učenici uz pomoć pitanja: Može li se predmetom pisati? Je li predmet crvene boje? Koristimo li ga u kuhinji? i sličnih pitanja otkriju predmet koji smo zamislili.

Korisnost predmeta Što sve možemo napraviti s predmetom? (Na koje tijelo nas podsjeća?) Učenici izražaju svoje ideje i zamisli.

4. Korelacija s predmetom Priroda i društvo 

Razgovor u razredu i promatranje predmeta koji podsjećaju na likove i tijela. Učenici predmete nabroje. Brojanje okruglog voća, razgovor o tome kakvog je okusa, gdje/kada raste, kako izgleda…

Godišnja vremena Koje predmete u obliku likova ili tijela pronalazimo na moru? Na snijegu? I slična pitanja.

5. Korelacija s predmetom Likovna kultura

Zimska rukavica Raspored likova na rukavici.  

Praščić za sreću Izradimo praščića za sreću od otpadne ambalaže. Koristimo različite likove i tijela. Tijelo, noge i njuškica su u obliku valjka, oči u obliku kruga, uši u obliku trokuta. Za rep koristimo duži pravokutnik.

Crtanje po uputama Na sredini lista učenik nacrta crveni krug, iznad njega plavi pravokutnik, lijevo od pravokutnika sivi kvadrat.

Novogodišnja čestitka Od likova koje izrežu iz ljepenke ili kartona, učenici oblikuju likovni motiv, zatim izrade matricu, na nju nanesu boju za tiskanje i utisnu motiv.

6. Korelacija s predmetom Glazbena kultura

Ples u krugu, izmišljanje teksta i melodije na temu likova.

Prilikom učenja geometrije učitelj mora utvrditi znaju li se učenici orijentirati u prostoru (dolje, gore, nad, pod, u…) i vremenu (prije, kasnije) i tek tada prebaciti se na geometrijske oblike. Učenici o svakom pojmu kojeg uvodimo već imaju određeno predznanje. Kao primjer možemo navesti njihovo predznanje o geometrijskim tijelima i likovima, pošto se djeca već u predškolskom razdoblju susreću s predmetima, koji podsjećaju na geometrijske oblike (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a).

U prvom razredu započinjemo s geometrijskim tijelima, nastavljamo s geometrijskim likovima i na kraju obrađujemo crte i točku. Od djece se očekuje pravilno imenovanje likova (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a). U drugom razredu još uvijek utvrđujemo orijentaciju u prostoru. U ovom razredu učenici moraju matematički pravilno imenovati i geometrijska tijela. Osim toga učenici se upoznaju i s otvorenom i zatvorenom crtom te pojmom točke kao sjecišta crta. Djeca se po prvi puta sistematično susreću s pojmom simetrija (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005b).

Zaključak

Nastava geometrije je izgrađena na osnovnoj “ideji od tijela k točci”. Kod usvajanja geometrijskih likova dijete se najprije upoznaje s prostornom geometrijom, znači tijelima, nato nastavlja s geometrijom ravnine, odnosno likovima, i tek na kraju se upoznaje s crtom i točkom. Svi prijelazi moraju biti prirodni. Djeca najviše zapamte ako su i sama fizički aktivna. Dobra praksa za motiviranje učenika su česti odlasci na školsko igralište zbog izdržljivosti trčanja (jedan od ciljeva za 2. razred – 5 minuta neprekidnog trčanja). Učenici mogu trčati i u obliku kruga, trokuta, kvadrata ili pravokutnika u svom tempu. Učenici će u razred stići raspoloženiji, razgibani i s većom motivacijom za rad za stolom.

Literatura

  1. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005a). Svet matematičnih čudes 1. Kako poučevati matematiko v 1. razredu devetletne osnovne šole. Ljubljana: DZS
  2. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005b). Svet matematičnih čudes 2. Kako poučevati matematiko v 2. razredu devetletne osnovne šole. 1. Del. Ljubljana: DZS.
  3. Jelenc, D. in Novljan, E. (2001). Učitelj svetuje staršem 1 – Matematika. Radovljica: Didakta.
  4. Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo. (2011). Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  5. Pavlič, G. (1998). Slikovni pojmovnik. Matematika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , , , ,

Eko kozmetika

valerija_krivec

Valerija Krivec

Sažetak

Osnovna škola Žetale veliku pažnju polaže brizi za zdravlje učenika. Učenike, među ostalim, učimo da put do zdravlja uključuje konzumiranje raznovrsne i punovrijedne hrane, pijenje čiste vode, redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljno odmora i sna i zadnje, ali ne i najmanje važno, održavanje osobne higijene i njegu kože. Moramo naučiti brinuti za našu kožu i njegovati je kako bi ostala zdrava. U okviru projekta BUDI EKO s učenicima sam izradila eko kozmetiku, budući da sam svjesna činjenice da kod kuće pripremljena kozmetika ne sadržava otrovne kemikalije, a ambalažu možemo ponovno upotrijebiti.

U članku je opisan postupak sinteze sapuna po hladnom postupku kojeg učenici uz nadzor učitelja mogu sami sintetizirati.

Ključne riječi: proizvodi za osobnu higijenu, ručni rad, bilje, sapun

1. Uvod

Zaposlena sam u osnovnoj školi Žetale kao učiteljica prirodoslovnih predmeta. S obzirom na to da se naša škola redovito uključuje u brojne projekte, u njima aktivno sudjelujem. U školi vodim europski projekt Shema školskog voća i školski projekt Budi eko. U okviru projekta Budi eko brinemo za odvojeno prikupljanje otpada, sakupljamo stari papir, čepove, obilježavamo svjetski dan Zemlje i Svjetski dan voda. Zajedno s učenicima uredili smo eko vrt u kojemu uzgajamo bilje (vlasac, timijan, metvicu, melisu, vrtni čubar, kadulju, lavandu….).

Bilje obrezujemo i sušimo. Od njega kuhamo čaj i pripremamo namaze od svježeg sira s vlascem, a ostalo bilje prosljeđujemo kuharici za upotrebu u pripremi školske prehrane. Prihvatili smo se i izrade prirodne kozmetike.

2. Prirodna kozmetika

Kažu da bi na svoju kožu smjeli stavljati samo ono što možemo staviti i u usta, s obzirom na to da neki aktivni sastojci iz krema, tonika, gelova i maski mogu prodrijeti 60% kroz epidermu, sve do unutarnjih organa. U naše tijelo tako ulaze kemijske tvari kao što su boje, konzervansi i drugi dodaci koji ne koriste zdravlju ili su za zdravlje čak štetni. U današnje vrijeme sve više nas traži prirodnije kozmetičke proizvode ili iste jednostavno pripremimo sami (Petrović, 2013).

Izradom vlastitih proizvoda za njegu kože izbjegavamo uporabu komercijalnih kozmetičkih Slika 1proizvoda za kojima posežu već i osnovnoškolska djeca. Isti mogu sadržavati nadražujuće ili čak otrovne tvari. Proizvode za njegu učenici mogu uz pomoć roditelja pripremiti i kod kuće. Tako pripremljena kozmetika ne sadržava umjetne boje, umjetne mirise, mineralna ulja i konzervanse. Pri izradi možemo uporabiti prirodne i ekološko proizvedene tvari.

Slika 1. Sol za kupanje (izvor: vlastiti, 2018)

Uvjereni da je nakon napornog dana topla kupka istinski užitak, pripremili smo sol za Slika 2kupanje. Uporabili smo grubo mljevenu sol Piranskih solana, jestiva bojila i ekološko eterično ulje lavande. Izradili smo i mirisne kuglice, koji su pravi melem za oči, a budući da se u dodiru s vodom tope i otpuštaju ugodan miris, ujedno su i balzam za dušu. Po hladnom postupku izradili smo sapun od lavande i sapun s komadićima čokolade.

Slika 2. Kuglice za kupanje (izvor: vlastiti, 2018)

2.1. Izrada sapuna

U nastavku ću predstaviti hladan postupak izrade sapuna od lavande i sapuna s komadićima čokolade. Učenici su najprije prikupili teorijsko znanje o prirodnim proizvodima za osobnu njegu. Nakon toga smo detaljno razgovarali o svim sigurnosnim mjerama pri izradi sapuna i o uporabi zaštitnih sredstava.

Sam postupak izrade sapuna je prilično jednostavan, ali opasan. Natrijev hidroksid, neizostavni sastojak sapuna, vrlo je bazičan i može u kontaktu s kožom prouzročiti opekotine i čireve, a na očima teška oštećenja.

Postupak izrade:

1. Najprije smo u metalnu posudu izvagali 500 g kokosovog maslaca, koji smo na niskoj temperaturi polako otopili. Potom smo dodali 400 g maslinovog ulja i 100 g suncokretovog ulja.

Slika 3Slika 4
Slike 3 i 4: Vaganje sastojaka (izvor: vlastiti, 2018)

Slika 5Slika 5. Otapanje maslaca od kokosa (izvor: vlastiti, 2018)

2. Mješavinu smo zagrijali na 50oC – 55oC i održavali tu temperaturu.

Slika 63. U plastičnu posudu smo izvagali 152 g natrijevog hidroksida i pažljivo ga otopili u 370 g destilirane vode. Otapanje NaOH u vodi je vrlo egzotermni proces, s obzirom na to da se smjesa zagrije na 80oC. Nakon toga smo pričekali da se otopina ohladi na 50oC – 55 oC.

Slika 6. Otapanje NaOH u vodi (izvor: vlastiti, 2018)

4. U smjesu ulja temperature 50oC – 55oC dodali smo lavandu i prirodno eterično ulje Slika 7lavande, a nakon toga smo smjesu polako lijevali u otopinu NaOH i miješali štapnim mikserom dok se nije stvorila gusta smjesa – poput pudinga pri kuhanju. U drugu mješavinu smo dodali komadiće čokolade i eterično ulje cimeta.

Slika 7. Reakcija NaOH i ulja (izvor: vlastiti, 2018)

5. Smjesu smo ulili u kalupe.

Slika 8Slika 8. Sapun u kalupu (izvor: vlastiti, 2018)

6. Sljedeći dan sapune smo razrezali na komade željene Slika 9veličine, a ostatke oblikovali modelima za kekse.

Tako pripremljen sapun mora se ostaviti da dozrijeva i suši se uz višekratno okretanje barem pet do šest tjedana. U tom se periodu »izluži«, neutralizira se bazično djelovanje natrijevog hidroksida i sapun je spreman za uporabu.

Slika 9. Rezanje sapuna (izvor: vlastiti, 2018)

Slika 10
Slika 10: Konačni proizvod (izvor: vlastiti, 2018)

3. Zaključak

U vremenu u kojem živimo najčešće posežemo za komercijalnim pripravcima za njegu kože. Uz malo truda i želje za eksperimentiranjem, kozmetiku možemo pripremiti i sami.

Iskustvo izrade eko kozmetike za učenike je bilo izvanredno. Učenici su uz izradu eko kozmetike svestrano razvijali svoju osobnost, razvijali manualne vještine i naučili kako na prirodan način mogu brinuti za osobnu higijenu. Bili su vrlo zadovoljni, oduševljeni i ponosni na svoj rad. U budućnosti žele izraditi i kremu za ruke i balzam za usne.

Literatura

  1. Bačnik, A. (2005). Poskusi v kemiji. Slovenska Bistrica. U prijevodu: Pokusi u kemiji. Slovenska Bistrica
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ – od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru. U prijevodu: Drukčiji put do znanja, nastavni rad BJ – od ideje do proizvoda. Ljubljana: Somaru
  3. Petrovič, M. (2013). Vsakdanja naravna nega naše kože. Lepota in kozmetika. U prijevodu: Svakidašnja prirodna njega naše kože. Ljepota i kozmetika. Pristupljeno s https://www.bodieko.si/vsakdanja-naravna-nega-nase-koze (28. 11. 2018.).
  4. Fotografije – osobna arhiva
Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , ,

Čitanje Pogleda u novoj godini

Broj 108, prosinac 2018.
ISSN 1848-2171

U ovoj godini uz novu kurikularnu reformu koja će nam donijeti nove metode, pristupe i načine podučavanja, ali se nadamo i rasterećenju administracije, krećemo optimistično k novim promjenama bez obzira što nas neke plaše Smiješak

Ako vas ijedan članak koji pročitajte potakne da nešto isprobate ili promijenite, naše postojanje ima svrhu. Zbog toga pročitajte u ovom broju Pogleda nove i zanimljive članke koje smo pripremili za vas.

I prije nego krenete na čitanje ….

You're pretty.

Pogled_iconAleksandra Čeh se poigrala kako bi istražila zaboravljene igre naših djedova i baka te tako potaknula interes za njih. Više…

Pogled_iconInternet je dio naših života, a pogotovo djece. Barbara Gabrijelčič nam je ispričala kako je učenike od devet godina upoznala sa sigurnim korištenjem interneta. Više…

Pogled_iconDragica Šegula nam je pokazala kako na temelju odabranog eksperimenta možemo povezati više predmeta i time stječi nova znanja i vještine. Više…

Pogled_iconZajedno s Goranom Podunavcem smo prošetali poljskim gradićem Sieradzu što je dio sudjelovanja u projektu Erasmus+ KA229 The future begins today. Cilj projekta je spriječiti rano napuštanje školovanja. Više…

Pogled_icon„Krampove u ruke i kopaj“ je prvo što nas asocira na kockasti svijet – Minecraft, kaže Gordana Sokol. Ova igra kod igrača razvija logičko i računalno mišljenje, snalažljivost, suradnju s drugim igračima ali i brzo učenje stranog jezika. Više…

Pogled_iconTijekom godina uloga učitelja se proširila – od prenositelja novog sadržaja, motivatora, organizatora do uloge majke, oca, pa i čistačice. Irena Platiše nam je opisala kako se suočila sa svim tim ulogama kad je saznala da će u razredu dobiti učenicu koja ima dijabetes. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Vladimir Nazor Pribislavec smatra kako je recikliranje otpada važna tema i zbog toga pod vodstvom Ive Naranđe su se priključili međunarodnom eTwinnig projektu čije aktivnosti potiču učenike na kreativnost, kritičko mišljenje i vrednovanje, odgovorno i učinkovito komuniciranje i suradnja u digitalnom svijetu i aktivno građanstvo. Više…

Pogled_iconJurij Cvitanič nam je prikazao suvremene pristupe održavanje nastave u sportskoj dvorani s naglaskom na formativnom praćenju. Više…

Pogled_iconČitanje je vrlo važno jer se od učenika očekuje da pronađe, razumije i protumači informacije, a zatim ih iskoristi na koristan način. Čitalačka značka je sveobuhvatni slovenski kulturni pokret koji potiče mlade da čitaju i povećavaju kulturu čitanja mladih, ističe Larisa Podržavnik. Više…

Pogled_iconStrip je velika motivacija za brže učenje čitanja i dobrodošla pomoć u razvoju čitateljskih sposobnosti, kaše Lucija Ademoski. Zbog toga je dobrodošao alat u nastavnom procesu, jer i zahtjevniji sadržaj djeci predstavljaju na zabavan i lagan način, što se pokazuje u njihovu bržem napredovanju u učenju. Više…

Pogled_iconIstražite svijet sa svim svojim osjetila. Petra Avguštin je povela svoje male istraživače u šumu kako bi spoznali šumski svijet oko sebe uz pomoć vjeverice Zelenka. Više…

Pogled_iconTadeja Bogdan se pridružila projektu izmjenjivanju božićnih i novogodišnjih čestitaka (Christmas tree and art). Kako je proteklo projektno putovanje, pročitajte. Više…

Pogled_iconU današnje doba djeca imaju sve više problema sa socijalizacijom i integracijom u društvene igre zbog prevelikog broja provedenih sati pred televizijom i igranju računalnih igrica. Urška Tičar nas je uvela u svijet igara koje su nekad davno igrali naši preci. Više…

Pogled_iconČitanje je vještina koju neki učenici svladaju bez problema, a kod nekih se javljaju poteškoće. Veronika Matjašič je organizirala radionice za čitanje kako bi učenicima na zanimljiv način približila čitanje. Više…

Gordana Lohajner

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , , ,