Fizičke aktivnosti

tijekom dopunske nastave

Marija Pajtler

Sažetak

Fizičke aktivnosti važno su razdoblje u razvoju djeteta kada se učenici opuštaju, vesele i uče te oblikuju svoje osobnosti. Nakon nastave učenici su već umorni, nemirni, dosadno im je i potrebno im je vrijeme za sebe. Tada nastupa trenutak kada uključujemo različite fizičke aktivnosti prilagođene starosti, sposobnostima, željama i potrebama učenika. Aktivnosti namijenjene opuštanju najvažnije su na početku proširenog školskog programa jer tada učenici zadovoljavaju svoje potrebe za fizičkim aktivnostima. U nastavku opisat ću nekoliko fizičkih aktivnosti koje su pozitivno utjecale na bolju koncentraciju i razvijanje međusobnih odnosa učenika. Tijekom dodatne nastave mi učitelji želimo u nastavu uključiti aktivnosti koje svoj doprinos daju cjelovitom razvoju učenika.

Ključne riječi: gibanje, opuštanje, pošireni nastavni program, međusobni odnosi.

Uvod

Nastavu izvodim u proširenom nastavnom programu u koji su uključeni učenici prvih razreda. Pedagoški zadatak učitelja je u uspostavi dobrih i pozitivnih odnosa između učenika. Ipak, ne smijemo zaboraviti da učitelj mora biti vrlo fleksibilan i inventivan u svom pedagoškom radu. Mora poznavati njihove razvojne karakteristike koje služe kao temelj za učenje osnovnih obrazaca namijenjenih fizičkim aktivnostima. Predstavljaju osnovu za nadogradnju različitih sportskih vještina koje potiču razigranost, fizičke aktivnosti i kreativnost. Nakon nastave učenike je teže kontrolirati jer su već stekli različite mentalne sposobnosti. Zato sam svjestan da je učenike potrebno opustiti različitim fizičkim aktivnostima. Ako se učenici nauče opustiti, svojim tijelima vraćaju prirodnu ravnotežu. Možemo reći da su učenici sretni i zadovoljni.

Fizičke aktivnosti dobre su za emocionalnu stabilnosti, smirenje i opuštanje

U današnje vrijeme primijetili smo je da su učenici manje tjelesno aktivni nego prije nekoliko godina. Škola je važna institucija koja nudi razne aktivnosti za sprječavanje i otklanjanje negativnih aspekata suvremenog načina života. To nas dovodi do zaključka da kretanje postaje dio njihove svakodnevice. Fizičke aktivnosti primarne su aktivnosti za djecu jer razvijaju i jačaju svoje tijelo. Pritom se upoznavaju s okolišem i oblikuju socijalne spretnosti i temeljne vrijednosti. Za postizanje tih ciljeva omogućen im je prošireni program koji se izvodi izvan rasporeda obvezne nastave.

Prošireni program osnovne škole mogućnost je za sistematsko poticanje određenih vidika fizičkog, psihosocijalnog i intelektualnog razvoja učenika.

Učitelji izvode različite fizičke aktivnosti namijenjene opuštanju i postizanju boljeg duševnog zdravlja učenika. Potrebno je uzimati u obzir njihove individualne sposobnosti, potrebe i interese. Povratne informacije dobivaju na načine koji su očiti po opuštenim i nasmijanim licima učenika. U našoj školi učenici, nakon aktivnog opuštanja u školskom dvorištu, dvorani i u razredu, imaju i tu dodatnu mogućnost.

Primjeri fizičkih aktivnosti tijekom proširenog programa:

• Igre pokretima

Ovim igrama učenici razvijaju različite fizičke sposobnosti, pozornost, osjećaj za snalaženje u prostoru, osjećaj za ritam i pripadnost skupini. Te igre omogućuju im da se nauče uvažavati pravila i neverbalnu komunikaciju. Igrali smo se različitih igara: da li je most čvrst, mačka i miš, psić bez uzice, tko se boji crnog čovjeka, pokvareno jaje, bojice, pantomima, dirigent,…

• Druge fizičke-didaktičke igre;

To su igre s loptom, štafetne igre, sportski poligon, slobodne igre na igralištima, preskakanje elastičnih traka, hodanje, trčanje, igre s raznim rekvizitima, (ljuljačke, kuglane, karike, konopi,…) plesovi, igre uz glazbu, oponašanje pokreta životinja, igre prstima,…

Što se postiže igrama koje uključuju fizičke aktivnosti?

Ove igre na kreativan način potiču različite vidike dječjeg razvoja. Uključuju sljedeće aspekte:

• doprinose razvoju motoričkih sposobnosti, obogaćuju percepciju i spoznajne procese,
• razvijanju samopouzdanje i stvaraju pozitivnu sliku o sebi te doprinose dobrom raspoloženju,
• poboljšavaju sposobnosti socijalizacije, učenja suradnje s drugim osobama,
• obogaćuju svijet iskustava,
• u skladu su s fizičkim rastom i oblikovanjem tijela,
• povećavaju pouzdanosti prilikom kretanja čime se poboljšava sigurnost kretanja i smanjuje mogućnost nezgoda.

Kretanje je dominantna aktivnost učenika, od prvih dana života, izraz je zadovoljstva, slobode, razigranosti i kreativnosti. Ono je važno sredstvo obrazovanja, samopotvrđivanja i samorealizacije. Učenici se žele i moraju kretati.

Utjecaj fizičkih aktivnosti na raspoloženje u školi

Ako se učenici dobro osjećaju u školskom okruženju, opušteniji su, kreativni i uspješniji. Kako se učenici osjećaju u školi ovisi o raznim čimbenicima. Dobro raspoloženje i prijateljska atmosfera u učionici omogućuju međusobnu suradnju. Fizičke aktivnosti trebaju poboljšati motivaciju za učenje, samopouzdanje, uspjeh u školi, mentalne sposobnosti, socijalizaciju, školsku disciplinu i zdravlje. Fizičkim aktivnostima stječu iskustvo koje je temelj njihovog znanja. Internaliziraju se znanja koja dijete stječe motoričkom aktivnošću.

Zaključak

U radu sam željela istaknuti važnost opuštanja nakon završetka obavezne nastave, što je učenicima prvog razreda prijeko potrebno. Stoga je zadaća učitelja, u poslijepodnevnim satima, psihički i fizički rasteretiti učenike. Nastava u dopunskom programu ima određene posebnosti koje od nastavnika zahtijevaju korištenje novih znanja, vještina i aktivnosti. Učenike moramo naučiti pozitivnom odnosu prema zdravom načinu života, a to postižemo samo fizičkim aktivnostima namijenjenima opuštanju, a ne sjedenjem ispred televizije i računala.

Literatura

1. Kurikularni dokument. Razširjeni program osnovne šole. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno: 17. 4. 2021. https://skupnost.sio.si/pluginfile.php/693888/mod_resource/content/1/Kurikularni%20dokument%2011_6.pdf
2. Učni načrt športne vzgoje (2011). Pridobljeno: 17. 4. 2021. https://www.gov.si/assets/ministrstva/ MIZS/ Dokumenti//Osnovna-sola/Ucni-nacrti/ obvezni/ UN_sportna_vzgoja.pdf.
3. Škof, B. (2010). Spravimo se v gibanje – za zdravje in srečo gre: Kako do boljše telesne zmogljivosti slovenske mladine? Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.

Micro:bit i matematika

Melita Pek

Sažetak

Micro:bit je malo računalo velikih mogućnosti. Koristimo li ga s učenicima za programiranje, potiče kreativnost. Zbog interaktivnosti, velika je motivacija u učionici pri radu s mlađim učenicima koristimo li ga kao pomagalo .

Ključni pojmovi: micro:bit, pomagalo, matematika.

Micro:bit

Micro:bit je pločica. S prednje strane je LED zaslon s 25 svjetlećih dioda koje možemo programirati da prikazuju: tekst, brojke ili sličice.Ima dvije tipke; A i B, uz mogućnost treće tipke: istovremenog pritiska A+B. Tipke se mogu zasebno programirati. Moguće je i programirati pokret micro:bitom “protresi”. U donjem dijelu micro:bita je moguće spajanje dodatnih elektroničkih komponenti ili senzora. Uz pločicu micro:bita potrebno je imati USB kabel za spajanje na računalo (za programiranje i prijenos programa na micro:bit) i kućište za dvije AAA baterije (za napajanje). Iako su mu sve komponente otvorene, nema opasnosti od strujnog udara jer radi s niskim naponom.

Slika 1. Micro:bit pločica s napajanjem i USB kabel

Programiranje micro:bita

Na micro:bitu može biti samo jedan program. Stavimo li na njega novi program, on obriše postojeći. Zato je potrebno spremiti programe u jednu mapu na računalu.

Za programiranje micro:bita ne treba programska podrška. Može se programirati online u Blocksu, uređivaču Make Code, Pythonu, Scratchu i drugim programima.

Izrađeni program treba spremiti na računalo, a zatim učitati na micro:bit. To zahtijeva spajanje micro:bita na računalo USB kabelom. Računalo ga prepoznaje kao vanjsku memoriju. Učitavanje programa na micro:bit prati treptanje žute LED diode, a učitani program na micro:bitu se odmah pokreće.

U radu s učenicima koristimo ga povezanog na napajanje baterijama.

Micro: bit u razrednoj nastavi matematike

Micro:bit se može programirati i koristiti u razrednoj nastavi matematike za motivaciju i interakciju s učenicima već od prvog razreda, zbog jednostavnog korištenja. Ako ga programiramo za slučajni odabir broja, s učenicima možemo vježbati: zapisivanje broja riječima, pojmove prethodnik i sljedbenik zadanog broja, redne brojeve, dodavanje npr. broja 3 zadanom broju uz zapisivanje računa u bilježnicu, oduzimanje broja npr. 2 od zadanog broja, parne i neparne brojeve, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje te dijeljenje s ostatkom. Možemo ga koristiti za prikaz odgovora A, B ili C igramo li s učenicima neki matematički kviz. Možemo dobiti trenutnu povratnu informaciju od svih učenika istovremeno, govoreći im tvrdnju na koju oni odgovaraju micro:bitom kao prikaz znakova za istinu ili laž (+ i – ili riječi DA i NE ili lik smješka i tužnog lica), kada je micro: bit programiran paljenjem ledica.

Slika 2. Micro:bit programiran paljenjem LED-ica

Micro:bit na satu matematike u 3. razredu OŠ (poveznica: https://edutorij.carnet.hr/materijali/4175874)

NASTAVNA JEDINICA: PISANO MNOŽENJE (45 3), vježbanje/ponavljanje

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI:

MAT OŠ A.3.1. Služi se prirodnim brojevima do 10 000 u opisivanju i prikazivanju količine i redoslijeda.

• koristi se tablicom mjesnih vrijednosti

MAT OŠ A.3.4. Pisano množi i dijeli prirodne brojeve do 1 000 jednoznamenkastim brojem.

• primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja

MAT OŠ A.3.6. Primjenjuje četiri računske operacije i odnose među brojevima u problemskim situacijama.

• primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA:

osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
osr B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.
uku A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i podršku učitelja.
uku B.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE: navedeno u opisu aktivnosti

NASTAVNA SREDSTVA: micro:bit (ili simulator na računalu) za svaki par učenika s programom https://makecode.microbit.org/_RTT2cEMe2ixq, igraća ploča za par i pijun (za svakog učenika), bilježnica i olovka

UVODNI DIO SATA: Igra Pronađi para

Svaki učenik dobije karticu sa zadatkom pisanog množenja dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Treba ga izračunati i pronaći svog para za rad koji ima isto rješenje zadatka. (U tablici su zadaci i rješenja.)

Slika 3. Kartice za učenike
Autor: Melita Pek

Učenici će dalje raditi u paru.

GLAVNI DIO SATA: Igra uz micro:bit

Svaki par učenika dobije igraću ploču (PRILOG 2) i dva pijuna različite boje te jedan micro:bit s pripremljenim programom (poveznica: https://makecode.microbit.org/_RTT2cEMe2ixq, Autor: Melita Pek):

Pritiskom na tipku A na micro:bitu se pojavi zadatak množenja dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Ako učenik nije upamtio zadatak, ponavlja ga pritiskom na tipku B. Jedan učenik ga izračuna u bilježnici a drugi okrene micro:bit prema sebi i kontrolira točnost rezultata pritiskom na A i B istovremeno. Ako je rješenje točno, učenik koji je riješio zadatak protrese micro:bit i kreće se igraćom pločom onoliko polja koliko mu pokaže igraća kockica na micro:bitu (na trešnju micro:bita). Igraća ploča je Lov na pisanice.

Slika 4. Igraća ploča Lov na pisanice
Autor: Melita Pek

Ako igrač stane na polje s pisanicom, može još jednom protresti micro:bit i kretati se dodatno koliko mu odredi igraća kockica. (Igraća kockica je rješenje kako bismo izbjegli uvijek pobjedu boljih matematičara.) Zatim igrači mijenjaju uloge (zadatak po zadatak). Pobjednik je igrač koji prvi stigne na cilj.

Slika 5. Micro:bit u trećem razredu

Inačica bez igraće ploče:

Rad s micro:bitom je identičan, ali se broj bodova (koji prikaže igraća kockica trešnjom micro:bita) upisuje u tablicu. Prije početka igre dogovorimo broj bodova, primjerice Tko će prvi do 50 bodova. (Broj smanjimo ili povećamo, ovisno koliko želimo dugo trajanje ove aktivnosti.) Učenici sve zadatke zapisuju i rješavaju u svojim bilježnicama.

ZAVRŠNI DIO SATA: Zadaci na ploči – samostalan rad

Učenici samostalno rješavaju zadatke na ploči (LCD projekcija):

Prvi faktor je 78, a drugi 4. Koliki je umnožak?

Umnožak brojeva 69 i 2 uvećaj za umnožak brojeva 75 i 3.

Broj 1000 umanji za umnožak brojeva 92 i 8.

Zajednička diskusija i kontrola točnosti rješenja zadataka.

Samoprocjena: Svaki učenik dobije tri kartice (zelenu, plavu, crvenu). Zatim učitelj/učiteljica čita jednu po jednu tvrdnju. Ukoliko je ta tvrdnja istinita za njih podižu karticu zelene boje, ukoliko misle da im je potrebno još vježbe plavu karticu, a ako misle da nisu usvojili postupak pisanog množenja dižu crvenu karticu.

Tvrdnje

Pisano množim pomoću tablice mjesnih vrijednosti.
Objašnjavam postupak pisanog množenja.
Pisano množim bez tablice.
Rješavam zadatke s više računskih radnji.

Zaključno, rad s micro:bitom učenici doživljavaju kao igru i komunikaciju, kako međusobno tako i s micro:bitom. Motivira ih za rad i potiče ustrajnost u radu. Naravno, pritom treba biti umjeren te ga kombinirati s ostalim oblicima rada.

Literatura

1. Jurec, M. (2021.). Primjena micro:bita u razrednoj nastavi (1. izdanje). Alfa. Zagreb
2. https://alfaportal.hr/index.php/kurikulum-mat3

Što je mindfulness?

i kako se može primjeniti u razredu

Nives Cegledi

Sažetak

Mindfulness je tehnika usmjeravanja pažnje koja se koristi za smanjenje stresa i kao kognitivni trening. Ova tehnika pokazuje brojne dobrobiti: poboljšava koncentraciju, pamćenje, zdravlje, smanjuje stres, poboljšava sposobnost slušanja, empatiju i td. Mindfulness se prakticira na način da pružimo punu pažnju vlastitim iskustvima npr. mislima, ili prema okolini (zvukovi, miris, dodir ), prihvaćamo ta iskustava bez pritiska da moraju biti drugačije i da se moraju promijeniti. U radu navodimo nekoliko primjera kako vježbati mindfulness u razredu.

Ključne riječi: mindfulness, stres, kognitivni trening, koncentracija, mentalno zdravlje.

1. Uvod

Mindfulness, u hrvatskom prijevodu usredotočena svjesnost, sve je češće istraživan pojam s obzirom da se dovodi u vezu sa psihološkom dobrobiti i mentalnim zdravljem. ( Mihić, 2019.) Problemi mentalnog zdravlja čine 16% oboljenja osoba od 10 do 19 godina. Izražena se anksioznost kod mladih dugo vremena smatrala normalnom i prolaznom pojavom tipičnom za razdoblje adolescencije, no danas znamo da je ona velik problem mentalnog zdravlja. ( Mihić, 2019. prema Beesdo i sur. 2009.). Problemi mentalnog zdravlja dugoročno mogu štetiti zdravlju, uzrokovati socijalnu izolaciju, kao i nemogućnost da osoba izrazi svoj pun potencijal te da bude ispunjen i produktivan član društva ( Mihić, 2019.).

Slika 1. Što je mindfulness?
Izvor What is mindfulness anyway? – Four Seasons Veterinary Specialists (4seasonsvetspecialists.com)

Mindfulness tehnike najviše se koriste u Europi i Americi, a dok je kod nas još „nova“, sve se više koristi u školama kao vrlo učinkovita metoda opuštanja, pomoć kod anksioznosti i nošenja sa stresom kod učenika i nastavnika, te za povećanje koncentracije, fokusa i produktivnosti. Ova tehnika koristi se također i u bolnicama, zatvorima i mnogim drugim organizacijama. Riječ mindfulness dolazi od riječi sati iz pali jezika povezanog sa budizmom, koji je star više od 2500 godina. Sati znači svjesnost, pažnja, prisutnost. Iako originalno dolazi iz budističke filozofije, 70-ih godina počinje se koristiti i na zapadu. Danas se mindfulness koristi neovisno o religiji kao tehnika utemeljena na znanosti i time lako razumljiva svima, sa brojnim pozitivnim učincima što na mentalno, a što na fizičko zdravlje.

Ovdje se nalazi nekoliko korisnih poveznica za bolje razumijevanje mindfulnessa.

https://www.mindful.org/meditation/mindfulness-getting-started/
https://mindfulmind.eu/index.php/sto-je-mindfulness/
https://mindfulnessinicijativahrvatska.com/

Slika 2. Publikacije na temu mindfulnessa od 1980. do 2017.
Izvor: www.goamra.org

2. Što je mindfulness?

Sjećate li se što ste jučer jeli za doručak, ili jutrošnjeg okusa paste za zube, koju majicu ste nosili jučer, je li na njoj nešto pisalo? Često funkcioniramo na „automatskom pilotu“, bez da smo doista svjesni što činimo u određenom trenutku. Događaji, misli i osjećaji često prolaze „mimo“ nas. Mindfulness je, jednostavno rečeno, stanje u kojem se pruža puna pažnja ( Brown i sur. 2003.). To je usmjeravanje pažnje na poseban način, otvorenog uma i s namjerom, te bez prosuđivanja. Pažnja se obraća prema vlastitim iskustvima ( senzacije u tijelu, misli, osjećaji ), ili prema okolini (zvukovi, miris, dodir ). U našem umu se dnevno stvara oko 60 000 misli i osjećaja. On je upravo zato često preplavljen i zatrpan, a zato i rastresen. Ponekad može biti teško oduprijeti se zabrinjavajućim mislima, one mogu biti učestale, ali važno je naglasiti da su takve misli sasvim prirodne, pogotovo u stresnim situacijama. Zato je mindfulness jedna korisna cjeloživotna vještina kojom vježbamo posvetiti se mislima. ( Jokić-Begić, Rukavina, Krašić, 2022.)

Mindfulness omogućuje biti sposoban obratiti, odnosno usmjeriti svoju pažnju na sadašnji trenutak. U mindfulnessu ne mislimo o stvarima, nego ih doživljavamo u sadašnjem trenutku neposredno kroz osjetila i trenutno iskustvo (Brown i sur. 2003.). Ponekad svoje misli uzimamo kao činjenice, a emocije kao trajna stanja, što nije točno – naše misli su rezultat naših opažanja, a emocije su prolazna iskustva. Mindfulnesom gradimo širu perspektivu i udaljavamo se od njih kao objektivni promatrači. Ovime ne eliminiramo ono što osjećamo i mislimo, ali stvaramo prostor između naše percepcije i reakcije na zapaženo. Cilj je prihvaćanje iskustava i stvari bez pritiska da moraju biti drugačije i da se moraju promijeniti. ( Jokić-Begić, Rukavina, Krašić, 2022.).

Dva su općenita načina kako se mindfulness koristi, a to je za smanjenje stresa i kao kognitivna terapija. Cilj mindfulnessa je da osoba postane svjesna senzornih informacija, te da se fokusira na sadašnji trenutak, za razliku od svakodnevnog automatizma gdje ljudski um nenamjerno luta (Brown i sur. 2003.). Mindfulness se može prakticirati tako da primjećujemo svoje misli, ali da ne obraćamo pažnju na njih, već ih prihvaćamo i puštamo da prolaze ( tzv. open monitornig ). Prakticira se otvorenost i privrženost svim događajima koji lete kroz um ( Brown i sur. 2003.). Drugi način prakticiranja mindfulnessa je uzimanje bilo koje svakodnevne aktivnosti tijekom koje osoba nastoji zadržati fokusiranu pažnju te ju nježno preusmjeriti kada um odluta. Tako se osoba može primjerice usmjeriti samo na osjet u nogama dok se kreće, ili samo na svoje disanje dok sjedi ( Brown i sur. 2003.).

Pokazalo se da samo 10 minuta prakticiranja mindfulnessa dnevno ima brojne koristi:

• Smanjuje stres
• Poboljšava koncentraciju i pamćenje
• Poboljšava emocionalnu samoregulaciju
• Poboljšava sposobnost slušanja, te
• Kreativnost i empatiju

Odgovore na pitanja kao što su što je mindfulness i kako ga svakodnevno prakticirati možete pronaći u sljedećem videu.

Everyday mindfulness (youtube.com)

3. Kako prakticirati mindfulness?

Kao i kod svake vještine, potrebno je strpljenje i vježba. Ovdje navodimo nekoliko primjera vježbi koje se lako mogu provesti u razredu. Vježbe su primjerene za učenike osnovne i srednje škole. Određene vježbe mindfulnessa mogu se koristiti kod nekih poteškoća ili stanja u kojima se učenici nalaze, kao što je npr. hiperaktivnost, ADHD, anksioznost, depresija, ili poremećaji spavanja. (Centar Sirius, 2021.)

Primjer 1 – Čaša sa sodom bikarbonom

Staviti jednu žličicu sobe bikarbone u čašu vode i promiješati, soda bikarbona zamuti vodu i kroz čašu se ne može vidjeti predmet s druge strane – to je slika mozga kada je preplavljen mislima i osjećajima. Zatim možemo pitati djecu kad im je mozak bio „zamućen“ – neka se prisjete situacije kada su bili ljuti, ustrašeni, zabrinuti ili u stresu. Potaknemo ih da dišu duboko – duboko udahnuti i izdahnuti. Pustimo da se soda bikarbona slegne i voda postane opet bistra. Sada se kroz čašu vidi predmet s druge strane – to je slika smirenog i bistrog uma. Možemo upitati djecu da navedu situacije kad su osjećali smirenost. Isto se može demonstrirati s bocom sa šljokicama (Glitter bottle). Ovo je primjer kako mindfulness omogućuje da se um smiri, da se smanje ljutnja, brige, stres i sl. Čini osobu prisutnom u sadašnjem trenutku, ne u jučerašnjem danu, ne u sutrašnjem danu, već upravo sada i ovdje.

Primjer 2 – Nemoj misliti na torticu ili rozog slona

Cilj vježbe je da se osoba usmjeri na nešto iz vanjske okoline ( miris, zvuk ) ili na svoja unutarnja iskustva ( disanje, misli, osjećaji ). Osoba treba zažmiriti i usmjeriti se na određeni doživljaj. Dokazujemo da nije moguće isprazniti um jer će se javljati i druge misli. Tu nam pomaže mindfulness. Tijekom vježbe mindfulnessa događa se da pažnja skrene od fokusa na nešto drugo, što je sasvim normalno. Uputimo djecu da, ukoliko misli odlutaju, primijete to i samo nježno pažnju opet usmjere na ciljani osjet. Cilj vježbe je primijetiti da nam je pažnja odlutala, prihvatiti to bez prosuđivanja, otpustiti misli koje su se javile, osjećaje, tjelesne senzacije ili vanjske podražaje koje su odvukle pažnju i vratiti pažnju na fokus. Ova vježba uvelike jača koncentraciju i usmjeravanje pažnje.

Primjer 3 – Zvukovi u prostoriji

U ovoj vježbi pažnja se usmjerava na zvukove u prostoriji.

Zamolimo djecu da naprave što više galame u prostoriji – lupanje rukama, nogama, glasno govorenje. Potom neka prestanu s galamom, duboko udahnu i ostanu u tišini. Dajemo uputu:

sada tri puta duboko udahni i izdahni. Primijeti kako se tvoje ruke položene na trbuhu dižu i spuštaju sa svakim tvojim dubokim udahom i izdahom. Nastavi disati normalno.

Pokušaj osjetiti svoje tijelo kako leži na podu ili sjedi na stolici (ili jastuku) u ovoj sobi. Budi tih, najtiši što možeš biti, i slušaj zvukove oko tebe. Slušaj zvuk koji je najudaljeniji od tebe. Slušaj zvukove koji su ti bliži. Koji je najbliži zvuk kojeg čuješ? Možeš li čuti svoje disanje?

Potpuno je normalno ako ti pažnja odluta. Tada samo nježno vrati pažnju na slušanje zvukova.

Ostani sjediti tiho još koji trenutak i slušaj zvukove koje možeš čuti. Kad nabrojim od 5 do 1 završiti ćemo vježbu i nježno otvori oči. Nakon vježbe možemo pitati djecu što su čuli u prostoriji ili izvan prostorije – jesu li čuli neke zvukove tijekom tišine? Jesu li ranije primijetili ove zvukove? Koje zvukove čuju upravo sada? Jesu li visoki ili niski, šumovi ili zujanje? Možeš li otkriti koji je ritam? Jesu li zvukovi ispred ili iza tebe? Vježbu ponavljamo 2-3 puta, te ih možemo pitati jesu li čuli nešto novo ili drugačije? Proizvode li sami te zvukove? Ako da, mogu li prestati i umiriti se i sl.

Primjer 4 – Morska trava

Pročitamo djeci sljedeću uputu: „Zamislite da ste morska trava koja raste iz morskog dna. Čvrsto se ukorijenjeni u morsko dno. Malo razmaknite noge i punim stopalom stanite čvrsto na pod. Osjetite svoje tijelo kako stoji uspravno i čvrsto. Sada dolazi jaka morska struja zbog koje morska trava radi velike i brze pokrete… Sad na jednu stranu… Sad na drugu stranu…I ponovno s jedne strane na drugu… Morska struja je zaista snažna i baca te s jedna strane na drugu.

A onda se morska struja smanjuje, pokreti morske trave su manji i manji… S jedne strane na drugu… Primijetite osjete u svojem tijelu… Primijeti i svoje misli i osjećaje. Ako vam pažnja odluta na nešto drugo, samo je nježno ponovno vratite na pokrete vašeg tijela koje je morska trava i prati morsku struju. Sada, morska struja postaje tek neznatna i pokreti morske trave su tek jedva primjetni i nježni sve do potpune mirnoće. Primijetite sada osjete u svojem tijelu kada je potpuno mirno, primijetite i svoje misli i osjećaje.“ Ova vježba pomaže osjetiti promjene u tijelu, osjetiti empatiju i vježbati koncentraciju.

Primjer 5 – Vruća čokolada

Zamolimo učenike da stave ruke kao da drže šalicu vruće čokolade. Zatim im kažemo: „Duboko udahni kroz nos kao da mirišeš vruću čokoladu. Polako izdahni kroz usta kao da želiš puhati da ohladiš vruću čokoladu. Ponovi nekoliko puta.“ Ova vježba služi prvenstveno smanjenju stresa i smirivanju. Može se koristiti prije ili poslije provjere znanja za opuštanje.

Primjer 6 – Pokretna traka briga

Učenicima čitamo sljedeću uputu: „Događa li vam se da se ne možete prestati brinuti? Kada vam se misli samo vrte? Misli mogu biti dosta teške. One se miješaju u sve i misle da sve znaju. Ova vježba vas uči kako da izađete iz svoje glave i uđete u tijelo i da se usmjerite na mjesto na koje misli ne mogu doprijeti (stanka). Lezite ili udobno sjednite uspravnih leđa. Zaklopite oči ili na pola zatvorite i razmislite o današnjem danu. Što vam se danas dogodilo? (stanka) Možda primjećujete da su vam misli u petoj brzini, možda ste zabrinuti oko nečega ili mislite da ste bili u pravu oko nečega? Ili imate potpuno drugačije misli – tužne misli ili uzbudljive ideje oko toga što biste voljeli raditi. Poslušajte na trenutak sve te misli (stanka).

Možete gledati u sve te misli kako prolaze pored vas kao kutije na pokretnoj traci, dok vi stojite sa strane i promatrate ih. Promatrajte ih sa znatiželjom. O čemu sada razmišljate? (stanka) Kada ste sasvim tihi, možete čuti tok misli od početka do kraja… Kao pripovjedač u vašoj glavi. Pojave se, jedno vrijeme se zadrže, dok ne nestanu iz vida, pa ih zamijene potpuno nove misli. Možda možete čuti o čemu su? Jesu li o današnjem danu? O jučerašnjem? (stanka) Uspomena? Ili o sutrašnjem danu? O nečemu što ne smijete zaboraviti? Stavite svoje misli u kutiju na pokretnoj traci u koju pripadaju – planiranje, prošlost, škola, obitelj, prijatelji i pustite kutiju da dalje ode po traci koja se neprestano kreće. Ne morate učiniti sve što vam vaše misli kažu. Misli su samo misli. One ne znaju sve.“ Ovu vježbu možemo koristiti kod anksioznosti, ili jednostavno za smirivanje i smanjenje stresa. ( Centar Sirius, 2021.)

Ovdje možete naći nekoliko primjera mindfulness tehnika za djecu koje možete prikazati preko youtubea.

Thought Bubbles! For Anxiety & Worry. (youtube.com)
Brain Break Activity for Kids | Mindfulness Activity | Focus (youtube.com)
The Body Scanner! Mindfulness for Children (youtube.com)
Fun Brain Break Activity for Kids | Jelly Beans (youtube.com)

Zaključak

Korištenje mindfulness tehnika sve je raširenije, a sve više se koriste i u samoj nastavi. Koristeći mindfulness tehnike u razredu omogućvamo učenicima brojne koristi. Od smanjenja stresa prije ili poslije provjere znanja, opuštanja nakon napornog školskog sata, do smanjenja sve više prisutne anksioznosti, poboljšanja koncentracije, pamćenja i slušanja, te jačanja kreativnosti i empatije.

Literatura

1. Brown, K. W. i Ryan, R. M. (2003). The benefits of being present: mindfulness and its role in psychological well-being. Journal of personality and social psychology, 84(4), 822.
2. Centar Sirius – brošura sa Mindfulness edukacije nastala u sklopu projekta „Centra u Lipiku“ (2021).*
3. Jokić-Begić, N., Rukavina, T., Krašić, S. ( 2022.) Kako si? Sandorf, Zagreb.
4. Mihić, J. (2019.) Odnos usredotočene svjesnosti (mindfulness) i emocionalne kompetentnosti kod adolescenata. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet. Izvorni znanstveni rad.
5. *Brošura i radionice nisu zamjena za cjelokupnu edukaciju za stručnjake iz mindfulnessa za djecu. Pri upotrebi vježbi potreban je određen oprez u primjeni, o čemu su polaznici informirani, ovisno o određenim poteškoćama s kojima se neki mladi nose (npr. trauma, zlostavljanje, suicidalnost ili moguće psihotične misli) te se, u tim slučajevima, potrebno konzultirati sa stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja.

Prevladavanje stresa u razredu

Tamara Gutić Filipović

Sažetak

Prevladavanje sve češće prisutnog stresa u razredu, kao sastavni dio razvoja iznimno važne učenikove emocionalne inteligencije, zadatak je koji se postavlja pred svakog učitelja. Otklanjanjem stresa u razredu učitelj dobiva vedru, optimističnu razrednu atmosferu u kojoj će i učenici postizati bolje rezultate. Pri tome se može poslužiti vježbama i aktivnostima predloženim u daljnjem tekstu ili može osmisliti svoje, sve s ciljem da učenicima, i sebi, osigura opušten i plodonosan rad.

Ključne riječi: stres, vježbe protiv stresa.

Uvod

Za svijet i život odraslih uobičajeno se kaže da je užurban i stresan, no stres nije stran i „školarcima“. Brigitte Trankiem u knjizi Stres u razredu (2009.) stres objašnjava kao nelagodu, nemir i stanje tjeskobe prisutno već kod osnovnoškolaca. Stres je skup različitih negativnih emocija i dio djetetove emocionalne inteligencije. Američki psiholog Daniel Goleman ukazao je na to da je emocionalni razvoj djeteta nužan za njegovo zdravo odrastanje. Emocionalna inteligencija, prema Golemanu, ima jednaku važnost za budući uspjeh djeteta kao i tzv. IQ (Lantieri, 2012.). Dobro razvijena emocionalna inteligencija i pravilan način suočavanja sa stresom u školskim uvjetima praćenja, ispitivanja i ocjenjivanja može pomoći učeniku da bolje iskaže svoje znanje. Stres iskrivljuje mentalnu predodžbu o događanjima iz okoline, slabi budnost, sprječava zalaganje i motivaciju, zabilježene informacije čini nejasnima (Trankiem, 2009.). To su samo neki razlozi zbog kojih se i učitelj u razredu, osim roditelja kod kuće, treba posvetiti razvoju djetetove emocionalne inteligencije i otklanjanju sve češće prisutnog stresa. Pri tome možemo i trebamo primijeniti neke tehnike, aktivnosti i vježbe u kojima učenici uče spoznavati tijek svojih emocija i misli, a time razvijaju i sposobnost da se u različitim situacijama posluže spoznajama do kojih su došli. U daljnjem tekstu navode se neke aktivnosti, metode i vježbe koje mogu pridonijeti prevladavanju stresa i koje primjenjujem u radu s učenicima, bilo na Satu razrednika ili u sklopu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik.

Vježbe protiv stresa

Fizička aktivnost te promjena mjesta učenja

Većina psihologa predlaže sportske aktivnosti kao način borbe protiv stresa. U razredu to mogu biti aktivnosti kratke tjelovježbe kraj školske klupe kojima možemo opustiti i stimulirati učenike za vrijeme ili nakon zahtjevnog intelektualnog rada (sa sata Tjelesne kulture pravilno naučene vježbe opuštanja mišića, razgibavanja vrata, ramena i zglobova) ili aktivnosti „šetnje“ po razredu. Isključivo „sjedilačku nastavu“ možemo zamijeniti uputama da učenici određene zadatke učine stojeći (npr. da tekst pročitaju stojeći – kao da su na pozornici), da obiđu učionicu te izlože i pregledaju radove (tzv. metoda „obilaska galerije“), uređuju „zidne novine“ i sl. Svoj nastavni sat tako često organiziram kao „učenje po postajama“ za vrijeme kojeg učenici u razredu obilaze različite postaje, mijenjaju mjesto sjedenja, mijenjaju partnere u radu. „Učenje po postajama“ može se organizirati i u nekom drugom prostoru – holu škole, školskoj dvorani ili u parkiću, na školskom igralištu i sl.

Slika 1. Metoda „obilaska galerije“

Pozitivno mišljenje te „Putovanje u tišini ili u glazbi“

Na učenike vrlo pozitivno utječe kada im pripremimo i ponavljamo inspirativne misli, pouke i priče. Učenici ih, primjerice, mogu „izvlačiti“ iz košarica, uočavati istaknute u učionici ili mogu organizirati „potragu“ za njima. Autorica knjige Emocije u razredu Željka Živković (2018.) predlaže igru i vježbu vizualizacije – zamišljanja ugodnih slika kojima se smanjuje napetost. Takozvano „Putovanje u tišini“ može biti organizirano prema tekstnom predlošku ili ga može voditi učitelj navodeći pozitivne i opuštajuće motive i asocijacije. Raspoloženje učenika uvijek možemo „popraviti“ slušanjem i skladanjem glazbe. Na zidu učionice nalaze se još neke učenicima korisne ideje za opuštanje, poput preporuke da u slobodno vrijeme nešto skuhaju, slažu slagalice s mnogo dijelova, priključe se nekoj humanitarnoj akciji ili da sami sebi napišu motivirajuće pismo koje će pročitati prije stresnog izlaganja, odgovaranja i sl.

Slika 2. Predložene vježbe protiv stresa na zidu učionice

Dvije izvrsne konkretne vježbe iz literature

Iznimno korisnom vježbom u razredu pokazao se „Intervju o stresu (ili kojoj drugog emociji)“ (Živković, 2018.). Učenici se u paru intervjuiraju o određenim emocijama i situacijama u kojima ih proživljavaju, uspoređuju svoja iskustva i dolaze do vrijedne spoznaje da su njihove emocije uobičajene i da nisu sami u svojim proživljavanjima. Jednostavan intervju o tome što rade kada se ljute ili kada su pod stresom („Što radiš kada se ljutiš na roditelje, braću, sestre, prijatelje, učitelje?“; „Kako se smiruješ, opuštaš?“) kojim u paru dolaze do rješenja koja mogu primijeniti u budućim stresnim situacijama.

Druga vježba iz knjige Emocije u razredu jest vježba „Slike i riječi“ (Živković, 2018.), vježba povezivanja emocija s odgovarajućim slikama čime učenici mogu usavršiti svoju vještinu prepoznavanja osjećaja, a time i vještinu samopomoći i pomoći drugima koji možda osjećaju stres ili neku drugu negativnu emociju. Prema slikama učenici na satu hrvatskoga jezika smišljaju priče koje se kriju u pozadini određene emocije proživljavajući tako tuđe i/ili svoje priče, ali i nudeći jedni drugima utjehu i korisne savjete za postizanje ugodne emocije.

Slika 3. Vježba „Slike i riječi“

Mirni kutak u razredu, kutija briga i kutak za čitanje

Čitajući knjigu Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije (Lantieri, 2012.), naišla sam na zanimljivu preporuku da roditelji djeci kod kuće organiziraju „Mirni kutak“ te sam tu ideju primijenila u razredu osmislivši istoimeni kutak. Kutak za emocionalni i intelektualni odmor jer se u njem nalaze opuštajuće fotografije prirode i udobni jastučići. Mirni kutak učenici obožavaju i rado se prije sata ondje opuštaju čitajući humoristične priče, pregledavaju pripremljene karikature, stripove i šale. Nerijetko posegnu i za snježnom kuglom, glazbenom kutijom ili se opuštaju crtajući mandale. Mandale – različiti složeni geometrijski ili simbolički oblici za precrtavanje ondje se nalaze prema preporuci svih u literaturi navedenih autora. Uistinu, moć mandala velika je. S nekoliko preciznih linijskih precrtavanja učenik može zaboraviti na stres, predahnuti i oporavljen krenuti na nove školske izazove. S istim ciljem u razredu postoji i „kutija briga“ u koju učenici ubacuju zabilješke o onome što ih muči, o školskim obvezama koje su im se nakupile i sl. Na kraju mjeseca posebno oslobađajuće od stresa na njih djeluje kada mogu poderati papirić na kojem su napisali svoje brige – jer smo ih zajedno riješili ili jer su ih sami riješili. Još jedna zajednička aktivnost – zajedničko čitanje neizostavan je dio nastavnoga sata hrvatskog jezika. Cilj mu je čitanje u užem smislu, tumačenje teksta, razvoj vještine čitanja, poticanje čitanja. No dobrobit je zajedničkog čitanja i psihološka: ono opušta, tješi, inspirira. Sve to odvija se u našem razrednom kutku za čitanje.

Slika 4. „Mirni kutak“ u razredu i „kutija briga“

Slika 5. Kutak za čitanje

Učitelj – primjer učeniku

Psiholozi ističu da je za prevladavanje stresa u razredu vrlo važno da nam se učenik „otvori“, povjeri. Učenik će nam se povjeriti i uspostavit ćemo uzajamno poštovanje samo ako i mi kao nastavnici budemo opušteni, iskreni, pozitivni, oni koju poštuju i razumiju učenike. „Kada nastavnik otvori vrata istinskom dijalogu, daje priliku učeniku da se i on izrazi.“ (Trankiem, 2009.) Zato sam u svom radu s učenicima, osim termina individualnog razgovora s roditeljima, uvela i termin na koji učenici mogu doći na individualni razgovor sa mnom kao razrednicom – povjeriti mi se o problemu, pohvaliti nekim osobnim postignućem, isplanirati učenje i sl. Vrlo je korisna i metoda „gost u razrednom odjelu“ kojom se predlaže da učenicima u razredu katkada organiziramo posjet starijeg učenika koji će im pričati o problemima ili izazovima s kojima se on susretao u njihovoj dobi, kako se s istima nosio te kako ih je u konačnici prevladao (Lantieri, 2012.).

Zaključak

Razvoj emocionalne inteligencije i prevladavanje stresa u razredu glavni je cilj nekoliko prikazanih aktivnosti i vježbi koje primjenjujem u razredu. Aktivnosti su to čiji je cilj približiti djeci različita emocionalna stanja, poboljšati dječju spoznaju da je stres uobičajen i premostiv. Razviti toleranciju, empatiju, smanjiti anksioznost te stvoriti ugodno i opušteno ozračje koje pogoduje radu. Učenici u razredu moraju znati da su njihove emocije važne. Ignoriranjem ili neuvažavanjem njihovih emocija samo pojačavamo stres koji u razredu trebamo nastojati premostiti.

Literatura

1. Lantieri, L. (2012.). Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije. Split: harfa d.o.o.
2. Trankiem, B. (2009.). Stres u razredu. Zagreb: Profil International d.o.o.
3. Živković, Ž. (2018.). Emocije u razredu. Osijek: Pedagoška biblioteka.

Naša mala knjižnica

Vlatka Antolić

Sažetak

Učenici 2. razreda su se, sa stručnom suradnicom školskom knjižničarkom, uključili u međunarodni projekt poticanja čitanja “Naša mala knjižnica” koji je nastao na inicijativu slovenske izdavačke kuće KUD Sodobnost prije petnaestak godina.

Jedan sat tjedno učenici provode u knjižnici obavljajući razne kreativne aktivnosti vezane uz knjige iz projekta.

Cilj ovoga projekta je ponuditi djeci knjigu koja zaokuplja pažnju svojim tekstom i ilustracijama te ih tako potaknuti na čitanje i kritičko razmišljanje. Uz to djeca imaju priliku upoznati se s europskom književnošću.

Ključni pojmovi: poticanje čitanja, kritičko razmišljanje, kreativne aktivnosti, europska književnost.

Sadržaj

U ovaj projekt uključili su se učenici 2. razreda Područne škole Putkovec i učenici 2. razreda Matične škole, sa stručnom suradnicom knjižničarkom. Uključivanjem u projekt, škola je dobila komplet knjiga, kreativne knjižice za sve sudionike i pohvalnice za učenike. Za koordinatore su uz to organizirani webinari na mjesečnoj bazi, kao dodatna podrška, kako bi im se olakšalo provođenje projekta. Pružena im je i prilika da objavljuju svoje aktivnosti na Forumu njihove mrežne stranice i sl.

Učenici drugih razreda su uz čitanje knjiga sudjelovali u stvaranju čitateljskog kutića u knjižnici, likovnim i literarnim natječajima te razmjeni knjižnog junaka. Za razmjenu su napravili ružičastu svinju, koja je glavni lik jedne od knjiga koju su čitali. Junak je zatim otputovao u OŠ Perušić zajedno s bilježnicom gdje će se upisivati njegove dogodovštine. Svi nestrpljivo čekamo da vidimo koji junak će posjetiti našu školu.

Učenici su uživali u svim provedenim aktivnostima koje se nalaze u kreativnoj knjižici, ali i u onima koje je za njih osmislila knjižničarka tijekom čitanja određenih djela.

Prva knjiga, koju im je knjižničarka čitala, je “Kamil koji gleda rukama” (napisao ju je Tomasz Matkowski) – uistinu “inspirativan podsjetnik da različitost ne znači slabost već snagu koju svatko od nas posjeduje i izražava na svoj jedinstveni način” (nasamalaknjiznica.hr). Učenici su bili oduševljeni knjigom, posebice jer su imali prilike saznati kako se u svijetu snalazi dječak koji je slijep. Jedna od aktivnosti je bila crtanje Kamilove obitelji zatvorenih očiju. Prilikom crtanja, shvatili su da to i nije jednostavan proces kao što su mislili.

Slika 1. Crtanje Kamilove obitelji

Okušali su se i u pisanju brajicom te pokušavali pogoditi što piše na kutijama koje su imale izbočene točkice.

Knjižničarka je u jednu kutiju stavila predmete raznih tekstura pa su učenici napravili natjecanje koja grupa će prije pogoditi sadržaje iz nje te tko će postići više bodova, ujedno su se na taj način malo više približili glavnom junaku priče.

Slika 2. Aktivnosti

Uslijedilo je pranje ruku s povezom preko očiju i prelaženje prepreka u knjižnici. U ovoj aktivnosti nisu bili pretjerano vješti pa ih je nekolicina virila kako bi uspješno došla do cilja.

Učenici su dobili zadatak da kod kuće osmislili smicalice i spačke, jer su upravo Kamil i njegova sestrica Suzi bili jako vješti u tome, koje smo zatim poslali na kreativan natječaj.

Nakon toga smo krenuli na čitanje druge knjige: „Slamka, Šlapica i Ćelavi Pero“ (Nopola, Nopola i Savolainen)). To je priča koja izaziva smijeh, ali pokazuje i pravu sestrinsku ljubav uz pokoji nesporazum.

Učenici su, potaknuti pričom, napravili okvire za fotografije i nacrtali naše glavne junakinje.

Slika 3. Okviri za slike                  Slika 4. Učenici s radovima

Zatim je uslijedila avantura izrada perika. Ova aktivnost ih je posebno oduševila jer do sada nisu imali priliku isprobavati perike različitih boja i krojeva.

Slika 5. Izrada perika            Slika 6. Gotove perike

Kako naše glavne junakinje vole jesti kolače, učenice iz grupe Domaćinstvo su za njih pripremile zanimljive slastice, a učenici su dobili zadatak zapisati zanimljive recepte koje bi mogli probati napraviti uz pomoć školske knjižničarke.

Slika 7. Priprema slastica

Treća knjiga koju su odabrali za čitanje je: „Kapa i Bundo“ (Damijan Stepančič, Krešimir Krnic). Kako se ovdje radi o stripu, učenici su se okušali u stvaranju vlastitih, nakon što im je knjižničarka objasnila sastavnice i način izrade. Ovdje su učenici preuzeli glavnu ulogu u čitanju i naizmjence čitali zanimljive dogodovštine. Pošto im se ovaj strip jako dopao, odlučili su izraditi knjižnog junaka prema glavnim likovima koje su upoznali prema imenima Kapo i Bundo.

Slika 8. Knjižni junak              Slika 9. Strip

U nastavku školske godine planiramo odraditi preostale projektne aktivnosti, osmisliti još neke svoje te pročitati preostale knjige iz kompleta.

Kako su učenici odlično prihvatili sudjelovanje u ovome projektu, svakako ćemo se priključiti i iduće godine.

Zaključak

Učenicima je bilo doista zanimljivo sudjelovati u svim provedenim aktivnostima. Kroz njih smo mogli vidjeti brojne dobrobiti ovog projekta od poticanja čitanja, socio-emocionalnog razvoj djece, razvoja kreativnosti, upoznavanje europske kulture i sl.

Tijekom projekta učenici su stekli razna znanja, vještine suradnje i grupnog rada, razvijali su kritičko mišljenje i toleranciju stoga je NMK idealan projekt za svaku školu.

Poruka: Kreativna razrada projekata za poticanje čitanja te pristup raznim knjigama privlači djecu u knjižnice i pobuđuje u njima ljubav prema knjizi.

Gimnazijski herci – školski radio

Lidija Novosel i Željka Perošić

Sažetak

U članku je prikazano pokretanje školskog radija u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica u šk. god. 2022./2023., u svrhu poboljšanja komunikacije i razvijanja zajedništva unutar škole te bolje povezanosti s lokalnom zajednicom, što je dovelo do aktivnijeg, samostalnijeg djelovanja i društvenog angažmana učenika. Radio se pokazao kao obrazovni, obavijesni i zabavni te još uvijek aktualni medij, osobito u suvremenim verzijama, npr podcastu. Usvajanjem vještina, postupaka i tehnologije stvaranja različitih radijskih formi, od osmišljavanja ideja do snimanja i montaže, učenici su razvijali jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije kao i samopouzdanje u javnom nastupu. Školski radio donio im je brojne dobrobiti i prilike za daljnji razvitak potencijala i kreativnosti. U članku su navedeni željeni ciljevi, tijek, vrste aktivnosti i organizacija rada, sinteza postignuća i mogućnosti daljnjeg razvijanja školskog radijskog programa.

Ključni pojmovi: školski radio, jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije, javni nastup.

Uvod

Ciljevi pokretanja školskog radija / Zašto radio?

U šk. god. 2022./2023. u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica pokrenut je školski radio. Ideja je proizašla na jednom satu fizike na kojemu se govorilo o vrstama valova te o podjeli elektomagnetskih valova po frekvencijama i valnim duljinama (elektromagnetski spektar). Elektromagnetski valovi valnih duljina od milimetra na više nazivaju se radiovalovi, a upotrebljavaju se u radijskim i televizijskim komunikacijama, što je dovelo do zaključka da bi radiovalovi bili pogodan medij kojim bi se unaprijedila komunikacija i informiranost unutar škole, učenici bi se aktivnije uključili u njezin život i rad, a ujedno bi se škola učinkovitije otvarala lokalnoj zajednici. Pokretanje radija razvilo se korelacijom kurikula obrazovnih predmeta koje predaju nastavnice koje su okupile učenike (Fizika, Hrvatski jezik i Glazbena umjetnost), a njime su se ostvarivale i međupredmetne teme kao što su Građanski odgoj, Uporaba IKT-a, Osobni i socijalni razvoj. Tu smo vidjeli mogućnost da se učenici i djelatnici škole bolje povežu, zalažu se jedni za druge, pomažu si, razmjenjuju ideje, iskustva i interese, prezentiraju svoje školske i izvanškolske aktivnosti i projekte, bave se njima bliskim i zanimljivim temama, razvijaju svoju kreativnost, jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije, glazbenu kulturu, istraživački i timski rad, kritičko mišljenje, oslobađaju se straha od javnog nastupa, upoznaju se s tehnologijom, snimanjem, montažom itd., ukratko, vjerovali smo da školski radio višestruko može pridonijeti pozitivnom ozračju u našoj gimnaziji i razvijanju zajedništva.

Tijek aktivnosti / Radi radio!

Budući da je u školi postojala određena infrastruktura i resursi za pokretanje radija: odvojeni prostor, tj. jedna prostorija u kojoj bi se emitiralo, školski razglas i nešto od, iako stare i rabljene, ali ipak iskoristive opreme, odlučili smo krenuti u realizaciju. Program bi se emitirao prije nastave i pod velikim odmorom svakoga radnog dana. Okupili smo zainteresirane učenike svih godišta, javilo se dvadesetak njih koji su djelovali cijele nastavne godine.

Slika 1. Pozivni letak

Odabrali smo naziv školskog radija – Gimnazijski herci, uvrstili smo aktivnosti u školski kurikul, pozvali sve učenike i djelatnike škole da nas podrže i pridruže nam se u kreiranju programa. Osmislili smo logo i jingle.

Slika 2. Logo

Na našim radnim sastancima prikupili smo, razradili i razmijenili ideje, podijelili prijedloge i teme kojima se želimo baviti, raspodijelili poslove prema interesima, odabrali spikere, istraživače, montažere, tehničku podršku.

Izvježbali smo se u korištenju tehnike, krenuli smo istraživati. Počeli smo svakodnevno preko etera predstavljati svoj rad. Dogovaramo se, pomažemo si, usuglašavamo se, djelujemo. Vremenom se profilirao tjedni program: Čupavi ponedjeljak bio je rezerviran za emitiranje gotovih materijala, unaprijed snimljenih podcasta ili intervjua. Obuhvaćena su izvješća s raznih putovanja naših učenika (mobilnosti), postignuća učenika na različitim natjecanjima i razgovora s nadarenim učenicima. Jednom mjesečno bili su tu i „Mali jezični savjeti“. U Tematskom utorku učenici su osmišljavali program vezan uz aktualnu ili povijesno/znanstveno/glazbeno i sl. prigodnu temu, npr. Dan sjećanja, svjetska sportska prvenstva, Doru, Eurosong itd.
Svake „Nagradne srijede“ igrali smo se i osvajali nagrade. Odgovore na nagradno pitanje postavljeno tijekom emitiranja programa učenici su javljali na Instagram, pobjednici su pozivani u radijsku sobu preuzeti male nagrade, odabrati glazbenu želju ili uključiti se u eter. Kulturni četvrtak zamišljen je kao poveznica s lokalnom zajednicom i promoviranjem kulturno-društvenih događanja u gradu Koprivnici i okolici. Tjedni program završavao je emisijom Što ćeš raditi ovog vikenda?, tj. kolažem glazbenih želja, raznih savjeta, poruka, gimnazijalcima važnim informacija. Iako je svaki dan emitiranja bio popraćen glazbom, petak je osobito bio dan za puno vedre i poletne glazbe.

Slika 3. i 4. Ploča sa zaduženjima

Jedna od vodećih ideja bila je da školski radio mora biti glas svih učenika gimnazije, osobito onih čiji se glas slabije čuje. Stoga smo npr. osmislili anketu dobrodošlice za naše prve razrede u kojoj su mogli izraziti kako se osjećaju u novoj školi i iznijeti prijedloge za poboljšanje života u rada u njoj. Rezultate ankete emitirali smo u jednom tematskom tjednu tome posvećenom i zaista pridonijeli realizaciji nekih prijedloga. http://gimnazija-fgalovic.hr/2022/11/06/prvi-razredi-u-eteru-gimnazijskoga-radija-istrazivanje-i-anketiranje-o-dojmovima-prvih-razreda-o-novoj-skoli/ Također, krenuli smo sa snimanjem podcasta kako bismo promovirali darovite učenike, osobito one samozatajne, marljive, a koji nisu bili u prilici iskazati u čemu su dobri, npr. sportaše, glazbenike, književno i likovno nadarene, plesače itd. Odlučili smo biti i njihov glas, a usput smo se okušali u izradi ove recentne, osuvremenjene vrste intervjua. Otvaramo se prema zajednici tako da uspostavljamo suradnju s lokalnim medijima https://podravski.hr/gimnazijalci-osnovali-svoj-radio1/, https://drava.info/2023/03/foto-ekipa-gimnazijskih-herca-na-radio-dravi/. Pozivamo goste, npr. vrtićarce: http://gimnazija-fgalovic.hr/2022/12/07/zvjezdice-u-gimnaziji/, i sudionike Erasmus projekata u kojima je sudjelovala naša škola. Sadržaje i fotografije stavljamo na Instagram, učenicima blisku društvenu mrežu, koja nam tako postaje pomoćni, odnosno sekundarni, ovakvom uporabom kanalizirani medij https://www.instagram.com/gimnazijski.herci/.
Uspjeli smo realizirati još neke aktivnosti: osmislili smo i snimili radiodramu i predstavili se njome na županijskom Lidranu. Također, sve što smo radili u okviru školskog radija uklopili smo u projekt građanskog odgoja i obrazovanja pod nazivom Projekt građanin te uspješno sudjelovali na državnoj smotri. https://gimnazija-fgalovic.hr/2023/05/22/gimnazijski-herci-na-drzavnoj-razini-projekta-gradanin/

Rezultati / Čemu radio?

Tijekom cijele nastavne godine emitirali smo naš program rukovodeći se načelima aktualnosti, relevantnosti i zanimljivosti. Trudili smo se izgraditi radio koji će (za)držati razinu školskoga javnog medija i u odabiru glazbe i obrađivanih tema, suočivši se sa spoznajom da se ne može zadovoljiti svačiji ukus i da javnim izlaganjem treba biti spreman podnijeti i pokoju konstruktivnu, čak i nekonstruktivnu kritiku. Temeljne vrijednosti koje smo nastojali promovirati bile su uključivost, tolerancija i demokratičnost. Najveće je postignuće što su učenici radili samostalno, slobodno, međusobno se pomažući, podržavajući se, dogovarajući se, a uloga je mentora bila samo usmjeravanje i podrška. Također, angažirani učenici imali su priliku izgrađivati samopouzdanje jer nije lako pustiti svoj glas pred cijelom školom, suočiti se s tremom, preuzeti odgovornost. Nadalje, školski radio služio je učenicima, bio je njihov medij, njime su se mogli međusobno promovirati pa su na taj način radili jedni za druge razvijajući altruističnost.

Zaključak

Pogled u budućnost / Kamo ide dalje naš radio?

S obzirom na to da su Gimnazijski herci dobro prihvaćeni u školi i izvan nje i da su uključeni učenici istaknuli brojne osobne koristi i prilike za osobni razvitak, odlučili smo nastaviti i s novom nastavnom godinom opet ići „on the air“ u našoj gimnaziji. Izvannastavnu aktivnost, u sklopu koje smo dosada razvijali radio, nastojat ćemo, kako bismo lakše okupljali zainteresirane učenike, unaprijediti u neki oblik fakultativne ili dodatne nastave. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom trudit ćemo se unaprjeđivati naš program, usavršavati se u različitim radijskim formama, povezivati se u većoj mjeri s lokalnom zajednicom, primjerice s osnovnim školama, ostvariti edukacije sa stručnjacima u lokalnim medijima i svakako posjetiti neke nacionalne radijske postaje.

Literatura

1. Šimudvarac, M. 2023. Umjetnički megaherci (priručnik za voditelje radijskih skupina). Vl. Naknada. Zabok.
2. Španjol Marković, M. 2008. Moć uvjeravanja (priručnik za učenje retorike i javnog nastupa). Profil International d. o. o. Zagreb.
3. Paar, V., Hrlec, A., Vadlja Rešetar, K., Sambolek, M. 2021. Fizika oko nas 4 (udžbenik fizike u četvrtom razredu gimnazije). Školska knjiga. Zagreb

Izrada mrežne stranice Poziv na čitanje

Glorija Mavrinac i Maja Sokač

Sažetak

Mrežna stranica Poziv na čitanje predstavlja skup nastavnih materijala za obradu obveznih i izbornih lektirnih djela na satu Hrvatskoga jezika. Nastala je s ciljem dijeljenja primjera dobre prakse i otvorenosti raznovrsnih nastavnih sadržaja. Materijali su primjenjivi u virtualnom, ali i u uobičajenom školskom okruženju, a osmišljavanje zadataka potaknuto je Bloomovom taksonomijom što je rezultiralo materijalima različitoga tipa za učenike gimnazijskih i strukovnih programa. Rad na stranici uključivao je izradu i uređivanje digitalnoga sadržaja u različitim oblicima, izmjenu, unapređenje i integraciju digitalnih sadržaja, razumijevanje i primjenu prava i dozvole intelektualnoga vlasništva Kategorizirani su prema razredima i temama. Izrađena u besplatnome digitalnome alatu Google Sites koji je jednostavan za korištenje i unos potrebnih materijala. To je svojevrsni portfolio nastavnih materijala koje autorice svakodnevno izrađuju za svoje učenike. Otvoreni obrazovni sadržaji materijali su za učenje, poučavanje i istraživanje te svi drugi obrazovni materijali koji su javno dostupni i dostupni uz otvorenu licenciju koja im omogućuje besplatan pristup, njihovo korištenje, adaptaciju i redistribuciju (UNESCO, 2012). Jedan od glavnih ciljeva stranice jest potaknuti interes prema knjizi i čitanju uopće ali i doprinijeti smanjenju nejednakosti između onih koji imaju ili nemaju pristup digitalnim tehnologijama jer je mrežna stranica prilagođena različitim sučeljima što olakšava pregledavanje i korištenje.

Ključne riječi: obrazovni digitalni sadržaj, školska lektira, mrežna stranica, Google Sites.

Uvod

Analiza lektirnoga djela složen je proces koji zahtjeva globalnu pripremu, provođenje i vrednovanje, ali i kako Visinko (Visinko, 2014) navodi, nalaže poštivanje mjerila u bavljenju školskom lektirom kao što su recepcijska spremnost učenika, njihov interes i potreba te uzajaman suodnos spoznajne i doživljajne perspektive učenika. Upravo je navedena složenost bavljenja djelima za cjelovito čitanje bila jednim od poticaja za objedinjavanje svih metodičkih sadržaja u virtualno okruženje. U virtualnom okruženju taj proces može biti još složeniji i zahtjevniji pa mrežna stranica poput Poziv na čitanje može imati višestruku korist ne samo za nastavnike hrvatskoga jezika već i za voditelje školskih čitateljskih klubova. Uzimajući u obzir manjkavost digitalnih sadržaja, koji su temelj suvremenog nastavnog procesa, stranica Poziv na čitanje drugim odgojno-obrazovnih djelatnicima može postati predloškom za izradu sličnih stranica za potrebe objedinjavanja vlastitih materijala, vođenje projekta i sl. Stranica predstavlja niz otvorenih obrazovnih sadržaja (engl. Open Educational Resources – OER) i u skladu je s novim tendencijama Europske unije o dostupnosti nastavnih materijala (sadržaja i resursa) svima.

Proces izrade mrežne stranice Poziv na čitanje

Mrežna stranica Poziv na čitanje predstavlja skup nastavnih materijala za obradu svih obveznih i izbornih djela za cjelovito čitanje, a nastala je s ciljem dijeljenja primjera dobre prakse. Valja spomenuti slične stranice kao što su Moja (m)učionica ili Hrvatski na mreži koje također objedinjavaju skup otvorenih digitalnih sadržaja za potrebe izvođenja nastave Hrvatskoga jezika. No, uočeno je kako ne postoji stranica čije je težište isključivo bavljenje djelima za cjelovito čitanje, što je bio jedan od poticaja za izradu. Materijali su primjenjivi u virtualnom, ali i u uobičajenom školskom okruženju, a u osmišljavanju zadataka vodile smo se Bloomovom taksonomijom. Stranica nastavnicima nudi širok spektar materijala za obradu obvezne i izborne školske lektire, učenicima pomaže u analizi djela i poticaj je stvaralačkome djelovanju, a ljubitelji književnosti u njoj će pronaći preporuku za čitanje djela.

O digitalnome alatu Google Sites

Tijekom pandemijskih godina uzrokovanih COVIDOM-19 nastavnici su bili primorani u svoj nastavni proces sve više uključivati digitalne obrazovne sadržaje i digitalne alate što je itekako promijenilo odnos prema radu, poučavanju i vrednovanju. Kao logičan korak objedinjavanja novonastalnih nastavnih sadržaja i omogućavanje njihove otvorenosti, vidjele smo u oblikovanju mrežne stranice pomoću digitalnog alata Google Sites. Iako na tržištu postoji mnoštvo alata toga tipa (npr. Weebly, Wix, Jimdo), odabran je Google Sites prvenstveno zbog jednostavnosti korištenja i unosa materijala koji se izravno učitavaju iz Google Diska, a dostupan je i na hrvatskome jeziku. Besplatan je za korištenje. Primjeren je za sadržaje ovoga tipa, ali za izradu nešto funkcionalnije mrežne stranice valja posegnuti za nekim drugim alatima (poput spomenutog Wixa). Kako se naši učenici i na satu Hrvatskoga jezika često (i rado) koriste mobilnim uređajima, bilo nam je važno da osmišljena stranica vizualno bude prilagođena za pregledavanje na zaslonu mobitela.

Struktura mrežne stranice Poziv na čitanje

Pri oblikovanju stranice bila nam je važna njezina preglednost i jednostavnost pri snalaženju pa su stoga svi materijali raspoređeni prema razredima i tematskim krugovima. Osmišljene su određene teme, a za svaki je tematski krug ishodište obvezno lektirno djelo propisano Kurikulumom te ono postaje poticaj za osmišljavanje korelacija s djelima sličnog izraza i/ili sadržaja. Tako stranica može biti i idejno polazište za tematsko planiranje i izradu godišnjih izvedbenih kurikuluma na početku školske godine.

Slika 1. Padajući izbornici mrežne stranice

Težište je čitavog rada na stranici olakšavanje i podizanje učeničkog interesa za nastavu lektire, no učenike smatramo i važnim sukreatorima naše stranice. Naime, u rubrici Kreativni učenici redovito objavljujemo lektorirane i grafički pripremljene nastavne materijale naših učenika (uz njihovu prethodnu suglasnost). Time promoviramo njihov rad, ali i rad Škola u kojima radimo. Važan je taj završni korak objavljivanja učeničkih radova koji je često zanemaren u nastavnoj praksi (izuzev literarnih natječaja i srodnih načina poticanja učeničkog stvaralaštva).

Slika 2. Primjer tema u 1. razredu

Pri izradi stranice, veliki naglasak stavljen je, na pomalo nedovoljno prisutnu problematiku autorskoga prava i licencija. Odabrana Creative Commons licencija naznačena je na svim materijalima, a određuje pod kojim se uvjetima materijali smiju koristiti. Odnosno, preuzeti materijal može se kopirati i redistribuirati u bilo kojem obliku i/ili mediju. Također, može se slobodno prilagođavati sve dok se navodi autor, odnosno izvor preuzimanja materijala. Važno ograničenje jest zabrana korištenja materijala u komercijalne svrhe.

Zaključak

Digitalna pismenost temelj je suvremenog društva pa tako i temelj nastave novoga doba. Svrha nastavnog procesa proizlazi iz onih zbog kojih čitav proces egzistira, odnosno njegovih recipijenata. Nužno je da suvremena nastava izravno odgovara na učeničke potrebe uzimajući u obzir ono što ih zanima. Nažalost, učenici ponekad, napose obvezna djela starije hrvatske književnosti, smatraju zastarjelim, nepotrebnim i nepristupačnim njihovim spoznajnim i leksičkim mogućnostima. No bi li učenici šesnaestostoljetnu priču o ocu koji odlazi tražiti sina doista smatrali toliko hermetičnom da prema smjernicama izrade očev put ili pak u escape roomu izvrše tu potragu? Jasno je da tehnologija ne može zamijeniti nastavnikovo interpretativno čitanje lektirnoga djela, no ona može učiniti zabavnim ono što se često našim učenicima može učiniti nepotrebnim ili hermetičnim. Stoga, držimo važnim poticati ljubav prema književnosti, i uz pomoć tehnologije ostvariti čitateljski (ali i komunikacijski) trokut: autor – djelo – čitatelj / nastavnik – učenik – djelo. Kombinacijom temeljnih metodičkih načela, metoda i suvremenih pristupa nastavi, vjerujemo da su nastali interaktivni nastavni materijali koji nam pomažu doskočiti složenim zahtjevima virtualne, ali i uobičajene nastave lektire, a koji imaju višestruku funkciju: afirmiraju cjelovitu i, učenicima zanimljivu, analiza lektirnog djela koja uz pomoć digitalnih alata mogu biti zaogrnuta u neko drugo, učenicima pristupačnije, ruho.

Literatura

1. Digitalni repozitorij Srce. (2024) Otvoreno obrazovanje i otvoreni obrazovni sadržaji. Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://repozitorij.srce.unizg.hr/islandora/object/srce%3A142/datastream/FILE0/view
2. Labaš, D.; Marinčić, P. (2018) Mediji kao sredstvo zabave u očima djece. MediAnali, 12/15. 1-32.
3. Poziv na čitanje (2022) Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://sites.google.com/view/pozivnacitanje
4. Rosandić, D. (2005) Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
5. Stony Brook University. (2016). About Google Sites. Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://it.stonybrook.edu/services/google-apps/sites
6. Visinko K. (2014) Čitanje: poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga. (pristupljeno 4. 1. 2023.)

Uskršnji Pogled

Broj 162, ožujak 2024.
ISSN 1848-2171

Digitalni časopis Pogled kroz prozor izlazi već 16 godina i prvi put da izlazi na blagdan Uskrs. Uredništvo svim našim dragim čitateljima želi:

Hvala vam što ste s nama već toliko godina, dijeleći zajedno s nama priče i trenutke dobrih primjera.

CRVENI NOSOVI klaunovidoktori već 14 godina posjećuju bolnice diljem Hrvatske i donose neizmjernu radost djeci na liječenju. Njihova glavna misija je uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i tužnim situacijama osjećaj radosti, sreće i optimizma. Pozivamo sve škole zainteresirane za sudjelovanjem u projektu “Djeca u školama za djecu u bolnicama” da nam se pridruže u davanju podrške djeci u bolnicama. Više…

Jelka Šegan nas je izvijestila o radionicama  i predavanju za roditelje koje je provela u sklopu projekta Budi internet genijalca. Provedene aktivnosti na radionicama su bile motivirajuće, a učenici su izrazili želju za sličnim u skoroj budućnosti. Više…

U okviru projekta „Budi Internet genijalac“ učiteljica tehničke kulture Elvira Špelić Vidović provela je dvije radionice: Čiji je ovo uopće profil?” – Dijeli pažljivo i radionicu Uočavanje lažnih vijesti na internetu” – Pazi se prevaranata. Radionice su protekle u veselom i radišnom duhu.

Internet je nešto što je svima nama, pa i učenicima, postala svakodnevnica. Ipak, učenici su još uvijek neupućeni u pravila ponašanja. Biljana Stipetić iz tog razloga paralelno provodi preventivni program Vještine za adolescenciju koji ima za cilj osnažiti učenike te program propisan Kurikulumom Budi Internet genijalac za koji također možemo reći da se može promatrati kao preventivni program u području Interneta. Više…

Na temelju bogatog iskustva u radu s učenicima, Andrej Prah prikazao je neke važne organizacijske sadržaje vezane uz izvannastavne šahovske djelatnosti koji bi nekome mogli biti inspiracija ili ideja za obavljanje slične izvannastavne aktivnosti. Više…

Aleksandra Hohnjec je opisala primjere korelacije između nastave francuskog jezika i kompjutorske daktilografije te prikazala kako ta suradnja može olakšati ostvarivanje kulturoloških i obrazovnih ciljeva. Također naglasila je važnost Svjetskog dana glazbe i njegovu povezanost s nastavnim predmetima poput povijesti, etike, geografije, hrvatskog jezika i informatike. Više…

Baton twirling je sport koji sadrži estetski oblikovane i koreografirane acikličke strukture pokreta palicom. Učenici koji sudjeluju u izbornom predmetu Sportom do zdravlja okušali su se u vrtenju palicom uz vodstvo Ane Kašček Bučinel. Više…

Iva Naranđa kaže kako upoznavanje učenika sa zelenim računalstvom je korak u ublažavanju onečišćenja okoliša i utjecaja na klimatske promjene, a može se uklopiti u nastavu Informatike. Trenutačno sudjeluju u međunarodnom eTwinning projektu Green Computing for Greener Earth. Više…

Prvašići su među najugroženijim sudionicima u prometu i vrlo rano moramo ih učiti o pravilima ponašanja. Marija Pajtler je predavanje policajca o sigurnosti u prometu međupredmetno povezivala s likovnom umjetnošću te provela mnoge aktivnosti u svrhu stjecanja znanja o prometu. Više…

Igračke i igre koje djeca sama izrade ili pronađu, su za njih naročito važne, jer s njima potiču i razvijaju zanimanje, pažnju, spretnost i socijalne vještine. Matejka Bucik sa svojim učenicima je stvarala igračke od otpadnog kartonskog materijala koji je lako prilagodljiv. Više…

Poseban izazov za učitelje predstavljaju djeca s posebnim potrebama. Sve je više djece s emocionalnim poremećajima i poremećajima ponašanja. Mojca Orešnik Jelačič svojim ponašanjem i djelovanjem želi učvrstiti pozitivne vrijednosti kod učenika te time pridonosi stvaranju pozitivne klime u razredu. Više…

Mojca Prelogar je svjedočila raznim devijacijama u ponašanju djece, koje duboko utječu na pojedinca, koji neadekvatno reagira na situacije i time također duboko utječe na formiranje klima u razredu. U članku je prikazala najtipičnije primjere nasilničkog ponašanja među vršnjacima te kako pomoći pojedincu i kako pridonijeti uspješnom funkcioniranju razreda. Više…

U Ekonomskoj školi Vukovar, Nevena Varga i njeni učenici obilježili su Svjetski dan knjige i autorskih prava. Na radionici su se podsjetili na važnost poštivanja autorskih prava, te koje sadržaje i kako smiju koristiti u svom radu. Na kraju su proveli debatu o autorskim pravima umjetne inteligencije. Više…

Nina Martić i Željka Vranaričić dale su osvrt na školski projekt kojim se dokumentirao razvoj stavova i razmišljanja učenika o pojmovima prava, povlastica i obaveza tijekom četiri godine. Više…

Strategije sustavno potiču uživanje u čitanju kroz igru. Uz pomoć strategija učitelj postaje motivator čitanja, pri čemu nije zanemarena ni obrazovna strana podučavanja književnosti. Romina Križman je detaljno predstavila tri strategije koje su se pokazale vrlo učinkovitima. Više…

Ruža Jozić nas je upoznala s međuškolskim projektom pod nazivom POGLEDAJ GORE!, a jedan od ciljeva je pojačati interes učenika za upoznavanjem i očuvanjem kulturne baštine grada Zagreba, potaknuti učenike da uoče ljepotu, ali i ružnoću zagrebačkih fasada, nakon što je grad preživio jaki potres i dobio mnoga oštećenja. Više…

Osnovna škola Zorke Sever već drugu godinu za redom sudjeluje u obilježavanju Dana medijske pismenosti na satovima Informatike. Ružica Filipović kroz provedene radionice želi osnažiti učenike vještinama i znanjem kako bi mogli razumjeti način na koji rade mediji, a pri tome razvijati kritičko mišljenje i prepoznavanje lažnih vijesti, manipulaciju ili govor mržnje, odabrati kvalitetne sadržaje i još mnogo toga što im je važno u daljnjem životu. Više…

Suradnja između različitih školskih ustanova, Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec i III. osnovne škole Čakovec, kroz projekte pruža brojne koristi, uključujući senzibilizaciju, razumijevanje i empatiju među učenicima. Rahela Posavec, Robert Posavec i Dražen Ružić radili su na projektima koji su usmjereni u poticanju suradnje između učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju u posebnoj ustanovi i onih u redovnim školama. Više…

U današnjem suvremenom svijetu djeca se u vrlo ranoj dobi susreću s tehnologijom. Tena Mudrić sudjelovala je u edukaciji s ciljem unapređenja ICT vještine te upoznavanje s aplikacijama koje se mogu koristiti u odgojno – obrazovnom radu s djecom. U radu je prikazana primjena digitalnih aplikacija u odgojno – obrazovnoj skupini mlađe vrtićke dobi. Više…

Uvođenje elemenata suradničkog učenja trebalo bi biti usmjerenje učiteljima kako da s učenicima osmisle sadržaje i povežu ih s iskustvima u životnom okruženju. Urška Zidar informirala nas je o aktivnostima uz iskustvenu metodu učenja u prirodi. Više…

U svojem radu Željka Magdić opisuje kako je provela tri faze istraživačkog rada za koje je potrebno razumijevanje, ali i sistematičnost pri radu. S ciljem obilježavanja „Svjetskog dana napuštenih životinja“ odabrana je tema kojom se nastojalo uključiti što veći broj zainteresiranih učenika i učitelja, istražiti tvrdnja o postojanju sličnosti između vlasnika i njihovih ljubimaca, ali i osvijestiti važnost i odgovornost čovjeka prema ostalim živim bićima. Više…

Gordana Lohajner

Djeca u školama za djecu u bolnicama

Projekt CRVENIH NOSOVA

Emocionalna podrška i ljubav vrlo su bitne za zdrav razvoj svakog djeteta. No, što kada se dijete suoči s izazovima bolesti i svoje dane provodi u bolnici udaljen od svoje obitelji i prijatelja, daleko od zajedništva i veselja koje bi trebalo proživljavati? U takvim trenutcima bitno je pokazati im da nisu sami.

CRVENI NOSOVI klaunovidoktori već 14 godina posjećuju bolnice diljem Hrvatske i donose neizmjernu radost djeci na liječenju. Njihova glavna misija je uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i tužnim situacijama osjećaj radosti, sreće i optimizma. Dosad su donijeli osmjehe na više od 360.000 lica djeca i odraslih i posjećuju 124 dječjih odjela u 18 hrvatskih bolnica te 12 domova za starije i nemoćne osobe.

Projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“

CRVENI NOSOVI znaju koliko u teškim trenutcima znači samo jedan mali znak pažnje, pa su odlučili u proces uveseljavanja djece na liječenju uključiti i njihove vršnjake.

Projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ nastoji povezati školarce i svu djecu koja svoje vrijeme provode u bolničkom okruženju. Cilj projekta je poticanje razvoja empatije u dječjoj dobi kao temelj za budućnost ispunjenu međusobnim razumijevanjem i podrškom. Mala dječja srca puna su dobrote i suosjećanja, a podrška odraslih im pomaže da to izraze na najbolji način!

S druge strane, djeca koja se nalaze u bolnici mogu osjetiti povezanost sa svojim vršnjacima bez obzira na fizičku udaljenost. Ova inicijativa pruža im osjećaj prihvaćenosti i zajedništva unatoč izazovima koje moraju prebroditi.

Kako izgleda projekt?

Projekt se sastoji od razgovora učitelja s učenicima o emocijama općenito i onima koje se javljaju tijekom posjeta ili boravka u bolnici te uključuje i rješavanje kreativnog zadatka tijekom nastave. Školarci trebaju uložiti malo svog vremena, truda i talenta te nacrtati unaprijed zadane klaunovedoktore. Ti crteži uljepšavat će hodnike bolnica diljem Hrvatske tijekom ljetnih mjeseci i pokazivati svima onima koji se tamo nađu da mislimo na njih i da im želimo brz oporavak. Psihološka podrška koja se pruža na ovaj način može osnažiti one koji se nalaze na liječenju i dati im snagu u teškim trenutcima. Također, rješavajući ovaj kreativni zadatak, djeca postaju svjesnija svog okruženja te se uče zajedništvu i pomaganju drugima. Ovaj zadatak pruža mnogo mogućnosti razgovora s učenicima o pitanjima empatije, suosjećanja, bolesti i brige za druge.

„Izuzetno smo ponosni što smo kroz projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ napravili korak prema budućnosti prožetom empatijom, međusobnim razumijevanjem i podrškom. U prvoj godini projekta 2023. godine sudjelovalo je 40 osnovnih škola, a izložbe su krasile hodnike dječjih odjela u 11 bolnica diljem Hrvatske. Kroz cijelo vrijeme trajanja projekta naišli smo na iznimno pozitivne reakcije djece, učitelja, medicinskog osoblja, medija i opće javnosti.“, poručili su iz udruge CRVENI NOSOVI.

Kako se prijaviti?

Pozivamo sve škole zainteresirane za sudjelovanjem u drugoj godini projekta “Djeca u školama za djecu u bolnicama” da nam se pridruže u davanju podrške djeci u bolnicama. Zajedno učimo, zajedno rastemo, zabavljamo se i pomažemo si u teškim trenutcima!

Za više informacija i prijavu potrebno je javiti se na e-mail djecazadjecu@crveninosovi.hr. Projekt se provodi tijekom svibnja 2024. godine.

Provedene BIG radionice

Jelka Šegan

Budi internet genijalac 2023 – 2026

Radionica 1: Cool je biti dobar

Radionica Cool je biti dobar provedena je odmah nakon zimskih praznika u 3. razredu u OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko na blok satu informatike (ukupno 14 učenika, prosječna dob 9 godina). Dio materijala preuzet je iz Kurikuluma Budi Internet genijalac 2022. godine, dio s tečaja Budi Internet genijalac 2023. godine, a neke primjere je osmislila učiteljica. Prvi sat je počeo razgovorom o tome kako se osjećaju i kako su proveli praznike te jesu li sretni što je počelo drugo polugodište. Potom su definirali pojedine osjećaje i kad se koji pojavljuju. Pri uvodu je korištena prezentacija na platnu kako bi učenici vidjeli slike o kojima učiteljica govori i kako bi im pojedine definicije bile uočljive. Učenici su podijeljeni u 4 grupe (dvije grupe po četvero učenika i dvije grupe po troje učenika). Podijeljen im je listić sa sličicama nekih emotikona pa su raspravljali o njihovom značenju (listić je preuzet iz Kurikuluma Budi Internet genijalac 2022.). Učiteljica je mimikom lica, izgovorom nekih rečenica i govorom tijela pokazivala pojedine osjećaje, a učenici su po grupama objašnjavali o kojim se osjećajima radi.

Potom je učiteljica pitala znaju li što je empatija gdje im je prva asocijacija bila riječ simpatija. Objašnjeno im je što znači riječ empatija i koliko je važna, a sve više osoba je sve manje empatično te su kroz primjere pokazivali svoju empatičnost. Na prezentaciji su bila navedena dva primjera gdje su osobe povrijeđene ili osramoćene te su na listiću odgovarali na pitanja kako se određena osoba osjećala, zbog čega i kako je postupila osoba koja ih je povrijedila (neki primjeri su preuzeti iz priručnika, dio je izradila učiteljica). Učenici su na te listiće lijepili emotikone koji se pojavljuju u navedenim primjerima (emotikone su izrezivali s prvog listića koji su dobili na početku sata).

Potom su vježbali suosjećajnost na način da su međusobno u grupama razgovarali kako pomoći osobi koja je povrijeđena i svoja razmišljanja su prezentirali drugim grupama. Opisivali su kako bi se oni osjećali u pojedinim situacijama ili su navodili primjere iz vlastitog iskustva kad ih je netko povrijedio, kako su se osjećali i tko ih je i kako utješio.

Drugi sat počeo je tako što su odgovarali na pitanje kad im se zadnji put dogodilo nešto lijepo i kako su se osjećali u tom trenutku. Svatko je iznio svoj primjer. Potom su podijeljeni u parove te je svaki od parova trebao reći nešto lijepo onom drugom učeniku/učenici. Atmosfera je bila vesela jer su svi u tom trenutku govorili i na licima se vidjela sreća. Potom je svaki učenik/učenica rekao kako se osjećao u trenutku dok je izgovarao svom paru nešto lijepo i kako su se osjećali dok su slušali pohvale o sebi.

Iduća aktivnost je bila izrada Mape dobrote preuzete iz priručnika. Svatko od njih je dobio listić na kojem su upisivali prema kome će ovih dana biti dobri i ljubazni, na koji način i gdje. Nakon izvršene aktivnosti su čitali svoje odgovore.

Učenici su za provedene aktivnosti bili motivirani od početka sata, odgovarali na pitanja i davali primjere. Dok su vrednovali provedenu radionicu, izrazili su želju za sličnima u skoroj budućnosti.

Radionica je ponovljena i u Područnoj školi Jablan s učenicima 1. i 3. razreda (ukupno 4 učenika, dob 7 i 9 godina).

Radionica 2: Dijeli pažljivo

Radionica Dijeli pažljivo provedena je u 2. razredu u OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko na satu informatike (ukupno 11 učenika, prosječna dob 8 godina). Korišteni su materijali iz Kurikuluma Budi Internet genijalac 2022. godine te s tečaja Budi Internet genijalac 2023. godine. Odrađena je Aktivnost 1 iz poglavlja Dijeli pažljivo. Sat je počeo razgovorom o tome što je privatnost i što sve treba biti privatno. Učenici su objašnjavali što se smije objavljivati na internetu, tko to sve može vidjeti, što se događa s obrisanim objavama, koji sve podatci se smiju objavljivati. Zatim su objašnjavali što su osobni podatci i što sve spada pod taj pojam. Svatko od njih je naveo primjer osobnog podatka te su na zadanim pojmovima prepoznavali što spada pod osobni podatak, a što ne. Riješili su radni listić koji je sastavila učiteljica. Raspravljali su o rečenici „Razmisli pa objavi“ i navodili primjere kad bi bilo pozitivno, a kad negativno prvo nešto objaviti pa tek tada o tome razmišljati.

Nakon toga su definirali pojam tajna i kome se smije odavati. Podijeljeni su u parove te su odradili zadatak iz priručnika (trebali su smisliti tajnu, podijeliti je s parom i potom raspravljati o tome kako su se osjećali kad su podijelili tajnu, bi li smjeli takvu tajnu podijelili kad bi bila stvarna tajna, što njihov par misli o toj tajni).

Na kraju sata učenici su vrednovali radionicu i svi su je ocijenili velikim osmijehom.

Radionica 3: Dijeli pažljivo

Lekcija 3: Nisam to mislio/la!

Radionica Dijeli pažljivo (Nisam to mislio/la!) provedena je u 6. razredu u OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko na satu informatike (ukupno 12 učenika, prosječna dob 12 godina) te ponovljena u 2. razredu (11 učenika). Korišteni su materijali iz Kurikuluma Budi Internet genijalac 2022. godine te s tečaja Budi Internet genijalac 2023. godine. Odrađena je Lekcija 3 iz poglavlja Dijeli pažljivo te aktivnost 3). Sat je počeo razgovorom o tome što vole nositi na sebi (kakve majice i što te majice imaju na sebi, jesu li jednobojne ili imaju neku sliku, poruku, znak). Nakon toga su učenici razgovarali o tome što vole ili ne vole, što misle o slikama, natpisima, logotipima na majicama, mišljenja su bila različita (netko voli slike, netko ne, netko voli određeni brend, nekima je svejedno). Došli su do zaključka da majice prenose poruke i svatko te poruke može protumačiti na svoj način. Također, naučili su da nošenjem odjeće s porukama, logotipima i slično, reklamiraju te proizvode (njihove proizvođače). Kroz aktivnost su usvojili nove pojmove (kontekst i reprezentacija).

Iduća aktivnost bila je rasprava o porukama koje šalju. Pokazano im je nekoliko različitih poruka i pokušali su objasniti kako su ih shvatili (koje emocije su prepoznali). Mišljenja su se razlikovala pa su shvatili da jedna poruka može prenijeti različita značenja. Iznosili su primjere u kojima su ih sugovornici krivo shvatili ili su oni krivo razumjeli njima poslanu poruku.

Potom je učiteljica podijelila listiće s bijelim majicama i emotikonima. Učenici su izrezivali od tri do pet emotikona po želji i lijepili na majice. Potom su podijeljeni u parove i svaki par je razmijenio majice te su razgovarali o emotikonima (pokušali odgonetnuti zašto su zalijepljeni baš ti emotikoni). Potom su svi predali majice učiteljici. Pokazivala je jednu po jednu majicu, a učenici su objašnjavali kako bi po emotikonima opisali osobu koja ju je uredila i tko bi to mogao biti. Polovicu majica su povezali s njenim vlasnikom.

Radionica im se svidjela.

Radionica 4: Čuvaj svoje tajne

Radionica čuvaj svoje tajne provedena je u 4. razredu u OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko na blok satu informatike (ukupno 7 učenika, prosječna dob 10 godina). Dio materijala preuzet je iz Kurikuluma Budi Internet genijalac 2022. godine, dio s tečaja Budi Internet genijalac 2023. godine, a neke primjere je osmislila učiteljica. Prvi sat je počeo razgovorom o tome što su privatnost i sigurnost te su navodili primjere što treba biti privatno i ne smije se dijeliti (npr. osobni podatci), a što se smije i u kojoj mjeri. Potom su navodili uređaje s kojima pristupaju internetu, koje mrežne stranice posjećuju na internetu, koje igrice igraju i zahtijevaju li mrežne stranice i igrice koje posjećuju kreiranje korisničkih računa. Definirali su pojam korisnički račun i znaju li svoje lozinke za određene igrice te korisničke podatke za e-Dnevnik napamet. Razgovarali su o zaključavanju zaslona mobitela i koja je svrha zaključavanja te kakav model zaključavanja primjenjuju na svojim uređajima (uzorak, PIN ili otisak prsta). Svatko od njih opisao je koliko je njihova lozinka dugačka i teška za pogoditi te otkrivaju li lozinke drugim osobama, npr. prijateljima, ili samo svojim roditeljima. Pojmove bitne za temu učiteljica je objasnila i pritom koristila prezentaciju kako bi učenicima bili vidljivi te ih lakše zapamtili. Potom su ponovljeni pojmovi digitalni trag i digitalni ugled pri čemu su učenici nabrojali vrste digitalnih tragova (dobri i loši) i navodili primjere za svaki od njih.

Iduća aktivnost bila je smišljanje jake i sigurne lozinke. Učiteljica je objasnila kako se jaka lozinka treba sastojati od kombinacije velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova, minimalne duljine 10-12 znakova te da ne smije biti povezana s našim osobnim podatcima (npr. ime, datum rođenja, imena ukućana, sljedovi brojeva itd.). Potom je navela primjer te su učenici svaki za sebe ispisivali lozinke (izmišljene, ne one koje koriste) i potom su svi zajedno komentirali svaku od navedenih lozinki (koliko je sigurna, zadovoljava li sve navedene kriterije, može li se lako zapamtiti). Potom je učiteljica pokazala neke lozinke te su na isti način komentirali koja lozinka je sigurna, a koja nije. Rješavali su radne listiće koje je osmislila učiteljica kako bi ponovili nove pojmove i ponovili što su već naučili.

Kao vrednovanje radionice u prazan krug su sami stvarali emotikon koji označava zadovoljstvo radionicom. To im je bilo zanimljivo i uživali su stvarajući svoje emotikone.

Učenici su za provedene aktivnosti bili motivirani od početka sata, odgovarali na pitanja i davali primjere. Dok su vrednovali provedenu radionicu, izrazili su želju za sličnima u skoroj budućnosti.

Predavanje roditeljima: Sigurnost na internetu

Dana 15. siječnja 2024. godine učiteljica informatike Jelka Šegan u dogovoru s učiteljicom razredne nastave 3. b razreda Prve osnovne škole na roditeljskom sastanku svoj djeteta održala je predavanje na temu Sigurnost na internetu. Budući da učenici u toj dobi najčešće dobiju brojeve mobitela, a mobilne telefone već posjeduju, predavačica je osjetila potrebu za predavanjem roditeljima kako bi ih osvijestila što sve nosi online svijet. Prezentacija je napravljena po kurikulumu Budi Internet genijalac te je njome definirala pojmove koje bi svaka osoba trebala prepoznati i definirati te ih s odgovornošću koristiti dok se nalazi u virtualnom svijetu. Većina roditelja je generacija koja nije imala informatiku u osnovnoj školi kao predmet, nego kao izvannastavnu aktivnost na kojoj su se igrale prve igrice pa su im mnogi pojmovi novi. Cilj predavanja je upoznati (ili podsjetiti) roditelje u prednosti i nedostatke korištenja interneta, te pojmove kao što su digitalni trag, digitalni ugled, osobni podatci, privatnost, dijeljenje podataka, poštivanje tuđe privatnosti, internetski bonton (netiquette), elektroničko nasilje (e-nasilje ili cyberbullying), IP adresa, društvene mreže, suradnja, virusi, autorsko pravo, lažne mrežne stranice, lažni profili, lažne vijesti, korisnički računi, jake i sigurne lozinke, objave na profilima, AI tehnologija. Predavačica je pokazala i dva videa (Isprepletena priča preuzeta sa mrežne stranice Centar za sigurniji Internet te video Protect your children možete preuzeti ovdje.) Videima je htjela potaknuti roditelje na promišljanje o negativnim stranama interneta te što se djeci može dogoditi ako su bez nadzora na internetu i promišljanje o tome što i sami objavljuju o svojoj djeci, s kime i na kojim mrežnim stranicama.

Pazi se prevaranata

Elvira Špelić Vidović

Budi internet genijalac 2023 – 2026

U okviru projekta „Budi Internet genijalac“ učiteljica tehničke kulture Elvira Špelić Vidović u Osnovnoj školi Cetingrad u Cetingradu, 11. ožujka 2024., provela sam radionicu pod nazivom:“Uočavanje lažnih vijesti na internetu” – Pazi se prevaranata, s učenicima šestog razreda. Na radionici je sudjelovalo 10 učenika ( cijeli razred) uzrasta 11-12 godina. Radionicu sam provela tijekom dva školska sata.

Uvod

Na početku sata povela sam razgovor s učenicima o vijestima kojim smo izloženi svakodnevno. Istaknula sam da postoje ljudi i skupine koji snažno vjeruju u nešto da izvrću istinu kako bi se mi složili s njima. Lažna vijest je iskrivljena informacija koja se predstavlja kao vijest. Ljudi koji ne znaju prepoznati lažnu vijest mogu je širiti i odluke donositi na temelju njih. Ako nešto izgleda kao lažna vijest moramo prepoznati indikatore da nešto nije uredu. Rekla sam im da postoje pitanja kojima ćemo se danas služiti kako bi lakše odredili koje se vijesti temelje na dokazima a koje su lažne.

Glavni dio

Učenici su se podijelili u 3 skupine. Svakoj skupini sam dala radni list „ Što nije u redu s ovom slikom? Gdje su učenici tražili razlike između slika. Dakle danas ćemo se baviti određivanjem je li neka vijest stvarna ili lažna poput je ove naše igre.

Nastavili smo s radnim listićem „Uočavanje lažnih adresa mrežnih stranica”. Kada se objavi neka vijest prvo provjerite mrežnu adresu. Većina tvrtki ima kratke lako pamtljive adrese stoga prvi „alarm” neka vam bude svaki nepotrebni dodatak. Na mreži provjerite stranicu te novinske agencije i ako je ta agencija stvarna pojaviti će se desno od dobivenih rezultata kućica s opisom te agencije. Ako toga nema znači da adresa nije stvarna a možda više nije ni dostupna ili je prijavljena kao lažna. Učenicu su djelomično znali uočiti koja je lažna adresa mrežnih stranica – radni listić.

Isto tako trebate provjeriti naslov objave bez adrese mrežne stranice. Tada obratite pozornost na:

a) objava je sa slikom koja nam je zanimljiva a kada kliknemo na to, to uopće nema veze s viješću

b) debela tiskana slova, uskličnici, šarena slova kako bi pomislili da je ova vijest važna – pravi novinari to ne rade

c) pompozne riječi – „šokantno”, „stravično”, „skandalozno”, „neviđeno” – to isto pravi novinari ne rade, dakle ne nameću vam zaključak već u naslovu

Na primjeru:”Šokantna istina o tome što učitelji rade nakon škole!” učenici su se susreli s primjerom kako lažne vijesti s pompoznim naslovima uopće nemaju veze sa člankom koji je objavljen. Sve je to napravljeno samo da privuče pažnju.

Sljedeća važna stvar s kojim sam ih upoznala je Provjera izvora. Neke lažni izvori su dobro „zamaskirani” jer su dobri u kopiranju stvarnih vijesti. Na primjeru: Zvuče li vam ova imena kao stvarne novinske agencije (iz radnih listića). Uputila sam ih da se posluže s 3 koraka na radnom listiću „Kako odlučiti jeli izvor vjerodostojan?” kao i na pokazatelje koje smo upravo učili kako bi odlučili jeli vijest istinita ili lažna.

Važni koraci koje smo danas naučili:

1. Upotrijebite zdrav razum
2. Postavite si pitanja vezan uz motiv i stručnost
3. 3otvrdite informaciju

Završni dio

Na kraju radionice došli smo do zaključka da sada kada smo naučili pokazatelje i 3 važna pitanja za uočavanje lažnih vijesti, pozorno promatranje i istraživanje može postati dio njihove svakodnevice. Na ovaj način svaki od njih postati će pametan, obziran i uvaženi digitalni građanin. Uvijek kritički razmišljati i analizirati informacije koje dobivaju na internetu.

Radionica je protekla u veselom i radišnom duhu. Učenici su međusobnim razgovorom pozitivno ocijenili radionicu i rekli da su znali do sada prepoznati neke lažne vijesti ali da nisu znali kako presuditi o nekim vijestima koje su se pokazale netočne. Rekli su da će si uvijek postavljati naučena 3 pitanja.

Na kraju radionice igrali su „Interland”.

Dijelimo pažljivo uz BIG radionice

Elvira Špelić Vidović

Budi internet genijalac 2023 – 2026

U okviru projekta „Budi Internet genijalac“ učiteljica tehničke kulture Elvira Špelić Vidović u Osnovnoj školi Cetingrad u Cetingradu, 4. ožujka 2024., provela sam radionicu pod nazivom:“Čiji je ovo uopće profil?” – Dijeli pažljivo, s učenicima petog razreda. Na radionici je sudjelovalo 9 učenika (cijeli razred) uzrasta 10 -11 godina. Radionicu sam provela tijekom dva školska sata.

Uvod

Na početku sata povela sam razgovor s učenicima o digitalnom tragu. Znaju li što je digitalni trag? Na internetu objavljujemo osobne informacije a isto tako možemo pronaći brojne osobne informacije o drugim ljudima. Na temelju tih podataka stvaramo sliku o osobama no dali su sve te informacije točne. Je li naše mišljenje točno, da li su naše pretpostavke točne i da li su te objavljene činjenice točne, istinite? Znamo li kako su ti podaci prikupljeni? Možemo li i kako utvrditi njihov izvor?

Glavni dio

Učenici su se podijelili u 4 skupine. Svakoj skupini sam dala radni list „Čiji je ovo uopće profil?”

Nakon toga sam im rekla da dobro pročitaju informacije koje im pišu na radnom listu o Kristini, Janu i Robertu. Svaka grupa odabrala je jednog izmišljenog lika te su krenuli s opisivanjem tog lika na temelju dostupnih informacija. Za zadatak su imali 30 minuta. Bilo ih je zanimljivo promatrati kako surađuju i raspravljaju te donose mišljenja. Nakon izvršenog opisa svaka grupa pročitala je svoj opis. Bilo je tu svega, dobrano smo se nasmijali. Grupa koja je opisivala Kristinu napisala je da „mrzi” djecu. No kada sam ih pitala: Imate li mlađeg brata ili sestru i ponekad zaista mislite da je vanzemaljac koji vam premješta stvari i čini male nepodopštine? Svi mi koji imamo mlađe sestre ili braću ponekada se ljutimo na njih, ne ne mrzimo ih. Svi su se složili i iznosili svoje primjere svakakvih događaja. Kada su svi pročitali svoje opise, rekla sam im sada poslušajte stvarne opise naših zamišljenih likova. Usporedili smo s istinom i s onim što su oni zaključili na temelju njihovih objava. Razlike su bile očite.

Pa smo razgovarali o točnim i netočnim pretpostavkama, što ih je navelo da na upravo taj način opišu osobu. Došli smo do zaključka da je većina njihovih opisa temeljena na pretpostavkama. Kada sam im postavila pitanje što su naučili u ovom zadatku, odgovorili su mi da se jako razlikuje njihov opis od istine. Ostali su iznenađeni razlikom njihovog opisa i istine.

Završni dio

Na kraju radionice došli smo do zaključka da na temelju nečijih objava i fotografija možemo donijeti pretpostavke koje nisu uvijek točne, pogotovo ako te osobe ne poznajemo. Rekla sam im da ono što stavljaju na internet je samo dio toga tko su oni zapravo i do čega im je stalo. Naravno uvijek je tu pretpostavka da se žele predstaviti lažno, praviti se važnima ili su samo brzopleti pa objavljuju prvo što im padne na pamet. Zato treba uvijek biti oprezan s onim što objavljujemo jer ostavljamo digitalni trag.

Pozvala sam ih da uvijek dobro promisle jer ne možemo uvijek znati tko su doista te osobe i kako se osjećaju dok ih osobno ne upoznamo, a čak i onda će nam trebati vremena da shvatimo tko su.

Radionica je protekla u veselom i radišnom duhu. Učenici su međusobnim razgovorom pozitivno ocijenili radionicu i rekli da uopće nisu na ovaj način gledali kada su komentirali nekoga i da su mislili da je sve istina što piše kod pojedinih profila. Rekli su mi da ih je ovo iznenadilo.

Na kraju radionice igrali su „Interland”.

S nestrpljenjem očekuju novu radionicu a pogotovo kada sam im rekla da ćemo se u sklopu projekta opet igrati “Interland” i istraživati on line svijet.