Napopriko po Savičenštini

Eli: ma ča je ta Marija Radoslović zaspravlje bila to ča govoru?

tamara_perkovic

Tamara Perković

Bivši Društveni dom Savičenta, a danas Mediteranski plesni centar u Svetvinčentu bio je u petak 27. i u subotu 28. siječnja neobično pun za ovo doba godine. Velik broj roditelja, djedova i baka, sadašnjih i bivših učitelja te poneki kazališni entuzijast došao je pogledati Naimagepopriko po Savičenštini (Eli: ma ča je ta Marija Radoslović zaspravlje bila to ča govoru?). Predstavu su s ogromnim trudom i puno ljubavi priredili učenici i učitelji Osnovne škole Svetvinčenat na izvornoj domaćoj čakavštini kombinirajući ju s talijanštinom i modernim žargonom. Poznatu su priču o posljednjoj optuženoj i spaljenoj istarskoj vještici ispričali na nekonvencionalan i interaktivan način ispreplićući prošlost i sadašnjost te transmitirajući u publiku snažnu poruku humanosti, ljubavi i moralnog integriteta pojedinca naspram zajednice.

Ideja za predstavu rodila se u svibnju prošle godine kada je Marija Radoslović nakratko bila najtraženija osoba u Savičenti. Tada je za potrebe Erasmus+ projekta I.M.A.G.I.N.E (Imagination and Motivation through Art and Game in Interaction with your Nearby Enviroment) u kojem sudjeluje Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja i dolaska učenika iz Portugala i Francuske u dva navrata ostvarena suradnja sa školom u Svetvinčentu. Prema ideji učiteljica hrvatskog jezika i povijesti Tamare i Goranke Perković te uz poimagemoć učiteljica matematike iz Rovinja Ine Pendić i Sanje Bimbi nastala je povijesno-matematička igra „Kamo je otišla Mare?“. U njoj su učenici po mjestu tražili travarku rješavajući matematičke zadatke uz pomoć modernih tehnoloških alata (tableta i smartphoneova), ali ponajprije krećući se kroz mjesto i osluškujući priču o njegovoj povijesti kroz usta malih savičentskih glumaca koji su utjelovili čitavu paletu stvarnih likova iz prošlosti: freskoslikara Ognobenusa iz Trevisa, Kugu, Kapetana kaštela, Mariju Radoslović, Svetu Katarinu… Nekima od tih „starih“ likova u ovoj predstavi pridružili su se novi iz drugih vremena. Svi su se oni zajedno našli u vremenskoj rupi gdje su se pomirile prošlost i sadašnjost te je istaknuta važnost svakog pojedinca za bolju budućnost ili Marinim riječima: „Vrime nas je pojilo sve skupa i u ten konfužjonu od boške, pomišalo je i lita. Svi smo kako jena karuna zmišani. Ko želimo pojti svoje doma, moramo znati i kad kamo pojti. A vi svi samo svoja posla gledate. Tako ne finite nikamor!“

Još jedan dobar poticaj za realizaciju predstave bio je projekt OŠ Savičenta Z sela u selo-popriko kojem je cilj motivirati učenike na učenje o sredini u kojoj žive boraveći u prirodi i proučavajući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu svog zavičaja. Jedan od načina za to su svjedočanstva djedova i baka i međusobno druženje s prijateljima iz okolnih sela čime se nastoje premostiti međugeneracijske i socijalne barijere.

U predstavi je sudjelovalo 20 učenika, petnaestero glumaca (po redoslijedu pojavljivanja: imageLoren Čekada, Nenad Đokić, Lana Bulešić, Lena Maružin, Vito Kutić, Fran Peršić, Marina Hrelja, Mateo Peršić, Mario Živolić, Paola Bilić, Antonia Vorić, Valentina Pajković, Emili Perković, Katarina Macan i Frane Pekica) i petero svirača (Leo Lenić, Mateo Otočan, Dalen Piljan, Matija Mišan, David Obrovac) što čini četvrtinu ukupnog broja polaznika mjesne osnovne škole. Predstavu je režirala učiteljica hrvatskog jezika i književnosti te voditeljica radionice medijske kulture – MEKA Mirjana Doblanović Pekica prema dramskom tekstu učiteljice Goranke Perković koja je uz pomoć pedagoginje Ljiljane Matijaš izradila i kostime, a za scenografiju i glazbu pobrinuo se učitelj likovne kulture Noel Šuran. Mali glumci su mali samo po pitanju svojih godina, pa je bolje o njima govoriti kao o mladim glumcima jer su pokazali kako emocija i entuzijazam mogu zasjeniti amaterizam i nedostatak iskustva i novčanih sredstava. Publika je to osjetila, prepoznala i nagradila.

Uključujući i generalnu probu u četvrtak, koja je bila rezervirana za učenike OsnovAndi_Bancic_Canon_5DMIII_28.01.2017_19.10.27_10ne škole Svetvinčenat, predstavu je pogledalo tristotinjak ljudi, neki jednom, a neki i dva puta. Dojmovi su bili izrazito pozitivni te su mnogi od gledatelji izrazili želju za učestalijim događajima ovakve vrste.

Naša Mare nije kao u stvarnosti spaljena. Ona je narodu potrebna da ga liječi od neznanja, mržnje i pohlepe te da mu ponovno udahne dušu. Za razliku od prošlosti u kojoj je Marija Radoslović osuđena na okrutnu smrt jer je po optužnici umirućem djetetu u nemoći da ga izliječi „isisala život poljupcem“. Ostajemo u nadi da će budućnost imati više razumijevanja za sve „Marije“.

Objavljeno u Uncategorized | Označeno sa , ,

Spodbujanje kreativnega mišljenja in inovativnosti z Lego roboti

Encouraging creative thinking and innovation with Lego robots

barbara_strnad

Barbara Strnad

Povzetek

V informacijski dobi je ključnega pomena, da otroke usposobimo za samostojno navigacijo v morju podatkov in da jim privzgojimo odgovornost za pridobivanje znanja. Sposobnost samostojnega učenja, samoiniciativnosti je še posebej pomembna na področju znanosti in tehnologije, saj se mora dober raziskovalec in inovator venomer izobraževati in iskati nova znanja. Zagotoviti moramo učno okolje, kjer otroci lahko krepijo kreativno mišljenje in razvijajo inovativne rešitve. V članku je podrobneje predstavljen robotski del (tekma robotov s tehničnim intervjujem), ki sicer predstavlja polovičen delež multidisciplinarnega programa First® Lego® League, ki ga je v Slovenijo pripeljal Zavod Super Glavce, Zavod za promocijo znanja. Podan je pregled načina dela in priprave na robotski del tekmovanja, kjer otroci nekaj mesecev gradijo in programirajo avtonomnega lego robota, ki lahko opravi čim več nalog na tekmovalnem poligonu v omejenem času. Pri tem nastaja tehnična mapa, kjer otroci beležijo napredek, težave in načine reševanja problemov, opišejo strategije in inovacije. Tehnična mapa je osnova za pripravo na tehnični intervju. Način dela z lego roboti na pripravah za First® Lego® League tekmovanje je mogoče zelo uspešno prenesti tudi v razred pri temi algoritmični način razmišljanja in programiranje.

Ključne besede: First® Lego® League, lego roboti, inovativne rešitve, kreativno mišljenje, programiranje

Abstract

It is of great importance in the information age to equip the children with the capability of independent navigation in the flood of all available data and responsibility towards acquiring knowledge. The ability of independent learning, self-initiative is particularly important in science and technology, since good researchers and inventors have to constantly educate themselves and seek for new knowledge. We must provide a learning environment, where children can enhance creative thinking and develop innovative solutions. The article further presents the robotic part (a robot game with a technical interview) that is half of the multidisciplinary program First® Lego® League, which was brought to Slovenia by Super Glavce, the Institute for the Promotion of Knowledge. There is an overview of several months’ work and the preparation for the robotic part of the competition, where children have to build and programme an autonomous robot that can complete as many tasks on the competition mat as possible in a limited amount of time. During this process a technical portfolio is being made, where children record the progress, the problems and describe ways of solving the problem, explain strategies and present innovative solutions. The technical portfolio is the basis for the technical interview. The ways of working with lego robots in preparation for the First® Lego® League competition can be successfully replicated in class with the topic of algorithmic way of thinking and programming.

Keywords: First® Lego® League , lego robots, innovative solutions, creative thinking, programming

Uvod

V prispevku želimo pokazati, da so Lego roboti zelo učinkovit učni pripomoček, ki omogoča razvijanje logičnega mišljenja, kreativnosti in močno poveča zanimanje otrok za učenje programiranja. Sodelovanje otrok pri pripravah na tekmo robotov v okviru multidisciplinarnega programa First® Lego® League (FLL) spodbuja iskanje kreativnih in inovativnih konstrukcijskih in programskih rešitev. Način dela v programu FLL, kjer se dejavnost osredotoča na otroke, kjer se otroci skozi ustvarjanje, lastno delo in izkušnjo učijo, se da prenesti tudi v razred.

1. Osrednji del besedila

Ker živimo v dobi visoke tehnologije in vstopamo v dobo robotov, smo na gimnaziji Novo mesto pred tremi leti pri pouku pričeli z aktivnostjo lego robotika. Lego roboti omogočajo spoznavanje delovanja in upravljanja robotov na zabaven način. Ravno tako smo imeli v mislih ugotovitev, da si otroci v Sloveniji v povprečju ne želijo učiti naravoslovnih in tehničnih vsebin (Skurjeni, Dolinšek in Strašek 2008), podobno velja tudi v razvitih državah (Sjøberg in Schreiner 2010).

Ker so otroci visoko motivirani, če imajo pred seboj cilj, smo želeli delo na robotih še bolj osmisliti, zato smo se vključili v program (FLL). Tudi raziskave so pokazale, da raziskovalni program FLL poveča zanimanje otrok za naravoslovje in tehnologijo (Melchior, Cutter in Kingsley 2013).

FLL je mednarodni multidisciplinarni raziskovalni program, ki spodbuja radovednost, kreativnost, sodelovalno učenje in skupinsko delo. Zaradi premišljenega, učinkovitega in za mlade privlačnega koncepta spoznavajo STEM (science, technology, engineering, and math) na drugačen način kot smo ga vajeni pri rednem pouku. S pomočjo atraktivne robotike se otroke navdušuje za naravoslovje in tehniko, kjer se skozi igro razvija in krepi logični in tehnični način razmišljanja.

V robotskem delu FLL skupine načrtujejo, sestavijo, programirajo in testirajo avtonomnega robota tako, da lahko opravijo vrsto nalog, misij med 2,5 minute trajajočo tekmo na FLL polju. Naloge na FLL polju celostno predstavljajo najbolj tipične probleme aktualnega FLL izziva: v sezoni 2014 je bila tema Ves svet je učilnica, v sezoni 2015 Poti smeti, v sezoni 2016 Živalski zavezniki (Slika 1 in Slika 2).

clip_image002clip_image004
Slika 1. FLL polji iz sezone 2014 – Ves svet je učilnica in sezone 2015 – Poti smeti clip_image006
Slika 2. FLL polje iz 2016 – Živalski zavezniki

Priprave na regijsko, državno tekmovanje in kasneje na mednarodno, so potekale zelo intenzivno. Šele v tretji sezoni smo prvič naleteli na otoka, ki je že imel nekaj izkušenj z lego roboti. Res pa je, da so bili vsi člani ekipe veliki navdušenci nad lego kreacijami. Velika večina otrok znanja s področja programiranja sploh ni imela, le redki so se srečali s programiranjem v Scratchu.

Delo se prične v začetku septembra, ko ekipe prejmejo komplete kock za sestavljanje modelov za na FLL polje. Paziti je potrebno, da so modeli sestavljeni pravilno, da se resnično natančno sledi navodilom, saj lahko napačno sestavljen model vpliva na izbiro strategije reševanja in precej spremeni potek robotske igre.

Pri sestavljanju modelov (Slika 3) lahko otroci dobijo veliko znanja in idej povezanih z mehanskimi napravami in mehanizmi. V modelih se skriva veliko, od osnovnih mehanskih načel do naprednih mehanskih naprav, mehanizmov in konstrukcij iz realnega življenja. Že pri sestavljanju modelov, se lahko posvetijo raziskovanju prestavnih mehanizmov z raznimi zobniki.

Ko je tekmovalno polje v celoti postavljeno, sledi natančen pregled nalog oz. misij, kar vključuje tudi natančno in večkratno branje navodil ter ogled videoposnetkov z opisom zahtev, ki jim bo robot moral zadostiti. Otroci nato določijo strategijo reševanja nalog. Naredi se natančen plan poti, ki ga vrišemo na kopijo polja, da si vizualiziramo pot (Slika 4). Pomembno si je označiti tudi točke sigurnosti, morda tudi uporaba senzorjev

clip_image008clip_image010
Slika 3. Pri sestavljanju modela za na FLL polje     Slika 4. Primer načrta robotskih voženj

Sledi gradnja osnove robota iz robotskega seta Mindstorms EV3 Education. Pri gradnji osnove je zelo pomembno, da pazimo na velikost, težo, izbiro najustreznejših gum, načrt uporabe senzorjev in njihove pozicije, kje bo locirana robotska roka. Pomembno vprašanje je, ali je robot dobro uravnotežen, ali je težišče na pravem mestu. Nepravilna razporeditev teže prinese nezanesljivost robota, ki lahko nezaželeno zavija, zato je zelo pomembna lega pametne kocke. Prav tako ne smemo zanemariti teže nastavkov in priključkov, ki lahko nezanesljivost robota še povečajo.

Pri izbiri gum je potrebno opraviti več testnih voženj. Večja kolesa so lahko hitrejša, vendar manj natančna, z manjšimi kolesi je robot počasnejši, lahko pa dosežemo večjo natančnost. Trše gume se manj deformirajo in manjkrat odstopijo od platišča. Zadnja kolesa ali drsniki se morajo gibati v vseh smereh in biti na enaki višini kot sprednja kolesa.

Za pogon lahko uporabimo štiri velike pogonske motorje ali pa tri velike pogonske motorje in en srednji motor. Osnova robota ima po navadi dva do tri svetlobne senzorje, žiro senzor, morda tudi stikalo.

Skonstruirati si želimo čim bolj trdno, kompaktno osnovo z ravnimi stranicami, ki služijo poravnavi ob zid, rob tekmovalnega poligona. Pri vožnji ob zidu nam bodo morda prišla prav majhna stranska kolesa. V mislih moramo imeti tudi menjave nastavkov na robotu, ki si jih želimo opraviti čim bolj elegantno, hitro in uspešno, tudi s tresočimi rokami na tekmovanju. Robot mora biti zgrajen tako, da omogoča prost dostop do vhoda za polnjenje baterije in USB vhoda.

imageimage
Slika 5. Primer osnove tekmovalnega robota

Vzporedno z gradnjo osnove se posvetimo učenju programiranja. Naši delovni pripomočki so knjige, učbeniki in svetovni splet, kjer je prava zakladnica idej in pripomočkov za učenje. Začnemo z različnimi izzivi: vožnja naravnost je zahteva, posebno, ko si želimo voziti hitro, vzdrževanje smeri z žiro senzorjem, sledenje črti (Slika 6).

Ko smo zadovoljni z osnovo robota, ki se okretno, s primerno hitrostjo in močjo natančno premika po FLL polju, lahko začnemo s konstrukcijo nastavkov. Težimo k temu, da je robot sestavljen iz gradnikov, ki so kompaktno in smiselno spojeni in večine senzorike in motorjev.

Starejši otroci, ki so v programu že sodelovali imajo pri prenosu svojih izkušenj in znanja izreden pomen. Svoje mlajše kolege naučijo osnov dela ter opozarjajo na ovire in pasti, ki se kar prehitro pojavijo na tekmovalnem poligonu. Z medvrstniškim sodelovanjem v vseh fazah in področjih dela, se gradi pozitivna klima v skupini. Otroci se preko pogovora, skupnega razmišljanja ter skozi odkrivanje, raziskovanje in clip_image016razpravo učijo drug od drugega. Poskušamo ustvarjati učno okolje, ki učenca spodbuja k večji aktivnosti, učinkovitejšemu učenju, zavzemanju za kakovostno znanje in prevzemanju odgovornosti za to.

Slika 6. Test programa za sledenje črti

Sprva zabavno in zelo sproščeno delo z roboti pripelje otroke pred nove izzive iz mehanike in programiranja. Po navadi se izkaže, da so nekateri otroci izraziti konstruktorji, drugi boljši programerji, redki so zelo dobri na obeh področjih. Za učinkovito reševanje nalog in odpravljanje problemov na robotski mizi je ključnega pomena dobro sodelovanje tako konstruktorjev kot programerjev. Oboji natančno opazujejo kaj se z robotom dogaja, analizirajo njegovo vožnjo, poskušajo ugotoviti vzrok neželjenega obnašanja robota in ga odpraviti. Pri tem so nam lahko zelo v pomoč počasni posnetki vožnje robota. Vsako vožnjo je treba poskusiti čim večkrat, v različnih pogojih, na različnih tekmovalnih poljih in tako pridobiti čim več izkušenj, predvideti čim več možnih napak in jih seveda poskusiti preprečiti, bodisi konstrukcijsko ali programsko. Želimo si zagotoviti čim večjo natančnost pri opravljanju vseh nalog.

Da otrokom ne zmanjka motivacije, je v začetku novembra organiziran vseslovenski trening robotske tekme, kjer lahko svojega robota in izbrano strategijo primerjajo z ostalimi ekipami. Trening tekme robotov nam po navadi da novega zagona in idej ter pove, da nas čaka še kar nekaj dela, kar pa v enaki meri velja tudi za vse ostale ekipe. Trening je odlična priprava na tekmovanje (Slika 7).

clip_image018clip_image020
Slika 7. Tekma robotov

Pri delu se ves čas izdeluje tudi robotski dnevnik v katerem je potrebno na nazoren način predstaviti potek sestavljanja robota in programe za njegovo avtonomno delovanje. Dnevnik razdelimo na tri spretnostna področja.

V enem poglavju se posvetimo mehanskemu konstruiranju, kjer predložimo dokaze za strukturno celovitost: vzdržljivost, mehansko učinkovitost in mehanizacijo robota. Robot mora biti zmožen zoperstaviti se fizičnim vplivom na tekmovanju, pri izvajanju nalog mora biti natančen.

V drugem poglavju se posvetimo programiranju (Slika 7): kvaliteti in učinkovitosti programiranja. Prikažemo proces programiranja in korake pri izboljšavi programov (uporaba zank, svojih blokov, matematike in komentarjev).

Tretje poglavje je namenjeno strategiji in inovacijam. Tu predstavimo celotni cikel izboljšav, proces razvijanja in razlago izboljšav, modifikacij, prednosti in slabosti naših rešitev, možne napake,… Jasno opišemo, definiramo clip_image022strategijo za reševanje vseh nalog. Posebej izpostavimo inovacije in osnovne lastnosti robota, ki dodajo veliko vrednost.

Slika 8. Izsek iz robotskega dnevnika

Tretje poglavje je namenjeno strategiji in inovacijam. Tu predstavimo celotni cikel izboljšav, proces razvijanja in razlago izboljšav, modifikacij, prednosti in slabosti naših rešitev. Robotski dnevnik služi kot osnova pri pripravi na tehnični intervju, kjer dijaki ocenjevalcem predstavijo proces gradnje robota, nastavkov in programiranja. Na intervjuju je potrebno prikazati vožnjo robota, na katero smo najbolj ponosni, ter odgovoriti na vprašanja sodnikov.

Glavne kompetence, ki jih učenci pridobivajo je razvijanje domišljije in prostorskih predstav, osvajajo matematična in tehnološka znanja, učijo se programiranja, spoznavajo različne računalniške tehnologije, pri tem sodelujejo med seboj in s strokovnjaki. Gre za izkustveno učenje, razvijanje kreativnosti in inovativnega reševanja problemov. Kreativnost je ustvarjanje novih povezav, ki pa se lahko zgodijo le, če umu omogočamo prožno ter prilagodljivo delovanje. Pri tem je bistveno, da dobi možnost pri iskanju novih rešitev desna možganska polovica, ki jo vznemirja eksperimentiranje in sanjarjenje (Račnik 2010). Vse to FLL omogoča in spodbuja.

Otroci se v šoli srečujejo pretežno s teoretičnimi vsebinami, ki ne razplamtijo njihove radovednosti in želje po učenju. Dijaki potrebujejo izziv in motivacijo, da se lahko lotijo kreativnega reševanja problema. Lego robote, tako WeDo kot Mindstormsi, se lahko uporablja pri pouku kot motivacijo za učenje programiranja in izzive iz konstruktorstva. Tudi pri pouku si pomagamo z znanjem in izkušnjami iz FLL programa. Otroci si lahko sami izberejo izziv, ki se ga lotijo: ali je to izdelava glasbenega instrumenta, na katerega se lahko zaigra, lahko si izberejo konstruiranje, izdelavo in programiranje robota, ki prikazuje primer avtomatizacije doma (model pralnega stroja, zalivalca rož, tipkarskega asistenta, sortirnega stroja), morda izdelajo model živali, bitja, kjer poskusijo posnemati način hoje, … Dijaki si nivo zahtevnosti lahko prilagodijo predznanju in izraženemu interesu.

Dogovorili smo se, da se bomo programiranja učili skozi reševanje problemov, ki so jih zapisovali v poročilo. Pogovorili smo se o strategijah reševanja problemov in ugotovili, da ne obstaja le ena pot do znanja, da ni edina pot čakanje na učiteljevo demonstracijo in razlago. Vsaka skupina je na srečanjih zapisala s katerim problemom se ukvarja, kaj smo se naučili prejšnjič in kaj vse bo še potrebno razrešiti. V uvodnih urah smo izbirali probleme, ki so bili skupni večini otrok, več je bilo učiteljevega pojasnjevanja. Kasneje so otroci postajali samostojnejši, učili so se s preizkušanjem, medsebojnim sodelovanjem, iskali rešitve na spletu. Delo z roboti je pri dijakih povečalo zanimanje dijakov za učenje programiranja. Ker so motivirani, sami poiščejo željene informacije za reševanje svojega, izbranega problema. Prav tako so mnogo bolj učinkoviti, ko si lahko sami izbirajo metode dela. Na koncu je sledila predstavitev dela skupin z izdelano dokumentacijo. Lego roboti so super didaktična igrača, ki jo lahko pri pouku uporabljamo kot motivacijo (Slika 9) za učenje programiranja.

clip_image024clip_image026
Slika 9. Priložnost predstaviti svoje delo na mednarodnem tekmovanju je izjemna motivacija (Razorback Invitational, University of Arkansas, 2015 in World Championship v St. Louisu, 2014)

3. Zaključek

Sodelovanje v FLL me je zaznamovalo, kot učitelja, kot posameznika, zelo sem spremenila način poučevanja. Otroci imajo sedaj precej aktivnejšo vlogo pri učenju, raziskovanju. Kot učitelj sem večinoma njihov mentor, pomočnik in usmerjevalec, včasih celo mediator. Učitelj usmerja učence k razmišljanju o dosežkih, s čimer se povečuje njihova vključenost v spremljanje lastnega učnega procesa, posledično pa tudi njihova odgovornost za lastno delo in kakovost dosežkov.

Otroci, ki so in še sodelujejo v programu pridobijo širok spekter znanj. Računalniška logika jim omogoča razumeti in programirati robota; tehnično znanje jim pride prav, ko sestavljajo orodja: motorji, senzorji, vzvodi, zobniki jim ne predstavljajo večjih težav; znati pa morajo sodelovati tudi z ostalimi člani svoje skupine in dodati svoj kamenček v mozaik, ki ga skupaj sestavljamo.

Takšen način dela je precej drugačen od šolskega vsakdanjika, pa vendar kliče k uporabi. Takšen način dela zahteva od učencev drugačno delo, vendar pa učenci postanejo samostojnejši, kvaliteta znanja pa se v kombinaciji z izkušnjami močno poveča.

4. Literatura

  1. Melchior, Alan. Cutter, Tracy. Kingsley, Chris. 2013. Evaluation of FIRST LEGO League.
  2. Račnik.2010. Postani najboljši vodja. Šore: Marja Račnik s.p.
  3. Sjøberg, Svein. Schreiner, Camilla. 2010. The ROSE project. An overview and key findings.
  4. Skurjeni, Drago. Dolinšek, Slavko., Strašek, Rok. 2008. Zanimanje in želje osnovnošolcev za učenje naravoslovja. 1854-4231, letnik 3, številka 4. 363-378.
Objavljeno u Programiranje | Označeno sa , , , , ,

Sigurnost na djelu

iva_MK

Iva Mihalic Krčmar

16990539_10154333839921299_2063300361_oI ove godine u našoj smo školi obilježili Dan sigurnijeg interneta i to ne samo jedan dan, već cijeli mjesec.

Sve panoe škole smo uredili porukama pravilnog ponašanja na internetu. Na satu informatike smo pogledali nekoliko filmova vezan16990769_10154333839946299_1064370430_oih uz društvene mreže i različitih situacija do kojih one mogu dovesti. Sudjelovali smo u kvizu, gdje smo provjerili znanje o sigurnom ponašanju na internetu. Izrađivali smo stripove.

Osme razrede su posjetile knjižničarke iz knjižnice Nikola Zrinski Čakovec koje su na satu informatike održale radionicu Googlanje za mudrice i naučile nas nekim trikovima kako pravilno i sigurno doći do kvalitetne informacije na internetu.

16990640_10154333840396299_532236533_o16990759_10154333840406299_610274342_o

I svemu tu još nije kraj jer se škola uključila u projekt Hrabri čuvari kojeg provodi Hrabri telefon i koji će trajati do lipnja, a sve s ciljem suzbijanja neprimjernog ponašanja na internetu.

17036564_10154333839926299_2114838619_o17036795_10154333839951299_968135516_o

Objavljeno u Sigurnost na internetu | Označeno sa , , ,

Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta VIII

Broj 89, veljača2017.
ISSN 1848-2171

Narasli smo do osmog, posebnog izdanja Pogleda kroz prozor i naš metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta ima više od 150 primjera dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te u izdanjima iz veljače unatrag sedam godina (veljača 2016., veljača 2015., veljača 2014., veljača 2013., veljača 2012., veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.

Pogled_iconUčiteljice, učitelji, nastavnice, nastavnici i stručni suradnici pokazali su da se dobro snalaze u suvremenim obrazovnim tehnologijama i pronašli različite načine kako će učenicima pomoći snalaženje u svijetu interneta, osvijestiti opasnosti i znati kako iskoristiti prednosti interneta. Sigurni smo da ćete u njihovim člancima pronaći ideje i za svoj rad o ovoj temi.

Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive ideje i želimo vam uspješnu primjenu ideja o poučavanju sigurnosti u vašem svakodnevnom radu.

Lidija Kralj

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , , ,

Dan sigurnijeg interneta i eTwinning projekt ,,Let’s be e-citizens”

branka_pastuovic

Branka Pastuović

Odakle je sve krenulo?

Osnovna škola Brodarica, Šibenik je prva e-škola u Šibensko-kninskoj županiji i već niz godina prepoznata je u lokalnim i širim okvirima kao škola opremljena informatičkom opremom i koja sudjeluje u europskim projektima. Škola je dobitnica niza nacionalnih i europskih, oznaka kvalitete i nagrada za projektne aktivnosti učenika i učitelja. I sama sam stekla priznanja za dosadašnje etwinning projekte što me potaknulo da krenem i fizički, a ne samo virtualno, u prosvjetno e-građanstvo i upoznam uživo kolege s kojima sam do tada surađivala samo virtualno, na eTwinningu.

Kako su povezani eTwinning i ,,Dan sigurnijeg interneta”?

Zahvaljujući pozivu Agencije za mobilnost i programe Europske unije, u listopadu 2016. nazočila sam eTwinningovoj Godišnjoj konferenciji u Ateni, u Grčkoj. Bila sam jedan od 585 sudionika iz 40 zemalja koji su sudjelovi na Konferenciji pod temom ,,Digitalno građanstvo”. Iskustvo za svaku preporuku, a u ovom kontekstu važno jer sam po povratku napisala novi etwinning projekt ,,Let’s be e-citizens”.

Projekt je počeo početkom studenoga 2016. g. i trajat će do kraja nastavne godine. Suautorica projekta je kolegica iz španjolske škole u Madridu, a svaka od nas uključila je u projekt i ostale partnere iz Hrvatske, Španjolske, Grčke, Italije i Srbije. Svrha projekta je osnažiti pismenosti naših učenika, njihovu suradnju i stvaranje u digitalnom okruženju te istražiti postojeće načine njihovog korištenja tehnologije. Dio projektnih zadataka za učenike bio je poučiti naše učenike sigurnijem ponašanju na internetu.

Što smo u 2.a napravili kroz Projekt za ,,Dan sigurnijeg interneta”?

Upoznali smo učenike s prednostima i rizicima uporabe interneta s posebnim naglaskom na digitalnu sigurnost. U okviru te teme smo dizajnirali, ilustrirali, kreativno pisali i učili kroz igru. Evo koje smo rezultate rada i ishode kod učenika ostvarili:

  • upoznali grafički dizajn i izradili logotip projekta (digitalna sigurnost, digitalna suradnja, autorska prava)

imageimage
Marijeta Gašperov, 2.a             Ela Čvrljak, 2.a

  • zamišljali i oblikovali lik računalnog virusa koji, za promjenu, na internetu čini dobra djela

image

  • pisali dijelove priče kao nastavak priče projektnog partnera o virusu koji čini dobra djela
  • ilustrirali tekst kao nadopunu dijelovima priče projektnog partnera

image

image

  • odigrali timsku igru o poznavanju ponašanja na internetu, baš na ,,Dan sigurnijeg interneta” (kviz na stranici organizatora obilježavanja Dana bio je, nažalost, samo za starije učenike, od 5. do 8. razreda)

image

  • prezentirali naše aktivnosti na razrednoj stranici (na školskoj ćemo po završetku svih aktivnosti)
  • procijenili svoje zadovoljstvo nakon provedenih aktivnosti
  • prijavili svoje sudjelovanje u obilježavanju ,,Dana sigurnijeg interneta” na http://www.csi.hr/

Umjesto zaključka

Zahvaljujem svim kolegama koji su radili na projektu ,,Sigurnih pet za sigurniji net” za korisne materijale i posebno kolegici Lidiji Kralj koja se složila da dijelovi udžbenika za učenike iz Kurikuluma za 1. i 2. razred budu ugrađeni u digitalnu igru za učenike.

Sve aktivnosti učenici su izvrsno prihvatili i pratili rad projektnih partnera. Internet se pokazao kao izvrsno mjesto za druženje i suradnju ali smo upoznali i rizike njegove uporabe. Tijekom timske igre bilo je vrlo zabavno, a učenici su pokazali i izvrsno poznavanje poželjnog i sigurnijeg ponašanja na internetu. Izrazili su želju da igru zaigramo i ostale dane. Bit će im udovoljeno! Jer su dali svoj doprinos da internet bude bolje mjesto i jer su pokazali odgovornost u radu kao pravi e-građani!

Objavljeno u Ekspedicije, eTwinning, Sigurnost na internetu | Označeno sa , , , ,

Društvena igra „Surferi“

maja_hizman

Maja Hižman

Kao i svake godine u veljači obilježavamo Dan sigurnijeg interneta! Da ćemo ga obilježiti znamo već u rujnu kada plan20170206_105904iramo buduću godinu pred nama, a kako ćemo ga obilježiti razmišljamo već nakon Božića.

Ne treba pričati o važnosti ovog dana, jer ovo nije samo jedan dan ili tjedan u godini, ovo je naša sadašnjost i budućnost! Djecu u svakoj prilici treba poticati na sigurno korištenje „modernih igračaka“ ili kako oni kažu 20170206_110042„najboljeg prijatelja“. Prezentirati to na njima zanimljiv i poučan način, nije baš tako jednostavno.

Promatrajući kako „dišu“ uz silnu tehnologiju, još uvijek se vole družiti kroz društvene igre, barem su tako pokazala iskustva u našoj školi.

Za zagrijavanje smo odigrali kviz napravljen u Kahoot!-u. Kviz pitanja i sam kviz napravila je učenica osmog razreda, Petra Gašparić. Na zabavan smo način napravili uvod u temu „Dan sigurnijeg interneta 2017“. Bila sam zapravo pozitivno iznenađena kako su učenici bili spretni u odgovoranju, a rezultati su bili zaista za svaku pohvalu! U razredu je bila prava natjecateljska atmosfera, toga su dana razredi u informatičkoj učionici bili najglasniji na školi.

20170219_112925A onda i nešto novo ove godine. Društvena igra kojoj sam dala ime „Surferi“, a oduševila je sve igrače, od razredne do predmetne nastave. Ova igra zamišljena je u svrhu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, ali i kao edukativna igra koja se može odigrati i na satu razrednika ili u vrijeme kada učenici čekaju autobus.

20170206_11171920170219_112750

Za igru sam zamislila maksimalno 4 igrača. U ulozi igrača može biti pojedinac ili pak grupa učenika – tim od najviše 3 igrača. Na početku igrači izabiru svoj lik. Za likove – igrače odabrala sam životinje koje bi vas 20170207_113205trebale asocirati na već poznato, a vezano uz računalo. I bila sam u pravu, učenici su zaista svaku životinju povezali programom koji poznaju i koji smo koristili do sata na nastavi informatike.

Prije prvog bacanja kocke, proučili smo pravila. Cilj igre je doći od start20170219_112857a do cilja bacanjem kocke. Na putu postoje crne točke na kojima se ništa događa i postoje točke žute, crvene, plave i zelene boje. Na ovim točkama igrači odgovaraju na pripremljena kviz pitanja. Žuta boja označava kategoriju „Zaštita računala“, crvena „Opasnosti na internetu“, plava „Facebook“, a zelena „Zaštitu privatnosti“. Kada je njihov odgovor točan, osvajaju bonus karticu, za krvi odgovor vraćaju se korak unatrag. Osim što 20170219_112822je potrebno stići do cilja, potrebno je prikupiti i što više bonus kartica. Minimalno 7 bonus kartica igraču ili timu donosi diplomu za surfere.

Za prve igrače odabrala sam učenike 3. razreda Područne škole Sigetec. Njihova razredna učiteljica Adela Jadan ugostila me na satu razrednika čija je tema bila „Pametno korištenje mobitela“. U jednom dijelu igre postoje upute za korisno i sigurno korištenje mobitela. Temu smo proširile i tako zajedničkim snagama obilježile Dan sigurnijeg interneta.

Evo što su učenici i njihova učiteljica poručili nakon igranja:

Fabijan: „Igra je zakon! 🙂 Stvarno super! LIKE, LIKE, LIKE“20170219_112906
Karolina: „Igra je bila zabavna!“
Lea: „Igra je bila poučna!“
Kristina: „Draga učiteljice, igra je bila super i voljela bih je igrati još jednom.“
Dorijan: „Igra je super!“
Luka: „Htio bih opet ponoviti.“
Ena: „Lijepo je družiti se u timu.“
Lovro: „Odlična i zanimljiva igra.“
Filip: „Meni je ova igra bila super. Pogotovo što su svi dobili jednake nagrade i zato što smo nešto novo naučili.“
Nikola: „Dobra igra.“
Renato: „Lijepa igra.“

Učiteljica Adela: „Sve pohvale autorici “Surfera”. Uloženo je puno truda u realizaciju igre. Učenici na zabavan način uče nešto novo, ponavljaju kako sudjelovati u timu i osvješćuju kako biti siguran na internetu.“

20170219_112942Igru smo odigrali u petom, šestom i sedmom razredu. Uz natjecateljski duh i timski rad sve je zabavnije, a tako jednostavno i poučno.

Za igranje igre nije potrebna nazočnost učitelja informatike. Mogu je voditi i razrednici kojima tema sigurnijeg interneta i nije tako poznata. Isto tako, učenici je mogu odigrati i sami. Kviz pitanja sadrže ponuđene odgovore u kojima je označen točan odgovor. Bitno je samo da pitanje pročita netko od protivnika. Igra je na raspolaganju i dalje, rado ćemo je posuditi ako nekoga zanima kakav je surfer….

Objavljeno u Sigurnost na internetu | Označeno sa , , , , ,

Zajedno za bolji internet

marina_mirkovic

Marina Mirković

Dan sigurnijeg interneta Tehnička škola Požega i ove godine obilježila je brojnim aktivnostima na nastavi računalstva koje su se provodile kroz cijeli tjedan. Ovogodišnja tema potakla je učenike da zajedno rade na stvaranju online komunikacije i suradnje koja će biti pozitivna, sigurna s poštovanjem sudionika. Učenici su posebno istražili načine na koje mladi koriste slike i video zapise za online komuniciranje te kako to može utjecati na njihove stavove i ugled. Pažnja je posvećena medijskoj pismenosti, zaštiti osobnih podataka i privatnosti.

Nekoliko radionica izvođeno je u suradnji sa Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 2 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.

Prvi video govori o jeziku mržnje na internetu te kako svatko od nas ima pravo na odabir načina komunikacije na internetu. Video je poslužio za početak rasprave o obliku komunikacije na internetu kojeg koriste djeca i mladi a isto tako i za početak rasprave o zlostavljanju na internetu.

Drugi video je informativnog karaktera a razvijen je u suradnji s Web detektivima koji su svojim riječima objasnili pojmove poput Gaminga, Youtubea, Facebooka, Snapchata.

Učenicima je predstavljen kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi.

Prilog 1. Kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi

Slika1Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Uspješni natjecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.

Slika 1. Karta sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta

Slika2

 

Slika 2. Uspješnost u rješavanju kviza na Dan sigurnijeg interneta

U radionici posvećenoj medijskoj pismenosti učenici su koristili Edukacijsku knjižicu o medijskoj pismenosti, kao i sadržaje portala Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.

Prilog 2. Edukacijska knjižica o medijskoj pismenosti

Portal medijskapismenost.hr proizašao je iz kampanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a „Birajmo što gledamo“ koja je kroz različite primjere prikazala mogući utjecaj medija na djecu i roditelje. Njima su se pridružili i drugi partneri koji svojim djelovanjem doprinose podizanju medijske pismenosti u Hrvatskoj. Cilj im je podržati roditelje, skrbnike te učitelje u podizanju razine vlastite medijske pismenosti te medijskih vještina i znanja djece kako bi što bolje razumjeli utjecaj medija na živote djece i odraslih.

Sadržaji obuhvaćaju edukaciju roditelja, učitelja i djece, a među važnim temama obrađena je sigurnost na internetu i nasilje u medijima. Brojne preporuke i publikacije koje nalazimo na portalu korisne su za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija.

Na Dan sigurnijeg interneta, 7. veljače 2017. godine učenici su pratili webinar pod nazivom „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“. Webinar je organizirao CARNetov Odjel za Nacionalni CERT (Computer emergency response teams). Namijenjen je učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koji su zainteresirani za proširivanje svojeg znanja o socijalnom inženjeringu u okviru osvještavanja važnosti sigurnosti na internetu te svima ostalima zainteresiranima za ovu temu.

U webinaru se je govorilo o vještini socijalnog inženjeringa s naglaskom na prepoznavanje opasnosti što ih socijalni inženjering nosi u okviru svakodnevnog života. Učenicima i nastavnicima pomoću primjera iz svakodnevnog života ukazano je na nedovoljnu osviještenost o postojanju socijalnog inženjeringa te kako socijalni inženjering tvori neodvojiv dio svakodnevnih interakcija između pojedinaca. 

Sudionicima webinara na temelju povijesnih primjera prikazani su pravci razvoja socijalnog inženjeringa te navedeni najznačajniji slučajevi zlouporabe socijalnog inženjeringa. S teoretskog polazišta definiran je socijalni inženjering u okviru sigurnosti na internetu te ponuđene glavne kategorije razlikovanja velikog niza raznih slučajeva povezanih sa socijalnim inženjeringom. Na temelju primjera hrvatskih korisnika, prikazani su najčešći oblici socijalnog inženjeringa prema prije spomenutim kategorijama. Na samom kraju, rekapitulacijom prikazanog materijala, sudionici webinara su uz savjete stručnjaka za računalnu sigurnost, saznali na koji način umanjiti mogućnost da budu žrtve socijalnog inženjeringa. Webinar je održan putem Adobe Connect komunikacijskog i kolaboracijskog alata.

Slika 3, 4, 5, 6, 7: Webinar „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“

Nakon webinara učenici su posjetili mrežnu stranicu Nacionalnog CERT-a koji je osnovan u skladu sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti Republike Hrvatske i prema tom zakonu jedna od njegovih zadaća je obrada incidenata na internetu, tj. očuvanje informacijske sigurnosti u RH.

I ovdje su učenici mogli pregledati i proučiti brojne sadržaje u obliku preporuka, dokumenata, prezentacija i opisa sigurnosnih alata. Preuzeli su brošure: Sigurnije na internetu, Zaštitite svoju privatnost, Opasnosti Facebooka.

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) snimila je edukativni film pod nazivom “Tko se to šali s mojim podacima”. Nekomercijalni film u trajanju od 30 minuta snimljen je na temu zaštite osobnih podataka, a u istom su obrađeni najaktualniji slučajevi koje je rješavala Agencija. To su primjerice lažno sklapanje pretplatničkih ugovora-krađa identiteta, nedozvoljena uporaba osobnih podataka o zdravlju, neadekvatna zaštita osobnih podataka i neovlašteno disponiranje osobnim podacima, lažni profili na društvenim mrežama, obrada osobnih podataka u svrhe marketinga te zloupotreba osobnih podataka djece na internetu. Na spomenutim slučajevima je u okviru postojećih zakonskih mehanizama postupala i Policija budući da se radi o kaznenim djelima nedozvoljene upotrebe osobnih podataka.

Učenicima su bili zanimljivi prikazani primjeri o kojima su dodatno raspravljali. Film se može pogledati preko ove poveznice.

Glavni zadaci Agencije za zaštitu osobnih podataka su učinkovito djelovanje na ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka koje se Republici Hrvatskoj nameću kao punopravnoj članici Europske unije i Vijeća Europe, povećanje odgovornosti svih sudionika u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Korisne materijale o zaštiti podataka i privatnosti, u obliku letaka i brošura učenici su preuzeli s poveznice.

HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM sustavno provodi edukaciju i informiranje korisnika o njihovim pravima, a sve u cilju podizanja visoke razine zaštite korisnika s posebnim naglaskom na zaštitu djece. Za tu svrhu u čak 45 tisuća primjeraka tiskana je brošura pod naslovom „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“. Brošura sadrži praktične i korisne savjete vezano uz opasnosti i sigurnost na internetu, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, način ponašanja i uporabe društvenih mreža. Učenici su sa zanimanjem pregledali brošuru koja prati stupanj razvoja mrežnih tehnologija, trendove korištenja društvenih mreža, pruža upute o sigurnosti na internetu, pravila ponašanja u virtualnom svijetu i prevenciju cyberbullinga.

Prilog 3. Brošura „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“

Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija):

https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017 https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017/education-packs-updated

Tako su učenici rješavali i prigodni kviz dostupan na ovoj mrežnoj stranici. U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema kako djeca i mladi ljudi dijele slike i video zapise na internetu. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njima kao korisnicima interneta.

Prilog 4. Kviz „Be the change: Unite for a better internet“ s analizom odgovora

Aktivnost „Kampanja za poticanje pozitivnog dijeljenja slika na internetu“

Učenici su podijeljeni u manje grupe ili parove te su odabrali karticu sa zadanim scenarijem. Morali su prikazati opisanu situaciju uporabom samo slika, emotikona, memova. Analizirali su međusobno svoje radove: koliko su uspješni njihovi prikazi; da li su slike uvijek prikladne za korištenje; da li su poruke jasne; može li se komunicirati samo pomoću slika, da li su poruke prikazane na primjeren način. Ne može se očekivati da će se svima svidjeti smiješne fotografije, šaljivi memovi ili izražajni emotikoni, stoga treba pripaziti komu se upućuju i hoće li ih ciljani korisnici na pravi način shvatiti.

Mogući scenariji:

    • Želiš pitati svog prijatelja da li je slobodan u subotu navečer otići u kino
    • Imao si jako loš dan, u kojem je čini se sve krenulo loše.
    • Nedavno si postao zabrinut za svog prijatelja i želiš da zna kako si uz njega ako mu je potrebno
    • Otkrio su dio nastavnog tečaja/zadatka na lukav način i trebaš objasniti zašto tvom nastavniku.
    • Tvoj tim pobijedio je u ponedjeljak i sada ulazi u finale.

Slika 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14: Radovi učenika u prikazu poruka slikama

Pogodi emotikon

Emotikoni su postali važan dio online komunikacije i za mnoge su način prenošenja
različitih emocija putem slika. Učenicima je dan pregled emotikona teSlika15 su raspravljali o njihovu značenju. Pri tome su odgovarali na pitanja:
• Da li su svima poruke emotikona iste ili postoje razlike u mišljenju?
• Zašto koristimo emotikone?
• Hoće li ljudi uvijek shvatiti našu poruku prikazanu emotikonima?
• Da li za prikaz nekih osjećaja nedostaju emotikoni?

Slika 15. Analiza emotikona

Koliko sadržaja se učitava svake sekunde?

Kao brzi kviz, učenici su pogađali koliko se fotografija prenesene na Instagram, pošalje tweetova, izvede Skype poziva, pregleda videa na YouTubeu u sekundi. Odgovore su otkrili putem ove poveznice.

Debata

Učenici su pogledali TV spot za dob od 14-18 godina:. Razgovarali su o temi navedenoj u filmu: online i offline identitet i izbor mladih ljudi u načinu kako se sami predstavljaju.

Učenici su podijeljeni u dvije grupe prema odluci da li su za ili protiv, prema pitanjima:

  • Emotikone treba prestati koristiti nakon dobi od 18 godina
  • Mora postojati ograničenje koliko selfija (autoportretnih fotografija) možete postavljati tjedno
  • Manje je nesporazuma s emotikonima nego riječima
  • Samo mladi ljudi bi trebali biti u mogućnosti koristiti aplikacije kao što su Snapchat i Instagram
  • Tvrtke ne bi smjele pregledavati profile mladih ljudi na internetu kod njihova zapošljavanja
  • U budućnosti, ako budete zapošljavali mladu osobu provjeriti ćete njene podatke putem interneta.

Suočavanje s različitostima i problemima na internetu

Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima. Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja. Uz pozitivne sadržaje koje možemo uočiti na internetu, mnogo je nepoželjnih elementa koji nas čine zabrinutima, zbunjenim, uzrujanim ili čak i prestrašenima. Kako reagirati na uvredljive, opasne pa čak i poruke mržnje upućene vama ili drugima? Što možemo učiniti ako vidimo nešto online što nas uznemirava? Kako se nositi s prijateljima koji objavljuju uznemirujuće ili neprikladne slike na internetu? Učenici su raspravljali o scenariju i svojim promišljanjima što bi učinili kao promatrač i kako bi se osjećali.

Mogući scenariji:

  • Vaši prijatelji su počeli slati memove i slike zadirkujući drugu osobu u vašoj dobnoj grupi. Te slike su dobile puno lajkova i dijeljenja. Znate da je ta osoba vjerojatno vidjela slike, ali do sada nije učinjeno ništa da ih se zaustavi. Vaši prijatelji misle da je sve samo mala zabava i ohrabruju vas da ih također dijelite dalje. Što ćete učiniti?
  • Vaš prijatelj ima vrlo popularnu i uspješnu stranicu društvenih medija s oko 2000 sljedbenika. Koristiti se za objavu lifestyle savjeta, slika i videa, ali u zadnje vrijeme ste primijetili da dijeli svoju lokaciju i prikazuje fotografije na kojima nosi školsku uniformu. Što ćeš učiniti?
  • Vaš prijatelj uvijek voli poslati smiješne memove i citate, ali u zadnje vrijeme čini se da sve ukazuje na to da možda nešto nije u redu. Što ćeš učiniti?
  • Dok si gledao na Instagramu vidio si sliku na kojoj je netko iskazao mržnju protiv određene grupe ljudi. Što ćeš učiniti?
  • Jedan od tvojih prijatelja objavio je tvoju sliku koja ti se stvarno ne sviđa. Zabrinut si što je prikazana online, te što drugi misle o tebi. Što ćeš učiniti?

Uoči razliku

Filteri i aplikacije za uređivanje fotografija su vrlo jednostavani za uporabu i mogu znatno promijeniti slike. Društvene mreže pružaju priliku za mnoge ljude (uključujući poznate osobe), da se prikazuju u nerealnom svjetlu. Mlade osobe detaljno izrađuju i uređuju online slike, kako bi se osjećali zadovoljni sa svojim izgledom. Aplikacije im omogućuju da svoje Slika16autoportrete pretvore u „savršene selfije“’. Učenici su analizirali izvornu fotografiju i njenu uređenu verziju. Uočavali su i komentirali promjene (primjena šminke, filteri, oblik obrva, lica, jagodice i brade, veličina i boja očiju, ten, zaglađena koža). Raspravljali su razlike između mladića i djevojaka kod uređivanja ​​njihovih online autoportreta.

Slika 16. Analiza uređivanja izvorne fotografije

Pruži osmjeh

U Velikoj Britaniji 7. veljače 2017. godine učenici su u cilju da internet postane bolje mjesto Slika17pozvani na sudjelovanje u kampanji #Giveasmile za Dan sigurnijeg interneta. Škole, organizacije i pojedinci mogli su poslati osmijeh putem selfija ili emotikona koji su kreativno osmislili pomoću predloška kampanje. Učenici Tehničke škole u Požegi su im se priključili.

Slika 17. Osmijeh za kampanju #Giveasmile

Objavljeno u Sigurnost na internetu | Označeno sa , , , ,