Pogled u promjenjivo vrijeme

Broj 123, svibanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU članku Amadeje Turnšek predstavljena je EFT metoda (Emotional FreedomTechnique), koja pomaže kod različitih tegoba, pogotovo na stres ili unutarnju napetosti. Mogu je izvoditi učitelji, ali i učenici s obzirom na to da je jednostavna i vrlo učinkovita. Više…

Pogled_iconNa likovnoj radionici učiteljica Andreja Trobec naučila je svoje učenike kako zemlja može biti upotrebljiv prirodni likovni materijal. Navedenu likovnu tehniku detaljnije im je prezentirao slikar. Učenici su upoznavali novi način slikanja sa zemljom/tlom te praktičnim radom stvarali ovom vrstom likovne tehnike. Više…

Pogled_iconDamir Vrbanec predstavio je besplatnu i jednostavnu digitalnu platformu Twine za stvaranje priča, nelinearnih “odabira vlastitih avantura” kojima čitatelji mogu sami upravljati. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu je pravi izazov. Gordana Sokol i Gordana Lohajner predstavile su primjer gdje učenici petih razreda upoznaju se s digitalnim alatom Kizoa za izradu videozapisa preko OneNote bilježnice, a kako bi utvrdili gradivo omogućile su online sastanak. Više…

Pogled_iconVažno je podići svijest o zdravoj lokalnoj hrani, kaže odgojiteljica Lidija Domanjko. U našem projektu djecu smo naučili o zdravoj lokalnoj hrani i upoznali ih s lokalnim proizvođačima. Više…

Pogled_iconU sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti, Marija Raguž je svojim učenicima sedmih razrada zadala zadatak da prikažu prigodnim plakatom svoju poruku i vlastitim sloganom svoj stav o posljedicama zlouporabe, alkohola, droge i nikotina. Više…

Pogled_iconU okviru Erasmus+ KA2 projekta školskog partnerstva „With the Skills of the Future for a Successful Job and Life“ u Estoniji je održana transnacionalna aktivnost učenja, podučavanja i osposobljavanja za nastavnike „Seminar 21st century skills and teaching strategies“. Izvještaj o seminari nam je predala Marina Mirković Smile Više…

Pogled_iconU ovom članku Melanija Zavec je predstavila primjer u kojem su učenici skladali izvorne basne, uzimajući u obzir karakteristike basne. Primijenila je moderno poučavanja – suradničko učenje. Više…

Pogled_iconRenata Sešel dan u školi započinje i završava aktivnostima opuštanja. Koristi različite metode kojima kod učenika razvija motivaciju, koncentraciju i međusobne odnose i to najčešće prije ocjenjivanja ili u trenucima kada osjeća da je kod učenika pad motivacije ili koncentracije. Više…

Pogled_iconSanja Pavlović Šijanović ispričala nam je kako je u Gimnaziji Vukovar održano niz raznovrsnih radionica povodom globalnog događanja poznatog pod nazivom „Sat kodiranja“ (Hour of Code) gdje su učenicima nastojali približiti osnove informatike, programiranja i kodiranja. Više…

Pogled_iconPriroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima. Kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, kaže Tanja Majerič. Više…

Pogled_iconJe li domaća zadaća potrebna ili nepotrebna? To je samo od jedno pitanje u anketi. Tanja Vičič je predstavila produbljenu analizu s područja pisanja domaćih zadataka, koja obuhvaća iskustva i stajališta roditelja i učenika Osnovne škole Dragotina Ketteja Ilirska Bistrica. Više…

Pogled_iconPrirodu uvijek možemo izravno koristiti za podučavanje. Tako je i Tea Zagorc koristila prirodu za cjelovito učenje jer učenik stječe nova iskustva, širi svoje interese, stječe pozitivan stav prema životu u prirodi i štiti njezinu raznolikost. Više…

Pogled_iconTomislav Leček, Tamara Ređep i Tea Pavičić Zajec upoznali su nas s zabavnim učenjem programiranjem pomoću malenog računala micro:bita gdje djeca sječu znanja o programiranju kroz primjere iz svakodnevnog života. Više…

Gordana Lohajner

Uklonimo stres metodom EFT

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

U članku je predstavljena EFT metoda (Emotional FreedomTechnique), koja pomaže kod različitih tegoba. Detaljno je opisana izvedba ove tehnike i njezini učinci na tijelo. Mogu je izvoditi kako učenici, tako i učitelji, s obzirom na to da je jednostavna i vrlo učinkovita, ukoliko se izvodi redovito. Istaknuti čimbenik na koji ovom tehnikom djelujemo je stres, koji je u životu i na radnom mjestu često prisutan.

Ključne riječi: EFT metoda, kortizol, stres, tapkanje.

1. Uvod

Ljudi su svakodnevno izloženi situacijama koje stvaraju stres i unutarnju napetost. Navedeno se događa većini ljudi i stoga se čini da je to normalno. Stres nastaje tako što ljudi na vanjske okolnosti i situacije odgovaraju blokiranjem protoka energije u tijelu. Osvještavanje negativnih utjecaja stresa utječe na mogućnost njihovog smanjenja. Postoji nekoliko različitih pristupa kako ovladati stresnim situacijama i ublažiti ih.

2. Što je EFT metoda?

EFT metoda je kao:

  • akupunktura, ali bez uporabe igli,
  • psihoterapija, ali uključuje i tjelesnu komponentu,
  • masaža kojoj je dodana i emocionalna komponenta.

EFT metodu nazivamo još i tapkanje (lagano udaranje). Postupak izgleda tako što prstima tapkamo određene akupunkturne točke dok u međuvremenu pričamo o neugodnom sjećanju i o različitim neugodnim osjećajima.

3. Utjecaj EFT metode

Dr. Church je zajedno s dr. Davidom Feinsteinom dokazao pozitivan utjecaj tapkanja na razinu kortizola. Kortizol je poznat kao hormon stresa koji se otpušta kada naše tijelo zbog utjecaja stresa dođe u stanje koje se naziva stanje borbe ili bijega. Taj hormon podiže razinu šećera u krvi, ubrzava otkucaje srca te se kao posljedica podigne unutarnja temperatura tkiva mišića, čime se mišićni sustav priprema na akciju. Tapkanjem se razina kortizola snižava. Balansira se energijski sistem tijela te se tako otklanja smetnja, a time i negativan osjećaj. Tapkanjem postižemo rasterećenje od negativnih misli i negativnih osjećaja. Kod tapkanja po meridijanima se uz pravilnu verbalnu komunikaciju identificira problem i uklanjaju se svi negativni osjećaji i problemi koje imamo. Ljudi brzo postižu olakšanje i unutarnji mir.

4. Izvođenje EFT vježbi

Osnovni postupak sastavljen je od tapkanja prstima na određene akupunkturne točke tijela i istovremenog izgovaranja određenih riječi kojima se opisuje emocionalni problem ili neugodan osjećaj u tijelu. Tijekom procesa tapkanja potrebno je koncentrirati se na tu negativnu emociju ili uspomenu. Tapkanjem se istovremeno stimuliraju energijski putevi i tako se regulira energijska smetnja. Tapkamo na 9 različitih točaka. Pri tapkanju koriste se jedan, dva ili tri prsta. Točke se stimuliraju 5 do 10 puta. Pri tome je potrebno smireno disati i ponavljati tegobu. Pomoću EFT tehnike u kratkom se vremenu mogu postići velike promjene i olakšanje.

Točke za tapkanje su:

  • na ruci: na vanjskoj strani oba dlana, između zapešća i malog prsta, znači mjesto gdje bismo dlanom udarili karate udarac, stoga je nazivamo i karate točka,
  • na glavi: na vrhu glave,
  • na unutarnjoj strani obrva: na početku obrva, tik uz nos,
  • na vanjskoj strani oka: na vanjskoj strani oka, na kosti,
  • ispod oka: na kosti ispod oka,
  • ispod nosa: između gornje usne i nosa,
  • ispod usta: u naboru između donje usne i brade,
  • na ključnoj kosti: na spoju između ključne i prsne kosti,
  • ispod pazuha: uz stranu tijela, jedan dlan ispod pazuha; kod muškaraca u visini bradavice, kod žena na mjestu grudnjaka.

Slika 1 EFT točke
Slika 1. Točke EFT metode

5. Zaključak

EFT metoda ili tapkanje je praktična i jednostavna metoda za svladavanje svakidašnjeg stresa. Povoljno utječe na razinu hormona stresa kortizola te smanjuje stres i napetost. Njezin učinak je sličan akupunkturi, masaži i psihoterapiji. Vježbe je moguće izvoditi svugdje i u bilo koje vrijeme. U vježbu su uključene različite akupunkturne točke čitavog tijela. Uključivanje EFT metode u život predstavlja drugačiji pristup uklanjanju negativnih osjećaja. Za željeni rezultat potrebno je tek nešto volje i vremena.

6. Literatura

  1. Gider, F. (2015) Stres je povezan z energijski neravnovesjem. Pristupljeno na: https://www.bizinaizi.si/stres-in-energijsko-neravnovesje/
  2. Kuster, V. (2018) EFT tehnika: Priročnik za tapkanje. Pristupljeno na: https://www.vlastakuster.si/To%C4%8Dke_za_tapkanje.php
  3. Fotografija. Pristupljeno na: https://www.vlastakuster.si/To%C4%8Dke_za_tapkanje.php

Aromaterapija kao mogućnost oslobađanja od stresa učitelja

marina_kortnik

Sažetak

U posljednje godine sve više pažnje polažemo svakodnevnomu stresu i njegovim štetnim posljedicama. Svakodnevne emocije imaju važnu ulogu u našem životu. Aromaterapija je važno još razvijajuće područje koje ni približno nije iskoristilo sve mogućnosti primjene.

Ključne riječi: aromaterapija, stres, eterična ulja, emocije.

Uvod

Prisutnost stresa sasvim je prirodna za svakoga pojedinca i razlozi za stres ili stresori pojavljuju se svugdje u našem životu.

U ovomu članku svu pažnju polažemo emocijama, stresu i aromaterapiji kao mogućnosti poboljšanja osjećaja.

Naše osjetila, a naročito miris, jako su vezana za naše emocije, memorije, ponašanje i zdravlje. Kada mirišemo i osjećamo, posljedično je i miris jako povezan s emocijama. Tu se nađe veza između emocija, stresa i aromaterapije. Ova vrsta terapije dobar je način za relaksiranje ako smo pod utjecajem stresa odnosno za očuvanje osjećaja.

Stres i emocije

Stres kao pojam koristi se za opis mnogih neugodnosti koje su posljedica brzoga načina radnoga i privatnoga života. Riječ se često koristi i zbog stalnih promjena, prilagođavanja i životnoga tempa. Svaki put uz ovu riječ pomislimo na nešto neugodno iako je stres ljudima pomogao preživjeti tisuće godina, a danas je glavni krivac za mnogobrojne bolesti.

Razni autori (Ihan, 2004..; Middleton, 2014.; Selič, 1999.; Starc, 2008.a; Starc, 2008.b) smatraju da stresna reakcija u tijelu prouzrokuje mnoge bolesti i druge smetnje. Među njima su depresija, anksioznost, alkoholizam, neurološke bolesti, nesanica, metaboličke bolesti, bolesti respiratornoga sustava i gastrointestinalnoga trakta, kožne promjene, bolesti bubrega, rak, izgaranje…

Mateja Cvetek (2014.) navodi da je istraživanje emocija i obrada emocija dugo godina bilo na rubu znanstvenoga istraživanja. Pojavi činili su se previše subjektivni da bi mogli postati predmetom ozbiljne i objektivne znanstvene prosidbe. U zadnjih četrdeset godina na tom području mnogo toga se promijenilo. Utjecaj emocija na život pojedinca i zajednice može biti pozitivan ili negativan, a to zavisi prije svega o sposobnosti pojedinca kontrolirati emocije.

Hoenen, Wolf i Pause (2017.) utvrdili su da je povećanje kortizola vezano za bolju identifikaciju mirisa, ali da je veća ljutnja vezana na lošiju prepoznatljivost mirisa.

Kate Middleton (2014.) je utvrdila da su emocije ključne za djelovanje našega mozga. Proučavanje emocija poveže psihologiju, neurološku nauku, sociologiju i brojne druge nauke.

Razni drugi autori utvrđuju da svaki događaj koji bi mogao prouzrokovati žalost, ljutnju ili strah označimo kao stresor. Stres i emocije, naime, prouzrokuju isti mehanizmi. Sposobnost razumijevanja emocija i suočiti se njima osnova je za suočenje stresom.

Aromaterapija

Čula nas povezuju sa svijetom jer bez njih ne bih mogli održavati kontakte s drugim ljudima, a isto tako čula u nas mogu probuditi i jake emocije. Izvještajem Tajna čula iz 2002. godine Charles Spence s odjela za eksperimentalnu psihologiju Univerziteta u Oxfordu upozorio je da se sve više oslanjamo na vid na štetu drugih čula. U vizualno dominantnomu društvu i brzom životu naše oči previše su opterećene informacijama, a miris i dodir zanemareni su. Kod mirisa jedan od najstarijih dijelova mozga prima stimulanse od receptora za miris. Taj dio mozga brine se i emocijama i emotivnim odazivom na memorije. Tek onda se informacije prenesu do novijih dijelova mozga koji su se razvili mišljenjem gdje se miris savjesno prihvati i prepoznaje. Jak miris obično izazove jak odaziv – da li nam se sviđa ili ne. Karakterističan miris ostavi trajne osjećaje koji su vezani na memoriju i na ono što nam se dogodilo kada smo ga prvi put namirisali. Limbički sustav kontrolira i raspoloženje, motivaciju, zadovoljstvo i lučenje nekih hormona, pa zbog toga miris tako jako utječe na naše emocije (Izostrite čute, 2010).

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu u 2014. godini primili su Richard Axel i Linda B. Buck jer su u seriji pionirskih istraživanja objasnili kako djeluje naš mirisni sustav. (The Nobel prize, 2014).

Moderna aromaterapija razvila se prije svega zbog zanimanja za prirodno liječenje biljkama. Utemeljiteljem moderne aroma-terapije smatra se René Gattefossé koji je 1928. godine u svom članku koristio termin aroma-terapija. Francuski kemičar je među prvima eksperimentirao eteričnim uljima i utvrdio njihova svojstva za liječenje (Farrer-Halls, 2007).

Jana Buckle (2015) navodi da miris djeluje odmah. Time smo ljudi sposobni razlikovati između više od 10.000 raznih mirisa, a imamo samo oko 1.000 receptora. Impulz mirisa iz nosne šupljine prenese se u limbički sustav u mozgu koji je vrlo važan za naše djelovanje i najstariji je dio ljudskoga mozga. Amigdala i hipokampus imajo poseban značaj u osjećanju mirisa. Amigdala je važna za emocionalnu reakciju i djeluje kao spremište emocionalne memorije i strasti, a hipokampus sprema informacije i amigdala odredi da li imaju emocionalnu vrijednost.

Isto tako potvrđuje i vezu između mirisa, emocija i emocionalnih reakcija Kadohisa (2013) temeljem amigdale i hipokampusa koji su uključeni u emocije i miris te emocionalnu memoriju. Amigdala je važna u nekim emocionalnim reakcijama na stimulanse. Opisuje vezu mirisa na oblikovanje emocija i njihov utjecaj na smanjenje posljedica stresa.

Aromaterapija i stres

Na svijetu trenutno ima više od 400 raznih eteričnih ulja koje možemo koristiti u terapeutske svrhe. Obavljeno je mnogo istraživanja na području aromaterapije i samoga osjećaja.

Battaglia (2007) smatra da je stres višedimenzionalni sindrom koji obuhvaća duh, tijelo i emocije. Razlog za uspjeh aromaterapije kod uklanjanja stresa je u višedimenzionalnim holističkim pristupima. U aromaterapiji senzori čula su od velikog značaja kod uklanjanja stresa. Činjenica je da je aromaterapija neodvojivo povezana s djelovanjem protiv stresa. Tisserand (v Battaglia, 2007) primjenu aromaterapije preporučuje na dva načina: u obliku inhalacije i kao dermalnu apsorpciju putem kože. Eterična ulja djeluju na nas i putem limbičkoga endokrinog sustava. Kod stresa preporučljiva su različita eterična ulja. U prvu grupu eteričnih ulja za relaksaciju, smanjenje napetosti, pomoć kod glavobolje i nesanice, preporočljivo je ulje bergamot (Citrus bergamia), rimska kamilica (Chamaemelum nobile), petitgrain (Citrus aurantium), slatka naranča (Citrus x sinensis), sandal (Santalum album) i ylang ylang (Cananga odorata var. genuina). U drugoj skupini eteričnih ulja koja pomažu kod umora, nelagodnosti, bolova, preporučljivo je ulje bosiljak (Ocimum basilicum ct. linalool), crni poprovac (Piper nigrum), djumbir (Zingiber officinale), limun (Citrus limon), geranij (Pelargonium x asperum), paprena metvica (Mentha x piperita), bor (Pinus sylvestris) i timijan kemotip linalol (Thymus vulgaris ct. linalol).

U skupinu ulja za lakšanje depresije, melanholije i osjećaj nemoći spadaju ulja bergamot (Citrus bergamia), mandarina (Citrus reticulata), matičnjak (Melissa officinalis), neroli  (Citrus aurantium var. amara), ruže (Rosa x damascena) i jasmina (Jasminum officinale).

Inhalacija eteričnih ulja kao mogući način za učinkovito vladanje stresom potvrdili su i Komiya i Takeuchi (2006.). U svom istraživanju usporedili su eterična ulja s lavenderom (Lavandula angustofolija), ruže (Rosa x damascena) i limun (Citrus limon) u tri različite situacije. Eterično ulje limuna (Citrus limon) je svim situacijama imalo najbolji antistresni učinak.

Lv, Liu, Zhang in Tzeng (2013) potvrđuju da eterična ulja lavande (Lavandula angustofolija), limun (Citrus limon) i bergamot (Citrus bergamia) pomaži kod ublaživanja stresa, anksioznosti i drugih poremećajima raspoloženja. Prije svega, inhalacija eteričnih ulja putem mirisnoga sustava stimulira mozak da uravnoteži raspoloženje.

Kuster Kortnik (2016) je istraživanjem potvrdila da se primjenom mješavine eteričnih ulja grejpa  (Citrus paradisi), geranije (Pelargonium x asperum) i  vetivera (Vetiveria zizanioides), gdje se komponente eteričnih ulja apsorbiraju posrednom inhalacijom parom putem difuzora, poboljša opće osjećanje učitelja u školi. Još uspješnija se pokazala individualna primjena eteričnih ulja učitelja u obliku aromatičnih ulja i džepnih inhalatora koje su korisnici izradili sami prema savjetu aromaterapeuta. Pri tomu se uzelo u obzir djelovanje pojedinih eteričnih ulja, okolnosti rada i želje pojedinaca.

Zaključak

Pojedinac ne može bitno utjecati na cijelo društvo i događaje oko sebe, a svojim znanjem i aktivnostima može poboljšati svoje osjećaje i smanjiti stres.

Svoj doprinos boljem osjećaju daju kako eterična ulja tako i aromaterapija. Aromaterapija ni izdaleka nije postigla sve mogućnosti primjene jer se ovo područje još uvijek uspostavlja. Međutim, za neke ljude aromaterapija može biti rješenje da se bolje osjećaju.

Literatura

  1. Battaglia, S. (2007). The Complete Guide to Aromatherapy. Brisbone: The International Centre of Holistic Aromatherapy.
  2. Buckle, J. (2015). Clinical aromatherapy. London: Elsevier.
  3. Cvetek, M. (2014). Živeti s čustvi : čustva, čustveno procesiranje in vseživljenski čustveni razvoj. Ljubljana: Teološka fakulteta.
  4. Farrer-Halls, G. (2007). Aromaterapija. Ljubljana: Prešernova družba.
  5. Hoenen, M., Wolf, O. T., & Pause, B. M. (2017). The Impact of Stress on Odor Perception. Perception, 46(3–4), 366–376. https://doi.org/10.1177/0301006616688707
  6. Ihan, A. (2004). Do odpornosti z glavo. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  7. Izostrite čute: izboljšajte vid, sluh, voh in okus (Reader’s Digest izd.). (2010). Ljubljana: Mladinska knjiga.
  8. Kadohisa, M. (2013). Effects of odor on emotion, with implications. Front Syst Neurosci. 2013; 7: 66. Pridobljeno iz http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3794443/
  9. Kuster Kortnik, M. (2016). Aromaterapija kot možnost lajšanja poklicnega stresa učiteljev. https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=59907. Kranj, Slovenija: Univerza v Mariboru.
  10. Lv, X., Liu, Z., Zhang, H., & Tzeng, C. (2013). Aromatherapy and the central nerve system (CNS): therapeutic mechanism and its associated genes. Current Drug Targets, 14(8), str. 872-879.
  11. Middleton, K. (2014). Stres : kako se ga znebimo. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  12. Selič, P. (1999). Psihologija bolezni našega časa. Ljubljana: Znanstveno in publicistično središče.
  13. Starc, R. (2008a). Bolezni zaradi stresa. I, Od utrujenosti, pešanja spomina, razpoloženjskih motenj, glavobola, nespečnosti, razjede dvanajsternika in astme do rakavih obolenj. Ljubljana: Sirius AP.
  14. Starc, R. (2008b). Bolezni zaradi stresa. 2, Od bolečin v križu, ledvičnih kamnov, neplodnosti in impotence do človeškega dejavnika, prezgodnjega staranja in obvladovanje stresa. Ljubljana: Sirius AP.
  15. The Nobel prize. (4. oktober 2014). Press release. Pridobljeno 27. februar 2019 iz http://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2004/press-release

Prvi dan škole malo drugačije

jozica_ramsak

Jožica Ramšak

Sažetak

Svaki početak znači nešto novo, posebno kad je riječ o prvom razredu. Dijete postane školarac, bezbrižan vrtićki život ostaje iza njega. Prelazak iz vrtića u školu nije previše stresan. Većina djece veseli se polasku u školu, no s druge strane zabrinjava ih hoće li pronaći svoju učionicu, hoće li im se učiteljica svidjeti, hoće li s njima biti prijatelji iz vrtića. U školi je sve mnogo veće; veliki hodnici, velike učionice, veliki učenici. Kad dijete krene u školu, promijeni se svakodnevica cijele obitelji. Dijete ne može bez razloga ostati kod kuće, mora pratiti školske aktivnosti, raditi i ono što mu se ne sviđa, uspostaviti nove odnose s učiteljicom i novim školskim kolegama. Slovensko zakonodavstvo propisuje da roditelji moraju upisati u prvi razred onu djecu koja će u kalendarskoj godini u kojoj će krenuti u školu navršiti šest godina. Za kretanje u školu osim kronološke i intelektualne zrelosti vrlo je bitna i emocionalna i socijalna zrelost. Najstresnije je za učitelja je kad sazna da će dobiti prvi razred. Ne zbog djece, nego zbog roditelja koji na prvi školski dan dovedu svoje nadobudne prvoškolce i onda procjenjuju jesi li dovoljno dobar za njihovo dijete. A opterećuje i priprema programa za prijam prvoškolaca. U prilogu ću opisati kako smo u našoj školi prvi školski dan organizirali malo drugačije.

Ključne riječi: prvi školski dan, stres, prijam prvoškolaca

Uvod

Još u svibnju ravnatelj nam priopćava u kojem ćemo razredu poučavati iduće godine. Počela sam razmišljati kako promijeniti taj prvi dan kako bi bio radostan i meni i roditeljima, a ponajprije djeci. I odlučila sam da prvi dan više neće proteći na klasičan način, koji izgleda nekako ovako: učenici viših razreda nastupaju, zatim ravnatelj pozdravi roditelje i buduće prvašiće, nakon toga učiteljice pročitaju popise učenika po pojedinim razredima. Za vrijeme čitanja drhti ti glas, usta su suha, mnoga imena i prezimena krivo naglasiš, jer u našoj školi ima podosta učenika iz država bivše Jugoslavije.

Pred vratima škole

Doček prvašića bio je popodne kad u školi više nije bilo ostalih učenika. Ulazna vrata smo zaključali da roditelji i djeca ne bi prije ušli u aulu gdje se odražavao doček. Uskoro je nastao metež, jer djeci nije bilo jasno zašto ne smiju u školu. Kad je bilo pet sati, kad je prijam trebao početi, ravnatelj je otključao ulazna vrata i obratio se roditeljima i djeci. Djeca koja su bila već nestrpljiva nagurala su se pred ulazna vrata i gotovo nitko od njih više se nije tiskao uz svojeg roditelja. Mislim da je to bio trenutak kad više nisu mislili na strah od škole nego su željeli da se školska vrata konačno otvore.

Slika 1Pred ulazom u aulu dočekale smo ih mi učiteljice i svakom djetetu stavile oko vrata privjesak sa znakom naše škole. Privjesci su bili prilijepljeni na podloge različitih boja: žute, plave i crvene.

Slika 1. Znak škole na raznobojnim podlogama

Roditelje i djecu pozdravila su dva učenika iz drugog razreda i rekli im da smo za njih pripremili nekoliko zabavnih igara u kojima će moći dobiti žuti rupčić.

Zabavne igre

Prvi zadatak bio je ples s balonima. Na pozornicu smo slika 2pozvali prvašiće koji su na poleđini znaka škole imali žutu boju. Nakon toga još su preskočili žute maramice. Time su službeno postali učenici naše škole. Skok preko marame postao je već tradicionalan, jer u Velenju imamo rudnik ugljena i svake godine mladi rudari koji završe školu preskoče kožu.

Slika 2. Skok preko žute maramice

Drugi zadatak bio je glazbeno-instrumentalni. Na pozornicu smo pozvali učenike koji su na poleđini znaka škole imali crvenu boju. Dobili su male instrumente (palice, bubnjeve, činele, zvečke) kojima su morali pratiti instrumentalnu glazbu na snimci. Uslijedio je još skok preko maramice.

Treći zadatak bio je sportski. Na pozornicu su došli učenici koji su naslika 3 poleđini znaka škole imali plavu boju. Na tlu smo pripremili lakši poligon (obruči, uže, čunjevi). Učenici su morali obaviti zadatke na poligonu. Sunožno su skakali iz obruča u obruč, hodali po uvijenom užetu i trčali slalom između čunjeva. Zadatak su obavljali uz slušanje skladbe. Na kraju je skupina preskočila žutu maramicu.

Slika 3. Poligon

Potraži mačka Murija

Nakon toga učenicima su se predstavile i učiteljice i odgojiteljice.

Prije njihova dolaska po zidovima aule i po vratima nalijepile smo kartončiće sa slikom mačka Murija, neki su bili na plavoj, a neki na narančastoj podlozi. Ispod svake slike pisalo je djetetovo ime i prezime. Učenicima sam rekla da je došao nestašni patuljak i sve slike polijepio po zidovima i vratima.

slika 4Njihov zadatak bio je da svatko pronađe svoj kartončić i priđe učiteljici koja drži u ruci narančastog ili plavog mačka mačka Murija. U traženju su im pomogli roditelji. Na taj smo način učenike podijelili u dva razreda. Narančasti mački pripadali su učiteljici iz a-razreda, a plavi meni.

Slika 4. Mački

Učenici su stali u kolonu i zajedno smo otišli do učionice, a roditelji su ostali u auli. Na vrata smo nalijepili velikog mačka Murija na narančastoj podlozi i usto još dodali „1. b“.

Učenici tako lakše zapamte gdje je njihova učionica jer već izdaleka vide velikog mačka Murija.

U učionici smo sjeli ukrug. Učenici su se predstavili i na ploču pričvrstili kartončiće sa slikom mačka Murija. Svaki učenik dobio je svoj balon s logotipom naše škole i knjigu. Uslijedilo je čašćenje sokom i torticom. Tada su došli i njihovi roditelji. Zadovoljni i puni novih dojmova oprostili smo se.

Zaključak

Prebrodili smo i prvi školski dan. Škola koja je za vrijeme školskih praznika samovala obogatila se novim učenicima, prvašićima punim energije, radoznalosti i želja za novim znanjem. Liječnik neuroendokrinolog Ranko Rajović ističe da djeca neće osjetiti otpor prema školi ako će se najprije igrati, odnosno učiti uz igru. Početak školske godine može biti vrlo stresan jer se djeca prvi put susreću s učiteljicom, sa školom i određenim pravilima ponašanja. Očekujemo da će djeca čim prijeđu iz vrtića u školu zaboraviti na igru i što prije prilagoditi se novom, ozbiljnijem sustavu. Upravo to uzrok je zbog kojega učenici već nakon dvije godine ne vole ići u školu. Djeca vole učiti, ali samo uz igru. Kad krenu u prvi razred, sretni su i ponosni jer su učinili nešto novo i ulaze u svijet odraslih. Moramo biti svjesni da je učenje igra, zato je dobro da i učitelji nastave poučavati putem smislenih igara koje djeci omogućuju da na taj način nauče sve što ih čeka.

Literatura

  1. Banjac Lubej, S. Nočem v šolo. Pridobljeno, 18.2.2019, s spletne strani https://otroski.rtvslo.si/bansi/prispevek/2482
  2. Divjak Jurca, D. (2018). V prvi razred leto pozneje? Ljubljana. Pogled, priloga revije Ciciban, maj 2018.
  3. Knafelc, B. (2017). Šolski zvonec glasno kliče. Ljubljana. Pogled, priloga revije Ciciban, september 2017.
  4. Ucman, P. (2018). Otrok gre v prvi razred. Ljubljana. Pogled, priloga revije Ciciban, september 2018.

Kako možemo izgraditi međusobne odnose

polona_IN

Polona Irt Novak

Sažetak

Moderni učitelj mora biti svjestan da u njegovom razredu sjede učenici koji na različite načine reagiraju na pritiske koji nastaju kao posljedica modernog i stresnog načina života. Vježbanje usredotočene svjesnosti jedan je od načina da se učenici nauče kako se lakše mogu suočiti s tim pritiscima. Djeca mogu prepoznati koliko je važno da se smire i da u svakom trenutku – dobrom ili lošem – poslušaju sebe i okolinu. U školi se s takvim problemima moramo pozabaviti razborito, kreativno i primjereno trenutnoj situaciji. Tako će djeca možda postati pozornija, motiviranija, koncentriranija, a zbog toga i uspješnija, zadovoljnija sa sobom i okolinom. Odrasti će u samopouzdane, odgovorne, psihički stabilne osobe, koje će život prihvaćati takav kakav i je, znajući da ne mogu mijenjati prošlost, da se ne smiju pretjerano opterećivati s budućnošću i da mogu živjeti punim životom stvarajući svaki trenutak u sadašnjosti.

Ključne riječi: usredotočena svjesnost, emocije, stres, opuštanje, učenik, međusobni odnosi

Uvod

Današnji učitelji živimo i radimo na drugačiji način od naših prethodnika, a krajnji cilj još uvijek ostaje isti: zadovoljni učenici koji u školi na različite načine stječu znanje i uz to se i dobro osjećaju.

Postizanje tog cilja nije tako jednostavno. Naime, djeca žive u jako brzim vremenima, cijeli dan izloženi su različitim obvezama, a time i pritiscima i stresu. S vremenom gospodari školaraca postaju školsko zvono i sat. Često i nemaju slobodnog vremena. Ako usprkos svim obvezama i pronađu malo slobodnog vremena, najčešće ga provode ispred televizije, računala, telefona, u virtualnom svijetu igara i na društvenim mrežama.

Sve navedeno utječe i na uspjeh u školi i međusobne odnose. Učenici sve više imaju poteškoća s pozornošću, a puno stvari rade usput bez da su ih svjesni. Teško pokazuju svoje emocije, manje imaju suosjećanja i empatije prema drugim ljudima, postaju sve veći individualisti i na žalost i egoisti. Ne znaju kako se zaustaviti, promatrati, smiriti se, razgovarati, isključiti sve ometajuće podražaje i jednostavno uživati u danom trenutku.

1. Što je usredotočena svjesnost?

Spasojević (2015) kaže da je usredotočena svjesnost svijest o sadašnjem trenutku i samoga sebe, svojih misli i osjećaja, svojega tijela i okoline. Ujedno, radi se i o prihvaćanju samoga sebe i svojih osjećaja, misli, tijela i okoline. Sve navedeno prihvaćamo bez rezerve, odnosno, tako kakvo jest. Sve je točno takvo kakvo jest u danom trenutku. Vježbanje usredotočene svjesnosti vodi nas prema danom trenutku u kojemu nema prošlosti i budućnosti (Spasojević, 2015).

»Riječ usredotočena svjesnost znači »izoštrena svijest« osjećaj da u svakom trenutku znamo što radimo dok se nešto događa« (Williams u Penman, 2016, str. 9).

2. Vježbanje usredotočene svjesnosti u razredu

Usredotočena svjesnost pozitivno utječe na djecu. Dugoročno, omogućuje im puniji život, zadovoljstvo sa samima sobom, samopouzdanje i razvoj unutrašnjeg mira.

Vježbe koristim kao motivaciju u uvodnim nastavnim aktivnostima, kao smirenje u završnim nastavnim aktivnostima, za povećanje koncentracije prije provjere i ocjenjivanja znanja i za opuštanje u različitim zahtjevnijim situacijama.

3. Primjeri vježbi

Vježba Vibriranje, da »istresemo stres«

Tu vježbu koristimo, kada su učenici nemirni, razdražljivi i pod stresom. Vježbu izvodimo stojeći, skidamo obuću, zamračimo prostor. Na taj način djeca jedni druge ne vide, ne smiju se, svatko se može posvetiti samom sebi. Vježbu uz živahnu instrumentalnu glazbu izvodimo oko sedam minuta. Pravilo je da nema pravila. Jednostavno započinjemo vibriranjem pojedinih dijelova tijela i tako istresemo sve što nas tišti i iz sebe „istresemo“ sve što nas opterećuje.

Vježba Osjećam glazbu

Učenici sjede na tlu. Puštamo glazbu koja je najprije divlja, brza i glasna. Djeca se u sjedećem položaju na tlu jednu minutu gibaju u ritmu brze i glasne glazbe. U slijedeće četiri minute glazba svake minute postaje tiša i smirenija. Učenici slijede njezin tempo i jačinu. Zadnja minuta vježbe je bez glazbe, kada učenici tiho sa spuštenim rukama i zatvorenim očima mirno sjede na tlu.

Vježbe disanja

Prije nego što započnemo s vježbama disanja važno je da se dobro namjestimo. Vježbe možemo izvoditi na nogama i u sjedećem ili ležećem položaju. Važno je da je kralježnica u uspravnom i ravnom položaju te da nam je udobno.

Kada stojimo kralježnica mora biti ravna, ruke su spuštene uz tijelo, dlanovi okrenuti prema nogama, stopala u laganom raskoraku. Ako vježbu izvodimo u sjedećem položaju, sjedimo uspravno na stolici s ravnim naslonjačem i odgovarajućom visinom sjedala. Leđa malo odmaknemo od naslonjača, stražnjicu pomaknemo unatrag, opustimo ramena, stopala stavljamo na tlo. Ako vježbe disanja izvodimo u ležećem položaju, legnemo na leđa, ruke stavimo uz tijelo, dlanovi su okrenuti prema stropu, noge su istegnute i nisu prekrižene. U svim položajima oči držimo zatvorene ili spustimo pogled.

Na početku izvodili smo vježbe kod kojih pazimo na svoje disanje, vježbe trbušnog i meditacijskog disanja, a kasnije vježbe su malo i zahtjevnije (Srebot i Menih, 1996).

Vježba Fotoaparat

Vježbu izvodimo u prirodi, određujemo prostor za gibanje i promatramo ga. Učenici se podijele u parove, jedan je fotograf, a drugi fotoaparat. Onaj koji igra ulogu fotoaparata žmiri, a fotograf ga odvodi na određeno mjesto. Fotoaparat usmjerava prema određenom motivu. Na određeni znak (klik) učenik koji igra ulogu fotoaparata na pet sekundi otvara oči i pokušava najbolje što može zapamtiti sadržaj „snimljene fotografije“ i što više njezinih detalja. »Fotoaparat« uslika tri fotografije i potom učenici zamijene uloge. Nakon završetka vježbe razgovaramo o njezinoj izvedbi, osjećajima učenika, razlikama između „snimljenih“ fotografija i promatranju izdaleka.

Vježba Meditacija, vizualizacija

U razredu često koristimo meditacije, sakupljene u knjizi Relax kids = Opustite se djeco!. Zvjezdica želja (Viegas, 2012).

Prostor zatamnimo i uz nježnu meditacijsku glazbu udobno se namjestimo u sjedeći ili ležeći položaj. Učitelj govori tiho, jasno i cijelo vrijeme u istom ritmu. Učenici u mislima putuju prema zvijezdama u svemir, na planinu…

Vežba Mandale

Mandala znači magični krug. To je meditativna slika koja uvijek ima sredinu oko koje se oblikuje kružni motiv. Bavljenje s mandalama pomaže nam da se smirimo, poboljšava sposobnost koncentracije, vježba motoričke sposobnosti i način je spoznavanja samoga sebe (Srebot i Menih, 1996).

Vježba Što kažem, kada se dogodi

Učitelj navede primjer događaja koji se svakom od nas može dogoditi u svakodnevnom životu. Zatim jedan od učenika napušta razred, ostali se u jednoj minuti dogovore, kako da ga prime u razred, što će mu kazati o tom veselom ili žalosnom događaju.

Primjeri događaja: kolega odlazi na zahtjevno natjecanje u plesu, kolega je osvojio medalju na atletskom natjecanju, kolegica je dobila brata, nekome je umro djed (u tom slučaju učitelj napušta razred) …

Vježba Stvaramo zajedno ali ipak svatko na svoj način

Učitelj pripremi velike prazne listove papira i stavlja ih na stolove. Učenici u grupama sjednu oko stolova. U potpunosti su tihi, cijelo vrijeme crtanja na papir ne dogovaraju se o tome što će i gdje će crtati. Znaju da na crtežu ne smiju ništa popravljati, dodavati, precrtavati. Na učiteljev znak prvi učenik svoju ideju počinje crtati na papir. Na dogovoreni znak s crtanjem nastavlja i drugi učenik. Nakon ponovnog znaka završava sa crtanjem (možda i tijekom poteza), onaj koji je crtao prije njega kaže kako se osjećao dok je kolega crtao. Poteškoće se pojave, kada netko precrta ili šara preko nečega što je nacrtao drugi učenik. Povrijeđeni učenik reagira neprimjereno, ljuti se, protestira, viče. Kako će reagirati slijedeći? Pokušat će popraviti sliku ili će hladno i neosobno crtati neku svoju temu? Na kraju vježbe obavezno mora uslijediti razgovor o osjećajima. Naime, učenici moraju biti svjesni da ponekad možemo biti ljuti, žalosni ili slično. Važno je da o tome govorimo i da je naša reakcija primjerena.

Zaključak

Život u modernom društvu za odrasle i za djecu postao je jako zahtjevan. Usredotočena svjesnost može biti put do zadovoljstva, sreće i unutrašnjeg mira.

Budući da djeca veći dio dana provode u školi, ona je nesumnjivo prostor za vježbanje te sposobnosti.

Moje iskustvo s uvođenjem usredotočene svjesnosti u svoju nastavu je pozitivno i zato ću nastaviti s vježbama. Mislim da ih učenici trebaju i da vježbanje usredotočene svjesnosti u današnjem svijetu stvarno predstavlja dodatnu vrijednost u modernoj nastavi.

Literatura

  1. Penman, D. (2016). Usredotočena svjesnost za kreativnost. Tržič: Učila International.
  2. Spasojević, N. (2015). 6 načina na koje u svakidašnjicu unosimo usredotočenu svjesnost. Dobiveno 3. 6. 2018 s https://www.svetloba.si/cujecnost/5-nacinov-kako-vnesti-cujecnost-v-vsakdan
  3. Srebot, R. in Menih, K. (1996). Putovanje u tišinu. Opuštajući odgoj za djecu. Ljubljana: DZS.
  4. Viegas, M. (2012). Relax kids = Opustite se djeco! Zvjezdica želja: 52 meditacije za djecu. Ljubljana: Star Elysium.

Upotreba Bachovih cvjetnih plesova u osnovnoj školi

urska_HV

Urška Hlupič Voda

1. Uvod

U današnjem vremenu škola dobiva nove uloge. Roditelji rade pritisak na djecu kao i na učitelje jer žele imati uspješnu djecu, a zaboravlja se na vrednote i ciljeve. To vodi ka stresu iz kojeg se kasnije razvije bolest. Zato je važno da u školama ne stremimo samo ka odličnim rezultatima, nego se uspjesi također mogu postići, ako su djeca opuštena i sretna. U tu namjenu jednom tjedno sam se posvetila izvođenju terapeutskih plesova, s kojima sam željela postići, da se djeca pozitivno osjećaju. Ples i glazba već od nekad imaju značenje opuštanja, a Bachovi cvjetni plesovi započeti su zbog terapeutske namjene i na čovjeka djeluju pozitivno. Bachove cvjetne plesove priučila sam kod dr. Albince Pesek, koja je plesove donijela iz inozemstva, a nastali su na temelju Bachovih cvjetnih esencija.

2. Nastanak cvjetne terapije

Edward Bach je bio rođen 24. rujna 1886. godine u Engleskoj, kao najstariji od troje djece. Bio je nježno dijete, osjetljiv i okrenut prema prirodi i sebi. Dugo je razmišljao, da li da postane liječnik ili teolog. Na kraju se odlučio za studij medicine u Londonu. Najprije je bio vođa odjela za žrtve nesreća, a zatim asistent na bakteriološkom i imunološkom odjelu, što je kasnije imalo velik utjecaj na područje koje je razvijao.

Godine 1917. jako se razbolio i nakon operacije rečeno mu je, da mu ostaju samo tri mjeseca života, međutim jaka želja da pomaže drugim ljudima, pomogla je njemu, te je potpuno ozdravio i nastavio s istraživanjima.

Prave uzroke bolesti Bach je vidio u negativnim emotivnim stanjima, kao što su mržnja, ljutnja i ljubomora. Otputovao je na selo i kroz neko vrijeme našao biljke, koje pomažu kod uklanjanja negativnih stanja, na način, da ih se postepeno promijeni u pozitivna. To otkriće je bilo sasvim slučajno, kad je promatrao rosu na biljkama. Kasnije je sam namakao biljke u vodi te ih ostavljao na suncu. Taj postupak zovemo sunčana metoda. Iz biljaka uzetih iz netaknute prirode napravio je 38 esencija. Sistem u kojeg je smjestio 38 biljaka, bio je potpuno završen 1936. godine. Na žalost, te godine mu je na spavanju otkazalo srce.

Dr. Edward Bach je odredio 38 esencija koje imaju pozitivan utjecaj na psihofizičko stanje čovjeka. 37 esencija je dobio iz biljaka, a trideset osmom esencijom, nazvao je izvorsku vodu. Tražio je, da se njegove esencije prodaju po dostupnim cijenama za sve, a za sebe nije tražio nikakvu naknadu.

Bachove_cvetlice_bigSlika 1. Bachovi cvjetovi
http://www.knjiznica-medvode.si/predstavitev-knjige-bachova-cvetna-zdravila-news

3. Terapeutski ples

Ljudi za izražavanje upotrebljavamo verbalni i neverbalni govor. Verbalnim govorom izražavamo svoje misli, želje, potrebe i osjećaje, dok neverbalnim govorom dajemo poruku načinom oblačenja i mimikom lica. Plesom se također neverbalno izražavamo. Umjetnički ples može imati terapeutski značaj jer osobu impresionira i pretvara je u instrument, kad na takvu osobu zasviraju vibracije, one liječe.

Ples je kroz povijest imao važnu ulogu. Bio je dio obreda koji su imali ljekovitu moć i religioznu poruku, a bio je i način samo ozdravljenja. Danas se ljudi međusobno povezuju i stvaraju plesove modernog izraza, preko kojih se je razvila plesna terapija. Ples motivira psihičku, fizičku i socijalnu integraciju pojedinca i baš zbog toga je pogodan za osobe koje proživljavaju neku duševnu bol ili smetnju.

I Bachove cvjetne plesove možemo uvrstiti u terapeutske plesove, jer je njihov utjecaj na zdravlje pojedinca izuzetno pozitivan. Takve vrste plesova razvila je Latvijka Anastasija Geng.

Folklornu predaju baltičkih zemalja preoblikovala je u plesove posvećene prirodi. Kad se susrela s Bachovom cvjetnom terapijom kreirala je plesove za pojedinačne Bachove cvjetove. Tih je cvjetova kao i plesova 38 i liječe negativna emotivna stanja kao što su ljutnja, mržnja, strah… te ih preoblikuju u pozitivna, u unutarnji mir, suosjećanje, hrabrost. Slično kao što na nas djeluju Bachove kapi, na nas mogu djelovati Anastasijini plesovi, kad ih plešemo.

4. Izvedba Bachovih Plesova Za Učenike Osnovne Škole

S grupom učenika devetog razreda dogovorili smo, da ćemo 10 minuta našeg vremena odvojiti za opuštanje. Opuštanje sam htjela postići Bachovim cvjetnim plesom. Kod Bachovih cvjetnih plesova u centar kruga stavljamo različite predmete. Centar predstavlja unutarnji centar tijela. U središte stavljamo elemente kao što su zemlja, zrak, vatra ili voda. Mi smo stavili svijeću koja predstavlja vatru. Pored svijeće je na podu bila i Bachova karta. Karte svih Bachovih biljaka su dostupne na www. Bach-flowers-online.org/flowercards-gallery/.

Prvi ples koji smo izveli bila je vrba, jer ima jednostavnu koreografiju. Za početak sam im pročitala zapis o vrbi: esencija vrbe pomaže onima, koji imaju osjećaj gorčine i samosažaljenja. Takve osobe često si postavljaju životna pitanja. Vrba takvo ponašanje prekida i vraća izgubljeni optimizam. Uz njezinu pomoć ljudi lakše opraštaju i zaboravljaju na nepravde iz prošlosti. Slijedio je prikaz plesnih koraka. Ples se započne desnom nogom u desnu stranu četiri koraka. S desnom nogom idemo preko lijeve i napravimo dva koraka u lijevo, a zatim još dva koraka prema središtu. Kad smo u središtu dva put se zaljuljamo i s četiri koraka se vraćamo u prvotni položaj u krugu. Dva puta smo ponovili bez glazbe a onda smo počeli plesati.

Kod samog predstavljanja plesa učenici nisu bili zainteresirani. Većina je koreografiju brzo usvojila te su zaplesali uz glazbu. U sljedećem tjednu većina učenika je rado zaplesala ples vrba, samo nekoliko pojedinaca nije bilo fokusirano.

Moj najomiljeniji ples je maslina. To je lijek za sve one kojima nedostaje energije, koji su umorni i iscrpljeni zbog bolesti. Takvi ljudi život doživljavaju kao nepotreban i zbog toga ozbiljno pate. Sve što rade čini im se depresivno, dosadno i nezanimljivo, ali ipak su marljivi radnici.

Prije samog plesa učenicima sam pročitala priču „Maslina pripovijeda“ iz knjige Priče i slike iz vrta Bachovih cvjetova. Slijedio je prikaz koraka koji su prilično jednostavni. Okrenuti u desno, napravimo osam koraka u desno, slijedi okret i četiri koraka u suprotnu smjer. Zatim se za četiri takta zaustavimo i zamahnemo rukama dva puta naprijed i nazad. Idemo OŠ_Mladika_plesčetiri koraka prema središtu s istegnutim rukama prema naprijed, nagnemo se prema svijeći i zahvatimo pozitivnu energiju, koju nosimo na početni položaj. Svaki plesač se zavrti s četiri koraka oko svoje osi i pri tome četiri puta pljesne dlanom o dlan. Nakon dva ponavljanja, ples smo zaplesali uz glazbu.

Slika 2. Zahvaćanje energije iz središta kruga

5. Zaključak

Nakon jednog mjeseca učenicima sam pripremila anketni upitnik. Svim učenicima se sviđalo izvođenje Bachove cvjetne terapije. Većina učenika je odgovorila da se nakon plesa osjećaju smireno, a koncentracija na nastavnom satu je bolja nego inače. Svi učenici imaju želju nastaviti s takvim načinom opuštanja.

S tim sam došla do zaključka, da je vrijedno truditi se za mlade, jer na mladima svijet ostaje, a različiti načini opuštanja će im uvijek biti potrebni. Prije svega, morat će se naučiti poštivati i živjeti s prirodom.