Kada bajke ožive

– izvannastavna aktivnost

klavdija_debelak

Klavdija Debelak

Sažetak

Nastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju dječje literature, u našem slučaju bajki. Sadržaj možemo obogatiti i različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme.

Odgovarajućom motivacijom i poticajima u učenicima se može probuditi želja za čitanjem takve literature, širenjem njihovog vokabulara, načina razmišljanja i sposobnosti uživljavanja…

Ključne riječi: čitanje, savladavanje treme, reprodukcija, upoznavanje s IT opremom, izrada e-bajke.

Uvod

U prošloj školskoj godini književni kružok namijenila sam za učenike prvih razreda osnovne škole. Na kružoku smo čitali različite knjige, bajke, pjesmice i drugu beletristiku te u knjigama tražili odgovore na različita pitanja.
Budući da se ovdje isprepliću književni i knjižnični odgoj, posebnu pozornost posvetili smo književnom odgoju jer njime dijete:

  • razvija i obogaćuje govor, a time i proces razmišljanja te inteligenciju,
  • bajkama se razvija mašta koja u djetetu potiče kreativnost,
  • dobiva informacije iz različitih područja,
  • čitanjem priča djeci pružamo nova vesela i obojana iskustva,
  • slušanjem dijete razvija pozornost i sposobnost uživljavanja u druge aktere, obogaćuje svoj vokabular, prepoznaje vlastite i tuđe emocije,
  • lakše savladava svakodnevne probleme i situacije, otvorenije je, što je istovremeno i dobra priprema za školu i život.

Čitanje literature predstavlja užitak jer tamo, u književnom svijetu, možemo ostvariti često neostvarive želje i snove.

Planiranje i realizacija izvannastavne aktivnosti

Razlog zašto sam se odlučila za takvu aktivnost u prvom razredu prvenstveno je povezan s motiviranjem učenika na čitanje priče i povezivanje s idejama, kako nadograditi priče ostalim vrstama umjetnosti. Drugim riječima, kroz proces stvaranja učenike sam željela potaknuti na češće čitanje takve literature, maštanje o junacima iz bajki, prepoznavanje i razgovor o vlastitim emocijama koje su se tijekom čitanja ili pripovijedanja probudile u pojedincu ili nakon samostalnog izražavanja, uklanjanja straha i treme pred svim prisutnim akterima, itd.

Učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost jedva su čekali dan čitanja nove bajke, razgovor i stvaranje nove. Bili su jako sretni jer su svoje umotvorine mogli odnijeti kući.

U prvim mjesecima naši satovi čitanja literature uvijek su se odvijali u istoj učionici. Na pod sam položila čudesni sag kao u bajci o Aladinu i čarobnoj svjetiljci. Učenici su sjedili na sagu u krugu, zatvorili oči i slušali zvukove Orffovog instrumentarija. Nakon što je triangl sedam puta zazvonio, to je bio znak za novu bajku. Dogovorili smo se da ćemo dok slušamo priču gledati i ilustracije. Nakon čitanja priče razgovarali smo o onome što nam je ona ispričala, o junacima i njihovim ulogama, upoznali smo se i s novim nepoznatim riječima te porazgovarali o njihovom značenju, o njihovim doživljajima tijekom pripovijedanja i na kraju da li bi htjeli da priča ima drugačiji kraj i kako?

Zatim je uslijedio željno očekivani kreativni dio. Na kraju sata pitali su me što ćemo čitati slijedeći put i što ćemo stvarati.

SLIKA 1SLIKA 2SLIKA 3
Slika 1., 2., 3. Reprodukcija bajke

Nakon tri mjeseca čitanja bajki učenici su izrazili želju da naprave i odigraju kratku predstavu za svoje školske kolege. Odabrali smo priču o Trnoružici. Izradili smo scenografiju, pripremili kostime, izmislili pjesmicu, podijelili uloge, naučili tekst, naučili završni ples i sve sklopove povezali u kratku kazališnu predstavu. Nastupali smo za učenike prvih i drugih razreda te za roditelje. Oduševljenost je bila obostrana, kako gledatelja, tako i glumaca. Zbog toga su učenici dobili još veću motivaciju i zaželjeli nešto novo.

SLIKA 4SLIKA 5
Slika 4., 5. Nastup učenika

Tijekom održavanja naših sati upoznali su se s ulogom pisca, ilustratora i zato se rodila želja da svatko napiše svoju bajku.

SLIKA 6Zajedno s učenicima izradili smo tanke knjige koje su ilustrirali svojim zamislima, idejama i izmišljenim pričama. Nakon završenog rada svaki je učenik rekao naslov svoje priče i svojim ilustracijama ispričao priču koju sam napisala uz njihove ilustracije. Tako je nastalo 14 novih priča. Sve smo priče pročitali i bili oduševljeni.

Slika 6. Izmišljene priče učenika

Izrada e – bajke

Upitala sam ih znaju li gdje možemo pronaći priče i gdje se one objavljuju. Zajedno smo nabrojali da priče možemo pronaći u knjigama, udžbenicima, revijama za djecu, i računalima…

Učenici su izrazili želju da priču pogledamo na računalu i nakon toga donijeli odluku da još jednom i zajedno izrade još jednu e-bajku.

Već tijekom slijedećih školskih sati izradili smo plan za e-bajku. Učenici su dali svoje ideje za naslov e-bajke. Napisali smo ih na školsku ploču i podizanjem ruku izglasali naslov koji je dobio najviše glasova. Uslijedilo je razmišljanje o sadržaju priče. Nakon razrade sadržaja, priču smo podijelili na odlomke za koje je svaki pojedinac nacrtao ilustraciju. Zajedno smo pregledali i nadopunili ilustracije te napravili knjigu.

Uslijedili su satovi upoznavanja s računalima u našoj informatičkoj učionici i u školi. Nakon što su vidjeli računala, bili su oduševljeni. U razdoblju od tri školska sata učenici su naučili upaliti računalo, kliknuti na ikonu za Paint program i koristiti alate u Paint programu za crtanje. U dva školska sata učenici su svoje svoje prethodno nacrtane ilustracije s listova prenijeli u Paint program, odnosno pokušali što vjerodostojnije precrtati. Nekoliko učenika svoj rad je nastavilo i tijekom školskog odmora ili tijekom igre u matičnoj učionici jer su to i sami željeli. Ilustracijama sam dodala tekst te našu e- priču opremila naslovima i autorima knjige.

SLIKA 7SLIKA 8
Slika 7., 8. Crtanje ilustracija u računalnom programu Paint

Knjigu smo zajedno pročitali i u razredu pogledali na velikom platnu. Naravno, bili smo oduševljeni. Knjigu smo izradili u računalnoj aplikaciji ISSUU koja PDF datoteke pretvara u digitalne publikacije, koje se opet mogu dijeliti preko poveznica ili staviti na web stranice. Poveznicu putem koje pristupamo našoj e-bajci proslijedila sam roditeljima učenika koji su bili oduševljeni krajnjim rezultatom. Svojim školskim kolegama učenici su s oduševljenjem predstavili e-bajku i odjednom su i ostali učenici željeli sudjelovati na književnom kružoku. Na žalost, to više nije bilo moguće jer je naša školska godina bila na završetku.

Za uspomenu, učenici kružoka su dobili e-bajku u tiskanom obliku, uključujući i priznanja za uspješno sudjelovanje, stvaranje i čitanje velikih tiskanih slova. Potonja aktivnost, stvorena sveobuhvatnom i detaljnom obradom, doživljavanjem i stvaranjem bajki kroz igru, ugodno me iznenadila kod učenika. Nije bilo planirano da će djeca na kraju imati sposobnost tekućeg čitanja. Naravno, našu e-priču ubuduće bi mogli glasovno nadograditi, opremiti glazbenom podlogom i tako napraviti radijsku dramu, za što nam je, na žalost, ponestalo vremena.

E-bajka – pokreni film.

image

Zaključak

Trud kojeg sam uložila u cjelogodišnji projekt izvannastavne aktivnosti pod naslovom „Kada bajke ožive“, pored očekivanih i neočekivanih ciljeva, koje sam si zadala početkom godine, kao što su približiti i poticati na čitanje te učenicima približiti bajke, priče i pjesme povezane s ostalim vrstama umjetnosti, u potpunosti se ostvario. Dali su mi poticaj za daljnji razvoj takvih aktivnosti, koje nadopunjuju i obogaćuju rad tjekom samog obrazovnog procesa. Također, učenici se uče nositi sa svakodnevnim problemima i situacijama, obrazovaniji su što je ujedno dobar vodič kroz njihov život.

Literatura

  1. Bettelheim, B. (1999). Rabe čudežnega: O pomenu pravljic. Ljubljana: Studia humanitatis
  2. Što je bajka? https://pravljice.wordpress.com/2013/02/27/kaj-je-pravljica/
  3. Računalna aplikacija – https://issuu.pdf-downloader.com/

Djeca s ADHD-om u školi

maja_sirca

Maja Širca

Sažetak

Članak daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samo obrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti.

Ključne riječi: škola, ADHD, hiperaktivnost, nemir, pažnja

Svaki je učitelj u razredu već imao učenika koji je izvukao većinu njegove energije. U ponašanju je bio najistaknutiji i gotovo neukrotiv. Kroz razne pristupe učitelj ga je pokušao uvjeriti i preodgojiti da bude mirniji, tiši, poslušniji i uključeniji u nastavu. Međutim, često neuspješno. Stoga je nastao ovaj članak koji sažima neke važne smjernice u radu s djetetom s ADHD-om.

ADHD je poremećaj pažnje i hiperaktivnosti. Kratica ADHD dolazi od naziva Attention Deficit Hyperactivity Disorder i koristi se i kod nas. ADHD je kronični neurobiološki poremećaj koji utječe na regulaciju razine aktivnosti (hiperaktivnost), inhibiciju ponašanja (impulzivnost) i rješavanje zadataka (nepažnja). Prema procjenama stručnjaka, ima ga oko 8 do 10 % djece u obaveznom školovanju, te se javlja čak tri puta češće kod dječaka, nego kod djevojčica. Poremećaj može imati tri oblika:

  1. Kao poremećaj pomanjkanja pažnje.
  2. Kao poremećaj hiperaktivnosti.
  3. Kao poremećaj pomanjkanja pažnje i hiperaktivnosti.

Tko su djeca s dijagnozom ADHD-a? To su djeca koja kod nas izazivaju najveću zabrinutost i svojim ponašanjem privlače najviše pažnje u razredu. Glasni su i nesvjesni da njihovo govorenje remeti tijek nastave. Ne mogu čekati u redu, već se guraju i pretječu. Njihov je stol uvijek neuredan, pomagala za učenje često su slomljena, olovke nenaoštrene, bilježnice i udžbenici izgrebani i poderani. Oni gube stvari. Njihove su bilješke manjkave i nečitke, zaboravljaju domaću zadaću. Čini se da tijekom nastave sanjare dok gledaju kroz prozor, nemirno se miču na stolici, okreću se i lupaju nogama. Često dolaze u sukobe sa svojim vršnjacima, a u nekima su i verbalno ili čak fizički agresivni. Ponašaju se nepristojno i divlje.

Treba nam puno vremena da shvatimo da se učenici s ADHD-om ne ponašaju tako namjerno i jer bi to željeli. Ne zaboravljaju domaću zadaću jer žele biti neuspješni; nisu nemirni jer nas žele namjerno naljutiti; ne započinju sukobe jer su nepopularni među vršnjacima ili zato što ne žele prijatelje. Sve to čine jer ne mogu kontrolirati svoje ponašanje koje je posljedica ADHD poremećaja. S vremenom, odrastanjem i naporima okoline nauče živjeti s tim poremećajem i sve im je lakše funkcionirati u životu. Ako se razvijaju u okruženju koje ih prihvaća i stalno ne osuđuje; ako se promatraju njihove pozitivne osobine i vrline; ako ih se potiče na pozitivne odnose s vršnjacima i što više radi na njihovoj pozitivnoj percepciji sebe, tada učenici s ADHD-om mogu biti uspješni u školi, a i kasnije u životu.

U nastavku ću pokušati opisati ADHD poremećaj kako biste ga lakše prepoznali kod svojih učenika. ADHD se manifestira na toliko različitih načina, ali karakteristike se mogu podijeliti u ova osnovna područja:

  • Nedostatna i lako ometana pažnja: Učenici s ADHD-om imaju poteškoće s koncentracijom. Ponekad se mogu usredotočiti na nešto, a ponekad i ne. Ova fluktuacija i promjena prirode pozornosti jedna je od glavnih karakteristika poremećaja.
  • Impulzivnost: Djeca s ADHD-om imaju problema s kontroliranjem svog ponašanja (recimo, upadanje drugima u riječi, udaranje vršnjaka…).
  • Hiperaktivnost: Dijete s ADHD-om stalno je u pokretu, ali se ovaj nemir ne planira i ne kontrolira. S odrastanjem takav tjelesni nemir postaje sve manje izražen.

Stoga, tijekom nastave obratite pažnju na učenike koji:

  • Teško prelaze s jedne aktivnosti na drugu: imaju poteškoće s prilagodbom na nove situacije, promjene im stvaraju nelagodu i poteškoće.
  • Imaju problema s pažnjom: pažnja im se brzo omete, teško se koncentriraju na dulje vrijeme pa imaju problema s izvršavanjem zadataka.
  • Ne paze na detalje: površni su.
  • Osjetljivi su na podražaje iz okoline: buka ih naročito brzo omete, a često su i preosjetljivi na zvuk.
  • Fizički nemir: stalno su u pokretu, čak i dok sjede, ljuljaju se, cupkaju nogama i slično.
  • Problemi u ponašanju: Svi gore navedeni problemi dovode do problema u ponašanju, jer ti učenici nisu u stanju obraditi sve podražaje koje dobivaju pa često reagiraju impulzivno. Istraživanja sugeriraju kako se očekuje da hiperaktivna djeca zaostaju dvije do tri godine u odnosu na svoje vršnjake u smislu socijalne i emocionalne zrelosti.

Kako možemo pomoći u organizaciji prostora i nastave kako bi suživot s učenikom s ADHD-om za cijeli razred bio što uspješniji?

  • Neka učenik sjedi podalje od ometajućih podražaja. Učionica bi trebala biti što urednija.
  • Neka sjedi sam ili s tihim pojedincima.
  • Obično je dobro da sjedi sprijeda kako bi ga učitelj mogao neprestano usmjeravati.
  • Obratimo pažnju na njegov radni prostor: na stolu bi trebao imati samo ono što mu treba.
  • Mirni kutak: učenik bi trebao imati priliku povući se u kutak gdje se može opustiti.
  • Omogućimo mu više odmora: možemo mu dodijeliti posebne zadatke koji uključuju kretanje (recimo, brisanje ploče, slanje u kuhinju po kruh ili čaj…).
  • Učenik bi trebao imati posebnu informativku u kojoj mu pomažemo zapisati što ima za domaću zadaću.
  • Raspored mora biti jasan, može biti napisan piktogramima, slikama…)

Pri komunikaciji s djetetom i o djetetu dobro je pridržavati se sljedećih smjernica:

  • Komuniciramo jednostavno i jasno, gledamo učenika u oči, ton bi nam trebao biti smiren i opušten. Ne vičemo.
  • Učeniku objašnjavamo posljedice njegovih postupaka i ne osuđujemo ga.
  • Ne fokusirajmo se na pogreške, već na njihovo ispravljanje.
  • Upute trebaju biti kratke i razumljive.
  • Redovno komunicirajmo s roditeljima.
  • Moramo uspostaviti odnos sa što više povjerenja s učenikom.

Dodatni savjeti koji mogu ublažiti probleme s kojima se suočavamo kada u nastavi imamo učenika s ADHD-om. Uglavnom utječu na njegovu pažnju i koncentraciju, ponašanje i motivaciju.

  • Sjedenje s djetetom pomaže u održavanju pažnje i usmjeravanju. To je često nemoguće ako je dijete samo. Pokušajmo mu ipak svaki dan omogućiti nekoliko takvih trenutaka.
  • Učeniku dajemo što više zadataka tijekom nastave. Rado su učiteljevi pomoćnici.
  • Koristite se raznim priborom i vidljivim znakovima, poput lopatica s natpisima Stani, vidi, slušaj, razmišljaj; poslužimo se pješčanim satom; bojama za isticanje važnih informacija.
  • Uključite rad u paru što je češće moguće.

U radu s problematičnim učenicima nagrađivanje željenog ponašanja može biti vrlo učinkovito. Evo nekoliko primjera:

  • Nagradite ih za dovršenje zadatka ili aktivnosti (naljepnicom ili šetnjom do mirnog kutka).
  • Sustav prikupljanja žetona: za obavljeni posao učenik sakuplja žetone, a kada ih sakupi dovoljno, dobiva nagradu (bombon, naljepnicu, može biti prvi u redu…).
  • Bitna je pohvala za dobro obavljen posao.

Ako se stavimo u kožu učenika s ADHD-om, možemo vidjeti da se često ne osjeća dobro u svojoj koži. Uz sve podražaje koje mora obraditi, često je neprihvaćen u okolini, označen kao glavni krivac, kao problematično dijete. Nema mnogo prijatelja, iako ih, kao i sva druga djeca, želi. Želi biti prihvaćen i voljen. Mi odrasli koji smo zaduženi za njegov odgoj i obrazovanje možemo u tome puno pomoći. Naime, mi smo ti s kojima se on mora osjećati sigurno i prihvaćeno, oni koji mu moraju biti uzor, mi smo mu učitelji. Uz našu pomoć naučit će ne samo gradivo, već i bolje socijalne vještine, steći će pozitivnu sliku o sebi i samopoštovanje. Stoga ne bismo trebali osuđivati, ali bismo trebali stalno imati na umu da njegovo ponašanje proizlazi iz njegovog poremećaja. Da taj učenik nije tu da bi nas stalno srdio i „kidao nam živce“. Važno je da se stalno obrazujemo, da usko surađujemo s roditeljima i savjetodavnom službom, kao i stručnjacima u području ADHD-a. Iznad svega, važno je da imamo veliko srce, dovoljno veliko da prihvatimo ovo toliko obrazovno zahtjevno dijete i saslušamo ga. Vidjet ćemo da se u njemu krije puno nježnosti i potrebe za ljubavlju i prihvaćanjem. Dajmo mu sve to! Neka u nama vidi osobu od povjerenja te osobu na koju uvijek može računati. S jasnim granicama, naravno. Toplo preporučujem svim nastavnicima da pogledaju film Uzvrpoljeni Bram. U njemu se lijepo pokazuje kako učitelj može utjecati na razvoj djeteta s ADHD-om.

Literatura

  1. Černe, T. 2016. Pomoč otrokom z motnjo pozornosti in aktivnosti. Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. Ljubljana.
  2. Kavkler, M. i Končnik Goršič, N. 2004. Nekaj v pomoč učiteljem: vodnik za poučevanje skupine učencev z učnimi težavami, ki počasneje usvajajo znanja. Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. Ljubljana.
  3. Kesič Dimic, K. 2009. Adrenalinske deklice, hitri dečki. Educa, Melios. Nova Gorica.
  4. Strong, J. i O. Flanagan, M. 2013. Motnja pozornosti in hiperaktivnosti za telebane. Pasadena. Ljubljana.
  5. Yarney, S. 2013. Can I tell you about ADHD? Jessica Kingsley Publishers. London.

Škola na daljinu u Sloveniji

mateja_cizerle

Mateja Cizerle

Sažetak

Članak govori o tome kako je u Sloveniji započelo obrazovanje na daljinu te jesu li učitelji bili spremni na ovakav način podučavanja. U početku sam mislila da takav način rada neće biti toliko zahtjevan koliko se to u sljedećih nekoliko tjedana pokazalo. Nailazila sam na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. U članku se opisuje i kako sam uspjela uspješno isplanirati školsko gradivo, na koji sam ga način prenijela učenicima te kako sam pratila njihov napredak.

Ključne riječi: obrazovanje na daljinu, informatički alati, komunikacijski kanali, roditelji, učenici, usvajanje gradiva,

Uvod

Sloveniju je bolest COVID-19 prvi put zahvatila u ožujku 2020. godine pojavom prvog slučaja zaraze, nakon čega se sve brže i brže širila. Vlada Republike Slovenije odlučila se za potpuni lockdown. To je značilo da su se 9. ožujka 2020. zatvorili svi dječji vrtići, osnovne i srednje škole te svi fakulteti, i započelo obrazovanje od kuće, odnosno obrazovanje na daljinu. Bili smo potpuno nepripremljeni na nastalu situaciju, nisu postojali protokoli komuniciranja, a poznavanje rada korištenjem računalnih alata bilo je daleko od dostatnoga. Nismo mogli ni zamisliti kako će se obrazovanje na daljinu razvijati. Učitelji i nastavnici u školi primili su dopis Ministarstva obrazovanja u kojem je pisalo da se škole zatvaraju na razdoblje od 14 dana. Međutim, obrazovanje na daljinu nije trajalo samo 14 dana, već čitavih 10 tjedana.

Načini prenošenja gradiva

Za gradivo koje su učenici morali svladati trebalo je pronaći način na koji im se ono može prenijeti tako da ga razumiju. Mnogo sam vremena trošila na sastavljanje uputa koje će učenicima biti dovoljno jasne i razumljive. U tih 10 tjedana roditelji su kod kuće kombinirali ulogu učitelja i roditelja. Često bi izražavali svoje negodovanje, jer uloga roditelja nešto je sasvim drugo od uloge učitelja. Bilo im je teško gradivo objašnjavati djeci, jer ne posjeduju pedagoško znanje. Upravo sam zbog toga počela tražiti načine kojima bi se roditeljima taj posao olakšao i gradivo učenicima prenijelo na dovoljno kvalitetan način. Tako sam s pomoću različnih komunikacijskih kanala počela snimati predavanja. Učenici su ih mogli pogledati bilo kad i onoliko puta koliko su željeli kako bi gradivo i usvojili. Snimila sam predavanja, važne pojmove, izvođenje postupaka, postupke rješavanja matematičkih zadataka… Osim toga, snimke su bile važne i zato što su me učenici mogli vidjeti, čuti. Koristila sam različite alate, aplikacije: Zoom, Padlet, Thatquiz, Kahoot.

Zatim su učitelji preko Zoom-a počeli održavati video sjednice. Virtualna okupljanja postala su vrlo važna, jer ste se s učenicima mogli vidjeti, zajedno s njima ponoviti i utvrditi gradivo, a ako neki dio gradiva nije bio dovoljno jasan, mogli ste ga dodatno objasniti. Tijekom video susreta dobila bih i povratnu informaciju o njihovu radu. Ubrzo sam kod učenika primijetila gubitak motivacije za rad, koji je bio izraženiji kod učenika s teškoćama i učenika imigranata. Kako je vrijeme odmicalo rad učenika bio je manje kontinuiran, uz mnogo isprika zašto nešto nisu napravili, prepisali, izračunali. Trebalo je razmisliti kako dalje.

Srećom, broj oboljelih počeo je padati i 18. svibnja 2020. vrata škole ponovno su se otvorila za učenike od 1. do 3. razreda, a zatim nakon 1. srpnja i za sve ostale. Po povratku u školu ubrzo smo uočili ogromne praznine u znanju učenika. U planiranju nastave u novoj školskoj godini 2020./2021. u obzir smo uzeli i ono što učenici moraju usvojiti, a nisu to uspjeli u školskoj godini 2019./2020.

Način podučavanja

Pokazalo se da ni u školskoj godini 2020./2021. nije moguće izbjeći obrazovanje na daljinu i 9. studenoga 2020. vrata svih škola i dječjih vrtića ponovno su se zatvorila. Učitelji su se odmah organizirali, a usvajanje gradiva odvijalo se neometano dalje. Kako bi učenici imigranti bili jače motivirani pružena im je individualna pomoć u učenju. Kontinuirano provjeravanje znanja bilo je vrlo važno. Ako bih primijetila da s nekim gradivom postoje poteškoće, gradivo bih odmah dodatno pojasnila i ponovila, kako bismo mogli nastaviti dalje. Fleksibilnost i prilagodljivost vrlo su važne. Prilagoditi je trebalo oblike i metode podučavanja, ali i učenja. Gradivo je trebalo diferencirati i na neki način slijediti načelo „manje je više”. Učitelji i nastavnici, ali i uprava škole, bili su mnogo bolje pripremljeni na obrazovanje na daljinu nego je to bio slučaj tijekom proljetnoga zatvaranja. Zabilježen je protokol koji definira odvijanje obrazovanja na daljinu, obveze učenika i učitelja. Prihvaćene su i „Arnes Učilnice“ (učionice Arnes), jedinstven komunikacijski kanal kojim se učenicima prenosi gradivo. Na taj su način učitelji postali jedinstveni, dosljedniji, jer su svi poštovali zabilježeni protokol. Razlika između proljetnog i jesenskog zatvaranja škole je u tome što sam ja sad veći naglasak stavljala na prikupljanje dokaza učenika o njihovu učenju. Svaki dan slali su mi fotografije domaćih zadaća i na taj sam način jednostavno provjerila jesu li gradivo razumjeli i usvojili. Mislim da su tijekom ovog razdoblja učenici napravili veliki korak ka samostalnosti.

Zaključak

Nastava na daljinu nikako ne može zamijeniti odgojno-obrazovni rad koji učitelji i nastavnici obavljaju u školi neposredno s učenicima. Svi mi, učitelji, ali i učenici i njihovi roditelji, trudili smo se najviše što smo mogli. Satove preko video susreta pokušali smo održavati kvalitetno i svi u školi vodili su brigu o motivaciji i fizičkoj aktivnosti učenika. Dokazali smo da je obrazovanje na daljinu moguće. Možda se ovakvim načinom rada kod učenika postiglo bolje čitanje s razumijevanjem, veća sposobnost pismenog izražavanja, djeca su postala samostalnija … No, točno je i da obrazovanje od kuće ima i nekih negativnih strana, a one će se na žalost ispoljiti tek nakon nekog vremena.

Učenje pjesama uz pomoć interneta

melita_GP

Melita Gnezda Petrič

Sažetak

U ovom radu predstavljamo učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili smo, između ostalog, snimke na internetu. Djeca su istovremeno neizravno i spontano učila o sigurnoj upotrebi računala i interneta.

Ključne riječi: tjelesne udaraljke, vrtić, dijete predškolske dobi.

Uvod

Kao odgajateljica u predškolskoj ustanovi tijekom radnog vremena često primjećujem da djeca izuzetno vole razne glazbene aktivnosti. To se posebno odražavalo u skupini u kojoj su djeca imala pet i šest godina. Djeca te dobi na području glazbenog razvoja pokazuju napredak u održavanju ritma, kako u hodanju tako i u pljeskanju. Međutim, mali je broj djece sposoban pokrete prilagoditi promjenama ritma. (Denac, 2002) U tom razdoblju djeca imaju tendenciju otkrivanja i ponavljanja detalja. Dugo inzistiraju na istoj aktivnosti i zato žele nekoliko puta otpjevati istu pjesmu ili čuti istu bajku. Višestrukim ponavljanjem pjesme oni se približe ritmičkoj i intonacijskoj pravilnosti. Pjevanje petogodišnjaka tonalno je već prilično stabilno i izvodi se s osjećajem za mjeru. (Ibid) U toj dobi opada broj spontanih pokreta, ali već postoji napredak u vremenskoj koordinaciji pokreta, jer su neka djeca već sposobna kretanje prilagoditi promjenama u tempu i dinamici. Oni također napreduju u prepoznavanju poznatih pjesama u instrumentalnoj izvedbi. (Ferme, 1994)

Kako je sve počelo?

Jednog dana, kad su djeca bila raspoložena i bilo je izuzetno težko privući njihovu pažnju, a još teže zadržati je, spontano sam počela proizvoditi ritam vlastitim instrumentima. Djecu je privuklo repetitivno izvoženje ritmičkih obrazaca i počela su ponavljati za mnom. Budući da su djeca pokazala zanimanje, s vremenom smo naučili i jednostavniju koreografiju. Koristila sam i YouTube kako bih pronašla nove izazove koju bi privukli dječju pažnju. Vjerojatno nije potrebno naglasiti da je baš to privuklo svu djecu, često su spominjali da računalo koriste i kod kuće, na primjer zajedno sa starijom braćom i sestrama.

Je li sigurno?

Dakle, bio je to niz aktivnosti u koje smo mogli uključiti upotrebu računala. Pritom su m se stalno pojavljivala pitanja „Je li to sigurno?“, a istovremeno sam smatrala da je to idealna prilika za uključivanje novog načina učenja. Skupinu djevojaka posebno je zanimalo učenje novih koreografija. Snimke su željele vidjeti više puta, čak i tijekom spontane igre ili dok su neki odmarali ili se bavili ležernijim aktivnostima. Budući da sam im vjerovala, pripremila sam im prečice do Youtube snimaka na desktopu računala. Isprva sam im nekoliko puta pokazala postupak i redoslijed klikova kako bi mogle pronaći željenu snimku. Kasnije su računalo već koristile neovisno uz budnu pratnju odrasle osobe. Djevojke su također naučile zaustaviti snimku, pustiti je više puta, i slično. Računalu sam dodala i slušalice, kako djevojke ne bi smetale drugima. U sljedećoj školskoj godini cilj bi nam mogao biti napisati vlastite pjesme koje uključuju i tjelesne udaraljke. Muzičke aktivnosti bi snimali i objavili na zatvorenom YouTube kanalu. Tu vrstu učenja bi također preporučila svim kolegama iz ove profesije, kako u vrtićima, tako i u nižim razredima osnovne škole. Istražujući relevantne sadržaje, u najvećoj sam se mjeri i sama služila internetom. Snimke na spomenutom kanalu dovele su do novih prijedloga koje sam odabrala uzimajući u obzir sposobnosti i interese djece u grupi.

Nekoliko prijedloga:

Zaključak

Korištenje računala i interneta je neizbježno. Vjerujem da upotrebu računala djeci ne bismo trebali ograničavati, već ih na prikladan način privikavati na tehnologiju i prije svega sa njima puno razgovarati o sigurnoj i pravilnoj upotrebi. Djeca u grupi znala su da je korištenje računala „nešto posebno“ što donosi određene pogodnosti i zabavu, ali i da je to prije svega jedna nova odgovornost. Znali su da će zloupotrjeba odgajatelja utjecati na neovisno upravljanje računalom.

Međutim, na tome nismo radili na osnovi ovog slučaja, već u sklopu svakodnevnog života u vrtiću.

Literatura

  1. Denac, O. (2002). Glasba pri celostnem razvoju otrokove osebnosti: priročnik za vzgojitelje, razredne učitelje, učitelje glasbe in glasbenih predmetov v splošnih in glasbenih šolah. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Ferme, S. (1994). Glasbeni razvoj otroka v predšolskem obdobju. Didakta: revija o vzgoji in izobraževanju.

Sadržaji iz astronomije

u razrednoj nastavi

monika_hobor

Monika Hóbor

Sažetak

U članku su predstavljeni sadržaji iz astronomije u osnovnoj školi, a koji su prisutni kao obavezno gradivo razredne nastave. Sa spomenutim sadržajima učenici se susreću već u 1. razredu, kada bivaju upoznati s dijelovima dana, putovanjem Sunca po nebu, svojim godinama. Kasnije saznaju zašto dolazi do izmjene dana i noći, razlozima postojanja različitih godišnja doba te zašto je godina duga 365 dana; nauče koristiti kompas i odrediti strane svijeta; prepoznaju Sunce kao izvor života na Zemlji, koje nam daje toplinu i svjetlost; uče o Mjesecu te nauče zašto mijenja oblik. Slijedom navedenog lako je uočiti da u postojećem programu razredne nastave postoji već mnogo sadržaja koji pripadaju domeni astronomije. U nastavku članka ti su sadržaji detaljnije predstavljeni.

Ključne riječi: astronomija u razrednoj nastavi, sadržaji iz astronomije, minimalni standardi.

Uvod

Na što pomislimo kad čujemo riječ astronomija? Uglavnom na planete, Mjesec, rakete, astronaute, zvijezde, vanzemaljce i slično. Ali astronomija je puno više od toga. To je kompleksna znanost i obuhvaća mnoge pojmove, koje često s njom i ne dovodimo u vezu. Kada je riječ o astronomiji, često prebrzo zaključujemo kako u razrednoj nastavi nema pripadajućih joj sadržaja. No, ako pozornije promotrimo, shvatit ćemo da ih ima poprilično mnogo. U nastavku ću predstaviti sadržaje iz astronomije koje susrećemo u razrednoj nastavi.

Prvi razred

Već u prvom razredu osnovne škole učenici se susreću sa različitim sadržajima iz astronomije koji su isprepleteni s ostalim sadržajima unutar predmeta „Spoznavanje okolja“. Te sadržaje sam taksativno navodim u tablici 1.

Tablica 1.image

Već u 1. razredu, u nastavnom predmetu „Spoznavanje okolja“ susrećemo mnoge teme vezane uz astronomiju. Sunce je dio svemira, a u vezi s njim učenici uče koji je njegov položaj na nebu u različito doba dana kao i to da Sunce putuje nebom. U cjelini koja tematizira vrijeme, učenici otkrivaju kalendar, upoznaju godinu, svoju starost i starost svojih bliskih rođaka. Sve to izražavaju u godinama. Učenici 1. razreda znaju opisati što rade u određeno doba dana; već poznaju jutro, prijepodne, podne, popodne i večer. Također znaju što je dan i što je noć, kao i opisati razliku između to dvoje.

Drugi razred

Tijekom 2. razreda osnovne škole učenici se susreću s različitim sadržajima iz astronomije koji su dijelom nastavnog predmeta „Spoznavanja okolja“. Spomenuti  sadržaji navedeni su u tablici 2.

Tablica 2.image

U 2. razredu osnovne škole u sklopu astronomskih sadržaja učenici uče o putovanju Sunca i Mjeseca po nebu. Učenik zna da sunce izlazi i zalazi, da mijenja svoj položaj na nebu. Kao što i mjesec mijenja svoj oblik i položaj na nebu. Tada nauče i da Sunce sja i grije te da je izvor energije za život na Zemlji, a i ponavljaju se već poznati pojmovi iz 1. razreda, koji se odnose na doba dana. Učenici znaju opisati što rade u određenoj doba dana i opisati razliku između dana i noći. Učenici 2. razreda već znaju imenovati dane u tjednu imenovati te koristiti ih kao slijed događaja; znaju kako urediti događaje pravilnim redoslijedom, kako pisati tijek događaja kao i na koji način definirati događaj koristeći vremenske oznake: sada, prije, zatim, danas, jučer, sutra. Učenici ove dobi znaju da se svjetlost opaža vidom te da je oko osjetilo za vid. Izvor svjetlosti na Zemlji je Sunce, a upoznaju i druge izvore svjetlosti. Oni također nauče da se svjetlost odbija i da zbog toga možemo vidjeti boje. Učenici nauče da dan dijelimo na sate, sate na minute kao što i poznaju mehanizam za mjerenje vremena i različite vrste sati. Učenici 2. razreda znaju izmjeriti kratkoročne događaje i vremenski odrediti svoje aktivnosti.

Treći, četvrti i peti razred

U 3., 4. i 5. razredu učenici nadograđuju stečena znanja iz astronomije te stječu nova. Sadržaji iz astronomije se u 3. razredu, kao u 1. i 2. razredu, pojavljuju u sklopu nastavnog predmeta „Spoznavanje okolja“, dok u 4. i 5. razredu u sklopu „Naravoslovje in tehnika“. Učenici u 3. razredu nauče podijeliti sate na minute, koristiti različite satove te izmjeriti kratkoročne događaje. U 3., 4. i 5. razredu učenici uče o planetima, njihovim svojstvima, njihovoj podjeli te raspodjeli u prostoru. Kao planet našeg Sunčevog sustava oni istražuju Zemlju i detaljnije je izučavaju. Upoznaju Zemlju kao svemirsko tijelo koje ima magnetsko polje pa se iz tog razloga pomoću kompasa može odrediti sjever odnosno jug. Učenici uče da se Zemlja okreće oko svoje osi i da to okretanje traje 24 sata, što znači da se vrti 1 dan. U isto vrijeme Zemlja kruži i oko Sunca. Ovo kruženje traje 365 dana. U sklopu istog gradiva učenici su upoznati s činjenicama da Zemlja, Sunce i Mjesec imaju mijene i pomračenja, da Mjesec kruži oko Zemlje 28 dana te da je njezin prirodni satelit. Učenici 3., 4. i 5. razreda već su dovoljno stari da shvate da postoje planete izvan Sunčevog sustava, da su zvijezde na nebu poredane u zviježđa, te upoznaju izgled zvijezda i zviježđa kao i galaksije, tj. zvijezde u prostoru, njihova svojstva, rasprostranjenost i raspored.

Zaključak

Slijedom navedenog uviđamo kako su prvi koraci s upoznavanjem astronomije poduzeti vrlo rano, još u prvom razredu osnovne škole. Od toga koliko dugo mjesec kruži oko Zemlje, do toga što je posljedica rotacije Zemlje (dan i noć) i što donosi kruženje Zemlje oko Sunca (doba godine). Sve navedeno se odnosi na učenje dana u tjednu, mjeseci u godini. Stoga, ne preostaje nam drugo nego zaključiti koliko su nam znanja iz astronomije  važna i kako nas prati svaki dan … na svakom koraku.

Literatura

  1. Hóbor, M. (2004): Diplomska naloga: Kako si učenci predstavljajo vesolje?
  2. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf
  3. https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_naravoslovje_in_tehnika.pdf

Online nastava u Sloveniji

natalija_novak

Natalija Novak

Sažetak

Članak predstavlja prednosti i nedostatke te preporuke za izvođenje učenja na daljinu zbog epidemije COVID-19.

Navedena iskustvena mišljenja čitaju se kao sažetak spomenutog načina rada u razdoblju od 6. studenoga 2020. do 12. veljače 2021. sa stajališta učiteljice razredne nastave koja predaje 23 učenikom u 4. razredu slovenske osnovne škole predmete: slovenski, matematika, prirodoslovlje i tehnologija, društvo, sport, likovna i glazbena umjetnost.

Na temelju iskustva i osobnog kritičkog razmišljanja iznose se izjave ili preporuke o tome što bi bilo dobro u slučaju moguće provedbe učenja na daljinu u kombinaciji s izvornom metodom školovanja u budućnosti održati ili dopuniti s namjerom – osvijestiti društvo da učenik uči za svoje „stečeno“ OSNOVNO ZNANJE, a ne samo za OCJENU.

U isto vrijeme, zalagati se za promjenu percepcije znanja, da su ishodi učenja učenika rezultat uloženog napora, napornog rada, tako da svatko tko ulaže u kontinuirani rad može i NAPREDOVATI.

S obzirom na mogućnost da se učenik samoprocjenjuje ili samokontrolira i posljedično kritički razmišlja.

Ključne riječi: učenje na daljinu, znanje, učenik, učitelj.

Uvod

Uvod ističe glavne slabosti koje su se pojavile tijekom učenja na daljinu kod učenika. Nastavak članka sadrži osobna pozitivna iskustva koja treba uključiti u redovno izvođenje nastave u učionici (školi).

Na kraju se daju osobne iskustvene preporuke za moguću prethodnu pripremu i najbolju moguću organizaciju učenja na daljinu od strane školskog menadžmenta, nastavnika i ostalih školskih stručnjaka koji sudjeluju.

clip_image001 Pa čega se odreći?
Onog što ne djeluje, nije praktično, ne donosi željene rezultate.

Kod UČENIKA:

Predugo vremensko razdoblje, odnosno sama dužina učenja na daljinu, dovodi do apatije, umora, nemotiviranosti učenika, a nakon tri mjeseca sve češće i slabije reakcije, uključujući i bolesti kod učenika.

Izvođenje ŠPO učenicima se čini da nije “nužno” obavezno, nemaju određenu sportsku opremu, teško se prilagoditi sportskim izvedbama pred kamerama, sportskim aktivnostima vani ili u prirodi (planinarenje, biciklizam) moraju se provoditi u društvu roditelja, za što bi i njima trebalo odgovarajuće vrijeme, koje u većini slučajeva nije na raspolaganju.

Besmislena provedba dana aktivnosti (npr. Sportski dan), jer je značenje provedbe dana aktivnosti druženje ili projektni rad učenika (njihove aktivnosti u homogenim i heterogenim skupinama) u stjecanju znanja u drugačijem obliku provedbe.

imageŠto očuvati?
Jer djeluje. Jer vrijedi probati. Značenje se prepoznaje.

U interakciji UČITELJI – UČENICI:

a) Količina dodatno tiskanog (fotokopiranog) nastavnog materijala za studente smanjila se za to vrijeme, što znači da studenti više pišu, pišu u bilježnice (za to im treba više vremena, bilješke su organiziranije, posebno čitljive, čitljivije).
b) Učitelj od učenika dobiva razne dokaze o onome što su naučili, napretku i koristi ih kao oblik izvora (usmeno znanje, bilježenje, fotografija, bilježenje, o) različito stečenih znanja i vještina. Prihvaća to kao vrijednost.
c) Učitelj je uvijek aktivno uključen u proces formativnog praćenja rada i znanja učenika / učenika.
d) Učitelj vodi i usmjerava učenike u potrazi za kreativnim rješenjima tako, da postignu višu razinu pokazanog kreativnog rada (vlastite ideje) u identificiranju, rukovanju otpadnim materijalima i eko-gradnji u potrebnom na primjer kod umjetničkog ili tehničkog proizvoda.

Ovo razmišljanje podsjeća na izreku:
»Iz malog raste veliko

e) Učitelj još više potiče aktivnosti kreativnog razmišljanja (jača kreativnost i istraživanje).
f) Učitelj usmjerava i potiče interdisciplinarne veze ili. upotreba “korisnog povezujućeg znanja” i posljedično razumijevanje stečenog znanja (npr. prepoznavanje, čitanje i pretvaranje mjernih jedinica za masu povezano je s praktičnom provedbom: svaki učenik, na primjer, pročita 250 g = 25 dag maslaca, …).
g) Učiteljevo znanje o interesima i jačim stranama učenika omogućava bolju međusobnu suradnju.
h) Studenti imaju fleksibilno organizirani (fleksibilni) RASPORED, što je zasigurno izvedivije na razini razrednog stupnja nego na razini predmetnog stupnja.
i) Učenici dobivaju priliku naučiti kako postupati s odabirom i naručivanjem knjižnog materijala putem školske digitalne knjižnice.

U interakciji STRUČNI SARADNICI, STRUČNA AKTIVA– VODSTVO ŠKOLE:

“Komunikacija na daljinu” mogla bi biti jedan od dodatnih organiziranih oblika dijaloga između kolega ili stručnim osobljem škole i članova stručne aktive (razredne i stručne; smisleno kod organizacije sudjelovanja članova aktive vertikalno i horizontalno), zašto:

  • Budući da ovaj obrazac smanjuje mogućnost uznemiravanja dionika (na primjer zamjena, pratnja …), video kontakt je stoga učinkovitiji.
  • Kvalitetnija razmjena mišljenja u stvarnom vremenu, pronalaženje rješenja, iznošenje ideja, razmišljanja;
  • Moguće uključivanje na sastanak u slučaju odsutnosti članova aktiva (zbog Škole u prirodi, Erasmus+ različitih školovanja, drugih projekta..)
  • Budući da je moguće postići višu razinu interdisciplinarne povezanosti ili simultane povezanosti s učiteljima iz različitih predmetnih područja.

clip_image003PREPORUKE UČITELJIMA i ostalim STRUČNJAKIMA na ŠKOLSKOJ razini u organizaciji učenja na daljinu prije njegove provedbe:

a) Korištenje jednog komunikacijskog kanala na školskoj razini (npr. MS Teams, Zoom, Free Cam, Vox …).
b) Provjeriti kompetentnost kolega učitelja u odnosu na digitalnu pismenost.
c) Provjeriti računalnu informacijsku podršku nastavnika i učenika.
d) Provedbeni protokol mora prethodno sadržavati ispunjeni RASPORED s organizacijom video sastanaka učenika razredne i predmetne razine (uzimajući u obzir preporuke Zavoda za obrazovanje, npr. broj sati dnevno / tjedno).
e) Uključivanje aktivnih školskih stručnjaka (socijalnih, savjetnika, pedagoga …), aktivnog sudjelovanja u njihovom području stručnosti, traženja rješenja za jačanje socijalnih vještina, više razine motivacije i digitalnog rasterećenja, … među učenicima i nastavnicima.
f) Neposredan pregled i emitiranje kurikuluma za svaki razred (ostaju sadržaji usmjereni na život, oni se tretiraju još preciznije, iskustveno (npr. sadržaji koji se odnose na obitelj, prirodu, ekologiju, osjećaje, dužnosti, vrijednosti …), s druge strane, sadržaj koji su preopširni, manje održivi, ​​se smanje ili izbrišu iz programa, u određenoj fazi razvoja neki sadržaji se mogu ponovno uvesti, drugi ukinuti).
g) Pronaći načine za pretvaranje praktičnog znanja u teoriju i obrnuto.
h) Kako bi društvo postalo svjesno da učenik uči za svoja “stečena” OSNOVNA ZNANJA, a ne samo za OCJENU. Istodobno, zalagati se za promjenu poimanja znanja, da su ishodi učenja učenika rezultat napora, napornog rada, tako da svatko tko ulaže u trenutni rad može i NAPREDOVATI. Učeniku se daje mogućnost samoevaluacije ili samokontrole i posljedično kritički razmišlja.
i) Održavati smanjeni broj ili opseg ocjenjivanja iz pojedinih predmeta.
j) Održati provedbu učenja na daljinu kao dopunski ili dodatni oblik u sljedećim slučajevima:

  • U nastavu (u školskoj učionici) bi bilo dobro uključiti stečeno učiteljevo znanje o rukovanju ICT alatima (onima koji su se pokazali kao dobrodošla dodatna pomoć u stjecanju i učvršćivanju znanja u kontekstu učenja na daljinu) .
  • Ukoliko je potrebno, omogućiti ili uključiti učenje na daljinu za studente upisane u DSP program (dodatna stručna pomoć) i za studente kojim odgovara individualan pristup (npr. student s poremećajem pažnje, student s dugotrajnom bolešću – dijabetesom, oštećenom mobilnošću, …).
  • Ti bi studenti također trebali poticati suradničko učenje, učenje u paru (kao dvosmjernu lekciju), koje se može provesti i kroz učenje na daljinu.
  • Čini se smislenim nastaviti s učenjem na daljinu u slučaju odsutnosti učenika (za dulje odsutnosti, 14 dana do 1 mjeseca, zbog hospitalizacije, trajne bolesti (npr. dijabetes, cerebralna paraliza, astma …, opće virusne bolesti,
  • Održati primjenu učenja na daljinu kao dopunskog ili dodatnog oblika učenja jezika za strane studente (za one koji su na prvoj ili drugoj godini u Sloveniji).
  • Održavati kao dopunsku opciju “komunikaciju na daljinu” putem odabranog školskog komunikacijskog kanala kao jedan od dodatnih mogućih oblika komunikacije s roditeljima (govorno vrijeme, roditeljski sastanak).

k) Također je moguće izvoditi HOSPITACIJE ili “šetnju na daljinu” s učiteljima, kako:

  • Da ravnatelj zna provjeriti rad na daljinu ili ima uvid u rad i način davanja sadržaja (po odjelima, razredima) u internetskoj učionici.
  • Da se ravnatelj uključi, sudjeluje u video kontaktima s učenicima i učiteljem koji uči. Kako rad učitelja ne bi bio provjeren samo sa strane ankete roditelja i ostalih učitelja.

Zaključak

Ključno je, da ravnatelj prilikom izvođenja obrazovanja na daljinu uzima u obzir okolnosti u kojima se nalazi odgojno-obrazovna ustanova i resursi koji joj stoje na raspolaganju, te zajedno sa zaposlenicima određuje najoptimalnije uvjete za provedbu obrazovanja na daljinu program.

Obrazovanje na daljinu diktira drugačiju dinamiku i koordinaciju aktivnosti učitelja, ostalih stručnih suradnika i rukovoditelja koji sudjeluju u odnosu na uobičajene situacije. Za kvalitetnu provedbu neophodna je odgovarajuća obuka stručnih suradnika, koja osigurava internetsku sigurnost i privatnost, da je mrežno okruženje za učenje sigurno i zaštićeno lozinkom.

Ova otkrića sugeriraju mogućnosti i rješenja koja zasigurno nisu konačna. Pokriveni su samo osnovni nalazi, ovi i drugi bit će predmet daljnjih planiranih istraživanja na razini sustava u budućnosti.

Međutim, ono što treba učiniti danas ili ovog trenutka jesu trajne akcije za poboljšanje i promjene.

Svima će biti lakše naučiti provoditi obrazovanje na daljinu, ako to shvatimo kao činjenicu kada je potrebno riskirati i eksperimentirati također u obrazovanju u kontekstu svih okolnosti.

Na taj se način mogu postaviti smisleniji i dugoročniji temelji za korištenje IKT-a u učenju i poučavanju, smjernice za pedagoške inovacije i otvorenije i fleksibilnije okruženje za učenje.

To bi također trebalo značiti veću otpornost odgojno-obrazovnih institucija na promjene u budućnosti.

Literatura

  1. Earley, P. 2013. “V učenje usmerjeno vodenje: kako se uresničuje.” Vodenje v vzgoji in izobraževanju, 13 (2): 3-16.
  2. 1. Rupnik Vec, T. in ostali. 2020. Analiza izobraževanja na daljavo v času prvega vala epidemije Covida-19 v Sloveniji (spletna izdaja) Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. 2. Zavašnik, M. in ostali. 2020. Na kaj naj bo ravnatelj pozoren pri vodenju izobraževanja na daljavo? Ljubljana: Šola za ravnatelje.

Pozitivna klima

tijekom učenja na daljinu

nina_volcanjk

Nina Volčanjk

Sažetak

U članku je prikazano kako sam održavala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Klima u razredu se donekle čak i poboljšala.

Ključne riječi: učenje na daljinu, osnovna škola, učenici, pozitivna klima u razredu.

Maintaining a positive classroom climate during distance learning

Abstract

In the paper I present how I maintained a positive classroom climate and a sense of connection between the teacher and students and the students themselves during the two-month period of distance learning. The results show that students were at the return to school very well connected. The classroom climate has even improved somewhat.

Key words: distance learning, primary school, pupils, classroom climate.

Uvod

Društveni odnosi koje učenici mogu formirati u školi mogu biti primjereni (prikladni) ili neprimjereni ali u svakom slučaju utječu na kvalitetu školovanja učenika (Košir, 2013).

Škola i razred su veliki društveni kontekst s kojim se učenik svakodnevno susreće (Košir, 2013).

Kvalitetni međuljudski odnosi u razredu izuzetno su važan dio kvalitetne provedbe odgojno-obrazovnog procesa (Košir, 2013).

Svi učenici koji čine pojedini dio razredne zajednice, imaju potrebu za sigurnošću i kohezijom i doživljavaju sebe kao dostojne i poštovane osobe. Ključ za to je uključenost učitelja koji može promicati kvalitetu međuljudskih odnosa ali i negativno utjecati na međuljudske odnose (Košir, 2013).

U svakom slučaju, razredna klima ne ovisi isključivo o učitelju već je uvjetovana mnogim čimbenicima koji utječu na to kako će razred funkcionirati kao cjelina (Michie, van Stalen, West, 2011).

Pozitivna klima u učionici ima pet sljedećih karakteristika (Zacarian, Alvarez-Ortiz, Haynes, 2020):

a) Pozitivni odnosi na osnovi imovine vidljivi su među svima u učionici.
b) Učenici imaju glas i mogućnost izbora u pitanjima koja se njih tiču.
c) Lekcije su relevantne povezivanjem kurikuluma sa životom učenika.
d) Fizičko okruženje u učionici odgovara preferencijama učenja učenika.
e) Rutine i prakse imaju predvidljiv ritam.

Učenje na daljinu

Učenje na daljinu suvremeni je način učenja i usvajanja novih znanja, zasnovan na materijalima koje učitelj pruža učenicima primjenom različitih informacijskih tehnologija.

Kod učenja na daljinu postoje prednosti i nedostatci. Najvažnije prednosti su sljedeće:

a) Proces učenja na daljinu stavlja učenje u ruke učenika, učitelj je taj koji priprema nastavu koju će učenik slijediti.
b) Učenik može usvajati znanje vlastitim tempom i na mjestu i vremenu koje njemu odgovara.
c) Učitelj se ne mora ograničiti na vrijeme, ima više slobode kod pripreme različitih sadržaja za istu nastavnu jedinicu. Učenici mogu odabrati one koje im najbolje odgovaraju.
d) Povratne informacije koje su ključne za bilo koju vrstu učenja uvijek su dostupne.
e) Učenik se ne obraća samo učitelju, nego i na drugim učenicima, tako da mogu učiti jedni od drugih (Mayerova, 2014).

Među negativne posljedice mogli bi dodati:

a) Učenici su kroz učenje na daljinu u socijalnoj izolaciji, često uče sami, zanemarujući razvoj socijalnih vještina.
b) Učenje je manje individualizirano. Često se gubi mogućnost naknadnog objašnjenja (Cook, 2007).

Tijekom učenja na daljinu susreli smo se s mnogim kontroverznim značajkama učenja na daljinu. Veliki naglasak smo stavili na razvijanje socijalnih odnosa i održavanja pozitivne klime.

Empirijska istraživanja

Svrha istraživanja

Svrha istraživanja bila je ispitati utjecaj učenja na daljinu na razrednu klimu i međuljudske odnose u razredu. Posebno nas je zanimala povezanost učenika prije i poslije učenja na daljinu i stupanj međusobnog prihvaćanja i odbijanja.

Metodologija

U istraživačkom radu korišten je idiografski pristup i deskriptivna istraživačka metoda, kvalitativna eksperimentalna studija slučaja bez kontrolne skupine. Opisali smo učenike trećeg razreda u jednoj školi u Podravskoj regiji u Sloveniji. Prosječna dob sudionika bila je 8 godina. U istraživanju je sudjelovalo 22 učenika, od toga 9 djevojčica i 13 dječaka.

Upotrijebila sam sociometrijski test. Proveden je 27. siječnja 2020 prije učenja na daljinu, koje je započelo 16. ožujka 2020. Učenje na daljinu se je izvodilo do 18. svibnja 2020. Prvog lipnja napravili smo još jedan sociometrijski test.

Učitelj u razredu je promatrao i zabilježio podatke o razredni klimi tijekom cijele godine.

Podaci su prikupljeni kvalitativnom metodom.

Rezultati

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u siječnju pokazali su da među učenicima postoji izrazita razdvojenost između djevojčica i dječaka. Jedna djevojčica nije bila prihvaćena kod dječaka, jedna kod djevojčica. Ostale djevojčice su formirale dvije zatvorene skupine. Cijeli razred nije prihvaćao tri učenika, dvojica iz te skupine su prijatelji. Ostali dječaci su formirali skupine po tri dječaka zajedno.

Razrednica je primijetila da se djevojčice često međusobno isključuju. Povremeno su bile isključene dvije djevojčice ali nikada obje istovremeno. Neprihvaćene dječake su više puta zadirkivali i vrijeđali. Kod tih dječaka je bilo prisutno i verbalno i fizičko nasilje. Jedan od dječaka koji je bio među neprihvaćenima je najčešće bio i nasilan.

Na sociometrijskom testu su dječaci i djevojčice zapisali pozitivan i negativan odgovor. Kod prvog testa je samo nekolicina izrazila želju da ne napišu negativan odgovor. Dinamika u razredu je vrlo zahtjevna jer je u razredu pet učenika s posebnim potrebama (ADHD, Aspergov sindrom, blaga cerebralna paraliza, disleksija sa skotopijskim sindromom) i djevojčica iz inozemstva. Ta djeca su u nekoliko navrata napominjala kako se loše osjećaju u razredu.

23. ožujka započelo je razdoblje učenja da daljinu. U tom periodu je razrednica primjenjivala različite načine održavanja dobre klime u učionici tako da je održavala vezu između učenika i učitelja i između samih učenika. Uz pisani materijal, svakodnevno je učiteljica dijelila svoje snimke s objašnjenjima, osobnom životnim događajima, pozdravima i željama za djecu. Tjedno je provodila video konferenciju u kojoj su sudjelovali svi učenici. Svakog je tjedna prikupljala tematske fotografije (kako izgleda moje učenje kod kuće, najsmješnije fotografije u tjednu itd.) i druge učeničke materijale (zagonetke, eseje, pisma skrivenih pošiljatelja, pisanje razglednica skrivenom učeniku u razredu) i posredovala ih na kraju tjedna. Svakodnevno je davala povratne informacije učenicima za njihove zadaće. U povratnim informacijama i aktivnostima vezanim za održavanje osjećaja povezanosti i dobre klime u učionici se usredotočila i na jače poticanje pozitivnog ponašanja.

U međuvremenu je vodila i pojedinačne video ili telefonske društvene razgovore s naglaskom na savladavanju poteškoća kod pojedinaca sa anomalijama u ponašanju i pojedinaca koji su tijekom školske godine bili neprihvaćeni u razredu.

Nakon dvomjesečne nastave na daljinu učenici su se 18. svibnja vratili u školu.

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u lipnju su pokazali veću povezanost učenika. Djevojčice su formirale dvije grupe u kojima nije bilo eliminacije pojedinca. Med dječacima je bilo manje fizičkog i verbalnog nasilja. Nitko nije bio zanemaren, jedan dječak je i dalje bio neprihvaćen. Učenici su potvrdili da se u razredu osjećaju bolje. Kada su učenici u sociometrijskom testu morali navesti negativan odgovor, čak teći učenika to nije htjela učiniti.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Ciljni graf 27. siječnja 2020       Slika 2. Ciljni graf 18. svibnja 2020

Iz zapisa učiteljice koja je vodila bilješke tijekom cijele godine, razredno odjeljenje je postiglo veliki napredak na području socijalne klime. Na kraju godine se fizičko nasilje znatno smanjilo ali su se formirale skupine među dječacima. Djevojčice su sporove rješavale puno (mnogo) samostalnije krajem godine. Povremeno se događala eliminacija iz grupe. Na kraju su još uvijek dječaci i djevojčice ostali razdvojeni. Učenici su također napredovali i na individualnoj razini. Dječaci koji su početkom školske godine imali vrlo negativan stav, više su napredovali. Dječak s ADHD-om postao je mnogo neovisniji, dobro je reagirao i na povećanu razinu frustracije. Dječak s Aspergerovim sindromom još je uvijek imao problema s organizacijom, ali bio je uspješniji u pridruživanju grupama i pridruživanju u igri. Tome su doprinjeli razrednici koji su dječaku s Aspergerovim sindromom, individualno, prije početka igre, objasnili pravila igre. Na taj način je dječak bio uspješniji i prihvaćeniji.

Najbolji pokazatelj poboljšane klime u razredu je došao do izražaja kod grupnog rada, kada su učenici nasumce bili podijeljeni u grupe. Počeli su si međusobno pomagati jedni drugima i nije došlo do odbacivanja pojedinaca s negativnim reakcijama. Učenici su u velikoj mjeri razvili osjećaj empatije, međusobne pomoći i prihvaćanja različitosti. To se je odrazilo na cijeli obrazovni proces. Tako se je na kraju godine dinamika nastave značajno poboljšala i rad u učionici je bio kvalitetniji.

Zaključak

Iz dobivenih rezultata možemo vidjeti da je učenje na daljinu bio novitet za učenike. Naglasak tijekom učenja na daljinu bio je i na izgradnji dobrih međuljudskih odnosa u razredu. Na kraju školske godine klima u učionici je bila pozitivnija. Među učenicima je bilo manje konflikata.

Treba napomenuti da rezultat za bolju klimu u učionici nije učenje na daljinu. Učenje na daljinu nedovoljno je za radikalnu promjenu razredne klime, posebno zato što učenje na daljinu ima negativan utjecaj na razvoj društvenih odnosa jer su ti odnosi brzo zanemare. Također, teško je govoriti o međusobnoj povezanosti razredne klime i učenja na daljinu.

Tijekom učenja na daljinu učiteljica je primijenila različite metode i načine održavanja i poboljšanja dobre klime za učenje. Na međuljudskim odnosima, poštovanju i izgradnji pozitivne klime radila je tijekom cijele školske godine.

U svakom slučaju, učenici i učitelji otkrili su pozitivne promjene koje su se dogodile tijekom ispitivanog razdoblja. Stoga bi bilo vrijedno provesti longitudinalno proučavanje utjecaja učenja na daljinu na međuljudske odnose, poštovanje i prihvaćanje između učenika. Učitelj također mora staviti veliki naglasak na društvene odnose tijekom učenja na daljinu.

Literatura

  1. Cook, D. (2007). Web-based learning: pros, const and controversies. Medical education; str. 37-42).
  2. Košir, K. (2013). Socialni odnosi v šoli. Univerzitetna knjižnica Maribor, Maribor.
  3. Mayerova, Š. i Rosicka, Z. (2014). E-Learning Pros and Cons: Active Learning Culture? Social and Behavioral Sciences (str. 958-962).
  4. S. Michie, M. van Stalen, R. West. (2011). The behaviour change wheel: A new method of characterising and designing behaviour change interventions. Implementation science (str. 1 – 12). BioMedCentral.
  5. D. Zacarian, L. Alvarez-Ortiz i J. Haynes. (2020). Five elements of a positive classroom environment for students living with adversity. Dostop: https://inservice.ascd.org/five-elements-of-a-positive-classroom-environment-for-students-living-with-adversity/.

S formativnim vrednovanjem

istražujemo struju

nusa_skumavc

Nuša Skumavc

Sažetak

Učenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Znanje o električnoj energiji važno je za učenike, jer se s njom susreću na svakom koraku: od televizije i mobilnih uređaja, do igračaka koje rade uz pomoć električne energije i drugih električnih uređaja. Unatoč činjenici da u dobi od 9 godina već znaju da je električna energija vrlo korisna, ali i vrlo opasna, mnogima nije jasno na koji način djeluje.

Možemo se pobrinuti za izgrađivanje ispravnih predodžbi o električnoj energiji u školi stvarajući takve situacije da učenici sami na siguran način stječu osnovna znanja o električnoj energiji. Dobra osnova bit će stoga izvrsno ishodište za stjecanje znanja na nastavi fizike u višim razredima.

Ključne riječi: električni krugovi, formativno vrednovanje, električni vodiči i izolatori.

Uvod

Formativno vrednovanje je način nastave kojeg su razvili Britanci Paul Black i Dylan William. Kod formativnog vrednovanja učenik je taj koji gradi svoje znanje, a učitelj ga podržava neprestanim saznavanjem kako napreduje i prilagođavanjem nastave povratnim informacijama koje od njega dobiva (Holcar Brunauer, 2019).

Formativno vrednovanje uključuje pet elemenata (Holcar Brunauer, 2019): formiranje namjera učenja i kriterija uspješnosti, dobivanje dokaza o učenju, pružanje povratnih informacija (i od učenika do učitelja i od učitelja do učenika), formuliranje pitanja u potporu učenju te samovrednovanje, te vršnjačko vrednovanje.

Uloga učitelja u pedagoškom procesu je stoga stvaranje takvih nastavnih situacija kroz koje će učenik sam graditi vlastito znanje. Učitelj mu nudi podršku te ga pri tome usmjerava. Nastava prirodne znanosti je naročito prikladna za stjecanje znanja na ovaj način. Predstavljen je primjer dobre prakse kako smo pomoću elemenata formativnog vrednovanja izgrađivali znanje o električnoj energiji.

Istražujemo struju

Obradi nastavnog skupa smo posvetili 6 školskih sati. Nastava je bila osmišljena tako da su učenici svoja znanja samostalno izgrađivali istraživanjem.

Prvo smo dobili informaciju o predznanju učenika. Za dobivanje informacija koristili smo interaktivnu opremu Padlet. Svaki je učenik na samoljepljivi listić na ploči Padlet odgovorio na dva pitanja: Što već znam o električnoj energiji? te Što još želim znati o ovoj temi? Pomoću provjere predznanja učitelj zna na što treba obratiti pažnju pri planiranju daljnjih aktivnosti.

Zatim smo učenike podijelili u manje skupine (po 2-3 učenika). Svaka je skupina dobila vlastitu temu, literaturu (knjige i video snimke) i pitanja kao potporu učenju. Učenici su istraživali različita područja o električnoj energiji: vrste elektrana, opasnosti od električne struje, ušteda električne energije, izvori električne struje, potrošači električne struje. Uz pomoć literature i priloženih pitanja stvorili su konceptualne mape koje su potom predstavili svojim suučenicima. Konceptualne mape slclip_image002užile su kao dokaz učenja, koji je jedno od načela formativnog vrednovanja. Nakon svake prezentacije radili smo zajedno na oblikovanju kriterija uspješnosti (što će svaki učenik trebati znati) koji se odnosio na njihovu temu. Aktivnostima smo posvetili tri školska sata.

Slika 1. Plakat jedne od grupa

Tijekom četvrtog školskog sata učenici su samostalno istraživali kako povezati pojedine elemente u električni krug kako bi taj mogao funkcionirati. U početku je rad testiran samo sa žaruljom (potrošač električne energije) i baterijom (izvor električne struje). Kad su uspjeli dovršiti električni krug na ovaj način, crtali su odnosno skicirali su na radni listu napravljen električni krug. Pritom su morali paziti na detalje te također naučiti sustavno promatranje i crtanje nakon promatranja. Tada su prvo dobili još jednu žicu pa drugu. Opet su stvorili električni krug tako da je žarulja svijetlila. Zatim su u svojom udžbeniku tražili nacrtanu električnu shemu i znakove. Na popis kriterija uspješnosti dodali smo još tri – učenik će biti uspješan kad zna sastaviti jednostavan električni krug sa žaruljom, plosnatom baterijom i prekidačem, kada može opisati rad električnog kruga te objasniti kakvu ulogu ima pojedini dio u električnom krugu (žarulja, prekidač, vodič, baterija).

clip_image004 clip_image006
Slika 2 i 3: Učenici samostalno sastavljaju električne krugove

Sljedeći, peti školski sat, učenici su istraživali kroz koje tvari prolazi električna struja (električni vodiči), a kroz koje tvari ne prolazi (električni izolatori). Za ovu aktivnost svaki je učenik prvo morao ponoviti znanje s prethodnog školskog sata – morao je ponovno sastaviti električni krug. Zatim je dobio razne predmete izrađene od različitih materijala (npr. plastična slamka, aluminijska folija, grafitna mina od olovke, gumena gumica, drvenu palica …) te još jednu žicu koja mu je bila potrebna za umetanje raznih predmeta u prazninu.

Posljednji, šesti školski sat, bio je posvećen provjeri znanja i samovrednovanju, kao i vršnjačkoj vrednovanju. Učenici su uz pomoć pitanja saznali koliko dobro postižu postavljene ciljeve i kriterije uspješnosti. Kritički su procijenili svoje znanje te ono što su clip_image008naučili povezali su s tim na koji način će svoje znanje moći primijeniti u stvarnom životu.

Slika 4. Nakon nastavnog skupa učenici su provjerili svoje znanje i razmišljali o tome gdje u svakodnevnom životu mogu koristiti stečeno znanje

Zaključak

Brojna istraživanja potvrđuju da je znanje koje učenici sami stječu pomoću istraživanjem trajnije. U tome mi učitelji pomažemo nastavnicima pošto ih vodimo kroz proces učenja, usmjeravamo ih i mijenjamo zablude. Uključivanje elemenata formativnog vrednovanja dio je modernog načina nastave. Učenici tako preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.

Učenici su još uvijek djeca, a karakteristika djece je znatiželja. Ako uspijemo stvoriti takvo okruženje za učenje da mogu sami istraživati i pri tome učiti, nećemo imati problema s motivacijom, jer će ih motivirati aktivnosti same. Međutim, znanje stečeno na ovaj način bit će trajnije.

Literatura

  1. Holcar Brunauer, A. idr. 2019. Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce (7 zvezkov). Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. https://padlet.com

Interdisciplinarno povezivanje

u odjelu razredne nastave

sasa_klemenc

Saša Klemenc

Sažetak

U svom članku „Interdisciplinarno povezivanje u odjelu razredne nastave“ želim naglasiti da učitelj može biti kreativan iako je raspoređen na različita radna mjesta. Važno je samo da zna surađivati ​​i da je vješt kod povezivanja. Interdisciplinarno povezivanje između likovne umjetnosti i prirodnih znanosti (upoznavanje okoliša) prilično je često u prvom i drugom obrazovnom razdoblju osnovnih škola, ali često nedostatno i nedovoljno produbljeno. Za taj nedostatak nije kriv sam učitelj, već prenatrpan sustav učenja koji učitelja tjera na stalnu borbu s vremenom. Nastavnicima razredne nastave stoga mogu pomoći učitelji na odjelu za produženi boravak. Ako je nama uspjelo, i vama će.

Ključne riječi: učiteljica razredne nastave, učiteljica produženog boravka, stvaranje, likovni natječaj, interdisciplinarna povezanost, plan rada.

Uvod

1. razred

Zovem se Saša Klemenc i učiteljica sam razredne nastave u Osnovnoj školi Rodica u Sloveniji. U školi sam zaposlena gotovo deset godina i za to vrijeme bila sam raspoređena na razna radna mjesta. Na odjelu produženog boravka bila sam zaposlena četiri školske godine. Po srcu sam vrlo kreativna osoba, ali usprkos tome mučile su me sumnje što i u kojoj mjeri ću moći kvalitetno stvarati sa učenicima. Ubrzo se pokazalo da su moje sumnje i brige bile suvišne. Učiteljica razredne nastave koja je učila u 1. razredu zamolila me da radimo zajedno. U to vrijeme je učila učenike o godišnjim dobima, jeseni, jesenskim plodovima, životinjama, itd.

Zbog nedostatka vremena mi je sugerirala da se dio predmeta realizira tijekom produženog boravka. Budući da sam po osnovnom obrazovanju učiteljica razredne nastave, bila sam oduševljena njezinim prijedlogom. S učenicima prvog razreda znanje o jeseni nadgradili smo likovno umjetničkim radom. Dakle, naše prvo zajedničko stvaranje bilo je na temu jeseni. Jesen nas svake godine obdari nizom različitih boja i dobrota. Drveće je odjeveno u šarenu odjeću. Neke od njenih dobrota napravili smo i na odjelu produženog boravka. Lišće različitih stabala pretvorili smo u životinje, slikali i crtali smo kako drveće izgleda u jesen.

Također smo na velikom plakatu naslikali krošnju drveta, koja nam je poslužila kao drvo zagonetki (zagonetke na drvetu mijenjali smo svaki tjedan). I učiteljica razredne nastave i ja bile smo zadovoljne, jer su učenici lakše i brže pamtili gradivo zbog zajedničke suradnje i interdisciplinarne povezanosti.

3. razred

Sljedeće školske godine bila sam raspoređena u odjel produženog boravka u 3. razred. Njihova učiteljica razredne nastave mi je detaljno objasnila godišnji plan rada. Razgovarale smo i o prirodnim, kulturnim, tehničkim i sportskim aktivnostima koje smo namjeravale provesti tijekom školske godine. Između ostalog spomenula je posjet pčelarskog doma u Lukovici. Pčelarski dom u Lukovici nudi prilagođeni program za djecu u dobi od 4 do 12 godina. Vodič nas je vodio po obrazovnoj medenoj stazi, pokazao nam je košnicu i pčelinjak. Učenici su dobili puno novih informacija o našoj kranjskoj pčeli, prednjim stjenkama košnica, medu, itd. Zajedno smo pogledali i film Ribar Pepe, izrađivali smo svijeće od saća i kušali različite vrste meda. Bilo bi se teško odlučiti koji nam je bio najdraži. Slovenci imamo bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, koja odražava našu marljivost, točnost i osjećaj za red. Imamo i svoju pčelu – kranjsku sivku – koju odlikuju slične karakteristike: marljivost, smirenost i štednja hrane. Najvjerojatnije je ona zaslužna što su Slovenci oduvijek bili poznati kao dobri pčelari. Stanovnici našeg teritorija nisu preuzeli košnice koje su susjedni narodi koristili za domaće pčelarenje, već su pčelarili u koritima isklesanim od drveta. Iz toga su potekle kranjske košnice – kranjiči, a kasnije i košnice kakve danas poznajemo. Slovensko pčelarstvo karakteriziraju islikane prednje stjenke košnica, koje su posebna narodna umjetnost u našoj zemlji. Najstarija sačuvana je iz 1758. godine.

Nakon posjeta pčelarskom domu naišla sam na likovni natječaj „Budi eko, čuvaj smreku i pčelu“. Likovni natječaj je interdisciplinarno povezivao likovnu umjetnost sa upoznavanjem okoliša, tako da smo se prijavili na natječaj. Učenici su na Dan znanosti već stekli puno znanja, sada bi ga morali samo ponoviti.

Dobili smo potreban materijal za natječaj a i mnoge ideje. Smreku iz kartona prekrili smo slamom, a zatim ukrasili prirodnim ukrasima i materijalima: pčelinjim medom, korom cimeta, orahom, pravim i divljim kestenom, šipkom, kožom, drvenim krugovima, rafijom, kartonskim cvijećem, itd. Na natjecanju je sudjelovalo čak 1.083 eko smreka, ali mi smo se uspjeli plasirati u sljedeći krug koji je obuhvaćao 51 smreku. Sve eko smreke drugoga kruga bile su izložene u Mercator centru Šiška. Na kraju se naša eko smreka plasirala na izvrsno 5. mjesto.

clip_image002
Slika 1. Eko smreka (foto: Saša Klemenc)

Na Dan znanosti su učenici s posebnim oduševljenjem promatrali i slušali vodiča kad smo se zaustavili kod pčelinjaka. Jako ih je privukla islikana prednja stjenka košnice. Prednje stjenke košnice tipične su za slovenske košnice kranjiče. Veličina odnosno duljina prednjih stjenki košnica bila je različita. Što je roj kojeg su naselile u kranjiču bio jači, to je košnica morala bila šira, a prednja stjenka košnice duža. Obično prednja stjenka košnice ima dužinu od 25 cm, visinu od 12,5 cm i debljinu od 1,5 cm. Pri izradi prednjih stjenki košnica, ne tražimo prečac – ne printamo obrise likova, već je sve ručno nacrtano, pa je svaka prednja stjenka košnice jedinstvena. Obojane su akrilnim bojama. Na prednjoj stjenki košnice prevladavaju vjerski, vojni i svakodnevni motivi te životinje u ljudskim ulogama. Učenici su bili ushićeni kad sam u učionicu donijela drvene daščice za izradu prednje stjenke clip_image004košnice. Prije nego što su počeli stvarati, obnovili su svoje znanje o odgovarajućim motivima i počeli bojicama slikati na papir. Kad su bili zadovoljni svojom slikom, mogli su je naslikati i na daščicu. Na daščicu su slikali akrilnim bojama. Stvaranje slike je dugo trajalo, jer su prvo daščicu morali potpuno obojiti, a tek onda slikati po njoj. Shvatili su da pri tom moraju biti vrlo precizni i sabrani. Prednje stjenke košnica vrlo su dobro islikali.

Slika 2. Prednje stjenke košnica i matrica (fotografija: Saša Klemenc)

clip_image006clip_image008
Slika 3. Prednje stjenke košnica i matrica   Slika 4. Prednje stjenke košnica i matrica (fotografije: Saša Klemenc)

clip_image010Slika 5. Prednje stjenke košnica i matrica (fotografija: Saša Klemenc)

Suradnja s učiteljicom razredne nastave i interdisciplinarno povezivanje ponovno je urodilo plodom. Sigurna sam da su učenici dobro savladali predmet i zapamtili ga za cijeli život. Predmet upoznavanje okoliša, koji se pojavljuje u prve tri godine devetogodišnje osnovne škole, zasigurno je jedan od onih u kojima nalazimo karakteristike različitih predmeta. Naime, uključuje društvene znanosti, prirodne znanosti i tehničke sadržaje koji učenicima omogućuju upoznavanje i razumijevanje prirodnog i kulturnog okruženja. Zapravo, unutar spomenutih sadržaja mogli bi naći elemente svih nastavnih predmeta u osnovnoj školi, što znači i mogućnost interdisciplinarnog povezivanja. Tijekom stvaranja naše eko smreke osmi razredi su se upoznali s pojmom smreke, samim značenjem riječi „eko“, s prirodnim materijalima (pčelinje saće …), s pčelinjom porodicom, njenim domom … Učenici su prebrojavali odabrani materijal te ga sortirali po različitim uzorcima (grupama). Sve češće javljaju se kritike neučinkovitog rada sa previše činjeničnog znanja kojeg škola nudi učenicima. Kao razlog tome navodi se pretežno klasična nastava, što podrazumijeva nastavu svakog predmeta posebno, bez odgovarajućeg povezivanja. Time najvjerojatnije sprječava učenike u formiranju cjelovitog i kritičkog pogleda na svijet, dio kojeg su i oni sami.

Zaključak

Dobri rezultati i reakcije učenika pokazali su da učitelji produženog boravka mogu pridonijeti boljem i lakšem razumijevanju gradiva. Upravo se učitelji produženog boravka u uskoj suradnji s učiteljima razredne nastave možemo pobrinuti da učenici nisu samo usko fokusirani te im tako pomoći da učvrste gradivo kroz različite aktivnosti. Stvaranje s jesenskim plodovima i likovni natječaj “Budi eko, čuvaj smreku i pčelu” samo su jedan dio interdisciplinarnog projekta povezivanja kojeg sam do sada realizirala na odjelu za produženi boravak. Kroz našu suradnju učenici su trajno obogatili svoje znanje.

Literatura

  1. Makarovič, G.(1998). Človek in čebela. Ljubljana in Dunaj: U samostalnoj nakladi Slovenskog etnografskog muzeja i Austrijskog muzeja za etnografiju.
  2. Babnik, J.(1998).Od čebele do medu. Ljubljana: Kmečki glas.
  3. Mencej, M. (1981). Priročnik za čebelarske začetnike. Ljubljana: Zveza čebelarskih društev Slovenije.
  4. Božnar, M. (2002). Zakladi iz čebeljega panja. Ljubljana: Kmečki glas.
  5. Debelak, M. (1991). Čebelarjeva opravila. Ljubljana: Kmečki glas.

Pogled u svijet

Broj 137, studeni 2021.
ISSN 1848-2171

clip_image001Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je 8. – 12. studenoga 2021. na CARNET-ovom sustavu MOOC. Ove godine održano je i drugo natjecanje Dabar za učitelje te prvo natjecanje Dabar za studente.

Sve rezultate, statističke podatke i povratne informacije sudionika možete pročitati u člancima Dabar 2021 te Dabroučitelj i Dabrostudent 2021.

Zahvaljujemo se svima na podršci, pozitivnim i manje pozitivnim komentarima , ali vjerujem u cilju da budemo još bolji.
I kao što kaže koordinatorica natjecanja Darija Dasović: “Vidimo se i slijedeće godine!“.

Pogled_iconAlenka Plevnik je pretpostavila kako su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Do kojih je rezultata istraživanja došla, pročitajte ovdje. Više…

Pogled_iconŽivimo u svijetu i društvu koji se brzo mijenjaju. Boštjan Hribar poveo nas je po različitim školama u svijetu i saznajte što je sve otkrio. Više…

Pogled_iconAnja Hamruš je pripremila za svoje učenike samostalni rad po radnim stanicama gdje su sami utvrđivali znanje u sklopu nastavne cjeline „Prirodni brojevi do 20 i računske operacije” te sami provjeravali točnost riješenih zadataka, vrednovali svoje znanje prema zadanim kriterijima, vrednovali svoj rad te si postavljali ciljeve za poboljšanje vlastitog znanja. Više…

Pogled_iconU svom članku Bojana Murko je opisala svoja iskustva s romskim učenicima, s kojima se susrela u svog pedagoškom radu, a posebno kada je postala koordinatorica rada s romskim učenicima. Više…

Pogled_iconMedijska pismenost je jedan od važnih elementa edukacije učenika u francuskim osnovnim i srednjim školama. Darija Jurič i Alta Pavin Banović su nabrojale i opisale teme aktivnosti radionica medijske pismenosti koje su prikazane kao primjeri dobre edukativne prakse u Francuskoj i Hrvatskoj. Više…

Pogled_iconU drugom dijelu članka Integrirani tjedan posvećen Vukovaru, Iva Grubišić i Krešimir Škuljević opisali su četvrti i peti dan aktivnosti gdje dominira umjetna inteligencija u obliku AutoDraw programa. Više…

Pogled_iconDjeca vole učiti o svijetu oko sebe i vole otkrivati nove stvari. Naš vrtić je okružen vinogradima, pa smo posadili lozu kod vrtića. Željeli smo da djeca upoznaju rast ove biljke, nauče se promatranju, opažanju i spoznavanju njezine koristi, kaže odgajateljica Helena Pajek. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Frana Metelka Škocjan sudjelovala je u dvogodišnjem projektu Erasmus+, pod naslovom Minds on Hands on STEM Goes on, Uključi mozak, zasuči rukave, postani znanstvenik. Igor Pangrčič je opisao aktivnost koju su proveli – kako proizvesti struju s pomoću limunske baterije. Više…

Pogled_iconMarija Klančar govori o koracima koje je škola poduzela kada su se počeli baviti društvenim medijima i sigurnosti na mreži. Prvo su saznali kakva je situacija među učenicima, a zatim su planirali tehničke dane čija je svrha edukacija učenika i pomoći im da razviju kritički odnos prema društvenim medijima. Više…

Pogled_iconOnline nastava prisilila je učitelje na suradnju i komunikaciju. Mateja Ivič je istražila kakva je suradnju među nastavnicima odnosno suradnicima u školi. Dobro planiranje i pozitivni osobni odnosi mogu stvoriti nove ideje i inovativan pristup poučavanju. Više…

Pogled_iconUčenje kroz igru ​​je zabavno. Iz tog razloga Monika Hóbor je prikupila neke igre koje se njeni učenici vole igrati i uz njih još puno toga dodatno  nauče. Više…

Pogled_iconPetra Krulc je opisala poteškoće s kojima su se susretali učenici u slovenskoj srednjoj školi za vrijeme školovanja na daljinu. Navedena su i iskustva u obavljanju funkcije razrednika u 3. godini srednjeg strukovnog obrazovanja sa stajališta rješavanja nastalih poteškoća pomoću iskrenog razgovora temeljenog na razumijevanju i pozitivnom poticaju. Više…

Pogled_iconTina Jančar smatra kako bi se škole trebale više posvetiti podučavanju djece svojim korijenima i povijesti mjesta iz kojeg dolaze. Zbog toga pročitajte razloge zašto je lokalna povijest važna za učenje, proučavanje i svjesno. Više…

Gordana Lohajner

Dabar 2021

Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja

darija_dasovic

Darija Dasović

imageNatjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je 8. – 12. studenoga 2021. na CARNET-ovom sustavu MOOC.

Prvo natjecanje održano je 2016. godine i na zadovoljstvo svih sudionika natjecanja raste iz godine u godinu.

image

Natjecanje je besplatno za učenike i škole, a škole se moraju pridržavati Pravilnika natjecanja i Etičkog kodeksa natjecanja Dabar. Kako se natjecanje i dalje održava u vrijeme pandemije i ove je godine omogućeno sudjelovanje učenika iz vlastitog doma.

Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju”. Podršku natjecanju i ove godine daju Hrvatski savez informatičara, Visoko učilište Algebra, CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Stranice međunarodnog natjecanja su http://bebras.org, a hrvatsko sjedište je na portalu ucitelji.hr.

Na natjecanje se prijavilo 679 škola:

clip_image002

Natjecanje ima pet kategorija, a učenici rješavaju 12 zadataka uz vremensko ograničenje od 40 minuta.

Izuzetno smo zadovoljni brojem sudionika, kao i povratnim informacijama koje dobivamo, a posebno nas veseli veliki broj najmlađih natjecatelja. Očekujemo da će s vremenom sudjelovati i veći broj učenika srednjih škola.

Učenici su rekli:

image

image

MikroDabar – učenici 1. i 2. razreda OŠ

  • najveći broj bodova: 12 (61 učenik)
  • najboljih 10%: 9 bodova i više (694 učenika)
  • najbolje riješen zadatak: Nogometni dres
  • najlošije riješen zadatak: Jankov crtež

MiliDabar – učenici 3. i 4. razreda OŠ

  • najveći broj bodova: 12 (24 učenika)
  • najboljih 10%: 8,33 bodova i više (1030 učenika)
  • najbolje riješen zadatak: Lozinka
  • najlošije riješen zadatak: Rezultati ispita

KiloDabar – učenici 5. i 6. razreda OŠ

  • najveći broj bodova: 12 (4 učenika)
  • najboljih 10%: 6,5 bodova i više (1311 učenika)
  • najbolje riješen zadatak: Vulkani
  • najlošije riješen zadatak: Kutije

MegaDabar – učenici 7. i 8. razreda OŠ

  • najveći broj bodova: 12 (19 učenika)
  • najboljih 10%: 7,83 bodova i više (979 učenika)
  • najbolje riješen zadatak: Dizajnerica Ada
  • najlošije riješen zadatak: Ukradena umjetnina

GigaDabar – učenici SŠ

  • najveći broj bodova: 12 (5 učenika)
  • najboljih 10%: 8,13 bodova i više (518 učenika)
  • najbolje riješen zadatak: Sladoled
  • najlošije riješen zadatak: Veliki zid zemlje Dabrovije

image

image

imageZa sve sudionike natjecanja pripremljene su diplome koje samostalno preuzimaju iz sustava mooc.carnet.hr. Svi učenici dobili su i digitalne značke.

Najboljim natjecateljima (10% najboljih u svakoj kategoriji) dodjeljujemo i diplomu i značku za izniman uspjeh na natjecanju.

Natjecanje je i ovaj puta organizirano uz pomoć volontera koji čine organizacijski odbor natjecanja. Gotovo 6 mjeseci intenzivno su pripremali zadatke i virtualno okruženje te svoje znanje, iskustvo i vrijeme poklonili svima nama. Hvala ekipa clip_image002

Kako bi svima omogućili čim bolju pripremu za buduća natjecanja, i zadaci s natjecanja Dabar 2021 će biti dostupni za rješavanje u virtualnoj učionici PseudoDabar. Također, objavit ćemo i zbirku zadataka na mrežnoj stranici ucitelji.hr.

Iz ankete za učenike:

  • Zadatci su onako bili pola teški i pola lagani i hvala vam za test.
  • Meni je bilo jako teško ali mi je bilo zabavno
  • Pitanja su bila jako zanimljiva. Ovo natjecanje je bilo meni zabavno i sretna sam što sam sudjelovala.
  • Zadaci su mi bili prelagani, osim zadatka s vješticom. On mi je bio kompliciran.
  • Bilo bi dobro da ima manje zadataka i da ima sve puno lakše i da ima vise pomaganja u testovima. I da ima samo 5 zadatka u 1 testu.
  • Treba se razmišljati i uspio bi.
  • Meni bi bilo bolje da su zadatci šareniji.
  • Ja ne znam kako bi moglo biti bolje jer je ovako dobro.
  • Natjecanje Dabar 2021 je bilo jako lagano, ali 40min vremena jako brzo prođe. Sve u svemu jako dobri, logički smišljeni i zanimljivi zadatci su bili u testu.
  • Bilo mi je zabavno i pomalo zbunjujuće. Morala sam puno razmišljati.
  • Bilo je dobro natjecanje i dobro da ste to napravili.
  • Dabar je meni jako zabavan i jako pun znanja. Ne treba ništa mijenjat jer su dobri za djecu.
  • DABAR MI SE SVIDIO IMA MALO TEŠKIH ZADATAKA ALI JE SUPER!!! HTIO BI DA JE DUŽI TEST.
  • Sve je bilo dobro, samo što su zadatci bili dosta teški :,)
  • Bok! Ovo godišnje natjecanje mi je bilo super! Ovo mi je već drugi put kada sam natjecala i jako mi je drago što jesam! Mislim da ne treba ništa promijeniti o natjecanju.
  • Natjecanje dabar bi bilo bolje da ima malo težih zadataka i malo duže vremena ali ovako je super.
  • Natjecanje dabar je super. Ne treba popraviti zadatke sve je zabavno rješavati.
  • Više zadataka i više vremena za rješavanje.
  • Sve je u redu, samo treba malo više vremena.
  • Malo lagano malo teško.
  • Ja mislim da bi ovo natjecanje bilo bolje da ima manje vremena naprimjer 20 minuta.
  • Sviđaju mi se zadaci, ali bih htio da budu lakši sljedeće godine.
  • Jako mi se sviđa ali neka bude malo lakše i kraće sljedeći put. ali osim toga jako dobro.
  • ČESTITKE!!! Ali moj IQ je jako mali pa sam dobila 2,15 …. jako mi se sviđa!!
  • Pa meni je bilo teško jer nisam najbistrija ali je bilo jako zabavno. Ne treba ništa promijeniti osim zadataka!
  • Natjecanje je sve u svemu zabavno i ja osobno smatram da je to dobro potrošeno vrijeme, sam da ga ima malo više.
  • Dobar dan! Bilo je meni teško. Bile su dovoljno zbunjene zadatke. Ja iskreno ne volim baš mili dabar… Ali možda mi se svidi iduće godine. Ćao…
  • Bilo bi najbolje da su zadaci lakši. Ostalo je sve dobro i zanimljivo.
  • Pozdrav! Sudjelovala sam u natjecanju Dabar. Neki zadatci su bili lakši a neki teži. Ali zadovoljna sam brojem svojih bodova. Neću se žaliti sve je bilo u redu. Kao što ste rekli Dabar nije samo natjecanje nego je i izazov! Ugodan ostatak dana!
  • Možda bi bilo bolje da ima 10 zadataka. Ali sve je dobro.
  • Natjecanje Dabar 2021 bio bi bolji da budu malo lakši zadaci i da ih je malo više.
  • Natjecanje mi je bilo zabavno!
  • Mislim da je ovo dobro iskustvo za nas učenike. Prvi put sudjelujem pa mi je bilo teže, ali mislim da će sljedeću biti puno bolje.
  • Volio bih da se mogu vratiti na zadatke od prije ako mi ostane vremena i još jednom ih provjeriti.
  • Ja mislim da natjecanje dabar je jako dobro napravljen kao digitalno natjecanje.
  • Malo je teško za mene, ali da se više potrudim bilo bi mi lakše.
  • Bilo bi bolje da ima nekih slika vezane uz zadatak
  • Pošaljite djeci koja su se natjecala na dabru punu vrećicu slatkiša.
  • Bilo bi bolje da je sve malo zabavnije i da je sve na unicorne, mace, konje…Moglo bi biti i na vještice.
  • Vrlo kreativan i zabavan način za provjeriti znanje.
  • Bilo je malo teško. To se može vidjeti u prethodnom zadatku. 12 zadataka mi je premalo, dovoljno mi je 24. Bilo mi je lijepo.
  • Mislim da neki zadaci nisu dovoljno objašnjeni, ali sve u svemu jako su mi se svidjeli!! Volim rješavati Dabar jer mislim da su zadatci jako domišljati! ❤ ❤ ❤
  • Hvala na igri!
  • NAPRAVITE LAKŠE ZADATKE JER MOJ KAPACITET MOZGA NIJE DOVOLJNO VELIK ZA OVAKO TEŠKE ZADATKE ❤
  • Moj prijedlog je da se za rješavanje testa vrijeme produlji.
  • Previše je zadataka za tako malo vremena. Mislim kako bi trebalo biti barem 1h vremena za rješavanje.
  • Zadaci su bili jako zabavni, na natjecanju je bilo super!
  • Svidjelo mi se i sljedeće godine ću se definitivno natjecati.
  • Natjecanje je bilo zabavno. Preporučujem svima da iskuse svoju sreću.
  • Baš sam se lijepo provela rješavajući zadatke koji su bili pomalo teški.
  • Bilo je malo previše teksta u zadatcima, ali bili su zanimljivi i zahtijevali su razmišljanje.
  • Ja sam bila jako sretna što sam igrala igricu dabar i što sam dobila pohvalnicu
  • Hvala vam puno što ste nam dali teže zadatke i što ste nas puno naučili. Hvala.
  • Želim teže zadatke! Molim.
  • Ja mislim da ne treba ništa poboljšati. Sviđa mi se sto su zadaci teški.
  • Dabar mi se svidio što sam prošao dobro. Jedva čekam sljedeći dabar!
  • Zadatci su bili cak i lakši nego prošle godine i volim to rješavat jer mi je zanimljivo.
  • …i trebali bi staviti vise vremena.
  • Natjecanje Dabar je poučan kviz koji možemo rješavati kroz igru. Bio bi još bolji s manje teksta i s bolje objašnjenim zadatcima. A za veću posjetu učenika još više nagrada. Jako je zabavan i definitivno dobar način za provoditi vrijeme.
  • Mislim da bi trebalo dodati više zadataka kako bi djeca više radila i učila.
  • Jako zabavno! Super mi je što možemo slušati a ne čitati.
  • Zadaci su bili dobri i slatki i dopalo mi se natjecanje a vrijeme mi je bilo malo pre kratko jer sam dugo razmišljala o odgovorima pa mi je vrijeme letjelo ali sve jedno je bilo dobro i zabavno.
  • Pa meni se sve svidjelo, ali mi nije toliko dobro što se ne možemo vratiti na prethodne zadatke.
  • Bilo mi je zabavno. Zadaci su jako dobri i morala sam puno razmišljati.
  • Meni je bilo super, voljela bi i druge godine ići na natjecanje.
  • Zadaci su mi bili zanimljivi i uživao sam rješavajući ih.
  • Dovoljno je savršeno čak i presavršeno.
  • Pomoglo mi je što sam mogla i poslušati pitanja. Onda sam bolje razumjela što se traži u zadatku.
  • Potrebno je više vremena. PUNO više vremena.
  • Zabavno treba malo razmišljat. Nisan imao puno bodova, ali meni je drago što sam sudjelovao.
  • Natjecanje je super, jedva čekam slijedeću godinu!

Iz ankete za učitelje:

  • Dabar je izvrsno natjecanje koje motivira i potiče učenike na logičko razmišljanje i zaključivanje te dobru zabavu kroz raznolike i izazovne zadatke.
  • Natjecanje Dabar je učenicima zanimljiviji od ostalih natjecanja jer se rješava na računalu. Natjecanje svake godine prolazi u veseloj i opuštenoj atmosferi.
  • Ove godine imam 1. razred i mojim prvašićima je ovo bio 1. Dabar. Jako su zadovoljni i rekli su da je bilo zanimljivo. Pohvaljujem zvučne zapise. Djeca su imala slušalice i sve je proteklo u najboljem redu.
  • Natjecanje je dobro osmišljeno i pohvala za mogućnost rješavanje testova od kuće.
  • Nemam prijedloge za poboljšanje jer je sasvim dobro organizirano i osmišljeno. Podržavam dostupnost rješavanja kroz tjedan dana jer svatko može odvojiti vrijeme kad mu odgovara. Pohvaljujem natjecanje za učitelje, oduševljena sam što i sama mogu sudjelovati i natjecati se kao nekad u školskim klupama. Jedino bih osobno smanjila broj zadataka za učitelje (1 do 2) ili produljila vrijeme za kojih 15-ak minuta obzirom da 3 zadatka nisam stigla ni pogledati (iako vjerujem da je bilo i onih uspješnijih koji su sve stigli). Hvala Vam na svemu i družimo se iduće godine ponovo.
  • Nemam prijedloga koji se tiču poboljšanja. Pohvalila bih organizatore. Sve upute su bile vrlo detaljne i stigle su na vrijeme. Veselimo se sljedećem Dabru.
  • Zadatke rješavam s učenicima povremeno tijekom cijele godine. Natjecanje je odlično organizirano, upute su jasne. Ponekad se pitam odakle vam strpljenja odgovarati na neka pitanja kad je sve ranije navedeno i objašnjeno. Najveći problem je početak natjecanja dok svi učenici ne pokrenu test. Pošto sudjeluju svi učenici iz razreda treba dosta vremena i strpljenja jer se javljaju teškoće kod interneta ili lozinki. Ali, zato kad svi krenu s zadacima nastupa vrijeme zatišja i odmora. Ove godine bio je problem s ispisivanjem iz e-kolegija, definitivno treba onemogućiti ispis tijekom natjecanja da se ne bi zloupotrijebila ta mogućnost
  • Natjecanje je učenicima jako zanimljivo, ali i pomalo teško. Međutim, smatram da učenike sve više treba poticati na ovakav način razmišljanja. Pohvale i nadam se da ćemo sudjelovati i dogodine.
  • Sve je bilo odlično, sustav je cijeli tjedan radio bez problema.
  • Izvanredna organizacija. Pružena pomoć kad je trebalo. Izazov je mail poslan školama, koji se ponekad “izgubi”
  • Vidimo se dogodine, nadam se u boljem ozračju i u školi.
  • Sve je bilo dobro organizirano. Nije bilo nikakvih problema sa sustavom.
  • Nemam nikakvih prijedloga. Natjecanje je bilo dobro organizirano, a zadatci primjereni dobi učenika. Vrijeme rješavanja zadataka je bilo škakljivo ali je dalo još jednu dozu napetosti i prisililo je učenike da samostalno odredi koliko vremena će posvetiti kojem zadatku. Sve pohvale na kompletnoj organizaciji!
  • Natjecanje je odlično zamišljeno, zadaci su motivirajući, na razini učenika. Smatram da je većini učenika ipak previše 12 zadataka u 40 minuta, dovoljno bi ih bilo 10. U većini je zadataka puno teksta, a nekad zadatak treba pročitati i po tri puta kako bi se razumjelo što se od učenika traži. Čitanje i razumijevanje zadatka oduzima im puno vremena pa ne stignu sve zadatke sa smislom riješiti do kraja. Nadam se da ćemo i sljedeće godine nastaviti s ovim odličnim natjecanjem. Sve pohvale organizatorima!
  • Kao i prošle godine, odlična organizacija, upute jasne i konkretne.
  • Nema zamjerke organizaciji i kreativnosti Dabra.
  • Dobrovoljno natjecanje koje svakom učeniku nude zabavu i razmišljanje.
  • Za iduće godine ćemo se potruditi uključiti veći broj učenika. (To je nama opaska )
  • Koncept natjecanja i težina zadataka su primjereni uzrastu. Problem koji se pokazuje je kratkotrajna pažnja učenika prilikom čitanja zadataka. Brzo odustaju od čitanja ako je uvod u zadatak preopširan.
  • Prošle godine su učenici rješavali Dabra kada su bili kod kuće i nije im se svidjelo. Ove godine su rješavali opet u školi i bili su zadovoljni sa svime.
  • Prijedloge za poboljšanje nemam jer je ove godine bilo sve u redu.
  • Sve obavijesti stigle su na vrijeme. Sve su upute bile jasne i nije bilo nikakvih problema. Učenicima je odlično ovo iskustvo. S takvim oblicima zadataka ne susreću se previše često, iako bi trebali.
  • Zadaci su bili zabavni i primjereni. Prijedlog za poboljšanje je pokušati zadatke staviti svaki na svoju stranicu. Učenici su rješavali zadatke na školskim tabletima pa su morali “listati”, a tako su pritiskali rješenja koja nisu bila dobra. Bilo bi puno bolje da je jedan zadatak na na svojoj stranici i da se u isto vrijeme vide ponuđeni odgovori zajedno sa zadatkom.
  • Oduševljena i dalje! Svaka vam čast!
  • Dabar je svake godine sve bolji i bolji.
  • Pohvale organizatorima.
  • Pohvale za organizaciju. Učenici se jako vesele natjecanju Dabar. Vidimo se i iduće godine.
  • Zadovoljna sam organizacijom, komunikacija s organizatorima je dobro, tako da nemam nekih korisnih i konstruktivnih prijedloga.
  • Svake godine imamo sve manje problema i kod prijavljivanja kao i s rješavanjem ispita. Tako da samo pohvale za organizatore.
  • Natjecanje je odlično za djecu, a za voditelje vrlo jednostavno za organozirati i objasniti drugim učiteljima upute. Sve su upute jasno napisane. Vidimo se sljedeće godine.
  • Odlično natjecanje, djeca i roditelji zadovoljni.
  • Sviđa mi se organizacija samog natjecanja, sve je transparentno. Mi u školama trebamo motivirati učenike i popularizirati natjecanje iz računalnog razmišljanja.
  • Kod nas to uspijeva jer od od prvog Dabra s jednom učenicom, drugog na kojem nismo sudjelovali, uhvatili smo Dabrove 6. put. Uvijek ima učenika među 10% najbolljih i to nas posebno veseli. Spremamo se za Dabar 2022.
  • Sve je u redu i milim da je dostiglo jednu zavisnu razinu natjecanja.
  • Ovo je jedno od najzanimljivijih natjecanja koja poznajem. Od prvog razreda djeci u rad povremeno uključujem koji zadatak iz Dabra, predstavim im takve zadatke kao igrice koje razvijaju mišljenje, rad mozga i zbog toga postajemo mali mozgalići. Zadatci su kao i natjecanje izvrsni, samo tako nastavite.
  • S mog stajališta je sve bilo i prošlo u najboljem redu.
  • Pohvaljujem cijelu organizaciju i zahvaljujem što nam ovo omogućujete!
  • S veseljem sudjelujem u koordinaciji natjecanjem u školi. Upute su jasne i pravovremene tako da ih s lakoćom prenosim učiteljima i učenicima. Nastavite tako i dalje.
  • Natjecanje se održalo na solidnom nivou, kao i svake godine. Sviđa mi se konkretno mogućnost pristupa testu u bilo koje vrijeme, pa se time smanjiva napetost i provoditelja i djece.
  • Nemam nikakve zamjerke, samo riječi hvale za ovo iskustvo koje smo pružili našim učenicima. Samo tako nastavite!
  • Poštovani, natjecanje je prošlo u najboljem redu. Nismo imali nikakvih problema. Učenici su rješavali zadatke prema svojim mogućnostima i brzinom koja je njima najbolje odgovarala. Iako su mi se učenici žalili da im je prekratak vremenski period za rješavanju.
  • Smatram da bi bilo bolje ako bi se učenici na kraju testa mogli vratiti i provjeriti sve odgovore (povratak na sva pitanja) i eventualno popraviti neki (promijeniti) ukoliko im se učini da je pogrešan.
  • Pohvaljujem mogućnost rješavanja testa i od kuće te što ste produljili razdoblje prijave. Ono što bi nam još pomoglo jest kada bismo imali uvid u popis učenika iz naše škole koji su prijavljeni za natjecanje.
  • Sve radi ko “urica”.
  • Opetovano su žalbe učenika usmjerene na nemogućnost povrata na prethodna pitanja.
  • Sve ste bolji i bolji , iz godine u godinu i samo tako naprijed . Sve pohvale organizacijskom odboru. Srdačan pozdrav svima i vidimo se i u jesen 2022.
  • Zahvaljujem svim organizatorima natjecanja jer znam kako treba uložiti puno vremena i truda u organizaciju. Jedini prijedlog poboljšanja je da se nekako omogući učenicima koje sustav izbaci da mogu nastaviti test gdje su stali.
  • Više dostupnih zadataka za vježbanje
  • Budući da nam je prva godina sudjelovanja, nemam nikakvih prijedloga poboljšanja. Sve je bilo jasno objašnjeno, a zadatci učenicima zanimljivi.
  • Smatram da je sve bilo u redu, i što se samih prijava i uputa tiče i što se tiče zadataka za vježbu.
  • Neka pitanja nisu najjasnije postavljena. Voditi o tome računa.
  • S obzirom da nam je ovo bilo prvo sudjelovanje na natjecanju, jako sam zadovoljna s organizacijom, i zbilja se sve s lakoćom može odraditi. Sve pohvale!
  • Smanjiti i pojednostavniti zadatke za učenike prvog razreda. Voditi računa o tome da nisu čitači na početku prvog razreda.
  • I sama sam prvi put sudjelovala kao organizator u školi. Ja sam oduševljena jednostavnošću prijave i provođenja natjecanja. Zasad ne bih ništa mijenjala.
  • Veseli me spoznaja o povećanju broja zainteresiranih učenika naše škole u sve više kategorija natjecanja. Učenici svake godine postižu sve bolje rezultate što je također jedan značajan napredak za njih i našu školu. Posebno me vesele učenici koji su prvi put sudjelovali i ostvarili izvrstan rezultat. Hvala organizatorima natjecanja u promicanju računalnog razmišljanje, razvijanju natjecateljskog duha te unapređenju digitalnih vještina učenika! Veselimo se novom izazovu!
  • Ovo mi je prva godina da sam sudjelovala na ovakvom natjecanju i jako mi se svidio sam koncept. U svakom trenutku mogli smo kontaktirati voditelje projekta/natjecanja, a oni su bili na usluzi svakome. Zadaci su zanimljivi (kako za učenike, tako i za učitelje) te je to jako dobar način na koji se može razvijati kritičko razmišljanje. Hvalevrijedno natjecanje! Samo tako nastavite
  • Smatram da zadaci za 1. i 2. razred ne bi trebali biti isti nego da bi 1. razred trebao imati jednostavnije zadatke primjerene njihovim sposobnostima. Promatrajući učenike prvih razreda tijekom rješavanja zadatka po njihovim licima se moglo vidjeti da su im ti zadaci teški bez obzira što su sami poslušali snimku koja objašnjava kako treba riješiti zadatak i dalje im nije bio jasan zadatak stoga sam morala kod svakog učenika za svaki zadatak posebno objašnjavati. I sami su mi rekli da im je bilo teško rješavati. Pogotovo jer neki učenici još ne znaju ni zbrajati, a bilo je takvih zadataka gdje moraju prebrojati krugove.
  • Smatram da je natjecanje Dabar odlično iskustvo za učenike. Jednostavno je pristupiti natjecanju i od doma, učenici su se odlično snašli.
  • Moj komentar: jako mi se sviđa što se moji učenici nađu u situaciji koja za njih nije uobičajena i što se stavljaju u poziciju u kojoj moraju samostalno razmišljati i uspoređivati…
  • Sve je bilo zaista dobro i ovo je jedno od natjecanja kojem učenici pristupaju s veseljem.
  • Sustav radi odlično.
  • Odlična ste ekipa! Hvala na svemu što radite za nas! ❤
  • Strah me je bio kako će sve proći budući učenici rješavaju ispit od kuće. Drago mi je da smo se prijavili i nadam se da ćemo nagodinu imati više natjecatelja. Posebnih prijedloga za poboljšanje nemam. Sve je dobro prošlo.
  • Sve je za 5! Organizacija profesionalna!
  • Osobno bih stavila vise vremena za rješavanje testa. Mrvicu je prekratko da bi učenici s razumijevanjem pročitali i riješili 12 zadataka u 40 minuta. 60 minuta bi bilo realno.
  • Inače, svaka pohvala organizatorima!! Uživali su i učenici, ali i učitelji u Dabroučitelju!
  • Učenici gube volju za rješavanjem zadataka gdje ima puno teksta za čitanje. Možda da se ubuduće vodi računa o tome i smanji količina teksta.
  • S obzirom da je i meni ovo prvi put nisam bila sigurna kako će sve izgledati pa sam bila malo nervozna, ali sve je prošlo odlično! Stvarno vam je organizacija na nivou, od prijave škola, suorganizatora, daljnje komunikacije, upisa učenika… stvarno ste sve vodili kako treba. Mi smo prisustvovali samo MiliDabru (4.razred) i super mi je što je bilo i lakših i težih zadataka te su učenici jako bili ponosni što su uspijevali rješavati. Mislim, da su svi bili teški da bi im pala motivacija ovako mislim da će se i slijedeće godine sigurno prijaviti. Samo ovako naprijed. Nestrpljivo čekamo listu te Dabra 2022. Od sada pa nadalje ćemo se družiti 😀
  • Natjecanje Dabar je pravo osvježenje i uživancija u odnosu na druga natjecanja. I učenici i nastavnici su zadovoljni i pristupaju natjecanju bez stresa.
  • Razdijeliti kategorije po razredima, ne sviđa mi se grupiranje po dva razreda u jednu kategoriju.
  • Nemam neki poseban prijedlog. Za prvu godinu pristupa natjecanju sam relativno zadovoljna. Druge godine ćemo uvesti slušalice da olakšamo rješavanje.
  • Natjecanje je ostvarilo sva moja očekivanja. Učenici su skoncentrirani, trude se, promišljaju i daju sve od sebe. Hvala svim organizatorima na suradnji i želim vam i dalje puno uspjeha u radu.
  • Prvi puta sam sudjelovala na ovom natjecanju. Jako sam zadovoljna organizacijom. Prijava prije natjecanja je protekla bez poteškoća, a nastavni sadržaj s mozgalicama je bio odlična priprema za natjecanje uz zadatke s prethodnih natjecanja. Odlično iskustvo i veselim se sljedećem natjecanju. Jedino bih malo ozbiljnije shvatila natjecanje nas učitelja, rješavala sam ga “brzinski u hodu” . Sad znam da cu sljedeći puta osigurati dobre uvjete za rješavanje zadataka. Uvjerena sam da dobrom motivacijom možemo stvoriti generacije učenika koje neće imati strah od natjecanja. Cilj mi je da svake godine natjecanju pristupi sto veći broj učenika. Hvala na svemu!
  • S obzirom na vrlo dobre rezultate svojih učenika ove godine (4. r. OŠ), a sama još nisam stigla pogledati zadatke… smatram da je stupanj složenosti zadataka za dob učenika bila optimalna jer su svi uspjeli u zadanom roku pročitati zadatke, promisliti i, relativno uspješno, riješiti zadatke. Jako mi je važno da učenici koji su motivirani ostvare uspjeh koji im neće ostaviti ˝gorak okus u ustima˝.
  • Treba pojednostavniti pristup za mlađe učenike, previše koraka.
  • Sve je bilo super, ne treba ništa mijenjati. Samo se nadam da će nagodinu svi učenici biti u školi tijekom natjecanja, ali to je stvar na koju vi kao organizatori ne možete utjecati. Sve pohvale!
  • Zadatci su izvrsni, izazovni. Kao opasku mogu jedino reći da su tekstovi malo predugački, no učenici imaju mogućnost nekoliko puta poslušati zadatak pa je to u redu.
  • Tehnički sve bilo savršeno.
  • Moj je prijedlog ili smanjiti broj zadataka ili dati malo vise vremena.
  • Osim već rečenog, jako sam zadovoljna natjecanjem.
  • Za samu pripremu natjecanja nije potrebno puno vremena, a učenici se zaista zabave i razvijaju svoje logičko razmišljanje.
  • Drago mi je što su se uključili i učenici koji inače nisu vrsni matematičari i informatičari, ali su u rješavanju ovih zadataka ipak uspješni.
  • Ovo je prvi puta da se natjecanje održalo u našoj školi, ali zasigurno ne i zadnji put. Učenici već jedva čekaju sljedeću godinu. Pohvala organizaciji!
  • Vrlo kvalitetna organizacija natjecanja. Zadaci su odlični: zanimljivi i inspirativni. Samo ostanite tako dobri. Sve pohvale!!!

Voditeljica natjecanja Dabar
Lidija Kralj

Koordinatorica natjecanja Dabar
Darija Dasović
Kontakt e-mail adresa: dabar@ucitelji.hr

Programski odbor natjecanja Dabar 2021
Darija Dasović, Sanja Pavlović Šijanović, Kristina Slišurić, Ela Veža, Gordana Sokol, Vesna Tomić, Darko Rakić

Organizacijski odbor natjecanja Dabar 2021
Jelena Nakić, Lada Maleš, Mateo Ćavar, Barbara Knežević, Anica Leventić, Daniela Usmiani, Renata Pintar, Maristela Rubić, Tatjana Stranjak, Tanja Oreški, Valentina Blašković, Vesna Majdandžić, Blaženka Knežević, Marica Jurec, Natalija Stjepanek, Mirela Radošević, Sanda Šutalo, Nikolina Bubica, Valentina Pajdaković, Alma Šuto, Loredana Zima Krnelić, Maja Jurić-Babaja, Ines Kniewald, Tomislav Leček, Gordana Lohajner

Hvala svima što ste prihvatili izazov!

clip_image002[5]

Vidimo se i sljedeće godine, zar ne? ☺

Dabroučitelj i Dabrostudent 2021

darija_dasovic

Darija Dasović

Od 2. do 7. studenoga 2021. godine održano je drugo natjimageecanje Dabar za učitelje i prvo natjecanje Dabar za studente.

Natjecanje Dabar za učitelje i studente organizirala je udruga Suradnici u učenju i nastavna baza na Filozofskom fakultetu u Splitu, odsjek Učiteljski studij.

Svi sudionici susreli su se s 12 izazovnih zadataka koje su napisali stručnjaci iz 50ak zemalja a prilagođeni su za rješavanje u CARNET-ovom sustavu mooc.carnet.hr.

Ovim natjecanjem željeli smo učiteljima i budućim učiteljima približiti dabrozadatke i pripremiti ih za organizaciju natjecanja Dabar za učenike. image

Na natjecanju je sudjelovalo 439 učitelja i 73 studenata

Rezultate i povratne informacije sudionika natjecanja možete pogledati na sljedećim poveznicama:

Vidimo se i sljedeće godine, zar ne?