Projekt: Ovisnosti u Osnovnoj školi Luka

marija_raguz

Marija Raguž

U sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti od 15. studenog do 15. prosinca učenici sedmih imagerazreda naše škole dobili su zadatak da prikažu prigodnim plakatom svoju poruku i vlastitim sloganom svoj stav o posljedicama zlouporabe, alkohola, droge i nikotina. Na satu u okviru teme Biološko djelovanje tvari učenicama sam podijelila prikladan edukativni materijal i zamolila ih da odgovore na pitanja vezana uz razloge zašto mladi posežu za sredstvima koji mijenjaju funkcioniranje mozga i imageposljedicama koje to ima za mladu osobu i njenu obitelj. Učenici su s velikim zanimanjem proučili ponuđeni sadržaj i odgovorili na pitanja. Daljnje istraživanje i kreativni rad nastavili su kod kuće opredijelivši se za jednu temu. Nakon tjedan dana donijeli su prekrasne radove i svoje stavove.

Učenici su izlagali teme i prezentirali radove u skupinama, prema temi koju su obradili. Pozorno su slušali izlaganje svake skupine, postavljali pitanja jedni drugima i strpljivo odgovarali. Svi su čuli problematiku svihimage navedenih ovisnosti. Svi zajedno smo puno novog čuli i naučili. Za vrijeme izlaganja na nastavu je pozvana socijalna pedagoginja gospođa Mirjana Rišavi, kako bi podržala i pratila izlaganja učenika. Teško je izabrati najbolje plakate i najbolje slogane, dječja mašta nema kraja, ali zajednički stav svih je „ Nikotin, alkohol, droga, mi možemo bolje od toga“. Mi učitelji koju god struku poučavali imageprimarno u školi, moramo uvijek odgajati za vrednote i utjecati na formiranje stavova naših učenika, te ih na taj način štiti od rizičnih oblika ponašanja. Najbolje radove poslali smo na natječaj Zavoda za javno zdravstvo doktor Andrija Štampar, a od ostalih radova ukrasili smo zajedno s učiteljem likovne kulture gospodinom Ivanom Ožetski panoe u školi, gdje služe edukaciji svih koji su uključeni u život škole.

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

Seminar „Vještine i strategije podučavanja 21. stoljeća“

u Estoniji

marina_mirkovic

Marina Mirković

U okviru Erasmus+ KA2 projekta školskog partnerstva „With the Skills of the Future for a Successful Job and Life“ u Estoniji je od 9. do 13. prosinca 2019. godine održana transnacionalna aktivnost učenja, podučavanja i osposobljavanja za nastavnike „Seminar 21st century skills and teaching strategies“. Domaćin ove mobilnosti bila je Gimnazija Kanepi.

NSlika1a seminaru je sudjelovalo sveukupno 10 nastavnika uključenih u projekt iz 5 zemalja (Estonija, Slovenija, Turska, Italija i Hrvatska). Iz Hrvatske su sudjelovala tri nastavnika projektnog tima Tehničke škole u Požegi: Alen Farkaš, Marina Mirković i Tomislav Živković.

Slika 1. Sudionici seminara iz Republike Hrvatske

Prvi seminar održan je u tvrtci BCS Koolitus iz Tallinna. Teme su bile: Kritičke vještine 21. stoljeća. Generacijske i kulturne razlike.

BCS Koolitus vodeća je kompanija za obuku, upravljanje projektima i savjetovanje u Estoniji. Predavačica je bila gospođa Karmen Ruut. U predavanju su naglašene vještine učenja i inovacije – komunikacija, kreativnost, rješavanje problema i kritičko mišljenje. Pažnja je posvećena konceptu nazvanom „zlatni krug“, koji predstavlja način Slika2razumijevanja poslovanja i onoga na što ljudi reagiraju. Osmislio ga je Simon Sinek. Zlatni krug sastoji se od tri kruga (pitanja): što, kako i zašto. Bilo koja osoba ili organizacija može objasniti što radi; neki mogu objasniti kako su različiti ili bolji od drugih; ali vrlo malo može jasno objasniti zašto. Zašto se ne odnosi na novac ili dobit – to su rezultati. „Zašto“ je stvar koja inspirira nas i druge. Osnivačima startupa važno je pronaći adekvatne odgovore na ova pitanja kako bi bili uspješni.

Slika 2. Predavačica Karmen Ruut

Objašnjeno je postavljanje ciljeva prema SMART kriterijima kao i SWOT analiza koja je prisutna u svakoj tvrtki, a analizom se razmatraju sadašnje i buduće snage (strenghts), slabosti (weaknesses), prilike (opportunities) i prijetnje (threats). Kako bi poboljšali svoje vještine upravljanja vremenom, među alatima i konceptima upravljanja vremenom, koji nam stoje na raspolaganju, matrica hitno-važno jedna je od najkorisnijih.

Predstavljeno je pet generacija prema životnoj dobi u Estoniji te načini upravljanja različitim generacijama u poslovnom okruženju.

Aiki Pärle, predavačica s Estonian Entrepreneurship University of Applied Sciences (Estonsko poduzetničko sveučilište primijenjenih znanosti) iz Tallinna održala je drugi seminar. Iskusna je predavačica koja radi u visokom obrazovanju s vještinama upravljanja kvalitetom, liderstva, strateškog planiranja i organizacijskog razvoja. Teme su bile: Razvoj i inovacije u organizacijama. Estonska priča o uspjehu.

Zanimljivo je bilo predavanje o potrebi razvoja škole kao brenda kako bi bila konkurentna u natjecanju izbora škole kod budućih učenika. Djelatnici škole moraju stvoriti snažan brend koji će biti utjecajan i učinkovit. Kada zajednica, obitelji i škola rade zajedno na podršci učenju, istraživanja pokazuju da djeca imaju tendenciju da se u školi puno bolje snalaze.

Da biste stvorili to jedinstvo, sa svima koji rade na istom cilju (učenje uz nadu da razvijamo ljubav prema cjeloživotnom učenju), morate pozvSlika3ati druge da vjeruju i poistovjećuju se s vašim brendom. Škola i njeni uspjesi, duh, suradnja dobrih ljudi moraju biti vidljivi svima. Želite da se vaša zajednica ponosi i podržava vašu školu, a ujedno želite privući elitne učitelje i osoblje. Brendiranje može pomoći da se to i dogodi. Uspješan brend škole je razlog zbog koje će učenici izabrati upravo nju.

Slika 3. Predavačica Aiki Pärle

Iako je Estonija s milijun i 300 tisuća stanovnika jedna od najmanjih zemalja Europske unije, ova nekadašnja sovjetska republika pretvorila se u tehnološkog lidera današnjice. Sve je u Estoniji prilagođeno razvoju novih ideja. Koliko je Estonija bitna na svjetskoj računalnoj sceni, govori i podatak kako je upravo tamo razvijen Skype. U estonijskim startup tvrtkama nastali su i PlayTech ili TransferWise, sustav za prijenos novca.

Estonija je danas jedina zemlja svijeta u kojoj je zakonom zajamčen (i osiguran) besplatni brzi internet svim njezinim stanovnicima. Ovu pogodnost Estonci jako dobro koriste pa je gotovo cijela država online. Osobna iskaznica je digitalna, a pri izborima, bili oni za vijeće mjesnih odbora, parlament ili predsjednika države, Estonci ne odlaze na birališta, već svoj glas daju s računala.

Treći seminar održale su predavačice Anu Sarv i Airi Nülo sa Sveučilišta u Tartu. Tema je bila Poboljšanje prijenosnih vještina i podrška aktivnom učenju.

Prijenosne vještine su vještine koje su relevantne i korisne u različitim područjima života: društvenom životu, profesionalnom i u školi. To su opće vještine koje se mogu prenijeti između radnih mjesta, odjela i industrije (otuda i naziv).

Poslodavci često cijene ove vještine jer se mogu koristiti na razne načine na radnom mjestu. Prijenosne vještine su one koje razvijate tijekom napredovanja kroz zaposlenje, obrazovanje ili usavršavanje. Komunikacija, rješavanje problema i timski rad primjeri su prijenosnih vještina koje možete koristiti u bilo kojoj zaposlenoj ulozi, vašem obrazovanju ili stručnom osposobljavanju. Važno je naglasiti svoje prijenosne vještine u svim dokumentima prijave i tijekom razgovora za novi posao. Ove vještine mogu uvelike uvjeriti potencijalnog poslodavca da ste savršeno uklopljeni u njihovu tvrtku, čak i ako nemate nužno iskustvo. Prijenosne vještine su alat koji ćete vam biti potreban u prilagodbi bilo kojem novom poslu.

Slika4Među deset najvažnijih prijenosnih vještina su: poslovna strategija, vođenje i upravljanje timom, rješavanje problema, sposobnost timskog rada, analiza podataka, komunikacijske vještine, upravljanje vremenom, radna etika, komercijalna svijest te slušanje i pružanje povratnih informacija.

Slika 4. Predavačice Anu Sarv i Airi Nülo sa Sveučilišta u Tartu

Na seminaru je predstavljena „obrnuta učionica“ kao mogućnost primjene novih tehnologija u nastavi radi povećanja motivacije učenika, postizanja boljih obrazovnih rezultata te osuvremenjivanja nastavnog procesa. Analizirane su brojne nastavne metode i njihova primjena u obrnutoj učionici.

Stečena iskustva i znanja sa seminara sudionici će prenijeti u svoje matične škole kroz rad s učenicima i suradnju s kolegama nastavnicima.

Sudionici mobilnosti posjetili su Centar za strukovno obrazovanje okruga Võru (VCVTC ili Võrumaa Kutsehariduskeskus). Osnovale su ga u rujnu 1999. godine dvije različite škole – Poljoprivredna tehnička škola Väimela i Industrijska tehnička škola Võru. 

Centar za strukovno obrazovanje okruga Võru međunarodno je priznat obrazovni centar u Estoniji koji pruža strukovno obrazovanje za mnoge specijalnosti uz atraktivno, inkluzivno i fleksibilno obrazovanje čije vrijednosti su: kompetentnost, fleksibilnost, empatija, sposobnost razvoja, inovacije.

Slika5Slika6
Slika 5. i 6. Posjet Centru za strukovno obrazovanje okruga Võru

U kulturološim aktivnostima sudionici mobilnosti upoznali su gradove Tallinn, Tartu i Võru.

Tallinn kao glavni grad Estonije, najstarije je i najveće gradsko središte u sjeveroistočnoj Europi. Njegovo povijesno središte na popisu je UNESCO-ve Svjetske baštine. Šetnjom njegovim ulicama uočavate tragove srednjovjekovne prošlosti.

Slika7Slika8
Slika 7. i 8. Upoznavanje Tallinna

Tartu je drugi najveći grad u Estoniji u kojem su sudionici posjetili najstarije i najpoznatije estonsko sveučilište (osnovano 1632. godine) koje je uključeno u popis najboljih visokoškolskih ustanova u svijetu. U estonskom nacionalnom muzeju odslušali su koncert, te posjetili tvrtku A. Le Coq koja je najstariji i najveći proizvođač pića u Estoniji sa zanimljivim Muzejom piva.

Slika9Slika10
Slika 9. i 10. Upoznavanje Tartua

Võru,  grad i općina u jugoistočnoj Estoniji, smješten na obali jezera Tamula, iznenadio je svojim trgom te uz snijeg i pahulje pružio zimsku čaroliju Estonije.

Susret je završio s posjetom i razgovorom s gradonačelnicom Kanepia, gospođom Piret Rammul. Općina u jugoistočnoj Estoniji s oko 5000 stSlika11anovnika ima zanimljivu zastavu – glasanjem putem interneta usvojen je list kanabisa kao amblem. Kanep znači kanabis na estonskom jeziku, a list je, prema lokalnoj legendi, korišten kao simbol ovog područja najmanje 150 godina. Kanepi se brine za svoje učenike u školi besplatnim obrocima i udžbenicima.

Slika 11. Susret s gradonačelnicom Kanepija

Mobilnost u Estoniji sufinancirana je sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Slika12Projekt „With the Skills of the Future for a Successful Job and Life“ traje dvije školske godine. Koordinator projekta je Kanepi Gümnaasium iz Estonije. Slijedeća mobilnost za učenike i nastavnike održati će se u travnju 2020. godine, a domaćin mobilnosti biti će Tehnička škola u Požegi.

Slika 12. Sudionici seminara u Estoniji

Objavljeno u Seminari

Mladi „basnopisci“

melanija_zavec

Melanija Zavec

Sažetak

Bez obzira na dugogodišnje poučavanje i iskustvo učitelj mora pri poučavanju koristiti moderne načine učenja. Ako želiš biti dobar učitelj, moraš ići ukorak s vremenom. Jedna između oblik modernog poučavanja je suradničko učenje. Pri tom načinu učenja su učenici veoma aktivni, međusobno komuniciraju, se dogovaraju i zajedno sastavljaju priču, pjesmu, doživljaj i druge stvari. U ovom ću vam članku predstaviti primjer, na koji će učenici skladati izvorne basne, uzimajući u obzir karakteristike basne (na primjer moralnu doktrinu). Pri tome ima svaki u grupi svoju nalogu, koju mora napraviti, da grupa postiže zastavljen cilj. Učenikom je ta način rada popularan, zato ga koristim, kad je to moguće.

Ključne riječi: suradničko učenje, basna, upute za stvaranje u grupi, pisanje izvorne basne.

Uvod

Kad smo učili o basne i čitali različite primjere, su učenici bili oduševljeni. Zavoljeli su basne jer su kratke i u njima nastupaju životinje. Izabrala sam suradnički način, u kojem će se učenici isprobati kao »basnopisci«. Sami će se dogovorit o sadržaju i koje životinje, bilje ili stvari, možda i ljudi, će nastupiti u basni. Pisat će basne u obliku pjesme ili priče, onda će svima u razredu pročitati, što su napravili. Zatim će napraviti analizu suradničkog rada i onoga, što su učinili i što su naučili.

Teorijska osnova

Suradničko učenje

Svaki učenik ima svoju nalogu, koju mora napraviti i odgovoran je za svoj dio. U zadatku daju sve od sebe. Samo na taj način mogu postići zajednički cilj i najbolji rezultat. Pri radu su aktivni svi članovi, koji se međusobno pomažu, daju savjete, podržavaju jedni druge, ohrabruju i ovise jedni o drugima. Svaki je član odgovoran za uspjeh grupe. Pri radu je potrebno međusobno poštovanje, slušajući jedno drugo i uvažavanje ideja drugih članova.

Na kraju učenici ocjenjuju svoj rad i rade analizu. U suradničkom radu učenici stječu nova znanja. Učitelj opaža suradnju učenika i pomogne samo tada, kada je to potrebno.

Pažnja učitelja usmjerena je na planiranje, upravljanje i provođenje nastavnog sata.(Peklaj, 2001.)

Basna

je književni žanr, u kojem su glavni likovi životinje, stvari ili bilje, koje se ponašaju poput ljudi. Ponekad nastupaju također ljudi. Životinje imaju tipične osobine (lukava lisica …). Basne su jednostavne i kratke i često sadrže razgovor. Na zabavan način uz pomoć književnih likova opisuju ljudske greške. Basne nas uče i ilustriraju kakvu životnu istinu, mudrost ili moralnu doktrinu. Doktrine se obično nalaze na početku ili na kraju basne.

Mogu se pisati u obliku pjesme ili priče. Ovaj žanr je prisutan svugdje u svijetu, a došao je iz Indije. Najpoznatiji basnopisac je Ezop iz Grčke, koji je bio ostalim basnopiscem uzor.(Kmecl, 1977.)

Nastavni sat

Učenici pitaju učitelja karakteristike basne. Učitelj odgovara na pitanja pogrešno (namjerno), a učenici moraju njegove odgovore ispraviti.

Zatim učenici nekim životinjama pripisuju određene osobine. Razmišljaju o tome, može li se čovjek naći sličnog karaktera (spor kao puž, uplašen poput zeca …).

Učenici će sastavljati različite tekstove i tako proširiti svoje znanje o basni.

Učenike dijelim na heterogene grupe prema njihovim sposobnostima i osobnim karakteristikama. Tada njima dodijelim upute za rad. Tri grupe čine izvornu basnu, a jedna grupa piše detaljnu obnovu basne Vuk i janje. Svi moraju paziti, da imaju u svom radu karakteristike basne.

Učenici si podijele uloge u grupi: vođa, drugi član, treći član, četvrti član, izvjestitelj. Učitelj prati rad, stimulira učenice i savjetuje, kad je potrebno. Svaka grupa dobiva tablete i prije sastavljanja pročita tri basne ovdje. To će im olakšati sastavljanje izvorne basne.

Upute za stvaranje u grupi

1. grupa

Napišite detaljno obnovu basne Vuk i janje. Možete si pomoči s čitanko. Basnu također ilustrirajte. Nakon toga pročitajte još koju basnu sa pomoću tableta na web stranici.

Slika 1.2. grupa

Napišite izvornu basnu pomoću odabranog crteža i nauke. U obzir uzmite karakteristike basne. Moralna doktrina, koju stavite u basnu, se glasi: Kad mačke nisu kod kuće, miševi plešu.

Slika 1. Miševi se zabavljaju
Izvor slike

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Prvi odlomak ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći stav) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.


3. grupa

Napišite izvornu basnu z moralno doktrino. Dodajte neku tipičnu karakteristiku odabrane životinje (na primjer plašljivost).

  1. Prvo napišite naslov basne. Dogovorite se o sadržaju priče. Svaki u grupi piše jedan stav. Prvi stav ili početak piše voditelj, glavni dio (drugi i treći odlomak) pišu drugi i treći član. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

4. grupa

Napišite basnu u obliku pjesme. Moralnu doktrinu birate sami, a neka stoji na kraju pjesme.

  1. Treba raditi na ovaj način, da svaki član grupe piše jedan kit pjesme. Prvi kit piše voditelj, slijede drugi i treći član grupe. Zaključak piše četvrti u grupi.
  2. Zatim zajedno pročitajte tekst i raspravite o sadržaju. Pregledajte relevantnost sadržaja, originalnost, karakteristike basne i jezičnu točnost. Ispravite ono, što je potrebno.
  3. Izvjestitelj pročita, što ste napravili.

Sastavljanje izvorne basne

Učenici počinju sa suradničkim radom. Moraju slijediti upute. Prvo pišu na papir, kasnije u bilježnicu. Svaki učenik je odgovoran za svoj dio basne.

Učenike aktivno pratim pri radu. Ako je potrebno, pomognem i usmjeravam. Tko želi, ilustrira basnu.

Učenici ili izvjestitelj se pripreme na prezentaciju. Nakon toga slijedi čitanje basne. U basni potražimo moralnu doktrinu, objasnimo njenu poruku i druge karakteristike.

Slika 2.Slika 3.
Slika 2. Sadržaj basne Vuk i janje      Slika 3. Basna u obliku priče

Slika 4.Slika 4. Basna u obliku pjesme

Učenici najprije sami napravu analizu svog rada, onda učitelj vodi raspravu i postavlja pitanja. Učenike pohvaljujem za njihov rad. Slijedi razgovor: kakve su prednosti ili slabosti suradničkog učenja, kakve probleme ste imali pri radu, što ste naučili, dali biste mogli nešto promijeniti, što bi promijenili, da bi bila vaša basna još bolja, što bi uradili, da bi sudjelovali još bolje.

Zaključak

U grupi učenici veoma vole sudjelovati, imaju više interesa za učenje i rad, dobivaju nova znanja, su uspješni jedni i drugi (manje uspješni). Drug drugom pomažu, bolje surađuju i više su povezani. Nastavit ću s ovim načinom rada, jer vidim, da su učenici više uključeni i rade više nego inače.

Literatura

  1. Peklaj, C. (2001), Sodelovalno učenje ali kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.
  2. Kmecl, M. (1977): Mala literarna teorija, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
  3. Golob, B., Honzak, M., Medved Udovič, V., Mohor, M., Saksida, I. (2012), Berilo 7, Sreča se mi v pesmi smeje, MKZ, Ljubljana.
  4. https://sl.wikisource.org/wiki/Slovenske_basni_in_živalske_pravljice (3. 11. 2019).

Fotografije: vlastiti izvor

Objavljeno u Uncategorized | Označeno sa , , , ,

Učenje u pokretu

renata_sesel

Renata Sešel

Sažetak

U prilogu predstavljam nekoliko primjera učenja u pokretu, koje često uključujem tijekom školske godine. Također predstavljam različite metode kojima kod učenika razvijam motivaciju, koncentraciju i međusobne odnose.

Za uključivanje tjelesnih aktivnosti odlučila sam na temelju podosta pročitane literature o važnosti kretanja za pamćenje. Pritom me vodila glavna ideja da se djeca u toj dobi još uvijek vole igrati. Pokret uvodim prilikom usvajanja novog gradiva, ponavljanja i utvrđivanja.

Dan u školi započinjem i završavam aktivnostima opuštanja. Uključujem ih i u vrijeme prije ocjenjivanja ili u trenucima kada osjećam da kod učenika pada motivacija ili koncentracija.

Ključne riječi: koncentracija, motivacija, učenje i pokret.

Učenje u pokretu

U prošloj školskoj godini u poduci veći sam naglasak namijenila učenju u pokretu. Nastavno gradivo povezala sam sa sportom i stvaralačkim kretanjem u učionici ili dvorani. Učenici su tako utvrđivali i produbljivali svoje znanje uz pokret i rješavanje zadataka, pritom su se opustili te razgibali. Primijetila sam da su djeca pri radu bila opuštenija i veselija, pa je i rad u grupama protekao u ugodnoj atmosferi.

Moram priznati da sam u početku bila zabrinuta kako će djeca prihvatiti takav način učenja i hoće li igru uopće shvatiti ozbiljno. Bojala sam se da će rasplinuti svrha kojom sam uvela neku tjelesnu aktivnost, no strah je bio u potpunosti suvišan. Već nakon prvih tjelesnih aktivnosti utvrdila sam da djeca uživaju u igri, pokretu i pritom nesvjesno uče. Naposljetku sam došla do zaključka da sam uvođenjem zadatka koji zahtijevaju pokret lakše ostvarivala zadane ciljeve.

1. Primjeri dobre prakse

Odabrala sam nekoliko aktivnosti u kojima su moji učenici najviše uživali.

1.1. Matematika u dvorani

Korelacija matematika i sport

Odradila sam sat matematike u dvorani gdje smo rješavali matematičke probleme uz pokret. Prvo smo trčali i razvrstavali račune koji su bili napisani na kuglicama. Zatim su se razgibali na način da su izračunali račun na kartončiću. U dvorani su otrčali do rezultata uz koji je bila slika gimnastičke vježbe. Gimnastičku vježbu učenik je izvodio toliko puta koliko je iznosio rezultat njegovog računa. Uslijedio je rad na postajama, gdje su uz računanje igrali košarku, nogomet, rušili čunjeve, bacali obruče i skakali iz obruča u obruč.

1.2. Pisanje živim slovima

Korelacija slovenski i sport

Učenici su uz usvajanje velikih tiskanih slova izmišljali pokrete za pojedino slovo. Kada su upoznali sva velika tiskana slova, riječi su pisali pokretima. Jedan od učenika  pokretima je pisao riječ, a ostali učenici su čitali ili pisali. Tu smo aktivnost također izveli prije pisanja diktata, kako bi učenici upoznali tekst u pokretu i vizualno.

1.3. Čitanje slogova i prvih riječi pri sviranju štapićima

Korelacija slovenski i glazbena umjetnost

Po razredu sam rasporedila kartončiće sa slogovima. Učenici su šetali po razredu i od slogova sastavili svoju riječ. Riječi su posložili na stolove te ih pročitali uz pomoć štapića. Zatim su se kretali po razredu i čitali riječi drugih školaraca.

2. Aktivnosti opuštanja

Za motivaciju, koncentraciju, opuštanje i razvijanje međusobnih odnosa koristim razne poznate metode koje prilagođavam djetetovom razvojnom stadiju. Kod pojedine metode s učenicima vježbe počinjem izvoditi postepeno, već od prvog razreda nadalje. Na početku godine napravimo raspored.

2.1. Ponedjeljak je dan za ples i pjevanje

Ponedjeljak ujutro započinjemo plesom. Kroz ples djeca pokazuju što doživljavaju i kako se osjećaju. Plesom probudimo tijelo i um i na taj se način pripremimo za prvi dan u tjednu. Dan završavamo pjevajući uz gitaru i tako se pozdravljamo.

2.2. Utorak je dan za vježbanje

U utorak iskorištavamo slobodnu dvoranu u kojoj se probudimo tijekom izvođenja sportskih vježbi. Kretanje uz glazbu uvrštavamo i u odmore.

2.3. Srijeda je dan za jogu

Učenici korak po korak uče prve principe joge. Joga djeluje na cijeli organizam i zato je pogodna za sve dječje uzraste. Odgovara različitim motoričkim sposobnostima djece. Povećava snagu i gipkost te poboljšava koordinaciju i držanje. Također povećava sposobnost fokusiranja. Tijekom vježbanja djeca su usmjerena na položaje – asane, na disanje i na osjećaje u tijelu. U našem sve stresnijem i bučnijem okruženju, joga im pomaže da se opuste, saberu i umire. Jogu koristim i prije ocjenjivanja znanja.

2.4. Četvrtak je dan za teretanu Brain gym

Učenici vježbaju na način da naizmjence aktiviraju različite dijelove mozga. Uvijek započnemo s ispijanjem tri gutljaja vode. Zatim izvodimo vježbe Brain gym, kojima pokušavamo uravnotežiti mozak i lijepo ga opustiti te pripremiti za učenje.

2.5. Petak je dan za usredotočenu svjesnost

Tjedan završavamo uz usredotočenu svjesnost. Ona nas uči usmjeravati našu pažnju na trenutno iskustvo u danom trenutku, a pritom smo svjesni svojih misli, tjelesnih osjećaja i vanjskih događaja. Među važnije vještine, koje učenici stječu vježbanjem, spadaju upravljanje vlastitim emocijama, učenje kako biti sabran i kako se odazvati u neugodnim situacijama, poboljšavanje komunikacijskih vještina i suosjećanja.

3. Zaključak

Došla sam do zaključka da kretanjem djecu možemo na odličan način napuniti energijom ili ih motivirati za rad. Osim toga, to je i dobar način da im pomognemo pri smirivanju i usredotočenosti. Uz sudjelovanje u izvedbi tjelesnih aktivnosti samu sebe također punim energijom i moram priznati da u tome izuzetno uživam.

Učenje i kretanje mogu se uspješno koristiti ne samo u razredu, već i kod kuće s obitelji. Zato te aktivnosti predstavljam i roditeljima, nadajući se da će iskoristiti prednosti takvog načina učenja.

4. Literatura

  1. Kavčič, RA, (2005), Učenje matematike u pokretu, Priručnik tjelesnih aktivnosti za učenje i poduku matematike u 2. razredu devetogodišnje škole, Ljubljana, Bravo
  2. Martina Jenko Mavrič, Ljubljana. Preuzeto s internetske stranice 16.08.2019., https://aletheia.si/senzorno-gibanje-2/
  3. Internetska stranica MATH & POKRET, Ithaca, NY 14850
  4. Gordana Schmidt, Joga za školsku djecu, Ljubljana 2009.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , ,

Sat kodiranja HoC2019

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

U razdoblju između 9. i 13. prosinca u Gimnaziji Vukovar održano je niz radionica Slika1 - HoC2019 - radna atmosferapovodom globalnog događanja poznatog pod nazivom „Sat kodiranja“ (Hour of Code).

Jedna od aktivnosti bila je izrada računalne igre pomoću GameMaker softverske platforma orijentirane na stvaranje 2D igara i ostalih grafičkih aplikacija razvijena od strane YOYO Games-a. GameMaker omogućuje lako kreiranje i razvijanje vlastite ideje i projekata i bez prethodnih programerskih predznanja, prakticirajući jednostavnu metodu „Drag and drop“ odnosno „ Povuci i postavi“ koja omogućava kreatoru igre da intuitivno i vizualno organizira i postavi ikone na zaslonu, koje će putem niza funkcija i logičkih uvjeta izvršavati određene radnje. Kako se Sat kodiranja održava u predblagdansko vrijeme, tako je i sadržaj igara trebao sadržavati blagdanski ugođaj. Ova aktivnost pokazala se prilično učinkovita u svrhu učenja osnovnih programerskih koncepata a učenici su uz visoku razinu zainteresiranosti i angažmana, proširivali svoja znanja ne samo iz područja programiranja i računalnog razmišljanja već i iz područja umjetnosti, dizajna i obrade fotografija.

Budući je sama ideja Sata kodiranja potaknuti djecu, mlade i sve zainteresirane da se upoznaju sa svijetom programiranja, izvrsno su nam poslužili motivacijski video isječci poznatih osoba poput Bill Gatesa, Malale, Rosaria Dawsona, Lise Loeb, Susan Wojcicki…koji progovaraju o kreativnosti (What is Creativity?), o onome što većina škola ne uči (What Most Schools Don’t Teach), te o demistifikaciji programiranja (The Hour of Code is Here). Sat kodiranja je hvalevrijedan projekt kojim se kod mladih podiže razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama te se potiču vještine potrebne za poslove 21. stoljeća.

Na stranici https://hourofcode.com/hr/learn pronašli smo niz zanimljivih tutorijala i isprobali ih te se na taj način pridružili milijunima učenika i nastavnika u preko 180 zemalja kako bi promovirali i popularizirali područje programiranja. Ove godine izabrali smo tutorijale: Intro to App Lab za izradu vlastite aplikacije u Slika2 -sat kodiranja - rad uz tutorijalJavaScriptu koristeći blokove ili tekst, Program in Python with Tracy the Turtle za upoznavanje osnova programiranja crtajući oblike na zaslonu pomoću kornjače Tracy budući je kornjača grafika izvrsna platforma za istraživanje koncepata programiranja kroz kreativan vizualni vid programiranja. Kroz tutorijal Kano računarstvo – Napravite Pong, učenici su kreirali klasičnu arkadnu igru ping-pong (simulacija stolnog tenisa).

U projektu Codesters: Code Your Own PSA koristeći osnove programiranja u Python-u učenici su kreirali vlastite najave o javnim uslugama za koje su odlučili kako ih treba Slika3 - SatKodiranja2019popularizirati i o njima razmijeniti stavove i mišljenje. Na odabranu temu dizajnirali su svoj animirani ili interaktivni PSA putem kojega su podijelili kritične informacije o tome kako pozitivno utjecati na svijet. Neke od zastupljenih tema bile su globalno zatopljenje, problem plastike, obnovljivi izvori energije… Sličan projekt – Plastic Pollution PSA odabrali su učenici koji su svoje zamisli željeli izraziti putem videozapisa i programskog jezika JavaScript-a.

Jedna od aktivnosti bila je i upoznavanje sa platformom CodeAcademy, a među brojnim besplatnim tečajevima (12 različitih programskih jezika) mi smo izabrali tečaj za upoznavanje sa jednim od najmlađih računalnih jezika – Ruby, pod nazivom: Learn Ruby. Codeacademy.com jedan je od predvodnika u “learn to code” pokretu a sami tečajevi podijeljeni su u nekoliko kategorija: Osnove weba, PHP, JQuery, JavaScript, Python, Ruby, Projekti i API (application programming interface) i sadrže dobro koncipirane zadatke i projekte što omogućuje korisnicima izvrsne mogućnosti učenja i savladavanja gradiva. Kao nagradu za uspješno završen tečaj, osim znanja, polaznici dobivaju i digitalnu značku koja služi kao dokaz stečenih znanja i vještina. Ruby je interpretirani, potpuno objektno orijentiran programski jezik i pripada otvorenom kodu a njegova sintaksa ne sadrži nepotrebne znakove te stoga, sam kod ostavlja dojam jasnoće i jednostavnosti. Tijekom nastavnog sata uspjeli smo proći uvodni dio i algoritamske konstrukcije a nekolicina je učenika, tijekom tjedna, radom kod kuće, uspješno dovršila tečaj i izrazila interes za produbljivanjem znanja i vještina u stvaranju programskog koda korištenjem ovog programskog jezika.

Događanje na globalnoj razini bilo je sudjelovanje na videokonferenciji učenika za učenike StudentsMeetCRO 2. po redu, održano 10. prosinca 2019. u organizaciji Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina u kojoj su uz učenike škole organizatora pod vodstvom profesorica Marijane Smolčec i Jadranke Murgić, sudjelovali i učenici iz Industrijske strojarske škole Zagreb pod vodstvom profesorica Kristinke Lemaić, Ive Bojčić i profesora Mate Sabola i Josipa Filića, Zdravstvene škole Split pod vodstvom profesorica Marije Jurišić Šarlija i Ane Paradžik. Gimnazija Vukovar predstavila se projektom Seizmograf – detektor potresa u stvarnom vremenu baziranom na Arduino i IoT sustavu, radom učenika Matije Hardija, Ivana Kolara, Matka Gašparića i Marka Macure, pod mentorstvom profesora Davora Šijanovića i profesorice Sanje Pavlović Šijanović. Bilo je to druženje putem kojeg se dinamičkim predstavljanjem primjera dobre prakse, upoznaju razne aktivnosti koje učenici provode u svojim školama i zajednicama te zasigurno proširuju vidici i produbljuju suradnje.

Slika4 - studentsmeetcro

U sklopu HourOfCode globalne inicijative, provodeći niz raznovrsnih radionica nastojali smo učenicima približiti osnove informatike, programiranja i kodiranja, potaknuti ih na rješavanje problema rabeći logičko razmišljanje i kreativnost, a sudeći po ostvarenim postignućima, zasluženim certifikatima i pozitivnim povratnim informacijama sat kodiranja bit će aktivnost koja će trajati znatno duže od jednog sata….

Objavljeno u Uncategorized

Skrb za čistu šumu

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv

Objavljeno u Uncategorized | Označeno sa , , , , ,

Evaluacija domaćih zadaća

tanja_vicic

Tanja Vičič

Sažetak

U slovenskim osnovnim školama posljednjih godina posvećujemo dosta pažnje, diskusija i aktivnosti, koje su namijenjene temi „Pisanje domaćih zadataća“.

U članku se predstavlja produbljena analiza s područja pisanja domaćih zadataka, koja obuhvaća iskustva i stajališta roditelja i učenika Osnovne škole Dragotina Ketteja Ilirska Bistrica.

Namjera analize je saznati mišljenje, prijedloge i inicijative učenika i roditelja, dati povratnu informaciju učenicima, pedagoškim radnicima i roditeljima. Na osnovi ocjene želimo poboljšati uzgojno-obrazovni proces u školi.

Ključne riječi: domaći zadaci, evaluacija, učenici, roditelji.

Uvod

Pedagoškim radnicama je jasno da su domaći zadaci važan dio obrazovno-uzgojnog procesa i prisutni su u našem školskom okolišu kroz cijelu povijest. Sa njima želimo kod učenika pratiti obrazovne ciljeve (utvrđivanje znanja, produbljivanje i širenje znanja, učenje vještina i spretnosti) također uzgojne ciljeve, usvajanje učnih i radnih navika. (Tinta, 2017. i Sanekovič, 2007.)

Analizom područja domaćih zadatka smo željeli dobiti informacije o vremenskoj opterećenosti učenika koje su povezane sa pisanjem domaćih zadatka, težom zadatka, različitih pogleda na diferenciranje domaćih zadatka, smislom i učinkovitosti različitih oblika domaćih zadatka, traženja pomoći kod pisanja domaćih zadatka, motivaciji i traženju rešenja kod nemotiviranih učenika, koji su često bez urađenih domaćih zadatka.

Uzorak obuhvaćen analizom

Ankete su ispunjavali učenici od 4. do 9. razreda, drugi i treći razred su dobili prilagođenu anketu, koju su ispunjavali uz pomoć učitelja. U ocjenu smo uključili roditelje učenika od 1. do 9. razreda.

Tablica 1. Uzorak uključen u ocjenu

image

Ankete smo analizirali posebno za prvi period OŠ (2. i 3. razred), drugi period OŠ (4. – 6. razred) i treći period OŠ (6. – 9. razred).

Mišljenja učenika, roditelja i zaključci

Smisao pisanja domaće zadaće

Učenici i roditelji generalno su mišljenja, da je domaća zadaća potrebna. Posebno su toga svjesni mlađi učenici. Samo nekolicina učenika i roditelja je mišljenja da je domaća zadaća nepotrebna. Roditelji su u prilog domaćoj zadaći u prvoj vrsti pripisali značaj ponavljanja, utvrđivanja znanja, razvoja logičnog mišljenja, širenje znanja, i također razvoj radnih navika, organiziranosti, samostalnosti i odgovornosti. Učenici su kao pozitivnu stranu naročito ispostavili ponavljanje, utvrđivanje znanja i pridobivanje novog znanja.

Sadržajni vidik domaće zadaće

Većina učenika je izjavila da sa domaćom zadaćom utvrđuju gradivo koje su upoznali na časovima. Učenici od trećega do devetog razreda su izjavili da za domaću zadaću često rješavaju slične primjere kao na nastavi, često pa traže nove načine kako riješiti zadani problem. Učenici su mišljenja da se sa domaćom zadaćom ne uče novoga gradiva, kojega će se učiti u buduće. Očito je također da domaća zadaća ne predstavlja samo nastavak nedovršenih školskih obaveza.

Količina domaće zadaće i vremensko opterećenje učenika sa pisanjem domaće zadaće

U svim starosnim skupinama bilo je izraženo slično mišljenje što se tiče učestalosti domaće zadaće. Većina se slaže da bi mogli imati zadaću nekoliko puta na tjedan. Kod mlađih učenika i njihovih roditelja je čest odgovor – svaki dan. Samo nekoliko učenika i roditelja ne bi željelo imati domaće zadaće.

Značajna je razlika u vremenskom opterećenju domaćom zadaćom među pojedinim starosnim skupinama. Zadaćom su najviše opterećeni učenici 2 trijade (4.-6. razreda), kojima je potrebno dnevno manje nego 1 sat (56 učenika), dok je veća skupina učenika (20) i roditelja (35), izjavila da im za pisanje domaće zadaće treba do dva sata. Učenici 1. trijade (1.-3. razreda) su nekoliko manje opterećeni i većini treba za zadaću manje nego 1 sat. Po mišljenju učenika i roditelja najmanje vremena za domaću zadaću namijeni najstarija skupina učenika i to manje od pola sata (32 učenika), odnosno manje nego 1 sat (33 učenika). Također su slično ustanovili roditelji.

Grafikon 1. Mišljenja učenika i roditelja o vremenskoj opterećenosti učenika sa pisanjem domaće zadaće

image

Učenici i roditelji prve trijade (1.-3. razreda) su u najvećem broju istoga mišljenja da je količina domaće zadaće izravno ravno dovoljna. U drugoj trijadi (4.- 6. razred) još uvijek snažno dominira mišljenje da je domaće zadaće dovoljno (61 učenika, 63 roditelja). Broj anketiranih koji misle da je domaće zadaće previše se sve više povećava (37 učenika, 29 roditelja). U najstarijoj skupini učenika je vidna razlika među mišljenjem učenika i roditelja. Roditelji skoro jednoglasno misle da je domaće zadaće ravno dovoljno, dok su kod učenika mišljenja raspršena (56 njih misli da je zadaće ravno dovoljno, 47 pa da je previše). Nekoliko roditelja učenika treće trijade (4.-9 razreda) je izjavila da je zadaće premalo.

Grafikon 2. Mišljenje učenika i roditelja o količini domaće zadaće

image

Diferencijacija domaće zadaće

U anketi je bilo posebno ispostavljeno područje diferencijacije domaće zadaće. Učenici i roditelji 2. trijade su pristalice diferencijacije. Brojčano je više anketiranih koji misle, da je u redu da uspješniji učenici imaju zahtjevniju domaću zadaću odnosno manje uspješni imaju lakše zadatke od broja anketiranih učenika i roditelja koji misle, da trebaju učenici u istom razredu imati jednaku domaću zadaću po količini i zahtjevnosti. Roditelji učenika 3. trijade su suštinski više naklonjeni tome, da imaju učenici jednako zahtjevnu domaću zadaću.

Pomoć pri pisanju domaće zadaće

Učenike i roditelje smo anketirali što se tiče samostalnosti pri pisanju domaće zadaće odnosno traženja pomoći kada djeca ne znaju napisati domaću zadaću. Roditelji najmlađih učenika su izjavili da je njihovom djetetu povremeno potrebna pomoć odrasle osobe kada nešto ne razumije, tada pita ukućane. Većini učenika 2. trijade je povremeno treba pomoć odrasle osobe (65 učenika, 65 roditelja), poveća se broj učenika kojima pomoć često treba ( 23 učenika i 18 roditelja), 17 učenika je napisalo da domaću zadaću uvijek urade samostalno. U 3. trijadi je broj takvih učenika značajno veći (30 učenika, 20 roditelja). Povremena pomoć je bila potrebna za 47 učenika 3. trijade.

Učenici 1. trijade pomoć traže prvenstveno od ukućana, dok učenici 2. trijade u najvećem broju slučajeva pomoć potraže u udžbeniku, ali na internetu. Učenici 3. trijade u većini objašnjenja potraže u udžbeniku (72). Još uvijek velika većina učenika traži pomoć od ukućana (52). Uočeno da se povećava broj učenika koji pomoć nađu na internetu, pitaju druge učenike ili prijatelje (42).

Kako sa učenicima koji ne napišu domaće zadaće?

Učenike 2. i 3. trijade te roditelje školske djece smo anketirali kako bi motivirali učenike na pisanje domaće zadaće, odnosno kako da roditelj reagira kada učenik ne uradi domaću zadaću. Roditelji mlađih učenika žele biti obaviješteni kada njihova djeca ne urade domaću zadaću (64). Dosta roditelja je mišljenja da bi učenik trebao dobiti neki znak, zabilješku ili minus kada ne uradi domaću zadaću (54). Učenici 2. i 3. trijade i njihovi roditelji su mišljenja da je efikasna istovremena zabilješka i obavijest roditelja kada su bez urađene domaće zadaće. Učenici u većoj mjeri predlažu usno ocjenjivanje sadržaja domaće zadaće (20 učenika 2. trijade, 15 učenika 3. trijade). Značajan broj učenika 2. i 3. trijade (skupa 37 učenika) misli da učitelj ne reagira nasuprot tome da učenik često puta ne napiše domaću zadaću.

Zaključak

Na osnovu analize mišljenja učenika i roditelja o domaćoj zadaći, dobili smo važne povratne informacije o opterećenosti učenika, smislenosti domaće zadaće sa stanovišta sadržaja, o zahtjevnosti zadaće, diferencijaciji, samostalnosti i traženju pomoći kod pisanja domaće zadaće.

Na osnovu analize možemo zaključiti da učenici i roditelji podupiru stanovište škole na tom području. Još uvijek tražimo rješenja kako motivirati učenike koji ne pišu domaće zadaću.

Analizu učinkovitosti pisanja domaće zadaće je škola prikazala na godišnjoj ocjeni aktivnosti i predstavila ju je učenicima, svim stručnim suradnicima i roditeljima. Obavijestila je školski Savjet, koji je u skladu sa tim donio zaključak da je domaća zadaća potrebna i smislena i da za to podržavaju postojanje domaće zadaće. Školi poručuju da vjeruju u stručnu ocjenu učitelja i da uzme u obzir rezultate analize pri planiranju domaće zadaće za učenike.

Literatura

  1. Tinta, I. (2017). Vpliv domačih nalog na razvoj učnih strategij. V: Pedagogška revija za predšolsko vzgojo in prvi triletji (str. 22 – 30). Ljubljana: Educa.
  2. Sanekovič, J. (2007). Kaj bi bilo dobro vedeti o domačih nalogah? V: Domača naloga – izziv ali obveza (str. 10 – 15). Ljubljana: Supra.
Objavljeno u Evaluacija | Označeno sa , , , ,