Mediji i učenici

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika a i sve nas. Mediji postaju dio kulture. Nastava 21. stoljeća nezamisliva je bez medija. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Današnja djeca najviše su izložena utjecaju medija i njihovi se životi ne mogu promatrati bez prisutnosti medija. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, te imaju važnu ulogu u odgoju djece. Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju te na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Ključne riječi: medij, internet, sigurnost, cyberbullying.

Uvod

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je cyber nasilje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Korištenje se internetom danas smatra „ulaznicom u potpuni život”, i tko nije „medijski pismen” u opasnosti je da ostane isključen iz života na različitim razinama.

Digitalni mediji

Mediji su najširoj javnosti omogućili upoznavanje različitih oblika novih informacijskih tehnologija. Nova informacijska tehnologija može biti vrlo moćna, može obogaćivati svakodnevni život čovjeka ali i olakšavati određene segmente života. Pomagati u uspostavljanju odnosa sa svijetom. Mediji su važni za organizaciju iskustava i uvjeta učenja. U kurikulumskom modelu možemo ih označiti kao posrednike iskustava ili elemenata podražaja na temelju kojih dolaze određene reakcije. Ostvaruju se na svim strukturnim razinama kurikuluma, a posebice u sadržajima i organizaciji učenja i poučavanja. Prema Hrvatskoj enciklopediji termin medij označava svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. Prema Bognar i Matijević (2005), riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius) što znači srednji, u sredini, a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij).

Najstariji medij je sam čovjek, jer i čovjek koji prenosi informaciju je medij. Razvojem tehnologije kroz povijest, razvijali su se i različiti mediji. Osnovna zadaća je prenijeti informacije širem krugu ljudi. Iz tog razloga nazvani su masovnim medijima.

Masovni mediji su sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razvojem interneta prenošenje informacija, postalo je jednostavnije i dostupnije širim masama. Internet kao novi elektronski medij, obilježio je novu eru medija.

U odgojno obrazovnom sustavu danas sve više uključujemo razne medije; časopise, enciklopedije, TV emisije, računala. Osobito brz razvoj računalne tehnike doveo je do mogućnosti povezivanja svih izvora u cjelovit interaktivni sustav u kojemu učenik može u svakom trenutku doći do željene informacije. Zbog svoje karakteristike da se koristi više medija istodobno, takav sustav naziva se multimedijski. Uz primjenu naprednih audiovizualnih sredstava ima mogućnost generiranja virtualnog okruženja. U takvom nastavnom procesu učenik se opredjeljuje za sadržaje prema individualnim afinitetima, koji ga osposobljavaju za samostalno učenje.

Digitalni mediji u nastavi koriste se za olakšavanje učenja. Korištenjem medija učenje se želi ubrzati, racionalizirati, biti produktivnije i zanimljivije. U obrazovanju primjenjuju se od temeljnih podataka, igara za učenje, raznih nastavnih programa za učenje i vježbe, pokusa i simulacija kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruženja.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Sudionici istraživanja; učenici 4.b, 4.c i 4.d razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega (siječanj 2021.godine)

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega.

slika 1Medije koriste više puta dnevno (73%), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62%) za zabavu (75%).

Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6%).

U velikom postotku, čak 87% ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92%).

Slika 2Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8%) ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25%).

Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7%).

77% ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44% ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu.

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji.

Slika 3.

75% ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83% ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama.

90% ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58% ispitanika nije čulo za „Cyberbullying”.

S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52%.

S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti.

S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65% ispitanika se slaže u potpunosti.

Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Zaključak

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi, problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatura

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
  2. Bilić M.(2007). Digitalni mediji u obrazovanju
  3. http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-08%20Nadrljanski%20&%20Nadrljanski%20&%20Bilic,%20Digitalni%20mediji%20u%20obrazovanju.pdf
  4. Područja kurikuluma. http://www.kurikulum.hr/dokumenti-podrucja-kurikuluma/ zadnja posjeta: 10.1.2021.
  5. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, (18) 1, 5-32.

Medijska pismenost – radionica Fake News

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore, sve su češća pitanja s kojima se susreću djeca i mladi, budući su mediji, više nego ikada, svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan, a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina ili interneta. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove.

Prema statistici Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2018. godine, 81% hrvatskih građana smatra kako se djecu ne podučava u dovoljnoj mjeri o kritičkom vrednovanju medija te opasnostima koje mediji mogu nanijeti, pri čemu se odgovornima smatraju roditelji i šira obitelj (57%) te obrazovni sustav (33%) dok 7% građana smatra da su mediji oni koji trebaju biti odgovorni za edukaciju o medijskoj pismenosti. Podatak iz istraživanja provedenog uoči 2. Dana medijske pismenosti, od strane IPSOS pulsa, metodom osobnih intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 15 godina, potvrdilo je potrebu za medijskim obrazovanjem i ukazalo na važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti, budući je tek 8% ispitanika izjavilo kako je imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Medijska edukacija doista djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na pojedinca i cjelokupno društvo. Važnost kritičke medijske pismenosti temelji se na razvijanju kritičkog poimanja pomoću kojih će djeca i mladi vladati medijima, a ne obratno, budući da djeca i mladi trebaju moći zauzeti stav o medijskim sadržajima i kritički ih vrednovati kako medijski sadržaji i korištenje masovnih medija ne bi postali ovisnost kojoj se neće moći oduprijeti.

Imajući u vidu sve navedeno, prošle školske godine učenici vukovarske gimnazije o medijskoj pismenosti učili su izravnim sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na drugim Danima medijske pismenosti sudjelovalo je preko 13 tisuća djece i mladih iz cijele Hrvatske pri čemu su u 90 gradova i mjesta diljem Hrvatske održana čak 273 događanja na kojima su se razvijale vještine kritičkog promišljanja, te se razgovaralo o poštovanju sebe i drugih u medijima, toleranciji i drugim temama medijske pismenosti.

Tom prilikom bili smo aktivni sudionici medijske edukacije i to “na licu mjesta” koja je učenike osnažila i pripremila za razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija i to izravnom demonstracijom tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici objašnjenjem utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo. Shvatili da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.

S obzirom na pozitivna iskustva i dojmove, i ove školske godine odlučili smo obilježiti događanje povodom Dana medijske pismenosti ali ovoga puta u virtualnom okruženju. Zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, započela je nastava na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. Budući je tehnologija prisutna u skoro svakom aspektu života, često dobivamo dojam kako ona, oslanjajući se u prvom redu na internet, otuđuje ljude. Mi smo odlučili dokazati suprotno i tehnologiju iskoristiti za povezivanje učenika i nastavnika u zajedničkoj aktivnosti povodom Dana medijske pismenosti. Od iznimne koristi bili su nam materijali o lažnim vijestima i dezinformacijama i o kritičkom vrednovanju izvora koje nam je preporučila glavna urednica portala Medijska pismenost i koordinatorica Dana medijske pismenosti gđa. Ana Dokler.

Cilj tematske aktivnosti bio je saznati kako nastaju i kojim se sve medijima prenose vijesti te kako razlikovati istinite od lažnih vijesti. Radionica je bile namijenjena svim učenicima vukovarske gimnazije pri čemu su učenici putem alata Flipgrid na video zidu Medijska pismenost – Fake News (https://flipgrid.com/gvfakenews) postavljali svoje odgovore putem video zapisa u trajanju do 5 minuta. Odgovore su mogli svi sudionici poslušati i komentirati. Na ovakav interaktivan način učenici su se međusobno povezali u jedinstvenom prostoru komunikacije. Iznimno zabavna aktivnost bila je zaista i vrlo edukativna. Učenici su prepoznali brojne situacije uporabe medije u svrhu dezinformiranja i masovne obmane javnosti naročito putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje te iznijeli svoja promišljanja o načinima kako prepoznati lažne vijesti te kao se od njih i zaštiti. (video zapis odgovora objavljen je na službenoj stranici škole).

Zaključili smo kako ne postoji jednostavan ni univerzalan način za prepoznavanje lažnih vijesti ali postoje smjernice koje nam mogu olakšali prepoznavanje takvih lažnih vijesti i pomoći u borbi protiv širenja takvih vijesti. Iznimno je važno provjeriti izvor i sadržaj, radi li se o nama poznatoj web stranici/adresi, navode li se imena novinara, urednika, izdavača, mogućnosti kontakta, je li vijest potpisana i može li se pronaći još dodatnih informacije o autoru, sadrži li tekst podatke koje možete provjeriti, sadrži li članak navedene poveznice na dokumente ili dublje izvore koji ga čine vjerodostojnim. Potrebno je pogledati je li članak objavljen na satiričnoj stranici budući se takvi portali znaju našaliti s informacijama.

Svakako je potrebno provjeriti i datum objave vijesti te čitati dalje od naslova. Naslovi mogu biti napisani senzacionalistički i sadržavati dezinformaciju a zasigurno ne mogu sadržavati cijelu informaciju što nas može navesti i na krivi zaključak. Posebno je neodgovorno dijeliti članke na društvenim mrežama, ukoliko nismo pročitali cijeli tekst. Poželjno je provjeriti i fotografije, ima li fotografija autora, je li se već negdje pojavljivala u istovjetnom izgledu ili je mijenjana i dorađena a sve u svrhu uvjerljivijeg prenošenja napisanog sadržaja. Važno je osvijestiti osobne stavove budući oni lako mogu utjecati na prosudbu pri čemu predrasude i emocije mogu poremetiti objektivno rasuđivanje.

No, najvažnije od svega je koristiti zdrav razum i kritički promišljati o onome što smo pročitali. Uvijek možemo koristiti i klasične izvore poput stručne literature, zatražiti mišljenje i savjete osoba u koje imamo povjerenja ili stručnjaka koji se bave određenim područjima. Postoje i brojni fact-checking portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija kojima možemo poslati upit, poput Faktograf.hr

Lažne vijesti zasigurno su postale dio naše svakodnevice, osobito na društvenim mrežama a postaju i sve veći problem današnjeg društva. Ovim aktivnostima učenici su stekli osnovna znanja o funkcioniranju medija i stvaranju medijskih sadržaja te su razvili svijest i kritičko promišljanje po pitanju prepoznavanja lažnih vijesti.

Odgojem za medije u školu, unosimo vrijednosti o tome kako savjesno koristiti medije, potaknuti kritičku analizu medijskih sadržaja, osvijestiti pozitivne i negativne utjecaje medija i digitalne tehnologije, povećati informiranost o medijskoj sferi i medijskom utjecaju te potičemo i osnažujemo učenike na odgovorno korištenje medija i produkciju medijskih sadržaja koji doprinose demokratizaciji društva.

Glas Slavonije za vukovarske gimnazijalce

organizirao radionicu „Djeca upoznaju medije“

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Vukovarski gimnazijalci u sklopu Dana medijske pismenosti doživjeli jedan nezaboravan novinarski dan u redakciji Glasa Slavonije i tvrtki Inchoo

Mediji su svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina iliiInterneta. Mediji svakodnevno prenose raznolike informativne, edukativne i zabavne sadržaji koji imaju utjecaja na svakog od nas i kao takvi omogućuju nam shvaćanje svijeta ali i našeg mjesta u njemu. Oni koji su medijski pismeni mogu kontrolirati utjecaje medijskih poruka umjesto da dozvole da te poruke kontroliraju njih. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Medijska edukacija djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo.

Imajući u vi3cdu sve navedeno, učenici 3c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, vođeni svojim nastavnicama Sanjom Pavlović Šijanović i Kristinom Kristek, odlučili su podići svoje kompetencije i razinu svoga znanja o medijskoj pismenosti sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 8. do 12. travnja 2019.

U petak 29. ožujka, uputili smo se u Osijek, u redakciju Glasa Slavonije u kojem nas je dočekala novinarka i urednica rubrike Osijek, gospođa Ivana Rab Guljaš koja inchoo - pripremanam je iz vlastitog dugogodišnjeg iskustva otkrila kako izgleda jedan radni dan u njihovoj redakciji i tko je za što zadužen i odgovoran. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih. Glas Slavonije prati rad gradova, među kojima je i Vukovar te rad gradskih službi i županije a svatko u redakciji ima svoje sektore koje uređuje, poput ekonomije, sporta, kultura, novosti, oglasnika. Ono što čitamo rezultat je izlaska novinara i fotografa na teren gdje prikupljaju informacije intervjuima, razgovorima, fotografiranjem te po povratku u redakciju iste te informacije prenose u računalo i obrađuju dok glavni urednik rukovodi radom svih urednika pojedinih rubrika i novinara te odobrava i zadaje nove teme.

S obzirom da je naš zadatak bio izići na pravi novinarski teren i pripremiti reportažu, prvo smo morali odraditi deteljnu pripremu i upoznati koje su to odlike kvalitetne i zanimljivo napisane novinske reportaže. Teorija bez prakse ne vrijedi mnogo, te smo se uputili na naše odredište, u tvrtku Inchoo koja se već 10 godina bavi izradom, dizajnom i optimizacijom online trgovine. Dočekala nas je event koordinatorica Zrinka Antolović koja nas je provela kroz tvrku a mi smo ostali ugodno iznenađeni internim uređenjem koje odiše svjetlom, karakterističnim detaljima i nadasve ugodnom atmosferom. Saznali smo da im je u samom rasporedu prostora i idejama o uređenju, puno pomogla dizajnerica jungle roominterijera Jelena Havelka. Posebno nam se dojmila soba za sastanak koja izgleda poput džungle s lijanama (u kojima se skrivaju kablovi, jer ipak se radi o IT sektoru, ali je soba bez prozora i odlično rješenje za opuštanje i samovanje), likovi iz stripova na zidu i njihove poruke, tzv. “čarolija” velika fotelja iznad koje se nalaze lampice koje mijenjaju boje, ručno oslikani stolci i stolovi, ženski takozvani Che-Che kutak u kojem smo se i fotografirali, uredi sa nazivima američkih gradova i još mnogo toga. Nakon fotografiranja udobno smo se smjestili, okrijepili i saznali da u Inchoo tvrtki radi 50 zaposlenika i da su tijekom svoga rada spješno izradili 450 projekata s više od 150 klijenata iz 45 zemalja. Inchoo je tvrtka osnovana u Osijeku 2008. godine i pruža cjelovita rješenja na Magento platformi (profesionalno softversko rješenje za online trgovine bazirano na open-source tehnologiji) ali je i jedan od osnivača udruge Osijek Software City kojucenici 3ca potiče aktivnosti u lokalnoj IT zajednici organizirajući raznolika predavanja i radionice (i za nas su održali radionicu i pokazali nam prve korake u radu sa setom LEGO Mindostorms EV3), prakticiraju i studentske prakse te potiču i sudjeluju u organizaciji hackathonea. Dobili i smo zadatak osmisliti objavu na Instagram profile Inchoonet o našoj radionici ali kako se nismo uspjeli usuglasiti kako će u konačnici izgledati, odlučili smo biti iskreni pa objava izgleda ovako: Radionica je zamišljena da vukovarski gimnazijalci naprave ovu objavu ali se nisu mogli dogovoriti što će napisati! Zaključak koji se nametnuo nakon ovoga, da ćemo se oko reportaže morati puno više potruditi! Sa objavom je završilo i naše druženje u tvrtki Inchoo, a u Glasu Slavonije nas je čekala okrijepa u vidu pizze i soka. Poslijednje mjesto koje smo posjetili bila je radijska postaja u kojoj smo saznali kako se ostvaruje interakcija sa slušateljima, kako se promoviraju pozitivne vrijednosti u emisijama informativnoga programa, programa iz kulture, sporta, zdravlja i u emisijima za djecu. Saznali smo kao se bira glazba, kako se uključuje u eter i mnoštvo drugih zanimljivih informacija.

Puni dojmova i ideja o tome kako ćemo izraditi našu reportažu, priveli smo i naše druženje kraju. Zaključili smo da biti novinar nije nimalo lak zadatak. Na svom putu do reportaže, uvidjeli smo da novinari moraju uspostaviti dobar kontakt s ljudima iz raznih područja jer su svi oni potencijalni izvori informacija i ukoliko im to ne pođe za rukom, teško da će moći do potrebnih informacija. Uz to što moraju biti odlučni, ljubazni i uporni, moraju biti iznimno praktični, snalažljivi i promišljati o svakoj situaciji. Uvijek moraju iskazivati zainteresiranost i znati postaviti prava pitanja a za prava pitanja nije dovoljno samo znanje i znatiželja već i ogromna doza hrabrosti. Moraju biti na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Shvatili smo da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Možda naša reportaža ne bude savršena, ali savršeno je već to što smo imali priliku biti novinari na jedan dan i što sa sigurnošću možemo ustvrditi da smo se u Vukovar, našu školu, naše domove, vratili medijski pismeniji i sa puno većom dozom kritičkog promišljanja o sadržajima koje nam mediji nude a svoja znanja ćemo kroz naše buduće aktivnosti prenositi i drugim učenicima i sa poštovanjem ćemo gledati na novinarsku profesiju!