Sa stripom do lakšega opismenjivanja

spela_ivancic

Špela Ivančič

Sažetak

S učenicima drugog razreda osnovne škole upoznavali smo strip. Pomoću stripova mnogi učenici su dobili volju za čitanjem i oblikovanjem stripa. Nekad je strip bio zaboravljen, a sada je sazrio te na njega gledamo drukčije. Učenici su u parovima izradili vlastiti strip. Na kraju su stripove predstavili svojim kolegama i priredili izložbu stripova u razredu.

Ključne riječi: likovna umjetnost, slovenski jezik, strip, kreativnost, likovni rad.

1. Uvod

S učenicima smo obrađivali strip: kako je sastavljen i što je sve važno prilikom pisanja stripa. Upoznali smo nekolicinu stripova i njihove junake. Svrha zadatka je da učenici upoznaju nešto novo te da im se probudi želja za crtanjem stripa. Strip je negdje između slikovnice koju gledaju najmlađi i knjige koju čitaju malo starija djeca. Neke učenike je strip očarao već u prvom razredu, a sada u drugom razredu to je baš popularno štivo kojeg učenici uzimaju iz knjižnice i vole čitati.

2. Strip

20191216_130216, slika 1Stripovi privlače djecu te ih motiviraju za čitanje. Pri tome se vrlo uspješno navikavaju na čitanje, stječu potrebne vještine i znanja za kasnije čitanje opširnijih tekstova. Mnogi učenici brže otklanjaju poteškoće s razumijevanjem jezika. Pomoću stripa brže savladavaju nove riječi i obogaćuju rječnik.

Slika 1. Crtanje niza (sekvence) sličica (kadrova) s olovkom (fotografija Špela Ivančič)

2.1. Ustroj stripa

Strip je pripovijedanje priče s nizom sličica kojima je obično dodan kratki tekst. Preduvjet za nastanak stripa je slika odnosno crtež, značenje teksta je drugorazredno. Strip se može stvoriti bez teksta, ali ne i bez crteža. Tekst nije dodatak stripu nego samostalni sastavni dio koji zajedno s crtežem čini cjelinu. Tekst stripa čini grafičku komponentu kod koje se uzima u obzir oblik slova i oblačića za tekst te prostor u kojeg je tekst uključen.

Likovi moraju biti nacrtani jednostavno da čitatelj može prepoznati njihovu priču. Crtač likove prikazuje tako da su uvijek jednako odjeveni i imaju svoje karakteristike kao što su brkovi, šešir, brada, naočale … Tekst možemo nadomjestiti različitim znakovima ili simbolima.

2.1.1. Zvučni efekti

Stripovi uključuju i zvučne efekte. Što su slova veća i riječi duže, to je glasniji i duži zvuk. Nekim grafičkim simbolima predstavimo izgovoren i neizgovoren tekst (npr. simbol za hrkanje ZZZZZ, nešto se dogodi … Bang!, Booom, Auuuuuuč). Ovisno o priči, mijenjaju se i oblici (veličina, širina, visina, međusobna prepletenost ….) sličica.

20191217_130753, slika 220191217_130813, slika 2
Slika 2: Crtanje stripa u parovima (fotografija Špela Ivančič)

2.1.2. Oblici oblačića

Najčešće vidimo uobičajene oblike oblačića s “repićem” koji ilustriraju što lik govori. Oblačići koji su s likom povezani s manjim oblačićima ilustriraju njegove misli. Nazubljeni oblik oblačića je rezerviran za glasne krikove, viku, lupanje … Popratni tekst koji dodatno opisuje prizor zapisan je iznad ili ispod oblačića u pravokutnom okviru.

3. Izrada stripa

Učenici su strip najprije u cijelosti nacrtali olovkom. Iscrtali su okviriće i niz sličica (kadrova). Ovaj raspored je važan za zoran tijek priče. Sami su odredili grafički oblik stripa, veličinu sličica, oblik oblačića, vrstu fonta i izgled pojedinih sličica. Glavne junake 20191217_125042, slika 3odnosno osobe u priči iscrtali su u različitim položajima, karakternim situacijama, … Pritom su odabirali između totala odnosno općeg plana (osobe su malene, beznačajne) i krupnog plana (osobe su predstavljene izbliza, još uvijek vidljive u cijelosti). Kad su željeli povećati emocionalnu napetost izabrali su krupni plan. Potom su počeli zapisivati sastavljen strip, bojati i dodavati detalje, koji nisu bili zapisani olovkom.

Slika 3. Bojanje stripa po nizu sličica (fotografija Špela Ivančič)

3.1. Sličice

Učenici su sličice razvrstali u redove. Sličice se čitaju slijeva udesno, a zatim odozgo prema dolje. U većini primjera su sličice jednake veličine. S većim sličicama željeli su naglasiti značajnije događaje. U stripu se može prikazati i brzina kretanja. Tako u stripu dobijemo ritam događanja, kako priča raste ili se smiruje. Strip nas podsjeća na filmsku traku. Sličice mogu imati različite oblike: pogled kroz bravu ili dvogled, nazubljene rubove kod akcijskih prizora, oblik srca kod romantičnih prizora, valovite rubove kod scena fantastike. Ako lik skoči iz sličice i više se ne vidi, to dodatno naglašava radnju. Sličice mogu biti i bez ruba što ilustrira beskonačnost.

4. Evaluacija

Crtanje stripa je za učenike predstavljalo veliki izazov. Za vrijeme crtanja su upoznali mnogo novih stvari i pritom osjetili veliko zadovoljstvo što su uspjeli napraviti strip. Učenici su upoznali znača20191218_150801, slika 4jke stripa. Opažamo kako su istovremeno crtali i drugačije i slično. Njihovi su glavni junaci imali svoje priče koje su na kraju pročitali kolegama iz razreda.

Slika 4. Pričanje stripova kolegama iz razreda (fotografija Špela Ivančič)

5. Zaključak

Strip je prvo čitalačko iskustvo učenika s kojim obogaćuju riječnik i utažuju želju za maštanjem. Strip je jedan od dobrih načina poticanja kreati20191218_150210, slika 4vnog stvaralaštva na nastavi. Pomoću stripa možemo uspješno postići pismenost učenika u osnovnoj školi, što sam željela pokazati ovim člankom. Svi učenici su bili predani crtanju stripova i veseli konačnim uratkom.

Slika 5. Izložba stripova u razredu (fotografija Špela Ivančič)

Literatura

  1. Štandeker, Š.(2010). »Slogovna in vsebinska raznolikost stripovskega izraza« Tomaž Lavrič STRIPI/COMICS. Moderna galerija, Ljubljana, str. 5 – 10.
  2. McCloud S. (2011). Kako razumeti strip: o nevidni umetnosti. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. https://sl.wikipedia.org/wiki/Strip,(15.15), 15.3.2019.

Tjedan cyber heroja

karolina_borak

Karolina Borak

Sažetak

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta učenici 6.a i 6.b razreda OŠ “Braća Seljan“ Karlovac obilježili su u sklopu projekta CARNET / Nacionalni CERT izrađujući stripove. Zadatak je bio izraditi strip u fizičkom ili digitalnom obliku dužine 5 – 10 sličica/kvadrata na jednu od ponuđenih tema. Tim, koji se sastojao od mentora i pet učenika, trebao si je sam nadjenuti i ime.

Čim je objavljen natječaj za izradu stripa, odlučili smo povezati sate Hrvatskog jezika i Informatike, a time i sate učiniti zanimljivima. Kolegica koja predaje Hrvatski jezik, Andreja Ivka-Fićurin, objeručke je prihvatila moju ideju i zajedno smo krenule u realizaciju. Kako je rok za predaju radova bio 4. veljače, odlučile smo cijeli tjedan posvetiti svojim cyber herojima i njihovim posebnim moćima za obranu interneta. 8. veljače, na sam Dan sigurnijeg interneta, online konferencijom bit će predstavljeni najbolji radovi.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, cyber heroji, strip, digitalni alati.

Uvod

OŠ “Braća Seljan“ Karlovac čitav niz godina sudjeluje u raznim radionicama i aktivnostima obilježavajući Dan sigurnijeg interneta. Ma koliko pričali i istraživali o tome, internet je uvijek neiscrpna tema. Ovogodišnji Tjedan cyber heroja zaintrigirao je, kako učiteljice, tako i učenike i obogatio nas novim iskustvom. Ovakva vrsta korelacije predmeta dodatno je motivirala učenike da razvijaju korištenje svojih digitalnih kompetencija i IKT-a. Izradom stripa pokazali su kreativnost, originalnost, logičko razmišljanje; ali i timski rad.

Središnji dio

Strip

Na satima Hrvatskoga jezika učenici su pomno spoznavali i usavršavali znanja o stripu. Sa stripom se učenici susreću već na početku svog školclip_image002ovanja. Pregledavaju stripove s ili bez teksta te postupno, tijekom godina, stvaraju mala umjetnička djela.

Što je priča? Tema? Sličica? Kadar? Perspektiva? Kako sve povezati u strip? Kako nastaje strip?

Slika 1.Timski rad u izradi stripa

Više o tome saznali su na sljedećoj poveznici:

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/df4dc771-5c46-4a4f-8328-5c1f35aed47f/html/693_uocavamo_obiljezja_stripa.html

clip_image004Nakon kratke diskusije i komentara učenici se dijele u timove po pet članova te odabiru jednu od ponuđenih tema:

a. Nacrtaj cyber heroja i njegove moći pomoću kojih brani internet;
b. Nacrtaj kako zamišljaš hakera i što on radi;
c. Moji dobri i loši digitalni tragovi na društvenim mrežama

Slika 2.Strip u fizičkom obliku

Nakon podjele zadataka krenuli su u izradu svojih malih umjetničkih djela.

Učenici, kojima likovno izražavanje nije “jača” strana, upustili su se u izradu digitalne verzije stripa. Na satima Informatike upoznali su se s digclip_image006italnim alatom za izradu stripa – Make Beliefs Commix.

Obzirom da je dio učenika bio u samoizolaciji, nastava se izvodila hibridno: u učionici i na mreži (online).

Slika 3. Strip u digitalnom obliku

Upute za rad postavljene su u MS Teams  kako bi u svakom trenutku svima bile dostupne.

Zaključak

Uz pomoć stripa mnogi se nastavni sadržaji mogu obraditi. Učenicima predstavlja oblik zabave, a istovremeno razvija intelektualnu, jezičnu i logičku razinu. Može se koristiti u korelaciji sa svim predmetima, i u svim dijelovima sata. Učenici su pozitivno reagirali, privlačan im je i zanimljiv. Pokazao se korisnim i motivirajućim medijem koji djeci na njima primjeren ,ali zabavan način može predstaviti zahtjevan nastavni sadržaj, pogotovo u ovo moderno digitalno vrijeme. Informatika kao takva pruža mogućnost korištenja velikog broja digitalnih alata za izradu stripa kao i dodatne “nadogradnje” koristeći programiranje u Scratchu. Učenici su aktivno sudjelovali u timskim radu te osvijestili da se samo zajedničkim radom i trudom uvijek postiže više. Interakcija učenika bila je pozitivna i motivirajuća, a uloga učitelja minimalna.

Prezentacijom stripova http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=130 učenici su osvijestili koje i kakve opasnosti prijete na internetu te kako se zaštititi pomoću netom osmišljenih cyber heroja. Svaka je grupa predstavila clip_image008svoj rad. Međusobnim vrednovanjem i samovrednovanjem provjeravali su ispunjavaju li sve uvjete natječaja, a s ciljem osvješćivanja važnosti sigurnog “boravka“ na internetu.

Na sam Dan sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. učenici 6.b razreda pratili su online konferenciju na kojoj su saznali da je upravo jedan od njihovih stripova nagrađen.

Slika 4. Nagrađeni strip, SMART PRODUKCIJA, 6.B

Literatura

  1. https://ucitelji.hr/4582-2/ (L,Kralj, 17.1.2022)
  2. https://www.youtube.com/watch?v=8Wxoz3Rzd5E (M.Zlatarić, 2021.)
  3. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/df4dc771-5c46-4a4f-8328-5c1f35aed47f/html/693_uocavamo_obiljezja_stripa.html – Edutorij – Hrvatski jezik
  4. https://hr.izzi.digital/DOS/13817/13851.html (Profill Klett, 2020.)
  5. https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/9cca9db8-ac56-424a-918d-ad17efbc2442/ (ŠK, 2022.)
  6. https://tinyurl.com/ywtmf9tn (K.Borak, 2022.)
  7. http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/ (OŠ “B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)
  8. http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=130 (O Š“B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)

Obilježen Dan sigurnijeg interneta

marinelaS_ljiljanaIM

Marinela Schatten i Ljiljana Inkret-Martinčević

Sažetak

Tijekom drugog tjedna 2. mjeseca kao i svake godine u II. osnovnoj školi Varaždin obilježen je dan sigurnijeg Interneta. U radu je dan kratki prikaz različitih aktivnosti koje su se provele s učenicima od prvog do osmog razreda. Naglasak je stavljen na provođenje debate na temu „Koliko je Internet siguran za djecu i mlade“ među učenicima viših razreda. Debata u ovom obliku provedena je prvi put u školi za dan sigurnijeg Interneta te je samom aktivnošću provedeno i istraživanje. Pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor su sljedeća: jesu li su učenici viših razreda spremni na ovakav izazov te je li imaju dovoljno informatičkog znanja o sigurnosti Interneta za vođenje kvalitetne diskusije.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, strip, kviz, debata, oblak riječi.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta organizira udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije i provodi se u veljači radi “promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, a posebice među mladima” (Centar za sigurniji Internet, 2021).

Centar za sigurni Internet s partnerima (Centar za sigurniji Internet. 2022) je za učenike, roditelja i učitelje pripremio različite edukativne materijale u obliku prezentacija, videozapisa, nagradnih i edukacijskih igri, raznih kvizova i sl.

Učiteljice informatike II. osnovne škole Varaždin provele su tijekom tjedna niz aktivnosti na temu sigurnijeg Interneta zajedno s učenicima od 1. do 8. razreda. Kratko ćemo dati pregled aktivnosti i radionica koje su se provele, dok će naglasak biti na provođenje debate među učenicima viših razreda.

Provedene aktivnosti

Učenici prvih razreda su odigrali edukativnu igru “Dabrica Darka otkriva digitalni svijetslika 1gdje je veliki broj učenika došao do kraja igre i dobio virtualnu diplomu.

Učenici drugih, trećih i četvrtih razreda su izrađivali različite digitalne radove u online digitalnim aplikacijama kao što su izrada oblaka ključnih riječi, stripova i plakata. Digitalni alat koji je korišten za izradu oblaka ključnih riječi je WordArt.

Zanimljivost ovog alata ogleda se u tome što pojmovima možemo pridodati veće značenje odabirom veličine te će u slikovnom prikazu taj pojam vizualno biti veći i bitniji u odnosu na druge. Ovdje su nastale zanimljive kreacije pomoću kojih su učenici opisali Internet.

Osim izrade slika, izrađivali su se stripovi na temu Kako se sigurno ponašati na Internetu i Što učiniti ako primijetiš nešto što ti ukazuje na opasnost. Učenici četvrtih razreda pokazali su da su vrlo dobro tijekom prošle i ove godine usvojili nastavne slika 2ishode te da primjereno reagiraju u trenutku kada primijete opasnost. Osmišljavanjem i izradom stripa pokazali su da znaju prepoznati potencijalnu opasnost te da ispravno reagiraju obraćanjem osobi od povjerenja. Stripovi su kreativni i edukacijski jer mogu slika 3poslužiti kao primjer drugim učenicima.

Učenici četvrtih razreda izradili su brojne plakate na različite teme o sigurnosti na Internetu kao što su to primjerice: pravila ponašanja na Internetu, loše strane Interneta, dobre strane Interneta, cyberbulling, sigurnost na Internetu, društvene mreže i opasnosti, kako se ponašati na Internetu te e-bonton. Za izradu plakata korišten je digitalni alat Canva, a plakati su izrađeni vrlo kreativno s korisnim savjetima i bitnim informacijama.

Među učenicima viših razreda održan je Kahoot kviz koji je dio eTwininng projekta Safer Internet Day te je provedena debata na temu “Koliko je danas Internet siguran za djecu i mlade“. Vrlo sličan oblik debate proveden je u srednjoj ekonomskoj školi među učenicima trećih i četvrtih razreda od strane nastavnice Natalije Stjepanek (Stjepanek, 2010). Obzirom na uvođenje predmeta informatike u osnovne škole pokušali smo provesti takvu debatu u višim razredima osnovne škole. Prije provođenja debate postavljali smo si pitanja poput: Koliko su učenici u toj dobnoj skupini spremni na ovakav izazov? Hoće li moći obraniti svoje teze? Koliko će učitelji morati sudjelovati u obliku poticaja? Imaju li učenici dovoljno znanja iz poznavanja Interneta da mogu predstaviti svoje teze?

Na stanicama centra za nastavnike kao i za učenike dostupni su brojni edukativni materijali koje smo koristili kako bismo učenike i djecu lakše upoznali s Internetom i slika 4njegovim dobrim i lošim stranama. Materijali su tjedan dana prije kroz usmeno izlaganje i prezentaciju predstavljeni učenicima te su sadržavali podjednako dobrih i loših stana Interneta, kvaliteta i opasnosti. Ni na koji način učiteljice u usmenom izlaganju nisu zauzele i pokazale svoj stav prema temi je li Internet siguran za djecu.

Debata je provedena među učenicima 6. i 8. razreda. Na početku učenici su se upoznati s pravilima debate te su podijeljeni na dvije grupe: afirmacijsku i negacijsku. Negacijska grupa zastupala je tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade dok je afirmacijska grupa zastupala suprotno. Svaka strana trebala je argumentirano zastupati svoju tezu bez obzira na vlastiti stav, tvrdnje su se trebale potkrijepiti dokazima i provjerenim informacijama.

Pravila debate su bila sljedeća (Stjepanek, 2010):

  • Vrijeme za repliku je ograničeno do 2 minute!
  • Sudionici ne upadaju drugima u riječ.
  • Sudionici se javljaju za riječ dizanjem ruke!
  • Zabranjeno je vrijeđanje i nepoštovanje tuđeg mišljenja!
  • Tri učenika predstavljaju žiri i oni donose odluku o tome koja je skupina bolje izložila svoje argumente.

Učenik koji predstavlja svoju grupu (afirmacijsku odnosno negacijsku) predstavio je tezu koju grupa zastupa. Suprotstavljene grupe vrlo su dobro iznijeli uvod, argumentirali te postavili pitanja suprotnoj strani. Tijekom debate su se trudili da opovrgnu argumente protivnika i trudeći se pri tome dokazati svoju tezu.

Moderatorica debate bila je učiteljica informatike čiji je posao bio da napravi uvod u debatu te prati njen tijek. Tijekom debate učenici su bili vrlo aktivni, ruke su stalno bile u zraku i teme koje su obuhvatile su pokazale da vrlo dobro vladaju ovim područjem. Iznosili su tvrdnje i teze koje nisu bile u materijalima, spajali su teoriju s praksom iznoseći primjere koje su doživjeli ili pročitali. Dotakli su se tema o e-učenju, korištenje Interneta za vrijeme COVID epidemije, odgovornog roditeljstva, dark web-a, važnosti edukacije i različitih usluga na Internetu.

slika 5slika 6

Učenici su pokazali zavidnu razinu kritičnog i analitičkog promišljanja, propitkivale su se teze, postavljala protupitanja te vrlo uspješno zastupale teze. Na kraju, svaka strana je zaključila debatu tako da su ponovili svoje stavove u odnosu na protivnikove i iznijeli zaključke zašto je njihov stav bolji.

Svaki član žirija mogao dati do 10 bodova za svaki tim. Članovi žirija su za vrijeme izlaganja bilježili svako pitanje, svaku tezu i stav te dodjeljivali bodove svakoj grupi. Na kraju je uz malu prednost u 6. razredu pobijedila afirmacijska grupa. Kao najbitnije žiri je izdovoljilo da su spojili korist i utjecaj edukacije na sigurnost djece na Internetu. U 8. razredu pobjednicima je proglašena negacijska grupa koja je zastupala tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade.­­­­­­­­­­­­

Zaključak

Učenici 6. razreda pokazali su da ne zaostaju znanjem za učenicima 8. razreda što se tiče sigurnosti na Internetu. Učenici su svjesni da Internet trebaju koristiti vrlo odgovorno kao i da Internet pruža niz različitih usluga koje su danas nužne za svakodnevne poslove i obrazovanje. Pokazali su da su spremni analitički razmišljati i propitkivati što je dobro, a što loše te na temelju toga stvarati nove zaključke i ideje. Kroz diskusiju došlo je do stvaranja novog znanja te razmjene iskustva i mišljenja među učenicima. Potakla su se brojna pitanja, a sama rasprava se je vodila na pristojnoj razini gdje su učenici bili iznimno aktivni. Uvažavali su stavove drugih te su ih argumentirano pokušavali opovrgnuti. Rasprava je vođena diplomatski te su stavovi i argumenti koji su izneseni od obje strane bili točni i ispravni.

Učenicima se je svidio ovakav oblik radionice gdje su imali priliku jasno reći i zastupati svoje stavove koristeći svoje prethodno znanje. Pokazali su da osim poznavanja teme imaju dovoljno znanja da mogu o tome voditi zanimljivu i kvalitetnu diskusiju. Moramo priznati da smo iz njihovih izlaganja također naučili ponešto što nismo znali.

Literatura

  1. Centar za sigurniji Internet (2021, siječanj) Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 2021, https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-Interneta-2021/
  2. Centar za sigurniji Internet (2022, veljača) Informacije, https://www.dansigurnijegInterneta.org/index.php/informacije/
  3. Stjepanek, N. (2010, veljača) Osviještenost učenika o sigurnosti interneta, Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/02/27/osvijestenost-ucenika-o-sigurnosti-interneta/

Potraga za boljim internetom

natalija_stjepanek

Natalija Stjepanek

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta u Ekonomskoj i upravnoj školi obilježavamo već niz godina. Izrađivali smo različite digitalne materijale koje smo potom objavili na mrežnoj stranici škole. (infografiku, stripove te objave pomoću CMS sustava – WordPress).

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, Ekonomska i upravna škola Osijek, infografika, strip, WordPress.

Provedba Dana sigurnijeg interneta 2022. godine u Ekonomskoj i upravnoj školi Osijek, prošla je kao i prethodnih godina, radno i veselo. Pojedini učenici su već u siječnju pitali hoćemo li kao i prethodnih godina obilježiti Dan sigurnijeg interneta. I naravno, u svim razredima smo cijeli tjedan razgovarali, izrađivali različite digitalne materijale koje smo potom objavili na mrežnoj stranici škole. Uputili smo se u Potragu za boljim i sigurnijim internetom različitim multimedijskim radovima (infografikom, stripovima te objavama pomoću CMS sustava – WordPress).

clip_image002clip_image004
Slika 1. Primjer stripa Zaštita privatnosti na internetu    Slika 2. Primjer stripa Prekomjerna upotreba računala/interneta

Ana Petrić 3.a, InfografikaFake news
Slika 3. Infografika Zaštita privatnosti na internetu    Slika 4. Infografika Lažne vijesti

Prije izrade korisnih edukativnih digitalnih materijala, učeničkih radova, razgovarali smo i isticali specifičnosti interneta – prednosti i nedostatke „mreže svih mreža“.

Uz sve korisno i lijepo što se događa tijekom rada na internetu, nažalost ima i negativnih strana.

Internet je ogromna mreža korisnih informacija i zabave. Tehnologija olakšava određene aktivnosti i radnje. No tu je i druga strana – Internet je izvor opasnosti za računalo, pametne mobitele, podatke na računalu te njegove korisnike. Pruža mogućnost različitim aktivnostima protiv osobne sigurnosti.

Internet nema prirodne ni državne granice zato je lakše izložen različitim sigurnosnim napadima. Neki opravdavaju tu činjenicu jer je Internet napravljen da bude slobodan a ne siguran. Prilikom pregledavanja mrežnih stranica, podaci o aktivnostima korisnika, prikupljaju se i pohranjuju.

clip_image010Nužno je educirati roditelje, nastavnike i mlade ljude o opasnostima i sigurnosnim pravilima prilikom korištenja Interneta i digitalnog svijeta. Računalo se od zlonamjernih programa štiti pravilnim postupcima tijekom rada.

Učenici prvih i drugih razreda stripove su radili u MS Wordu i Canvi, učenici trećih razreda radili su infografiku a učenici četvrtih razreda objave u WordPressu.

Slika 5. Infografika Savjeti za sigurnost na internetu

Pravila za sigurnu uporabu interneta

  • Internet je siguran koliko ga korisnik učini sigurnim.
  • Prema vlastitim željama, korisnik društvenih mreža može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi.
  • Nikada ne treba otkrivati osobne podatke!
  • Provjeriti tko je osoba s druge strane mreže
  • Ukoliko postoji problem, obratiti se roditeljima ili nastavnicima.
  • Kod djece mlađe dobi koristiti programe koji automatski zaključavaju internet nakon određenog vremena te programe koji blokiraju posjet nepoželjnim stranicama.
  • Instalirati alternativne mrežne preglednike
  • Provjeriti certifikat stranice vezane uz financije, online kupnju i bankarstvo.
  • Povjerljive podatke putem interneta slati šifrirane te zaštićene lozinkom.

Nakon razgovora o prednostima i nedostacima interneta infografikom (pomoću alata Canva), nastojali smo dati vizualnu prezentaciju informacija, podataka i znanja. Takva grafiku koristimo kada je potrebno kompleksne informacije objasniti brzo i jasno.

Sadržaj radionice Potraga za boljim i sigurnijim internetom infografikom imao je sljedeći koncept

Uvod: cilj sata, objašnjenje pojma infografike i obilježavanje Dana Sigurnijeg interneta (15 min)

Glavni dio: istraživanje materijala, mrežnih sjedišta, izrada infografike (60 min)

Završni dio: predstavljanje radova (infografike) ostalim učenicima, proglašavanje najboljih

How to Generate Leads Business Checklist Flowchart InfographicInfographic TitleLAŽNE VIJESTI
Slika 6.,  Slika 7., Slika 8.: Infografike

Učenici četvrtih razreda na svoja su mrežna sjedišta dodali objave o sigurnosti na clip_image018internetu. Uz nastavne sadržaje u kojima izrađujemo stranice i objave u WordPressu, napravili smo objavu vezanu uz Dan sigurnijeg interneta.

Slika 9. Objava u WordPressu – Dan sigurnijeg interneta

clip_image020Slika 10. Objava u WordPressu – Zaštita privatnosti na internetu

Rad s potencijalno darovitim

učenicima u uvjetima epidemije

bogdanka_conjar

Bogdanka Conjar

Sažetak

U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda. U školi su 4 četvrta razreda. Projekt se realizira kroz sljedeće aktivnosti:

  • identifikacija potencijalno darovitih učenika krajem 3. razreda
  • formiranje grupa i neposredni rad s njima
  • održavanje dvaju roditeljskih sastanaka.

U vrijeme epidemije COVID-19 rad s potencijalno darovitim učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda.

Ovaj prikaz iz prakse donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi.

Ključne riječi: potencijalno daroviti učenici, brojevi, strip, projekt.

Uvod

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju (2008.), daroviti učenici su grupa učenika s posebnim potrebama. Darovito dijete je dijete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da svlada određeno područje ili više područja (Winner, 2005). Darovita su djeca, u pravilu, po svojim sposobnostima, motivaciji i postignućima iznad naših očekivanja, a istodobno vrlo često očituju niz oblika ponašanja koja su ispod naših očekivanja (Cvetković-Lay, 2002). Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem (PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, MZOŠ, 1991).

Ovo su samo neki pogledi o darovitim učenicima. Ako je tomu tako kako navode izvori, daroviti učenici imaju pravo na učenje koje im najbolje odgovara. Kako osigurati najpovoljnije uvjete za rad s darovitim učenicima? Škole se snalaze na različite načine. U specifičnim uvjetima kao što su trenutni, rad postaje izazov i za učitelje i za identificirane potencijalno darovite učenike.

U OŠ Grabrik provodi se identifikacija potencijalno darovitih učenika od 1996. godine. S identificiranim potencijalno darovitim učenicima organiziraju se i realiziraju aktivnosti koje podrazumijevaju rad sa stručnim suradnicima, najčešće sa psihologinjom, i rad s učiteljicom. Program rada sa psihologinjom obuhvaća različite igre upoznavanja i socijalizacije. Usvajaju se pravila uspješne komunikacije, izražavaju misli, osjećaji i stavovi, vježba se aktivno slušanje, rad u grupi i unutargrupna povezanost s ciljem osposobljavanja za timski rad. Rad se odnosi i na učenje prikupljanja informacija, učenje opažanja putem osjetila, učenje iz raznih tiskovnih materijala i putem Interneta. Učiteljica svoj rad integracijski i korelacijski usmjerava na tri predmeta, a to su hrvatski jezik, matematika i priroda i društvo kako bi se širinom sadržaja zadovoljilo očekivanje i interesi većine uključenih učenika. Rad po temama ili kraćim projektima koje se odnose na spomenute nastavne predmete odvija se naizmjenično. Realiziraju se one teme koje su učenicima zanimljive, a za njih se obično u redovnoj nastavi ne nađe vremena, kao i teme koje učenici sami predlažu. Rad se odvija prema zahtjevu obogaćivanja sadržaja kao izvannastavna aktivnost.

Ove školske godine, rad s potencijalno darovitim učenicima provode psihologinje Mirjana Strusa i Ivana Belavić Gosta te učiteljice Maja Cindrić i Bogdanka Conjar. Ovaj prikaz prakse donosi rad s potencijalno darovitim učenicima u epidemiološkim uvjetima. Prikazat će se provedba projekta Čarobni brojevi putem virtualne Google učionice. Projekt Čarobni brojevi odnosi se na obogaćivanje sadržaja iz nastavnog predmeta Matematika.

Čarobni brojevi (prvi zadatak)

Projekt Čarobni brojevi realiziran je tijekom nastave na daljinu u trajanju od dva tjedna, po jedan tjedan za svaki zadatak. Cilj je bio otkriti čaroliju brojeva, razvijati divergentno mišljenje, potaknuti samoorganizirano učenje, razvijati kreativnost, stjecati određene digitalne kompetencije te poučiti učenike složenijim vještinama.

a) Prva aktivnost

Slika 1.Učenici su dobili pisane upute o aktivnostima koje trebaju realizirati. Prva aktivnost je bila promisliti koja je razlika između brojeva i brojki. Zatim je uslijedila aktivnost stvaranja asocijacija na riječ BROJ i prikazati u obliku grozda. Svoje radove učenici su postavljali na Padlet.

Slika1. Broj (asocijacije)

b) Druga aktivnost

Sljedeća aktivnost je bila promisliti zašto se neka brojka piše baš na taj način kako ju zapisujemo. Nakon razmišljanja učenici su mogli pogledati prezentaciju o nastanku brojeva te srediti dojmove o viđenome.

c) Treća aktivnost

Uslijedili su zadatci kombiniranja. Učenici su trebali prikazati broj 100 pomoću:

  • pet znamenki 1                            
  • pet znamenki 3                            
  • pet znamenki 5                            
  • deset znamenki 4             
  • šest znamenki 6.   

Rezultate svoga rada postavili su na Padlet.

Učenici su zadatke dobili preko alata Wakelet u kojem se nalaze sve potrebne poveznice.

Čarobni brojevi (drugi zadatak)

Nakon tjedan dana i vrednovanja rezultata rada, učenici su dobili drugi zadatak u okviru projekta Čarobni brojevi. Zadatak je postavljen u Google učionicu u word dokumentu.

1. aktivnost

Učenici su započeli svoje učenje popunjavanjem tablice ZNAM, ŽELIM ZNATI, ŠTO SAM NAUČIO/NAUČILA. Tema promišljanja je bila strip.

2. aktivnost

Prema pisanim uputama učenici su izrađivali strip o brojkama. Zamišljali su o čemu bi brojke mogle razgovarati i na koji bi se način mogle zabavljati, o čemu bi mogle učiti… Sve svoje ideje prikazali su u obliku stripa.

Slika 2.Slika 3.
Slika 2. Strip (1. primjer)      Slika 3. Strip (2. primjer)

3. Aktivnost

Svoje uratke učenici su trebali postaviti na padlet. Učenici su potaknuti na vršnjačko vrednovanje radova što je bilo posebno zanimljivo pratiti, no u tu aktivnost uključilo se vrlo malo učenika. Vjerujem da bi radom i poticanjem uživo učenici bili više uključeni i u ovu aktivnost.

Zaključak

U neočekivanim uvjetima koje je postavio COVID-19 trebalo se na neki način snaći i nastaviti rad s potencijalno darovitim učenicima. Izazovno je to vrijeme i za učenike i za učitelje. Jedina mogućnost koja nam je bila na raspolaganju bio je rad na daljinu s obzirom da su potencijalno daroviti učenici iz četiri različita razreda pa je njihovo miješanje bilo nemoguće. Odlučili smo se za Google učionicu, što se pokazalo kao dobar izbor jer je postavljanje zadaća pregledno i lako se može pratiti. Učenike smo postupno uvodili u predavanje zadaća u učionici jer im je trebalo odgovarajuće vrijeme da se snađu u novome sučelju, s obzirom da su prethodne godine uglavnom radili preko Vibera, kako je sugeriralo Ministarstvo. Stoga smo im kao prijelazni oblik ponudili Padlet zbog jednostavnog sučelja i lakoće snalaženja, no nakon nekoliko zadaća dobivali su upute kako predati zadaću u učionicu. U ovakvom obliku rada učenici su razvili odgovarajuće digitalne kompetencije, no ništa ne može zamijeniti rad s učenicima uživo. Učenike uglavnom poznajem preko njihovih zadaća, što znači da njih osobno ne poznajem kao što niti oni ne poznaju mene. Ne poznaju se niti međusobno. Izostaje interakcija, gledanje u oči, javno iznošenje mišljenja, direktna komunikacija, socijalizacija i timski rad uživo.

U radu s potencijalno darovitim učenicima slijedi timski rad na daljinu pri čemu planiramo koristiti Google prezentacije koje također omogućuju zajednički rad u virtualnom prostoru, samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Zapravo su nam potrebni sastanci uživo kako bismo im što bolje objasnili cilj i način samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. I to je učenje, no na daljinu ih nismo pridobili na uključivanje.

Literatura

  1. Cvetković-Lay, J. (2002). Darovito je što ću sa sobom. Zagreb: Alineja
  2. PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (1991). Zagreb: MZOŠ

  3. Winner, E. (2005). Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje d.o.o.
  4. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/595?trazi=1&=&page=1

Međunarodni dan

eliminacije rasne diskriminacije

ljiljanaIM_marinelaS

Ljiljana Inkret-Martinčević i Marinela Schatten

Sažetak


Povodom 21 ožujka, Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije, na nastavi informatike u II. OŠ Varaždin učenici su sudjelovali na predavanjima na navedenu temu, pisali scenarije te su izrađivali stripove. Stripovima su pokazali kako smo svi jednaki u školi, poslu i svakodnevnom životu bez obzira koje smo rase, boje kože, spola, vjeroispovijesti, nacionalnosti, političke ili druge opredijeljenosti, društvenoga ili drugoga statusa.

Ključni riječi: scenarij, strip, rasna diskriminacije, jednakost, ljudska prava.

Uvod

Od 1. rujna 2020. provodi se Erasmus+ projekt Human Right Education. Koordinator projekta je zemlja Slovačka, a ostali partneri su iz Turske, Portugala, Rumunjske, Španjolske i Hrvatske u kojoj je partner II. osnovna škola Varaždin. U skladu s ciljevima projekta koji provodimo na našoj školi, a koji se također bavi tom problematikom, bilo je prikladno obilježiti Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije kroz razne aktivnosti.

Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih Naroda (UN) Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava se 21. ožujka svake godine širom svijeta,[1] a utemeljen je kao sjećanje na tragični prosvjed u Sharpevilleu kada je policija u Južnoafričkoj Republici ubila 69 prosvjednika koji su bili protiv rasnog razdvajanja stanovništva.

U Hrvatskoj se većina pritužbi na diskriminaciju pučkoj pravobraniteljici već godinama podnosi na osnovu etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla. Najčešće su pripadnici manjina izloženi predrasudama, stigmatizaciji, govoru mržnje i nasilju. [2]

Cilj Erasmus+ projekta Human Right Education je dati preporuke školama, te poboljšati proces i informirati djecu i nastavnike o ljudskom pravu na obrazovanje.

Iako je ove godine Međunarodni dan rasne eliminacije bio 21. ožujka, u II. osnovnoj školi Varaždin aktivnosti vezane uz navedenu temu održavale su se tijekom cijelog tjedna od 22. do 26. ožujka u nekoliko razrednih odjela, ovisno o dobi učenika, za vrijeme satova predmeta informatike.

Aktivnosti za učenike

Aktivnosti koje smo proveli uskladili smo s glavnim smjernicama projekta te s dijelovima povelje o ljudskim pravima, a ponajviše s člankom 26. gdje se između ostalog navodi da obrazovanje treba promovirati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među ljudima svih nacionalnosti, nacija i vjerskih skupina.[3]

Slika 1 Prije provedbe aktivnosti napravili smo kratka predavanja te radionice, jer osim teme, učenike smo upoznali i s programskim alatima u kojima su radili.

Projekt se je proveo kroz više aktivnosti, a kao glavnu aktivnost smo uzeli osmišljavanje te izradu stripa. Osim predavanja kao početne aktivnosti, učenici su imali zadatak napraviti odnosno oblikovati scenarij za strip koji su ovisno o razredu radili u alatu za obradu teksta.

Slika 2Nakon izrade scenarija, učenici su korištenjem tableta snimili scene gdje su u višim razredima oni bili glavne uloge dok su u nižim ubacili u scenu i svoje omiljene igračke. Tako su spojili fantaziju s našom temom o ljudskim pravima i prikazali temu na zanimljiv način.

Scene koje su snimali kao fotografije su prebačene u alat za izradu stripa Comica. Sam alat je jednostavan za korištenje te se je učenicima jako dojmio jer nudi brojne mogućnosti kako urediti strip. U ovom dijelu uređivanja učenicima je bilo omogućeno da sami izaberu dizajn u kojem će oblikovati strip, pišu poruke kroz različite oblačiće i dodaju emotikone kako bi što bolje prikazali ono što su osmislili. Kod uređivanja stripa trebalo je posebno paziti na redoslijed dodavanja slika kako se ne bi izgubio poredak i ideja osmišljenog scenarija.

Učenici su izradili nekoliko inačica stripova od kojih smo neke stavile na pano informatičke učione. Na zanimljiv način učenici su shvatili kako je različitost u stvari povlastica.

Slika 3Učenici trećih razreda su strip uređivali tako da su koristili svoje igračke. Jedna od stripova koji je nastao je uvođenje lika Deadpool kao novog učenika u razred.

Učenici su bili posebno motivirani te su prikazali kako prihvaćaju raznolikost i drugačije od sebe. Samom temom je prikazano kako treba pozitivno pristupiti različitosti bez straha od promjena koje nas mogu i razveseliti. Učenici su kroz strip prikazali kako su prihvatili novog učenika koji je prikazan kroz svijet mašte. U nižim razredima bismo izdvojili jedan od jednostavnih scenarija koji je napisao učenik iz razreda.

Dolazi novi učenik u razred. Učiteljica ga svima predstavlja. Novi učenik priča nešto o sebi. Drugi učenici ga pozivaju da sjedne s njima, jer je zanimljivo upoznati nove prijatelje. Svi se druže i zajedno uče.

Slika 4U četvrtih razredima učenici su osim scenarija pristupili i crtanju stripa na papiru. Osim crtanja učenici su scenarij za strip pisali u alatu za obradu teksta odnosno MS Word-u. Jedan od scenarija učenika 4. razreda prikazan je na slici. Slika 5.

Peti razredi prvo su krenuli u pisanje scenarija. Dogovoreno je da scenarij ima uvod, sadržaj i zaključak o temi. Nekolicina učenika je shvatila zadatak vrlo ozbiljno i možemo reći da su nastala prava mala remek – djela scenarija koje smo naravno pretočili u izradu stripa. Neki učenici su izrađivali strip u papirnatom obliku na uobičajeni način.

U petim razredima usmjerili smo se na ostvarivanje dvaju ciljeva iz povelje o ljudskim pravima. Ciljeve koje smo htjeli postići su da razvijamo kulturnu svijest i da učenici prihvate toleranciju, nediskriminaciju, raznovrsnost i jednakost na svim razinama. Kako bi što bolje prikazali ciljeve odlučili smo napraviti strip koji prikazuje kako treba izgledati društvo u kojem su ove smjernice sastavni dio, te s druge stane kako izgleda kada je upravo suprotno i gdje je smanjena svijest o ljudskim pravima. U prvom stripu je prikazan dolazak novog učenika u razred, gdje učenici pozitivno reagiraju. Kroz sljedeće slike prikazuje se kako učenik zajedno s drugim učenicima surađuje te na kraju je vidljiv i rezultat u obliku stvaranja računalne igre.

Slika 6slika7

Sljedeći strip prikazuje kako izgleda kada je kultura prihvaćanja na niskoj razini što je često rezultat diskriminacije. Učenik ulazi s pozitivnom vjerom u razred, no na žalost ga dočekuje suprotno. Neprihvaćanje vršnjaka, ružne riječi i kritike dovode do toga da se učenik osjeća povrijeđeno i neprihvaćeno. Sam strip završava odlaskom utučenog učenika doma i izgubljenim pozitivnim stavom o školi i prijateljstvu.

Ovim smo prikazali da razvoj učenika i njihovo obrazovanje ovisi o prihvaćanju od njegovih vršnjaka. Vidjeli smo da kada postoji kultura prihvaćanja i tolerancije, razmjenom ideja stvaramo nešto novo i bolje.

Zaključak

Iako se ponekad može stvoriti dojam da su se vremena promijenila i da diskriminacije nema, surova istina je na žalost da je diskriminacija svugdje oko nas. Upravo radi toga, svakodnevno trebamo educirati učenike i u njima stvarati vrijednosti koje će im pomoći da žive u svijetu s puno manje predrasuda i diskriminacije.

Alat Comica se pokazao kao odličan alat za izradu stripa kroz koji su djeca stekla potrebna znanja o ljudskim pravima, o pravu na obrazovanje, jednakosti, toleranciji i prihvaćanju raznolikosti kao sastavnog dijela naše budućnosti i oblikovanja boljeg i ljepšeg svijeta. Pokazali smo da učenje može biti zabavno, da možemo biti maštoviti i da ono što smo naučili kroz ovih nekoliko mjeseci nastave Informatike možemo primijeniti u stvaranju nečeg novog i uzbudljivog. Učenici su ovakvim pristupom bili zadovoljni jer im je dopušteno da se kreativno izraze. Imali su mogućnost spojiti svijet digitalnog i svijet mašte, a isto tako prenesti i poruke o jednakosti drugoj djeci. Izrađeni stripovi koji su izloženi na panou samim dizajnom privlače pažnju i na taj način jednostavno prenose poruku da pravo na obrazovanje treba biti dostupno za sve i da trebamo prihvaćati druge bez obzira na to što smo različiti. Time smo ujedno ostvarili i neke ciljeve Erasmus+ projekta HRE.


[1] RH Pučki pravobranitelj, https://www.ombudsman.hr/hr/medunarodni-dan-za-eliminaciju-rasne-diskriminacije-2
2] Ibid.
[3] Opća povelja UN o ljudskim pravima, https://www.un.org/en/about-us/universal-declaration-of-human-rights

Stripom i likovima do sigurnosti

gordana_sokol

Gordana Sokol

Obilježiti Dan sigurnijeg interneta možemo kroz realizaciju različitih ishoda. U nastavku ćemo opisati kako sigurnost na internetu možemo uklopiti u ostvarivanje ishoda iz domene Digitalne pismenosti i komunikacije, domene E-društva i domene Računalno razmišljanja i programiranja u trećem razredu osnovne škole kroz jedan mali projektni zadatak u kojem će se učenici ponoviti nastavne sadržaje vezane uz opasnosti na mreži, elektroničko nasilje i digitalne tragove te izraditi strip.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, projektni zadatak, strip, Scratch, PowerPoint.

Uvod

Učenici trećih razreda vole izražavati svoju kreativnost stvaranjem digitalnih uradaka te ih uz dobru motivaciju i poticaj pozitivnim uvodnim pričaclip_image002ma možemo potaknuti na stvaranje vrlo zanimljivih, kreativnih i poučnih sadržaja.
U uvodnom dijelu sata s učenicima smo najprije uz video zapise Pazi kako dijeliš i Dobre poruke te rješavanjem radnog listića Nasilnici na mreži ponovili nastavne sadržaje s kojima su se učenici ranije upoznali.

Slika 1. Radni listić Nasilnici na mreži

Projektni zadatak

Nakon uvodnog ponavljanja pred učenike postavljamo novi zadatak, projektni zadatak u kojem će učenici upotrebom program PowerPoint izraditi strip na temu Sigurniji na internetu. Učenici će kroz dijalog između dva lika osmisliti priču kojom će svoje vršnjake upoznati s opasnostima koje vrebaju na mreži te im dati savjete kako se zaštititi, kako postupiti ukoliko se sami nađu u opasnosti ili pak ako primijete da je netko od njihovih prijatelja žrtva nasilja.

clip_image004
Slika 2. Primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Ovisno o predznanju učenika, ukoliko još nisu radili u programu PowerPoint vođenom aktivnošću potrebno je detaljno objasniti učenicima:

  • postupak pokretanja programa PowerPoint na računalu ili pak online inačice PowerPointa u sklopu Officea365,
  • postupak dodavanja slajdova,
  • postupak umetanja slike s mreže i
  • postupak umetanja oblačića, upisivanja teksta u oblačić te njihovog uređivanja.

Dogovoreno je da svaki slajd prezentacije predstavlja jednu sličicu stripa te da strip treba imati najmanje četiri sličice odnosno da se treba nalaziti na četiri slajda. Na ovaj način, korištenjem cijelog slajda kao jedne sličice stripa, učenici imaju više radnog prostora te neće biti ograničeni s veličinom ćelije tablice koja bi se umetnula na slajd.

Kako bi učenici imali jasne smjernice za izradu stripa, zajedno s učenicima izradili smo detaljno objasnili rubniku koja se sastojala od slijedećih sastavnica:

image

Nakon što smo učenike detaljno upoznali s zadatkom, zajedno s učenicima uređujemo prvi slajd te ih upoznajemo s postupkom kopiranja umetnutih slika na idući umetnuti slajd. Na ovaj način ubrzati će se postupa izrade stripa. Po potrebi dodatno pomažemo sporijim učenicima individualnim ponavljanjem ranije pokazanih postupaka. Kada su svi učenici savladali ovaj prvi korak umetanja slika i oblačića te njihovo uređivanje kao i umetanje novog slajda učenici samostalno stvaraju svoj strip.

clip_image002[5]
Slika 3. Drugi primjer učeničkog rada – stripa na temu Sigurni na internetu

Kako bi učenici predstavili svoje uratke prijateljima u razredu, podijelili smo učenike u parove te su učenici glumeći likove prezentirali izrađeni strip kroz dijaprojekciju te čitali tekstove u stripu.
Provedeno je vršnjačko vrednovanje prezentiranih uradaka, podizanjem kartica s natpisima (zbog trenutne epidemiološke situacije svaki učenik ima svoje tri plastificirane kartice, koje se koriste na satovima informatike). Učiteljica bilježi broj smajlića pojedine boje za svakog učenika kako bi se na kraju prezentiranja mogli istaknuti najbolje vrednclip_image004[5]ovani radovi.

Slika 4. Kartice za vršnjačko vrednovanje

clip_image006Radovi svih učenika sakupljeni su u obliku zaslonskih isječaka slajdova u prikazu Razvrstavača slajdova te su objedinjeni na zajedničkom digitalnom posteru na Lino ploči koji je podijeljen s učenicima kroz virtualnu učionicu razreda u aplikaciji Microsoft Teams.

Slika 5. Primjer dijaloga među likovima u Scratcu

Zaključak

Izražavanje učeničke kreativnost u izradi stripa povezano s viđenjem problema sigurnosti na mreži, elektroničkim nasiljem i savjetima kako se zaštititi jedan je od projektnih zadataka kojeg su učenici izrađivali su puno volje i želje da svojim savjetima pomognu svojim vršnjacima te ga svakako preporučujem. Kao proširenje ovog projektnog zadatka može se odraditi izrada programa u Scratchu u kojem će učenici odabrati pozornicu, likove te ih programirati da razmjenjuju poruke.

Literatura

  1. Radni listić Nasilnici na mreži – Nasilnici na mreži
  2. Videozapis – Pazi kako dijeliš, https://www.youtube.com/watch?v=lxy0s1NO7ns
  3. Videozapis – Dobre poruke, https://www.youtube.com/watch?v=Wz3aId5zRZs

Radionica izrade stripa o sigurnosti na internetu

ante_krpan

Ante Krpan

Spominjanje stripa u kontekstu umjetničkog djela kod mnogih ljudi izaziva nevjericu, a ponekad i podsmijeh. Tome pridonosi i naziv strip koji je preuzet iz engleskog naziva comic strip što znači smiješna traka. U engleskom se jeziku ustalio naziv comic, a u hrvatskom je preuzet drugi dio prvotnog naziva – strip. Naravno, u protekle 104 godine, koliko postoji, moderni je strip evoluirao i danas nikako ne možemo reći da je strip uvijek humorističan, niti da je uvijek samo traka.

Poticaji za radionicu

Radionica izrade stripa na temu Sigurnost na internetu održana 14. veljače 2011. godine u OŠ „Braća Bobetko“, dogodila se uoči dva datuma važna za svjetski i hrvatski strip: 16. veljače 1896. objavljena je epizoda Yellow kida – Veliki pseći cirkus u McGooganovoj aveniji, što označava početak modernog stripa, dok je 15. veljače 2011. godine preminuo Ivica Bednjanec, jedan od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih strip autora. Nacrtao je više od 2 000 tabli stripa, oko 1 000 scenarija i 3 knjige stripa, a dobitnik je i brojnih nagrada.

Radionica je održana s učenicima osmih razreda u trajanju od 2 sata u prostoru škole.

Hrvatski i svjetski strip imaju bogatu i burnu prošlost koja je, pogotovo ako govorimo o hrvatskom stripu, manje poznata našoj javnosti.

Potaknut tom činjenicom, ali i mogućnošću obrađivanja učenicima izuzetno aktualne teme sigurnosti na internetu, nastojao sam u radionicu uklopiti izlaganje o stripu kao umjetnosti, odnosu stripa i filma, kratak pregled hrvatskog stripa od 1935. do danas, pregled vrsta stripa, neke od osobitosti različitih strip žarišta u svijetu te neke od važnijih autora.

O stripu općenito

Naglasak je bio na nužnosti odabira crteža, tempa, kompozicije i dijaloga radi jasnoće i što bolje komunikacije s čitateljima.

Kako bi zadržao čitateljevo zanimanje, autor stripa mora istaknuti samo one događaje bez kojih bi se čitatelj izgubio. Zašto? Suvremeni je čitatelj usvojio velik broj pravila žanra i svakodnevnih stereotipa pa velik dio radnje stane u nekoliko ključnih sličica.

Kako bih olakšao taj zadatak, iznio sam kratak pregled odabira važnih elemenata koji strip čine jasnim i smanjuju mogućnost zabune i zbrke u pripovijedanju. Radi se o 5 tipova odabira:

  1. izbor trenutka,
  2. izbor kadra,
  3. izbor crteža,
  4. izbor riječi i
  5. izbor tijeka.

Prilikom izbora trenutka moramo se odlučiti koje ćemo trenutke uvrstiti u strip, a koje ispustiti. Odluka o pravoj visini kuta crtanja te što odrezati iz kadra, odnosi se na izbor kadra. Jasna grafička obrada likova i pozadina u tim kadrovima odnosi se na izbor crteža, riječi koje dobro funkcioniraju s crtežom i daju neophodne informacije na izbor riječi, a vođenje čitatelja kroz i između kadrova stripa odnosi se na izbor tijeka.

Način izrade stripa

Važan dio ove radionice odnosio se na način na koji su učenici izrađivali strip. Postupkom redefinicije i rekompozicije postojećeg stripa – razlaganjem na kadrove bez tekstualnog dijela te nadopunjavanjem crteža u kadru svojim crtežom i svojim scenarijem, izrađivali su stripove u skupinama na temu sigurnosti na internetu.

Kako bi postupak razlaganja i djelomičnog ili potpunog preoblikovanja stripa bio potpuno uspješan, učenike sam upoznao s inače manje spominjanim elementom stripa – prijelazima iz kadra u kadar (McCloud, 2008.) koji su nužni za jasnu i nedvosmislenu komunikaciju s čitateljem. Radi se o prijelazima koji radnju mogu prikazivati na sljedeće načine:

  • trenutak u trenutak – jedna radnja prikazana je nizom trenutaka,
  • radnja u radnju – prikaz jedne osobe u nizu radnji,
  • dijalog su najčešće prikazivali prijelazom subjekt u subjekt (slijed izmjeničnih osoba/subjekata unutar jedne scene),
  • za prikazivanje prijelaza između značajnih prostorno-vremenskih udaljenosti koristi se prijelaz scena u scenu,
  • prijelaz iz jedne osobine mjesta ili ugođaja u drugu naziva se aspekt u aspekt.
  • Prijelaz non sequitur, naizgled besmislen slijed crteža i /ili riječi nisu koristili.

Sigurnost na internetu u obliku stripa

Upute o sigurnom korištenju interneta navele su učenike na prepričavanje svojih ili tuđih iskustava iz kojih su crpili ideje za scenarije svojih stripova. U radionici su tako nastali stripovi vezani uz društvenu mrežu Facebook koja je učenicima, kako su sami i priznali, trajan objekt zanimanja. Znakoviti su i naslovi stripova: „Lažan profil“, „Facebook sukob“ i „ Fb status: ovisnik“ koji pružaju uvid u problematiku s kojom se susreću djeca i mladi koristeći internet i društvene mreže – u ovom slučaju sveprisutni Facebook.

Fb status - 1Fb status - 2Fb status - 3

Lazan profilFacebook sukob

Kraj radionice bio je rezerviran za predstavljanje stripova mladih autor(ic)a pri čemu su iznošena mišljenja, komentari i razlozi nastanka njihovih stripova.

Nadam se da je radionica pripomogla osvješćivanju mogućnosti korištenja stripa na drugačiji i kreativniji način te pridonijela shvaćanju stripa kao umjetnosti, odnosno ozbiljnog, promišljenog i angažiranog medija.

Literatura:

Članak iz časopisa

  • Starešinčić, J. (2007.). Pripovijedati stripom. 15 dana, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu. Zagreb (str. 22.- 29.)

Knjiga

  • McCloud, S. (2008.): Kako crtati strip. Mentor. Zagreb.
  • Tomić, S. (1985.): Strip: poreklo i značaj. Forum. Marketprint. Novi Sad.

Internetski izvori

  • stripovi.com – prozor u svijet stripa
    Pristupljeno 11. 2. 2011.