kao književna tema
Martina Vičić Crnković
Sažetak
Birajući lektirne naslove za svoje učenike, nastojim da oni govore o aktualnim temama s kojima se učenici lako mogu povezati. Cilj je takvoga izbora povećati interes učenika za čitanje. Aktualna književna tema kratke priče Maše Kolanović Živi zakopani sustavna je devastacija Dubrovnika kao turističke destinacije, stoga je blok sat hrvatskoga jezika održan kao sat korelacije s nastavom geografije. Glavna ideja bila je povezati nastavu lektire, odnosno sat interpretacije lektirnog djela, s temom prekapacitiranog turizma kao geografskom temom. Interpretirajući kratku priču na satu hrvatskoga jezika učenici su prepoznali i izdvojili temeljni problem života likova u gradu koji sve više postaje turistička kulisa, a sve manje grad za uobičajeni svakodnevni život domicilnog stanovništva. Reflektirajući se na polazni tekst učenici su detektirali konzumerizam kao problem, izdvojili uzroke i posljedice prekapacitiranog turizma te ponudili vlastita rješenja problema prekapacitiranog turizma. U članku predstavljam tijek blok sata te način povezivanja nastavnih sadržaja.
Ključne riječi: lektirna djela, čitanje, aktualno, turizam.
Čemu korelacija?
Svaka nova generacija učenika izazovna je za nastavnike hrvatskoga jezika jer u pravilu dolaze s negativnim stavom prema čitanju, a osobito prema čitanju lektirnih naslova. Smatraju čitanje lektira oblikom prisile, a izbor naslova uglavnom im ne odgovara. U nastojanju da učenicima omogućim kontakt sa suvremenim hrvatskim književnicima koji pišu o aktualnim temama s kojima se i učenici mogu povezati, posegnula sam za zbirkom kratkih priča suvremene hrvatske književnice Maše Kolanović „Poštovani kukci“ (Kolanović, 2019.). Zbirka je to od dvanaest kratkih priča koje povezuje konzumerizam kao književna tema. Za druge razrede odabrana je priča „Živi zakopani“ čija je radnja smještena u biser hrvatskoga turizma, Dubrovnik. Odabrala sam priču Živi zakopani jer govori o temi koja je vrlo aktualna i s kojom su se učenici i sami susreli. Na prethodnom satu geografije učenici su dobili zadatak da kod kuće pogledaju kratki dokumentarni film pod naslovom Crowded out: The Story of Overtourism ( Pretrpanost: Priča o prekapacitiranom turizmu) https://www.youtube.com/watch?v=U-52L7hYQiE koji im je trebao pomoći u razumijevanju ključnih pojmova i čitanju lektirnog djela. Svi su učenici na stolu imali primjerak zbirke „Poštovani kukci“ te su vođenom interpretacijom postupno uočavali književnu temu koju samostalno, kako sam saznala na kraju sata, uopće nisu detektirali.
Struktura sata
Sat je započeo čitanjem skraćene verzije intervjua s autoricom Mašom Kolanović u kojem je ona, odgovarajući na pitanja novinarke časopisa Grazia, istaknula nekoliko ključnih pojmova koji su važni u cijeloj zbirci priča, a pojavljuju se i u kratkoj priči Živi zakopani. Nakon čitanja intervjua, učenici su u autoričinim odgovorima trebali prepoznati riječ ili spoj riječi koji su smatrali ključnim pojmom u tom odgovoru. Izdvojili su pojmove kukci, konzumerizam, odnos ljudi prema predmetima te uporabu tehnologije. Tijekom daljnje interpretacije djela vraćali smo se na ključne pojmove iz intervjua i zapažali kako se oni ostvaruju u tekstu. Učenici su prepoznali da se kukcima nazivaju stari, bespomoćni stanovnici dubrovačke gradske jezgre koji su prisiljeni iseliti s iz vlastitih stanova jer više nisu u mogućnosti živjeti u gradu u kojem su svakodnevne stvari poput tržnice, krojača ili trgovine živežnim namirnicama postale luksuz. Posvuda su samo suvenirnice, kafići, restorani, odnosno sve je podređeno turistima. Turiste su odredili kao konzumente koji bez stvarnog interesa za lokalitet dolaze „poharati“ grad. U odnosu pripovjedačice prema predmetima koji su teti bili dragocjeni, a sada postaju suvišni i bespotrebni, prepoznali su odnos ljudi prema predmetima, a uloga tehnologije vidljiva je u mobitelu kojim je pripovjedačica zvala sad već pokojnu tetu. Naime, teta se bojala da će ju zakopati živu pa je tražila da ju pokopaju s mobitelom i triput nazovu dan nakon sprovoda. U gradskoj vrevi pripovjedačici na mobitel stalno dolaze upute o turističkim atrakcijama i mogućnostima da ocijeni te atrakcije, i to na engleskom jeziku, čime se ističe činjenica koju je i autorica navela u intervjuu – mobitel nažalost korisnicima često postaje izvor frustracije i ometač u svakodnevnim aktivnostima. Tumačenje sintagme iz naslova priče činilo se jednoznačnim do samog kraja 
interpretacije teksta. Učenici su smatrali da se jednostavno radi o tetinom strahu. No završna rečenica koju izgovara gospođa koju je pripovjedačica susrela na groblju otkriva da je ostala „živa zakopana od svijeta na Pilama“ što otkriva simboliku ovoga naslova. Živi zakopani su zapravo stanovnici Dubrovnika, grada podređenoga prekapacitiranom turizmu.
Uzroci i posljedice prekapacitiranog turizma
Nakon analize teksta učenici su s nastavnicom geografije komentirali dokumentarni film koji su pogledali kod kuće i povezivali pojmove iz djela s primjerima iz filma i iz polaznog teksta. Detektirali su da je prekapacitirani turizam povezan s jeftinim zrakoplovnim kartama, odnosno niskobudžetnim kompanijama, kruzerima, lokacijama povezanima s filmskom industrijom, privatne iznajmljivače apartmana, društvenim mrežama, odnosno influencerima koji populariziraju određena mjesta te porastom životnog standarda u nekim zemljama. Vrativši se na lektirni tekst, učenici su zapazili da se u priči Maše Kolanović spominju tri navedena uzroka: kruzeri, filmska industrija (Dubrovnik kao scenografija za Igru prijestolja) te privatni iznajmljivači apartmana u središtu grada. Kao posljedice prepoznali su veliku zaradu lokalnih turističkih zajednica i gradova, zapošljavanje domaćeg stanovništva, nedostatak radne snage, prometnu gužvu, porast cijena usluga, otežan život lokalnom stanovništvu i iseljavanje lokalnog 
stanovništva iz središta grada. U tekstu Maše Kolanović prepoznali su veliku zaradu, nedostatak radne snage i zapošljavanje sezonske radne snage, prometnu gužvu, zatvaranje lokalnih trgovina i prenamjenu u suvenirnice (otežan život domaćem stanovništvu), porast cijena usluga i iseljavanje domicilnog stanovništva iz središta grada.
Moguća rješenja
Razgovarajući o mogućim rješenjima učenici su zaključili da bi svi gradovi trebali imati ograničen broj turista dnevno što bi se moglo provesti kupnjom ograničenog broja 
ulaznica simboličke cijene. Kao rješenje vide i mogućnost produljenja sezone u turističkim središtima, ali i zabranu ulaženja kruzerima koji su veliki zagađivači, a čiji su gosti slabi potrošači. Nažalost, u polaznom tekstu nijedno od ponuđenih rješenja nije zaživjelo jer autorica nudi sliku grada onakvog kakav trenutno jest – prekapacitiran, devastiran i bez naznake da će se stanje popraviti.
Zaključak
Satom korelacije realizirane su dvije nastavne teme – interpretacija lektirnog djela (kratka priča Živi zakopani) i prekapacitirani turizam. Učenici su u vođenoj interpretaciji mogli zapaziti na što je autorica željela skrenuti pozornost čitatelja pišući ovaj tekst. Rezultat ovakvog rada angažirano je promišljanje o turizmu koje svakako može koristiti učenicima kao budućim turistima, a smislena predmetna korelacija, osim vremenske ekonomičnosti, učenicima nudi mogućnost da književni tekst povežu s vlastitom životnom stvarnosti i da tako postupno, barem neki od njih, postanu čitatelji, a ne samo čitači po zadatku.
Literatura
- Kolanović, Maša: Poštovani kukci i druge jezive priče, Profil, 2019.
- Intervju https://grazia.hr/masa-kolanovic-lakse-je-zamisliti-kraj-svijeta-nego-kraj-kapitalizma/, pristupljeno 28.10.2022.
- Video materijal: Crowded out: The Story of Overtourism, https://www.youtube.com/watch?v=U-52L7hYQiE
Pogled kroz prozor 