Poticanje čitanja putem književnog kviza

Vivijana Krmpotić

Sažetak

U članku je opisan književni kviz za pete razrede kojeg provode školski knjižničari Bjelovarsko-bilogorske županije. Utjecaj književnog kviza na razvoj čitalačkih vještina kod učenika te stvaranje kritičkog mišljenja. Članak govori o stjecanju socijalnih vještina te upoznavanju kulturnih i prirodnih znamenitosti županije kroz izlete, predavanja, radionica ili susrete s književnikom.

Ključni pojmovi: kviz, poticanje čitanja, suradnja, timski rad, natjecateljski duh.

Uvod

Međuškolski književni kviz projekt je školskih knjižničara Bjelovarsko-bilogorske županije za poticanje čitanja lektirnih djela. Namijenjen je učenicima petih razreda. Pokrenule su ga školske knjižničarke III. Osnovne škole Bjelovar i IV. osnovne škole Bjelovar, Margareta Popčević i Dejana Bedeković. Prvi natjecatelji iz ove dvije škole nadmetali su se u poznavanju lektirnog djela Junaci Pavlove ulice F. Molnára, a pobjedu je odnijela ekipa IV. osnovne škole Bjelovar.

Povijest održavanja kviza:

Već sljedeće godine kvizu su se priključile i druge županijske škole: OŠ Garešnica, OŠ Dežanovac, OŠ Berek, OŠ Velika Trnovitica, OŠ Nova Rača, OŠ Veliko Trojstvo, OŠ Đulovac, OŠ Čazma, OŠ Rovišće. Školski timovi, kojeg su činila tri člana, nadmetali su se u poznavanju lektirnog djela Koko u Parizu Ivana Kušana. Pobjedu je odnijela ekipa OŠ Garešnica, mentorice Margarete Cvitanović. Već sljedeće godine najbolji su bili učenici OŠ Velika Trnovitica, mentorice Martine Barberić. Zatim dvije godine za redom pobjedu su odnijeli učenici iz OŠ Berek, mentorice Martine Barberić. Sljedeće godine najbolja je bila ekipa OŠ Garešnica, mentorice Margarete Cvitanović, sljedeći najbolji bili su učenici II. osnovne škole Bjelovar, mentorice Rajne Gatalice. Najbolji u poznavanju lektirnog djela Charlie i tvornica čokolade R. Dahla bili su učenici OŠ Veliko Trojstvo, mentorice Vivijane Krmpotić. Posljednja pobjednička ekipa su učenici iz OŠ Đulovac, mentorice knjižničarke Vlatke Tokić[1].

Utjecaj kviza na stjecanje čitateljskih kompetencija: Ideja je da se projekt provodi uz Međunarodni dan dječje knjige (02. travnja) te da potiče čitanje lektire s kritičkim osvrtom, razumijevanje i poznavanje pročitanog djela, razvija navike čitanja kao važne komponente u procesu učenja i natjecateljski duh te skreće pažnju na potrebu pisanja bilješki tijekom čitanja. Osim promicanja čitanja, cilj kviza je i bolje čitanje lektirnih djela te stvaranje budućih čitača koji će ostati aktivni korisnici knjižnice. Školski knjižničar se tako pokazuje kompetentan izabrati i predložiti suvremene izvore koji podržavaju školski i knjižnični kurukulum, učenje i poučavanje i čitanje u slobodnom vremenu temeljeno na svrsishodnom razumijevanju zahtjeva svih nastavnih područja kurikuluma kroz sve razine razvoja Na međuškolski književni kviz dolazi iz svake škole po jedna ekipa u pratnji mentora. Članovi ekipa skupno odgovaraju na pitanja. Učenici pokazuju svoje znanje iz sadržaja zadanog djela kroz pet vrsta pitanja: prepoznaj lik prema citatu, izbaci uljeza, nadopuni, abc pitanje i izravna pitanja. Pitanja sastavlja tročlano Povjerenstvo u sastavu: Vjeruška Štivić, ravnateljica Narodne knjižnice „Petar Preradović“, Katarina Belančić Jurić, knjižničarka Obrtničke škole Bjelovar i Suzana Pušić, knjižničarka Srednje škole Čazma[2]. Natjecatelji su do sada čitali, osim Junaka Pavlove ulice Ferenza Molnára i Koka u Parizu Ivana Kušana, Timpetill: Grad bez roditelja H. Winterfielda Strah u Ulici lipa M. Matošeca, Zaljubljen do ušiju M. Gavrana; Zabranjena vrata Z. Krilića ; Trojica u Trnju P. Pavičića; Charlie i tvornica čokolade R. Dahla; Mrvice iz dnevnog boravka Sanje Pilić, Čokoladne godine M.Kopjara. Zajedničkom odlukom mentora i tročlanog Povjerenstva petaši će se u travnju 2022. godine nadmetati u poznavanju djela Moja slavna prijateljica Ivane Guljašević. Natjecatelji osim čitanja iz interesa uče čitati s razumijevanjem te stječu bolje čitalačke vještine. Stječu socijalne vještine druženjem s vršnjacima sličnih interesa, ali iz različitih sredina županije. Škole domaćini se izmjenjuju, te učenici upoznaju kulturna i prirodna bogatstva pojedinog kraja Bjelovarsko-bilogorske županije kroz predavanja, stručna vodstva, književne susrete i kazališne predstave.

Druženje, izleti, predavanja

Do sada, učenici su prisustvovali, domaćin je bila OŠ Đulovac, predavanju naziva „Hrana s livade“ mr. Mirjane Jakčin o jestivom samoniklom bilju prilikom kojeg su upoznali mnoge biljke i iznenadili se koliko su korisne i primjenjive u ljudskoj prehrani, a lako dostupne. Nakon poučnog predavanja o samoniklom jestivom bilju, učenici i mentori posjetili su obližnje Badelove vinograde[3] koji se protežu na više od 100 ha površine te uz stručno vodstvo g. M. Mutke razgledali pogon Badelovih vinograda. Završno druženje nastavilo se na izletištu Krupadol nedaleko Đulovca. U Velikom Grđevcu učenici su posjetili Spomen sobu Mati Lovraku i Kulturni centar Mato Lovrak. Nekoliko godina natjecanje se održalo u Bjelovaru te su učenici imali prilike posjetiti Bjelovarsko kazalište i pogledati predstavu Vitez željeznog srca Ane Pongrašić i u izvedbi skupine Tini Bjelokaz 1, Bjelovarskog kazališta i u režiji Margarete Fabičević. Također učenici su posjetili dječji odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović“ i Gradski muzej. Tijekom svih godina održavanja kviza učenici su prisustvovali književnim susretima s različitim piscima: Pajo Kanižaj, Božidar Prosenjak, Sanja Pilić, Maja Brajko Livaković te virtualnom susretu s Mladenom Kopjarom[4].

Zaključak

Dolaskom pandemije i nemogućnosti održavanja susreta uživo, u 2021. godini održao se prvi virtualni Međuškolski književni kviz preko Teams i Zoom aplikacije. Sretni smo i zahvalni što se ipak održao. Nadamo se da ćemo se u 2022. godini vidjeti uživo i da ćemo opet uživati, i učenici i mentori, u svim prednostima nadmetanja u živo. I naravno, neka uistinu najbolji čitači pobjede!

Literatura

1. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Me%C4%91u%C5%A1kolski_knji%C5%BEevni_kviz
2. Kovačević, D.; Lovrinčević, J.( 2012.). Školski knjižničar. Zagreb: Zavod za informacijske studije.

---

[1] Slika 1.Pobjednička ekipa iz travanja 2021., OŠ Đulovac
[2]Slika 2. Stručno prosudbeno Povjerenstvo
[3] Slika3. Proglašenje pobjednika.Badelovi vinogradi Đulovac, 2016.
[4] Slika 4. Virtualni susret s Mladenom Kopjarom.

Maturanti obilježavaju sigurniji internet

Gordana Popović

Sažetak

U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz

Uvod

U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)

Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom svijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.

Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Cilj je bio:

• Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
• Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
• Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
• Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
• Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
• Postavljeni su slijedeći ishodi:
• Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
• Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
• Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
• Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
• Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :

Uvodni dio:

Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.

Aktivnost 1.„ Nikad nisam“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.

Primjeri:

• Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
• Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
• Nikad nisam objavio video na Youtube – u
• Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
• Nikad nisam koristio Tik-tok
• Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
• Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
• Nikad nisam stalkao nekoga
• Nikad ne koristim mobitel prije spavanja

Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“

Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.

Aktivnost 3. „Forum slučaja“

Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.

Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.

Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“

Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.

Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.

• Može me nasmijati
• Može mi podijeliti neku tajnu
• Može tražiti pomoć
• Može iskreno reći svoje mišljenje
• Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
• Može primijetiti ako sam uzrujan
• Može me utješiti
• Može me razumjeti kako se osjećam

Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).

Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.

Aktivnost 7. „Internet idoli “

Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:

Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?

Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.

Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.

Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.

Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“

Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.

Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.

https://wordwall.net/hr/resource/28486582

umetanje slike 6

Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“

„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“

Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..

Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.

Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Literatura

1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
5. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
6. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
7. https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/

Obilježen Dan sigurnijeg interneta

Marinela Schatten i Ljiljana Inkret-Martinčević

Sažetak

Tijekom drugog tjedna 2. mjeseca kao i svake godine u II. osnovnoj školi Varaždin obilježen je dan sigurnijeg Interneta. U radu je dan kratki prikaz različitih aktivnosti koje su se provele s učenicima od prvog do osmog razreda. Naglasak je stavljen na provođenje debate na temu „Koliko je Internet siguran za djecu i mlade“ među učenicima viših razreda. Debata u ovom obliku provedena je prvi put u školi za dan sigurnijeg Interneta te je samom aktivnošću provedeno i istraživanje. Pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor su sljedeća: jesu li su učenici viših razreda spremni na ovakav izazov te je li imaju dovoljno informatičkog znanja o sigurnosti Interneta za vođenje kvalitetne diskusije.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, strip, kviz, debata, oblak riječi.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta organizira udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije i provodi se u veljači radi “promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, a posebice među mladima” (Centar za sigurniji Internet, 2021).

Centar za sigurni Internet s partnerima (Centar za sigurniji Internet. 2022) je za učenike, roditelja i učitelje pripremio različite edukativne materijale u obliku prezentacija, videozapisa, nagradnih i edukacijskih igri, raznih kvizova i sl.

Učiteljice informatike II. osnovne škole Varaždin provele su tijekom tjedna niz aktivnosti na temu sigurnijeg Interneta zajedno s učenicima od 1. do 8. razreda. Kratko ćemo dati pregled aktivnosti i radionica koje su se provele, dok će naglasak biti na provođenje debate među učenicima viših razreda.

Provedene aktivnosti

Učenici prvih razreda su odigrali edukativnu igru “Dabrica Darka otkriva digitalni svijet” gdje je veliki broj učenika došao do kraja igre i dobio virtualnu diplomu.

Učenici drugih, trećih i četvrtih razreda su izrađivali različite digitalne radove u online digitalnim aplikacijama kao što su izrada oblaka ključnih riječi, stripova i plakata. Digitalni alat koji je korišten za izradu oblaka ključnih riječi je WordArt.

Zanimljivost ovog alata ogleda se u tome što pojmovima možemo pridodati veće značenje odabirom veličine te će u slikovnom prikazu taj pojam vizualno biti veći i bitniji u odnosu na druge. Ovdje su nastale zanimljive kreacije pomoću kojih su učenici opisali Internet.

Osim izrade slika, izrađivali su se stripovi na temu Kako se sigurno ponašati na Internetu i Što učiniti ako primijetiš nešto što ti ukazuje na opasnost. Učenici četvrtih razreda pokazali su da su vrlo dobro tijekom prošle i ove godine usvojili nastavne ishode te da primjereno reagiraju u trenutku kada primijete opasnost. Osmišljavanjem i izradom stripa pokazali su da znaju prepoznati potencijalnu opasnost te da ispravno reagiraju obraćanjem osobi od povjerenja. Stripovi su kreativni i edukacijski jer mogu poslužiti kao primjer drugim učenicima.

Učenici četvrtih razreda izradili su brojne plakate na različite teme o sigurnosti na Internetu kao što su to primjerice: pravila ponašanja na Internetu, loše strane Interneta, dobre strane Interneta, cyberbulling, sigurnost na Internetu, društvene mreže i opasnosti, kako se ponašati na Internetu te e-bonton. Za izradu plakata korišten je digitalni alat Canva, a plakati su izrađeni vrlo kreativno s korisnim savjetima i bitnim informacijama.

Među učenicima viših razreda održan je Kahoot kviz koji je dio eTwininng projekta Safer Internet Day te je provedena debata na temu “Koliko je danas Internet siguran za djecu i mlade“. Vrlo sličan oblik debate proveden je u srednjoj ekonomskoj školi među učenicima trećih i četvrtih razreda od strane nastavnice Natalije Stjepanek (Stjepanek, 2010). Obzirom na uvođenje predmeta informatike u osnovne škole pokušali smo provesti takvu debatu u višim razredima osnovne škole. Prije provođenja debate postavljali smo si pitanja poput: Koliko su učenici u toj dobnoj skupini spremni na ovakav izazov? Hoće li moći obraniti svoje teze? Koliko će učitelji morati sudjelovati u obliku poticaja? Imaju li učenici dovoljno znanja iz poznavanja Interneta da mogu predstaviti svoje teze?

Na stanicama centra za nastavnike kao i za učenike dostupni su brojni edukativni materijali koje smo koristili kako bismo učenike i djecu lakše upoznali s Internetom i njegovim dobrim i lošim stranama. Materijali su tjedan dana prije kroz usmeno izlaganje i prezentaciju predstavljeni učenicima te su sadržavali podjednako dobrih i loših stana Interneta, kvaliteta i opasnosti. Ni na koji način učiteljice u usmenom izlaganju nisu zauzele i pokazale svoj stav prema temi je li Internet siguran za djecu.

Debata je provedena među učenicima 6. i 8. razreda. Na početku učenici su se upoznati s pravilima debate te su podijeljeni na dvije grupe: afirmacijsku i negacijsku. Negacijska grupa zastupala je tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade dok je afirmacijska grupa zastupala suprotno. Svaka strana trebala je argumentirano zastupati svoju tezu bez obzira na vlastiti stav, tvrdnje su se trebale potkrijepiti dokazima i provjerenim informacijama.

Pravila debate su bila sljedeća (Stjepanek, 2010):

• Vrijeme za repliku je ograničeno do 2 minute!
• Sudionici ne upadaju drugima u riječ.
• Sudionici se javljaju za riječ dizanjem ruke!
• Zabranjeno je vrijeđanje i nepoštovanje tuđeg mišljenja!
• Tri učenika predstavljaju žiri i oni donose odluku o tome koja je skupina bolje izložila svoje argumente.

Učenik koji predstavlja svoju grupu (afirmacijsku odnosno negacijsku) predstavio je tezu koju grupa zastupa. Suprotstavljene grupe vrlo su dobro iznijeli uvod, argumentirali te postavili pitanja suprotnoj strani. Tijekom debate su se trudili da opovrgnu argumente protivnika i trudeći se pri tome dokazati svoju tezu.

Moderatorica debate bila je učiteljica informatike čiji je posao bio da napravi uvod u debatu te prati njen tijek. Tijekom debate učenici su bili vrlo aktivni, ruke su stalno bile u zraku i teme koje su obuhvatile su pokazale da vrlo dobro vladaju ovim područjem. Iznosili su tvrdnje i teze koje nisu bile u materijalima, spajali su teoriju s praksom iznoseći primjere koje su doživjeli ili pročitali. Dotakli su se tema o e-učenju, korištenje Interneta za vrijeme COVID epidemije, odgovornog roditeljstva, dark web-a, važnosti edukacije i različitih usluga na Internetu.

Učenici su pokazali zavidnu razinu kritičnog i analitičkog promišljanja, propitkivale su se teze, postavljala protupitanja te vrlo uspješno zastupale teze. Na kraju, svaka strana je zaključila debatu tako da su ponovili svoje stavove u odnosu na protivnikove i iznijeli zaključke zašto je njihov stav bolji.

Svaki član žirija mogao dati do 10 bodova za svaki tim. Članovi žirija su za vrijeme izlaganja bilježili svako pitanje, svaku tezu i stav te dodjeljivali bodove svakoj grupi. Na kraju je uz malu prednost u 6. razredu pobijedila afirmacijska grupa. Kao najbitnije žiri je izdovoljilo da su spojili korist i utjecaj edukacije na sigurnost djece na Internetu. U 8. razredu pobjednicima je proglašena negacijska grupa koja je zastupala tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade.­­­­­­­­­­­­

Zaključak

Učenici 6. razreda pokazali su da ne zaostaju znanjem za učenicima 8. razreda što se tiče sigurnosti na Internetu. Učenici su svjesni da Internet trebaju koristiti vrlo odgovorno kao i da Internet pruža niz različitih usluga koje su danas nužne za svakodnevne poslove i obrazovanje. Pokazali su da su spremni analitički razmišljati i propitkivati što je dobro, a što loše te na temelju toga stvarati nove zaključke i ideje. Kroz diskusiju došlo je do stvaranja novog znanja te razmjene iskustva i mišljenja među učenicima. Potakla su se brojna pitanja, a sama rasprava se je vodila na pristojnoj razini gdje su učenici bili iznimno aktivni. Uvažavali su stavove drugih te su ih argumentirano pokušavali opovrgnuti. Rasprava je vođena diplomatski te su stavovi i argumenti koji su izneseni od obje strane bili točni i ispravni.

Učenicima se je svidio ovakav oblik radionice gdje su imali priliku jasno reći i zastupati svoje stavove koristeći svoje prethodno znanje. Pokazali su da osim poznavanja teme imaju dovoljno znanja da mogu o tome voditi zanimljivu i kvalitetnu diskusiju. Moramo priznati da smo iz njihovih izlaganja također naučili ponešto što nismo znali.

Literatura

1. Centar za sigurniji Internet (2021, siječanj) Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 2021, https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-Interneta-2021/
2. Centar za sigurniji Internet (2022, veljača) Informacije, https://www.dansigurnijegInterneta.org/index.php/informacije/
3. Stjepanek, N. (2010, veljača) Osviještenost učenika o sigurnosti interneta, Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/02/27/osvijestenost-ucenika-o-sigurnosti-interneta/

Grafičari i sigurnost na internetu

Gordana Popović

Sažetak

U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka u 3.g razredu, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su na pedagoškoj radionici : Grafičari i sigurniji Internet koji je vodila školska pedagoginja bili informirani o Danu sigurnijeg interneta, iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža i pojmovima elektroničkog nasilja izradom plakata, rješavali izazove različitih slučaja vezano za prihvaćanje različitosti i govora mržnje. Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu Zajedno za bolji Internet.

Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz.

Uvod

Pedagošku radionicu „Grafičari i sigurniji internet“ provodila je školska pedagoginja Gordana Popović, prof. u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka. 9. veljače 2021. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. U radionici su sudjelovali učenici programa: grafički tehničar pripreme 3. g razreda koji pohađaju stručnu praksu u školi iz stručnog predmeta informatike. Cilj je bio, kroz korelaciju praktične nastave informatike i međupredmetnih tema građanskog odgoja i IKT tehnologije, različitim aktivnostima, poticati učenike odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju u svrhu prevencije elektroničkog nasilja. Korištena je prezentacija autorice izrađena u digitalnom alatu Canva.

Prezentaciju možete pogledati ovdje.

Postavljeni su slijedeći ishodi: upoznati učenike sa komunikacijskim pravilima u pedagoškoj radionici, istaknuti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati primjere elektroničkog nasilja, predložiti primjerene načine reagiranja u predloženim studijama slučaja, riješiti uspješno kviz Interaktivna potraga za boljim internetom

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu.

Uvodni dio:

Motivacija: Kako si? Pedagoginja je motivirala učenike pitanjima o tome tko ih je zadnji put pitao kako su i da na ljestvici od 1 do 10 izraze kako se svatko od učenika osjeća. Oni su se kroz smijeh uključili u aktivnost te opustili, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Digitalna tehnologija i online nastava pružaju nam prilike za nove izazove, kontakte i ostvarenja različitih uspjeha. Koristeći internet, koji je u današnje vrijeme dostupan skoro svakom pojedincu, izloženi smo i različitim metodama njegove zlouporabe. Zbog toga je potreba za preventivnim djelovanjem u Školi od iznimne važnosti, kao i pronalazak posebnih sustava zaštite pojedinaca i skupina mladih. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želimo na ovom susretu ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti. Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja programa Bolji Internet za djecu. Provodi se od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2021. Dan sigurnijeg interneta je utorak 9. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.

Prednosti i nedostaci društvenih mreža

Na pitanje koje sve društvene mreže koriste, učenici su ih vrlo sigurno nabrajali i izražavali svoje mišljenje te zaključili kako najviše koriste Instangram. U paru su razmislili o prednostima i nedostacima društvenih mreža te izrađivali zajedno po plakat u dvije skupine na način da su crtali znak i pisali prednosti i nedostatke svake društvene mreže. Predstavnici skupina su prezentirali plakate.

Elektroničko nasilje

Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je dobila zadatak da u Photoshopu napravi plakat odgovorivši na slijedeća pitanja: Što je elektroničko nasilje? Koje su posljedice elektroničkog nasilja? Gdje se sve može pojaviti elektroničko nasilje?

Primjeri slučaja nasilja na internetu

Pedagoginja je učenicima podijelila tekstove s primjerima slučaja te su ih učenici trebali pročitati i odgovoriti na pitanja te prezentirati zaključke. Saznali su kome mogu prijaviti nasilje na internetu i obratiti za pomoć u slučaju potrebe.

Završni dio: Interaktivna potraga za boljim internetom i sudjelovanje na kvizu „Zajedno za bolji Internet“

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, a za uključivanje u kviz su postojale primamljive nagrade.“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj društvenih mreža tako da budemo sve manje na mobitelima i računalima a više se družimo vani na svježem zraku te se bavimo sportom.“

„Ovakav način rada dao mi je dobar temelj za koristiti se internetom jer ću promisliti koliko sam sigurna i što ću objaviti na društvenim mrežama…“

Nadamo se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima i ostvarenim aktivnostima.

Odgovarale su im preporučene metode i sadržaji, osim što su pojedini učenici izražavali nezadovoljstvo ako njihova ideja nije bila prihvaćena u skupini što nam govori da moramo raditi na prihvaćanju različitosti i drugih i drugačijih. Sa zanimanjem su izvršili postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su crtali plakate, učenici su to napravili za kraće vrijeme i bolje su se snalazili u međusobnoj komunikaciji, nego kad su ih trebali oblikovali u Photoshopu kada su tražili i pomoć predmetnog nastavnika informatike.

Ono što bih svakako napravila drugačije sljedeći put jest da bi dala više vremena za provođenje planiranih aktivnosti, a nastojala bi uključiti i ostale nastavnike u provođenje akcije, mada je i ove godine oko desetak nastavnika sudjelovalo u nekoj od aktivnosti a najviše u provođenju kviza sa učenicima.

Planirane aktivnosti bile su planirane za tri školska sata. Podijelila bih ih na dva dana. Prvi dan bismo odradili radionicu a drugi dan samo kviz.

Kolegama predlažem da provjere koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu. Ne možemo pretpostavljati da, ako radimo s generacijama kojima je blisko korištenje mobitelima i računalima, znaju svi kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje i e-nasilja.
Ova akcija može se provesti i kao školski projekt te uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Naša uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako učenici, unatoč snalaženju na sustavu e-učenja, mogu imati problema u raspravi sa svojim vršnjacima. To je moguće promijeniti ako im se češće omogući sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom svog školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Na prvi dojam nisam znala što mogu očekivati upustivši se i sama u pustolovinu Zajedno za bolji Internet, ali sam se u potpunosti iznenadila različitošću zadataka u kvizu i za učenike i za nastavnike koji mi se jako svidio jer je bio drugačiji od onih koje smo do sada radili .Učiti učenike kako prezentirati svoja saznanja i radove važno je u demokratskim društvima. Iz prezentiranih podataka moguće je uočiti kako učenici ističu kao jednu od najvažnijih prednosti povođenja iskustvenog načina rada iznošenja slobode izražavanja misli i osjećaja što je temelja pretpostavka ostvarivanja demokratskih odnosa.

U tradicionalnoj nastavi učenje se smatra individualnim procesom, no danas se ono ne odvija „u glavama“ nego u međusobnim odnosima kroz kontakte i zato je važno da nastavnici učenicima omoguće suradnju. To smo i uspjeli obilježavajući Dan sigurnijeg interneta.

Korišteni obrazovni sadržaji: prezentacija kao dodatni materijal

1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
2. Gaming – https://youtu.be/WUccQIJEmkg
3. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
4. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
5. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
6.  https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi

Iva Ipšin, profesor mentor informatike

Međunarodni Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Ove godine tema je bila “Zajedno za bolji internet”, sa svrhom osvješćivanja svih korisnika kako bi internet učinili sigurnijim i boljim mjestom za sve, a posebno za djecu i mlade.

Nastavnici informatike i matematike Srednje škole Ivan Švear Ivanić Grad provodili su aktivnosti na tu temu na sam dan obilježavanja 9. veljače 2021. godine, ali i kroz cijeli tjedan od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, digitalni sadržaji, kviz, istraživanje.

1. Aktivnosti

Većina aktivnosti provodila se online zbog preporučenih epidemioloških mjera i aktualnom primjenjivom modelu nastave. Provedeno je mnoštvo radionica, predavanja, kvizova, anketa, razgovora, rasprava nakon pogledanih videopriloga (Isprepletena priča, Ovisnost o internetu, Društvene mreže i mladi, Gaming), projektnih zadataka izrade digitalnih sadržaja u gotovo svim razrednim odjelima, te je održan jedan roditeljski sastanak. Učenici su se mogli uključiti u ZOOM webinar za djecu i mlade pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, te sudjelovati u nagradnom kvizu DSI2021 i kvizu Potragu za boljim internetom.

2. Teme

Teme koje su se obrađivale sa učenicima su: Autorska prava, Cyberbullying, Krađa identiteta, Zaštita osobnih podataka, Ovisnost o internetu, Razmisli pa klikni, Zloćudni programi i kako se zaštititi, Digitalni tragovi, Phishing, Hoax, Lozinke i higijena lozinki, Kome se obratiti za pomoć, Gaming, Kolačići, Privatnost i postavke privatnosti.

3. Primjeri digitalnih sadržaja koje su izradili učenici naše Škole

Digitalni sadržaj 1 (poveznica: https://prezi.com/view/OcEklil4WXhpWaf5BKlG/ ) izradila je učenica Iva Ozimec 2.c razreda Opće gimnazije (izdvojena lokacija Križ) u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Prezi.

Digitalni sadržaj 2 (poveznica: https://app.emaze.com/@AOTLFTWFR/tiles#Home ) izradila je učenica Marija Ferinović 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Emaze.

Digitalni sadržaj 3 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1gcVMIzMnn9QCoGR30Xn9kZBU5DCi2WVL/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lara Brebrić 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Canva.

Digitalni sadržaj 4 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1cJp76-a4B_SO17BxzjPzgpwYRq_65VvJ/view?usp=sharing ) izradila je Mirjam Bartolić učenica 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 5 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1afIRhKXQpeLaAj68VGDZuHrRAvfdf9aw/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lea Klasić 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 6 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1Y1daHCmRePeXnGix22JXzjZAHdZMjbma/view?usp=sharing ) izradila je učenica Margita Češković 1.a razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

4. Istraživanje – Sigurnost i ponašanje mladih na internetu

Istraživanje se provodilo sa svrhom analize karakteristika i ponašanja mladih srednjoškolaca na internetu (sudjelovali su samo učenici naše škole). Kao način prikupljanja podataka koristio se upitnik izrađen u aplikaciji Google Forms. Upitnik je bio dobrovoljan i anoniman, te se nisu prikupljali osobni podaci. Podaci prikupljeni upitnikom koriste se isključivo u istraživačke svrhe, a provodila ga je nastavnica Iva Ipšin. Vrijeme provođenja: 8. – 12.2.2021., u tjednu kada su se provodile aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (9.2.2021.).

Uzorak: 184 odgovora

SKUPNI IZVJEŠTAJ (u postotcima)

U upitniku je sudjelovalo 54,3% (100) dječaka, 40,8% (75) djevojaka, te se 4,9% (9) nije željelo izjasniti.

Na upitnik najviše je bilo odgovora učenika prvih razreda 34,8% (64), a najmanje maturanata 12,5% (23).

Prema izlaznim podacima većina učenika na internetu provode od 4 do 6 sati, i to njih 30,4% (56). Do 2 sata dnevno provodi ih samo 6% (11), a više od 8 sati dnevno provodi na internetu njih 18,5% (34).

Učenici Internet najviše koriste za zabavu 64,1% (118). Za školske aktivnosti Internet najviše koristi njih 21,7% (40), dok je za informiranje internet važan za 9,2% (17) učenika. Također, zanemariv broj učenika Internet najviše koristi za sve navedeno, online igre, komunikaciju, gledanje serija i filmova.

Od društvenih mreža učenici najviše koriste YouTube 95,7% (176), zatim Instagram 87,5% (161), Snapchat 70,1% (129), TikTok 52,2% (96), Facebook 38% (70), Pinterest 32,1% (59), Reddit i Twitter 15,2 % (28). Ostale društvene mreže koje učenici koriste ali u manjoj mjeri su MySpace, Linkedin, STEAM, WhatsApp, Viber, 9GAG, Trove-twich i Discord.

Učenici se ponekad susreću sa sadržajima koji uključuju nasilje i to njih 59,8% (110). Nikada nije naišlo na nasilni sadržaj njih 36,4% (67), a često njih 3,8% (7).

Dobar je pokazatelj da se njih 50% (92) nikada nije susrelo sa sadržajima na društvenim mrežama koji upućuju na vršnjačko nasilje (cyberbullying). 45,1% (83) učenika ponekad se susrelo s takvim sadržajem, a 4,9% (9) njih nikada.

78% (144) učenika smatra da može prepoznati lažni profil na društvenoj mreži. Njih 19,6% (36) nije sigurno u vlastitu sposobnost otkrivanja lažnog profila, a samo 2,2% (5) ne zna prepoznati lažni profil na društvenoj mreži.

Da im se netko lažno predstavio na društvenim mrežama tvrdi više od pola njih i to 56,5% (104). 35,9% (66) učenika nije se susrelo sa takvim slučajem, dok 7,6% (14) njih nisu sigurni tj. ne znaju.

Sa lažnim profilima naši učenici postupaju na sljedeći način: gotovo pola njih 49,5% (91) ignorira zahtjeve, čak 40,8% (75) učenika prijavljuje lažan profil, 5,4% (10) odgovara da se nisu nikada susreli sa lažnim profilom, dva učenika nastavila su prijateljstvo s lažnim profilom zbog znatiželje, dok su u manjoj mjeri učenici blokirali lažne profile na društvenoj mreži.

Čak 51.6% (95) učenika naišlo je na eksplicitne sadržaje i pornografiju na društvenim mrežama, njih 37% (68) nije nikada, a 11.4% (21) nažalost često se susreće sa takvim sadržajem.

U slučaju neprimjerenog sadržaja učenici većinom prijavljuju takve sadržaje i to njih 60,3% (111), dok njih 33,2% (61) ne čini ništa. 5,4% (10) učenika obavijesti starije, a 1,1% (2) sudjeluje u komentiranju takvog sadržaja.

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i pravila privatnosti, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 52,7% (97), ocjenom 5 32,1% (59) učenika, ocjenom 3 14,7% (27), dok se samo jedan učenik ocjenjuje ocjenom 2, a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Prema izlaznim podacima vidljivo je da većina učenika istu lozinku koristi za sve usluge koje koristi na internetu, i to njih 73,9% (136). 20,7% (38) učenika ne koristi istu lozinku, dok u manjoj mjeri učenici za samo neke usluge imaju istu lozinku.

Čak 50,5% (93) učenika svoje lozinke nikada ne mijenja. 30,4% (56) njih svoje lozinke mijenja jednom godišnje, 11,4% (21) svaka tri mjeseca, a 7,6% (14) učenika lozinke mijenja svakih 6 mjeseci.

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i načina zaštite svojih uređaja od zloćudnih programa, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 43,5% (80), ocjenom 3 26,6% (49) učenika, ocjenom 5 25,5% (47), ocjenom 2 4,3% (8), a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Svoje uređaje ima zaštićeno čak 76,6% (141) učenika, 14,7% (27) njih ne zna da li na uređaju ima neki antivirusni program, a 8,7% (16) učenika nema nikakvu zaštitu svog uređaja.

85,3% (157) učenika redovito ažurira svoj uređaj, 8,7% (16) ne zna, a 6% (11) ne ažurira svoj uređaj.

Istraživanje je pokazalo da su učenici naše škole prilično samouvjereni u vlastito poznavanje mogućih rizika koje prijete na internetu, te načine na koje se mogu zaštititi. Također većina učenika ispravno postupa kada na društvenim mrežama naiđe na neprimjeren sadržaj i u slučaju kada im se netko lažno predstavlja. No, ono na čemu treba poraditi je edukacija mladih o higijeni i održavanju lozinki, te također edukacija i osvješćivanje o načinima zaštite svojih uređaja od zlonamjernih programa.

5. Zaključak

Učenici su pokazali veliku zainteresiranost za teme o kojima su slušali i rado su sudjelovali u aktivnostima koje su im pripremili njihovi nastavnici, te vjerujemo da će sve što su naučili i primjenjivati, te zajedno učiniti Internet boljim mjestom za sve nas.

6. Literatura

1. https://csi.hr/
2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
3. https://www.saferinternetday.org/

Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi Popovača

Zvijezdana Žigolić Južvak

Već niz godina naša škola obilježava međunarodni Dan sigurnijeg interneta kroz razne aktivnosti. I ove godine obilježili smo ovaj dan čiji je moto bio Stvaranje, povezivanje i dijeljenje poštovanja: Bolji internet počinje s vama.

Na satu informatike s učenicima petih razreda razgovarali smo o pravilima ponašanja na internetu, što je dozvoljeno, a što nije te izradili plakat u programu Padlet s pravilima ponašanja na internetu. S učenicima šestih razreda naučili smo što je cyberbulling i koji se sve postupci prilikom korištenja interneta smatraju cyberbullingom. Pogledali smo nekoliko primjera istog na kanalu YoutubeaStorybooth. Također, u okviru nastavnog područja Multimedija, učenici su dobili upute kako snimiti kratki video o školskim aktivnostima poštujući internetska pravila. Na kraju smo sa svim učenicima odigrali nagradni kviz i igru u grupama kojima smo utvrdili naučeno. Kviz, prezentaciju o cyberbullingu i igru preuzeli smo sa stranice Centra za sigurniji Internet.

Više informacija o obilježavanju Dana sigurnijeg interneta možete saznati ovdje.

Društvena igra „Surferi“

Maja Hižman

Kao i svake godine u veljači obilježavamo Dan sigurnijeg interneta! Da ćemo ga obilježiti znamo već u rujnu kada planiramo buduću godinu pred nama, a kako ćemo ga obilježiti razmišljamo već nakon Božića.

Ne treba pričati o važnosti ovog dana, jer ovo nije samo jedan dan ili tjedan u godini, ovo je naša sadašnjost i budućnost! Djecu u svakoj prilici treba poticati na sigurno korištenje „modernih igračaka“ ili kako oni kažu „najboljeg prijatelja“. Prezentirati to na njima zanimljiv i poučan način, nije baš tako jednostavno.

Promatrajući kako „dišu“ uz silnu tehnologiju, još uvijek se vole družiti kroz društvene igre, barem su tako pokazala iskustva u našoj školi.

Za zagrijavanje smo odigrali kviz napravljen u Kahoot!-u. Kviz pitanja i sam kviz napravila je učenica osmog razreda, Petra Gašparić. Na zabavan smo način napravili uvod u temu „Dan sigurnijeg interneta 2017“. Bila sam zapravo pozitivno iznenađena kako su učenici bili spretni u odgovoranju, a rezultati su bili zaista za svaku pohvalu! U razredu je bila prava natjecateljska atmosfera, toga su dana razredi u informatičkoj učionici bili najglasniji na školi.

A onda i nešto novo ove godine. Društvena igra kojoj sam dala ime „Surferi“, a oduševila je sve igrače, od razredne do predmetne nastave. Ova igra zamišljena je u svrhu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, ali i kao edukativna igra koja se može odigrati i na satu razrednika ili u vrijeme kada učenici čekaju autobus.

Za igru sam zamislila maksimalno 4 igrača. U ulozi igrača može biti pojedinac ili pak grupa učenika – tim od najviše 3 igrača. Na početku igrači izabiru svoj lik. Za likove – igrače odabrala sam životinje koje bi vas trebale asocirati na već poznato, a vezano uz računalo. I bila sam u pravu, učenici su zaista svaku životinju povezali programom koji poznaju i koji smo koristili do sata na nastavi informatike.

Prije prvog bacanja kocke, proučili smo pravila. Cilj igre je doći od starta do cilja bacanjem kocke. Na putu postoje crne točke na kojima se ništa događa i postoje točke žute, crvene, plave i zelene boje. Na ovim točkama igrači odgovaraju na pripremljena kviz pitanja. Žuta boja označava kategoriju „Zaštita računala“, crvena „Opasnosti na internetu“, plava „Facebook“, a zelena „Zaštitu privatnosti“. Kada je njihov odgovor točan, osvajaju bonus karticu, za krvi odgovor vraćaju se korak unatrag. Osim što je potrebno stići do cilja, potrebno je prikupiti i što više bonus kartica. Minimalno 7 bonus kartica igraču ili timu donosi diplomu za surfere.

Za prve igrače odabrala sam učenike 3. razreda Područne škole Sigetec. Njihova razredna učiteljica Adela Jadan ugostila me na satu razrednika čija je tema bila „Pametno korištenje mobitela“. U jednom dijelu igre postoje upute za korisno i sigurno korištenje mobitela. Temu smo proširile i tako zajedničkim snagama obilježile Dan sigurnijeg interneta.

Evo što su učenici i njihova učiteljica poručili nakon igranja:

Fabijan: „Igra je zakon! 🙂 Stvarno super! LIKE, LIKE, LIKE“
Karolina: „Igra je bila zabavna!“
Lea: „Igra je bila poučna!“
Kristina: „Draga učiteljice, igra je bila super i voljela bih je igrati još jednom.“
Dorijan: „Igra je super!“
Luka: „Htio bih opet ponoviti.“
Ena: „Lijepo je družiti se u timu.“
Lovro: „Odlična i zanimljiva igra.“
Filip: „Meni je ova igra bila super. Pogotovo što su svi dobili jednake nagrade i zato što smo nešto novo naučili.“
Nikola: „Dobra igra.“
Renato: „Lijepa igra.“

Učiteljica Adela: „Sve pohvale autorici “Surfera”. Uloženo je puno truda u realizaciju igre. Učenici na zabavan način uče nešto novo, ponavljaju kako sudjelovati u timu i osvješćuju kako biti siguran na internetu.“

Igru smo odigrali u petom, šestom i sedmom razredu. Uz natjecateljski duh i timski rad sve je zabavnije, a tako jednostavno i poučno.

Za igranje igre nije potrebna nazočnost učitelja informatike. Mogu je voditi i razrednici kojima tema sigurnijeg interneta i nije tako poznata. Isto tako, učenici je mogu odigrati i sami. Kviz pitanja sadrže ponuđene odgovore u kojima je označen točan odgovor. Bitno je samo da pitanje pročita netko od protivnika. Igra je na raspolaganju i dalje, rado ćemo je posuditi ako nekoga zanima kakav je surfer….

Kviz o sigurnosti djece na internetu

Goran Podunavac

Unatrag nekoliko godina aktivno sa svojim učenicima u Osnovnoj škole Drenje i Osnovnoj školi Popovac sudjelujem u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta na način da tijekom cijele nastavne godine provodim različite aktivnosti.

Zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, opasnosti društvenih mreža, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, kritičko vrednovanje informacija i sprečavanje elektroničkog nasilja samo su neke od tema kojima smo se i ove godine bavili. Naš zajednički cilj na izbornoj nastavi informatike bio je izraditi kviz pomoću interaktivnog web alata koji se krije iza imena Kahoot!.

Učenici od petog do osmog razreda dobili su po jednu nastavnu jedinicu iz udžbenika Pet za net, a njihov zadatak bio je sadržaj te jedinice prezentirati ostalim učenicima. Pritom su imali mogućnost slobodnog odabira nekog od programa s kojim su se dosad imali prilike susresti na nastavi informatike. Većina učenika odabrala je MS PowerPoint i Movie Maker. Kako smo neke od tema već ranije obradili, razumijevanje sadržaja učenicima nije činilo veći problem. S obzirom na to da smo sve češće svjedoci automatskih kopiranja autorskih tekstova s interneta te nekritičkih osvrta na iste prije samog prezentiranja, zahtijevao sam da učenici prilikom svojih izlaganja ne čitaju napisani tekst s prezentacije, već da ga koriste samo kao podsjetnik što su učenici uspješno i izveli. Na kraju izlaganja učenici su morali osmisliti i jedno evaluacijsko pitanje, s najmanje dva, a najviše četiri ponuđena odgovora. Pitanja smo potom uvrstili u zajednički kviz, koja možete pronaći online, na Kahootovoj stranici, ako u tražilicu upišete Sigurnost djece na internetu. Također, možete ga lako pronaći i preko mog korisničkog imena (goran.podunavac). Prema dosadašnjem iskustvu, ovakav natjecateljski karakter kviza jako je izazovan mojim učenicima. Uz navedeno, ovaj edukativni kviz ujedno je i evaluacijski karakter te je izvrsno poslužio za ponavljanje i samovrednovanje učeničkog znanja. Naime, tijekom igre boduju se točnost i brzina odgovora. Nakon svakog odgovora ispisuje se top-lista igrača po bodovima, a na kraju kviza i konačna lista igrača poredanih po ukupnom broju bodova.

Ove godine u Osnovnoj školi Drenje tijekom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pridružila mi se i školska knjižničarka Vlatka Štrk koja je održala predavanje i radionicu o nasilju na internetu za učenike koji ne pohađaju izbornu nastavu informatike. Upoznala je učenike s opasnostima na koje mogu naići pregledavajući društvene mreže te im je još jednom ponovili kako svaki oblik nasilja mogu i trebaju prijaviti učiteljima, razrednicima te stručnoj službi škole. Na radionici su učenici izradili plakat pod nazivom Nasilje treba prestati odmah i sada s jasnom porukom ostalim vršnjacima da bezobrazni komentari, vrijeđanje i ismijavanje svakodnevno koje susrećemo u online svijetu čine siguran put prema govoru mržnje i diskriminacije.

Psihologinja Marija Novoselić održala je predavanje na temu E-bonton, a potom su učenici izradili i edukativni plakat. Cilj radionice bio je vrlo jasan: baš kao i u stvarnom životu, tako i u virtualnom svijetu uvijek moramo biti pristojni, kreativni, suosjećajni, empatični, pružati podršku, pokazati svoje uspjehe i pohvaliti druge te se postaviti za sebe bez ugrožavanja drugih.

Opasnosti na internetu vrebaju svakodnevno te je naša dužnost da redovito upozoravamo i ukazujemo na njih. Radionice koje smo osmislili povodom Dana sigurnijeg interneta i ove godine imale su odličan odaziv i pozitivne reakcije kod naših učenika, što nas je dodatno motiviralo da s ovakvim projektima nastavimo i ubuduće.

Kviz, posteri i stripovi za bolji internet

Maja Jurić-Babaja

U tjednu od 10.-14.veljače imali smo 4 predavanja. Svaki dan je bilo 2 predavanja u međusmjeni, prvi dan 7.r, nakon toga 8.r, i drugi dan predavanje za 6.r i nakon njih predavanje za 5. Svako predavanje je bilo prilagođenu uzrastu i potencijalnim problemima koji su nam se pojavljivali u tim generacijama. Predavanja je održao g. Darko Ćorković iz Odjela za prevenciju MUP-a. Taj tjedan smo se uključili i u rješavanje testa na ovoj stranici.

Nakon predavanja učenici su  dobili zadatak napraviti strip (5. r) i Glogster (7.r) na temu sigurnosti na internetu. Evo nekih predloženih tema.

Za strip:

• Dugo sjediš za računalom
• Javljaju ti se nepoznate osobe
• Previše se igraš na računalu pa ne učiš
• Netko te vrijeđa na Facu ili Asku
• Kome ćeš reći ako ti se nešto ružno dogodi
• Imaš li virusa na računalu
• Koga imaš za prijatelja na Facu
• Dogovaranje susreta sa nepoznatima
• Koje podatke stavljaš na internet
• Koje slike stavljaš na internet

….

Za Glogster:

• Virus koji je napravio najviše štete
• Najpoznatiji haker na svijetu (po njemu je napravljen film)
• Pravila ponašanja na internetu
• Koga trebaš imati za prijatelja na Faceu
• Koliko dugo sjediš za računalom
• Kako se ponašati na Asku
• Fotografije na Facu, Instagramu, Twitteru
• Osobni podaci na internetu
• Cyberbulling (elektroničko zlostavljanje)
• Anonimusi (pozitivci ili negativci)
• Ovisnost o računalu/Facebook-u/igricama…

… ili naravno neka druga ideja na zadanu temu

S obzirom da smo i strip i Glogster već radili na satu, učenici su taj zadatak dobili za napraviti kod kuće, te poslati na školski Facebook.

Na satima smo odradili debatu na temu Društvene mreže spajaju/razdvajaju ljude koju su svi učenici jako dobro prihvatili. Zaključak nam je bio da su društvene mreže dobre i možemo ih iskoristiti za mnoge pozitivne stvari kao što su komunikacija s udaljenim prijateljima, humanitarni rad, učenje, dijeljenje datoteka, pomoć u učenju, obavijesti i sl., ali da trebamo voditi računa o svim negativnim stranama na koje su nas upozorile negacijske grupe (lažni profili, pedofilija, vrijeđanje..)

Jednu debatu smo odradili videokonferencijski 26. veljače 2014. sa OŠ Šećerana iz Šećerane u Baranji koji se nalaze u projektu CARNeta Škole 2.0 te imaju svu potrebnu opremu. Na prvom susretu u projektu ISE koji provodi CARNet, sa kolegicama Gordanom Pek (prof.PTO) i Dragicom Murk (prof.biologije i kemije) kolegica Monika Pavić (prof. biologije i kemije) i ja dogovorili smo online debatu.

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

Mi smo se spojili preko laptopa s kamerom i mikrofonom te programom Polycom Real Presenc desktop koji nam je osigurao CARNet. Učenici sa obje strane su bili vrlo aktivni i jako su dobro branili stavove svoje grupe. Osim teme Društvenih mreža odradili smo i debatu o ovisnosti i legalizaciji marihuane. Jako smo zadovoljni što smo uspjeli organizirati nešto novo i učenicima vrlo zanimljivo u njima bliskom i poznatu okruženju komunikacije i tehnologije.

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

Evo nekoliko linkova s Glogsterima:

http://www.glogster.com/marinkadlec/poster-glog-by-marinkadlec/g-6k5j6ll0pq15j8k8dbbva04
http://www.glogster.com/matko22/poster-glog-by-matko22/g-6k5jfeikj8klgu65ge197ve
http://www.glogster.com/zoroja/poster-glog-by-zoroja/g-6k5pgjjc1br2i71i5me534p
http://www.glogster.com/helenalo/resume-glog-by-helenalo/g-6k5pi9vcsfhq704bapt8pe9
http://www.glogster.com/matejajovic/poster-glog-by-matejajovic/g-6k5gd1216pfls4tsf6u3j32
http://www.glogster.com/josip-jurkic06/wide-glog-by-josip-jurkic06/g-6k5f4d5as6vbpimp4cjbejo
http://www.glogster.com/pandzav/poster-glog-by-pandzav/g-6k5p9em5qcrgsllrs6s37o5