Gordana Popović
Sažetak
U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.
Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz
Uvod
U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)
Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom 
svijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.
Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.
Cilj je bio:
- Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
- Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
- Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
- Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
- Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
- Postavljeni su slijedeći ishodi:
- Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
- Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
- Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
- Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
- Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.
Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :
Uvodni dio:
Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.
Glavni dio:
Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.
Aktivnost 1.„ Nikad nisam“
Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.
Primjeri:
- Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
- Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
- Nikad nisam objavio video na Youtube – u
- Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
- Nikad nisam koristio Tik-tok
- Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
- Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
- Nikad nisam stalkao nekoga
- Nikad ne koristim mobitel prije spavanja
Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“
Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.
Aktivnost 3. „Forum slučaja“
Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.
Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.
Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“
Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.
Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“
Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.
- Može me nasmijati
- Može mi podijeliti neku tajnu
- Može tražiti pomoć
- Može iskreno reći svoje mišljenje
- Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
- Može primijetiti ako sam uzrujan
- Može me utješiti
- Može me razumjeti kako se osjećam
Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“
Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).
Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.
Aktivnost 7. „Internet idoli “
Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:
Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?
Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.
Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.
Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.
Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“
Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.
Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.
https://wordwall.net/hr/resource/28486582
umetanje slike 6
Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.
Prenosimo dojmove učenika:
„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“
„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.
„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“
„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“
Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.
Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..
Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.
Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.
Zaključak
Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.
Literatura
- Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
- Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
- Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
- CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
- https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
- https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
- https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/
Pogled kroz prozor 
