Međunarodni dan

eliminacije rasne diskriminacije

ljiljanaIM_marinelaS

Ljiljana Inkret-Martinčević i Marinela Schatten

Sažetak


Povodom 21 ožujka, Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije, na nastavi informatike u II. OŠ Varaždin učenici su sudjelovali na predavanjima na navedenu temu, pisali scenarije te su izrađivali stripove. Stripovima su pokazali kako smo svi jednaki u školi, poslu i svakodnevnom životu bez obzira koje smo rase, boje kože, spola, vjeroispovijesti, nacionalnosti, političke ili druge opredijeljenosti, društvenoga ili drugoga statusa.

Ključni riječi: scenarij, strip, rasna diskriminacije, jednakost, ljudska prava.

Uvod

Od 1. rujna 2020. provodi se Erasmus+ projekt Human Right Education. Koordinator projekta je zemlja Slovačka, a ostali partneri su iz Turske, Portugala, Rumunjske, Španjolske i Hrvatske u kojoj je partner II. osnovna škola Varaždin. U skladu s ciljevima projekta koji provodimo na našoj školi, a koji se također bavi tom problematikom, bilo je prikladno obilježiti Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije kroz razne aktivnosti.

Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih Naroda (UN) Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava se 21. ožujka svake godine širom svijeta,[1] a utemeljen je kao sjećanje na tragični prosvjed u Sharpevilleu kada je policija u Južnoafričkoj Republici ubila 69 prosvjednika koji su bili protiv rasnog razdvajanja stanovništva.

U Hrvatskoj se većina pritužbi na diskriminaciju pučkoj pravobraniteljici već godinama podnosi na osnovu etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla. Najčešće su pripadnici manjina izloženi predrasudama, stigmatizaciji, govoru mržnje i nasilju. [2]

Cilj Erasmus+ projekta Human Right Education je dati preporuke školama, te poboljšati proces i informirati djecu i nastavnike o ljudskom pravu na obrazovanje.

Iako je ove godine Međunarodni dan rasne eliminacije bio 21. ožujka, u II. osnovnoj školi Varaždin aktivnosti vezane uz navedenu temu održavale su se tijekom cijelog tjedna od 22. do 26. ožujka u nekoliko razrednih odjela, ovisno o dobi učenika, za vrijeme satova predmeta informatike.

Aktivnosti za učenike

Aktivnosti koje smo proveli uskladili smo s glavnim smjernicama projekta te s dijelovima povelje o ljudskim pravima, a ponajviše s člankom 26. gdje se između ostalog navodi da obrazovanje treba promovirati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među ljudima svih nacionalnosti, nacija i vjerskih skupina.[3]

Slika 1 Prije provedbe aktivnosti napravili smo kratka predavanja te radionice, jer osim teme, učenike smo upoznali i s programskim alatima u kojima su radili.

Projekt se je proveo kroz više aktivnosti, a kao glavnu aktivnost smo uzeli osmišljavanje te izradu stripa. Osim predavanja kao početne aktivnosti, učenici su imali zadatak napraviti odnosno oblikovati scenarij za strip koji su ovisno o razredu radili u alatu za obradu teksta.

Slika 2Nakon izrade scenarija, učenici su korištenjem tableta snimili scene gdje su u višim razredima oni bili glavne uloge dok su u nižim ubacili u scenu i svoje omiljene igračke. Tako su spojili fantaziju s našom temom o ljudskim pravima i prikazali temu na zanimljiv način.

Scene koje su snimali kao fotografije su prebačene u alat za izradu stripa Comica. Sam alat je jednostavan za korištenje te se je učenicima jako dojmio jer nudi brojne mogućnosti kako urediti strip. U ovom dijelu uređivanja učenicima je bilo omogućeno da sami izaberu dizajn u kojem će oblikovati strip, pišu poruke kroz različite oblačiće i dodaju emotikone kako bi što bolje prikazali ono što su osmislili. Kod uređivanja stripa trebalo je posebno paziti na redoslijed dodavanja slika kako se ne bi izgubio poredak i ideja osmišljenog scenarija.

Učenici su izradili nekoliko inačica stripova od kojih smo neke stavile na pano informatičke učione. Na zanimljiv način učenici su shvatili kako je različitost u stvari povlastica.

Slika 3Učenici trećih razreda su strip uređivali tako da su koristili svoje igračke. Jedna od stripova koji je nastao je uvođenje lika Deadpool kao novog učenika u razred.

Učenici su bili posebno motivirani te su prikazali kako prihvaćaju raznolikost i drugačije od sebe. Samom temom je prikazano kako treba pozitivno pristupiti različitosti bez straha od promjena koje nas mogu i razveseliti. Učenici su kroz strip prikazali kako su prihvatili novog učenika koji je prikazan kroz svijet mašte. U nižim razredima bismo izdvojili jedan od jednostavnih scenarija koji je napisao učenik iz razreda.

Dolazi novi učenik u razred. Učiteljica ga svima predstavlja. Novi učenik priča nešto o sebi. Drugi učenici ga pozivaju da sjedne s njima, jer je zanimljivo upoznati nove prijatelje. Svi se druže i zajedno uče.

Slika 4U četvrtih razredima učenici su osim scenarija pristupili i crtanju stripa na papiru. Osim crtanja učenici su scenarij za strip pisali u alatu za obradu teksta odnosno MS Word-u. Jedan od scenarija učenika 4. razreda prikazan je na slici. Slika 5.

Peti razredi prvo su krenuli u pisanje scenarija. Dogovoreno je da scenarij ima uvod, sadržaj i zaključak o temi. Nekolicina učenika je shvatila zadatak vrlo ozbiljno i možemo reći da su nastala prava mala remek – djela scenarija koje smo naravno pretočili u izradu stripa. Neki učenici su izrađivali strip u papirnatom obliku na uobičajeni način.

U petim razredima usmjerili smo se na ostvarivanje dvaju ciljeva iz povelje o ljudskim pravima. Ciljeve koje smo htjeli postići su da razvijamo kulturnu svijest i da učenici prihvate toleranciju, nediskriminaciju, raznovrsnost i jednakost na svim razinama. Kako bi što bolje prikazali ciljeve odlučili smo napraviti strip koji prikazuje kako treba izgledati društvo u kojem su ove smjernice sastavni dio, te s druge stane kako izgleda kada je upravo suprotno i gdje je smanjena svijest o ljudskim pravima. U prvom stripu je prikazan dolazak novog učenika u razred, gdje učenici pozitivno reagiraju. Kroz sljedeće slike prikazuje se kako učenik zajedno s drugim učenicima surađuje te na kraju je vidljiv i rezultat u obliku stvaranja računalne igre.

Slika 6slika7

Sljedeći strip prikazuje kako izgleda kada je kultura prihvaćanja na niskoj razini što je često rezultat diskriminacije. Učenik ulazi s pozitivnom vjerom u razred, no na žalost ga dočekuje suprotno. Neprihvaćanje vršnjaka, ružne riječi i kritike dovode do toga da se učenik osjeća povrijeđeno i neprihvaćeno. Sam strip završava odlaskom utučenog učenika doma i izgubljenim pozitivnim stavom o školi i prijateljstvu.

Ovim smo prikazali da razvoj učenika i njihovo obrazovanje ovisi o prihvaćanju od njegovih vršnjaka. Vidjeli smo da kada postoji kultura prihvaćanja i tolerancije, razmjenom ideja stvaramo nešto novo i bolje.

Zaključak

Iako se ponekad može stvoriti dojam da su se vremena promijenila i da diskriminacije nema, surova istina je na žalost da je diskriminacija svugdje oko nas. Upravo radi toga, svakodnevno trebamo educirati učenike i u njima stvarati vrijednosti koje će im pomoći da žive u svijetu s puno manje predrasuda i diskriminacije.

Alat Comica se pokazao kao odličan alat za izradu stripa kroz koji su djeca stekla potrebna znanja o ljudskim pravima, o pravu na obrazovanje, jednakosti, toleranciji i prihvaćanju raznolikosti kao sastavnog dijela naše budućnosti i oblikovanja boljeg i ljepšeg svijeta. Pokazali smo da učenje može biti zabavno, da možemo biti maštoviti i da ono što smo naučili kroz ovih nekoliko mjeseci nastave Informatike možemo primijeniti u stvaranju nečeg novog i uzbudljivog. Učenici su ovakvim pristupom bili zadovoljni jer im je dopušteno da se kreativno izraze. Imali su mogućnost spojiti svijet digitalnog i svijet mašte, a isto tako prenesti i poruke o jednakosti drugoj djeci. Izrađeni stripovi koji su izloženi na panou samim dizajnom privlače pažnju i na taj način jednostavno prenose poruku da pravo na obrazovanje treba biti dostupno za sve i da trebamo prihvaćati druge bez obzira na to što smo različiti. Time smo ujedno ostvarili i neke ciljeve Erasmus+ projekta HRE.


[1] RH Pučki pravobranitelj, https://www.ombudsman.hr/hr/medunarodni-dan-za-eliminaciju-rasne-diskriminacije-2
2] Ibid.
[3] Opća povelja UN o ljudskim pravima, https://www.un.org/en/about-us/universal-declaration-of-human-rights

Stripom i likovima do sigurnosti

gordana_sokol

Gordana Sokol

Obilježiti Dan sigurnijeg interneta možemo kroz realizaciju različitih ishoda. U nastavku ćemo opisati kako sigurnost na internetu možemo uklopiti u ostvarivanje ishoda iz domene Digitalne pismenosti i komunikacije, domene E-društva i domene Računalno razmišljanja i programiranja u trećem razredu osnovne škole kroz jedan mali projektni zadatak u kojem će se učenici ponoviti nastavne sadržaje vezane uz opasnosti na mreži, elektroničko nasilje i digitalne tragove te izraditi strip.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, projektni zadatak, strip, Scratch, PowerPoint.

Uvod

Učenici trećih razreda vole izražavati svoju kreativnost stvaranjem digitalnih uradaka te ih uz dobru motivaciju i poticaj pozitivnim uvodnim pričaclip_image002ma možemo potaknuti na stvaranje vrlo zanimljivih, kreativnih i poučnih sadržaja.
U uvodnom dijelu sata s učenicima smo najprije uz video zapise Pazi kako dijeliš i Dobre poruke te rješavanjem radnog listića Nasilnici na mreži ponovili nastavne sadržaje s kojima su se učenici ranije upoznali.

Slika 1. Radni listić Nasilnici na mreži

Projektni zadatak

Nakon uvodnog ponavljanja pred učenike postavljamo novi zadatak, projektni zadatak u kojem će učenici upotrebom program PowerPoint izraditi strip na temu Sigurniji na internetu. Učenici će kroz dijalog između dva lika osmisliti priču kojom će svoje vršnjake upoznati s opasnostima koje vrebaju na mreži te im dati savjete kako se zaštititi, kako postupiti ukoliko se sami nađu u opasnosti ili pak ako primijete da je netko od njihovih prijatelja žrtva nasilja.

clip_image004
Slika 2. Primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Ovisno o predznanju učenika, ukoliko još nisu radili u programu PowerPoint vođenom aktivnošću potrebno je detaljno objasniti učenicima:

  • postupak pokretanja programa PowerPoint na računalu ili pak online inačice PowerPointa u sklopu Officea365,
  • postupak dodavanja slajdova,
  • postupak umetanja slike s mreže i
  • postupak umetanja oblačića, upisivanja teksta u oblačić te njihovog uređivanja.

Dogovoreno je da svaki slajd prezentacije predstavlja jednu sličicu stripa te da strip treba imati najmanje četiri sličice odnosno da se treba nalaziti na četiri slajda. Na ovaj način, korištenjem cijelog slajda kao jedne sličice stripa, učenici imaju više radnog prostora te neće biti ograničeni s veličinom ćelije tablice koja bi se umetnula na slajd.

Kako bi učenici imali jasne smjernice za izradu stripa, zajedno s učenicima izradili smo detaljno objasnili rubniku koja se sastojala od slijedećih sastavnica:

image

Nakon što smo učenike detaljno upoznali s zadatkom, zajedno s učenicima uređujemo prvi slajd te ih upoznajemo s postupkom kopiranja umetnutih slika na idući umetnuti slajd. Na ovaj način ubrzati će se postupa izrade stripa. Po potrebi dodatno pomažemo sporijim učenicima individualnim ponavljanjem ranije pokazanih postupaka. Kada su svi učenici savladali ovaj prvi korak umetanja slika i oblačića te njihovo uređivanje kao i umetanje novog slajda učenici samostalno stvaraju svoj strip.

clip_image002[5]
Slika 3. Drugi primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Kako bi učenici predstavili svoje uratke prijateljima u razredu, podijelili smo učenike u parove te su učenici glumeći likove prezentirali izrađeni strip kroz dijaprojekciju te čitali tekstove u stripu.
Provedeno je vršnjačko vrednovanje prezentiranih uradaka, podizanjem kartica s natpisima (zbog trenutne epidemiološke situacije svaki učenik ima svoje tri plastificirane kartice, koje se koriste na satovima informatike). Učiteljica bilježi broj smajlića pojedine boje za svakog učenika kako bi se na kraju prezentiranja mogli istaknuti najbolje vrednclip_image004[5]ovani radovi.

Slika 4. Kartice za vršnjačko vrednovanje

clip_image006Radovi svih učenika sakupljeni su u obliku zaslonskih isječaka slajdova u prikazu Razvrstavača slajdova te su objedinjeni na zajedničkom digitalnom posteru na Lino ploči koji je podijeljen s učenicima kroz virtualnu učionicu razreda u aplikaciji Microsoft Teams.

Slika 5. Primjer dijaloga među likovima u Scratcu

Zaključak

Izražavanje učeničke kreativnost u izradi stripa povezano s viđenjem problema sigurnosti na mreži, elektroničkim nasiljem i savjetima kako se zaštititi jedan je od projektnih zadataka kojeg su učenici izrađivali su puno volje i želje da svojim savjetima pomognu svojim vršnjacima te ga svakako preporučujem. Kao proširenje ovog projektnog zadatka može se odraditi izrada programa u Scratchu u kojem će učenici odabrati pozornicu, likove te ih programirati da razmjenjuju poruke.

Literatura

  1. Radni listić Nasilnici na mreži – Nasilnici na mreži
  2. Videozapis – Pazi kako dijeliš, https://www.youtube.com/watch?v=lxy0s1NO7ns
  3. Videozapis – Dobre poruke, https://www.youtube.com/watch?v=Wz3aId5zRZs

Radionica izrade stripa o sigurnosti na internetu

ante_krpan

Ante Krpan

Spominjanje stripa u kontekstu umjetničkog djela kod mnogih ljudi izaziva nevjericu, a ponekad i podsmijeh. Tome pridonosi i naziv strip koji je preuzet iz engleskog naziva comic strip što znači smiješna traka. U engleskom se jeziku ustalio naziv comic, a u hrvatskom je preuzet drugi dio prvotnog naziva – strip. Naravno, u protekle 104 godine, koliko postoji, moderni je strip evoluirao i danas nikako ne možemo reći da je strip uvijek humorističan, niti da je uvijek samo traka.

Poticaji za radionicu

Radionica izrade stripa na temu Sigurnost na internetu održana 14. veljače 2011. godine u OŠ „Braća Bobetko“, dogodila se uoči dva datuma važna za svjetski i hrvatski strip: 16. veljače 1896. objavljena je epizoda Yellow kida – Veliki pseći cirkus u McGooganovoj aveniji, što označava početak modernog stripa, dok je 15. veljače 2011. godine preminuo Ivica Bednjanec, jedan od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih strip autora. Nacrtao je više od 2 000 tabli stripa, oko 1 000 scenarija i 3 knjige stripa, a dobitnik je i brojnih nagrada.

Radionica je održana s učenicima osmih razreda u trajanju od 2 sata u prostoru škole.

Hrvatski i svjetski strip imaju bogatu i burnu prošlost koja je, pogotovo ako govorimo o hrvatskom stripu, manje poznata našoj javnosti.

Potaknut tom činjenicom, ali i mogućnošću obrađivanja učenicima izuzetno aktualne teme sigurnosti na internetu, nastojao sam u radionicu uklopiti izlaganje o stripu kao umjetnosti, odnosu stripa i filma, kratak pregled hrvatskog stripa od 1935. do danas, pregled vrsta stripa, neke od osobitosti različitih strip žarišta u svijetu te neke od važnijih autora.

O stripu općenito

Naglasak je bio na nužnosti odabira crteža, tempa, kompozicije i dijaloga radi jasnoće i što bolje komunikacije s čitateljima.

Kako bi zadržao čitateljevo zanimanje, autor stripa mora istaknuti samo one događaje bez kojih bi se čitatelj izgubio. Zašto? Suvremeni je čitatelj usvojio velik broj pravila žanra i svakodnevnih stereotipa pa velik dio radnje stane u nekoliko ključnih sličica.

Kako bih olakšao taj zadatak, iznio sam kratak pregled odabira važnih elemenata koji strip čine jasnim i smanjuju mogućnost zabune i zbrke u pripovijedanju. Radi se o 5 tipova odabira:

  1. izbor trenutka,
  2. izbor kadra,
  3. izbor crteža,
  4. izbor riječi i
  5. izbor tijeka.

Prilikom izbora trenutka moramo se odlučiti koje ćemo trenutke uvrstiti u strip, a koje ispustiti. Odluka o pravoj visini kuta crtanja te što odrezati iz kadra, odnosi se na izbor kadra. Jasna grafička obrada likova i pozadina u tim kadrovima odnosi se na izbor crteža, riječi koje dobro funkcioniraju s crtežom i daju neophodne informacije na izbor riječi, a vođenje čitatelja kroz i između kadrova stripa odnosi se na izbor tijeka.

Način izrade stripa

Važan dio ove radionice odnosio se na način na koji su učenici izrađivali strip. Postupkom redefinicije i rekompozicije postojećeg stripa – razlaganjem na kadrove bez tekstualnog dijela te nadopunjavanjem crteža u kadru svojim crtežom i svojim scenarijem, izrađivali su stripove u skupinama na temu sigurnosti na internetu.

Kako bi postupak razlaganja i djelomičnog ili potpunog preoblikovanja stripa bio potpuno uspješan, učenike sam upoznao s inače manje spominjanim elementom stripa – prijelazima iz kadra u kadar (McCloud, 2008.) koji su nužni za jasnu i nedvosmislenu komunikaciju s čitateljem. Radi se o prijelazima koji radnju mogu prikazivati na sljedeće načine:

  • trenutak u trenutak – jedna radnja prikazana je nizom trenutaka,
  • radnja u radnju – prikaz jedne osobe u nizu radnji,
  • dijalog su najčešće prikazivali prijelazom subjekt u subjekt (slijed izmjeničnih osoba/subjekata unutar jedne scene),
  • za prikazivanje prijelaza između značajnih prostorno-vremenskih udaljenosti koristi se prijelaz scena u scenu,
  • prijelaz iz jedne osobine mjesta ili ugođaja u drugu naziva se aspekt u aspekt.
  • Prijelaz non sequitur, naizgled besmislen slijed crteža i /ili riječi nisu koristili.

Sigurnost na internetu u obliku stripa

Upute o sigurnom korištenju interneta navele su učenike na prepričavanje svojih ili tuđih iskustava iz kojih su crpili ideje za scenarije svojih stripova. U radionici su tako nastali stripovi vezani uz društvenu mrežu Facebook koja je učenicima, kako su sami i priznali, trajan objekt zanimanja. Znakoviti su i naslovi stripova: „Lažan profil“, „Facebook sukob“ i „ Fb status: ovisnik“ koji pružaju uvid u problematiku s kojom se susreću djeca i mladi koristeći internet i društvene mreže – u ovom slučaju sveprisutni Facebook.

Fb status - 1Fb status - 2Fb status - 3

Lazan profilFacebook sukob

Kraj radionice bio je rezerviran za predstavljanje stripova mladih autor(ic)a pri čemu su iznošena mišljenja, komentari i razlozi nastanka njihovih stripova.

Nadam se da je radionica pripomogla osvješćivanju mogućnosti korištenja stripa na drugačiji i kreativniji način te pridonijela shvaćanju stripa kao umjetnosti, odnosno ozbiljnog, promišljenog i angažiranog medija.

Literatura:

Članak iz časopisa

  • Starešinčić, J. (2007.). Pripovijedati stripom. 15 dana, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu. Zagreb (str. 22.- 29.)

Knjiga

  • McCloud, S. (2008.): Kako crtati strip. Mentor. Zagreb.
  • Tomić, S. (1985.): Strip: poreklo i značaj. Forum. Marketprint. Novi Sad.

Internetski izvori

  • stripovi.com – prozor u svijet stripa
    Pristupljeno 11. 2. 2011.