Maturanti obilježavaju sigurniji internet

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz

Uvod

U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)

Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom slika 1 - izrada panoa za Dan sigurnijeg internetasvijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.

slika 2 izradili smo pano za Dan sigurnijeg internetaslika 3 pano Dan sigurnijeg interneta

Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Cilj je bio:

  • Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
  • Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
  • Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
  • Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
  • Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
  • Postavljeni su slijedeći ishodi:
  • Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
  • Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
  • Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
  • Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
  • Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :

slika na radioniciUvodni dio:

Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.

Aktivnost 1.„ Nikad nisam“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.

Primjeri:

  • Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
  • Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
  • Nikad nisam objavio video na Youtube – u
  • Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
  • Nikad nisam koristio Tik-tok
  • Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
  • Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
  • Nikad nisam stalkao nekoga
  • Nikad ne koristim mobitel prije spavanja

Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“

Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.

Aktivnost 3. „Forum slučaja“

Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.

Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.

Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“

Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.

Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.

  • Može me nasmijati
  • Može mi podijeliti neku tajnu
  • Može tražiti pomoć
  • Može iskreno reći svoje mišljenje
  • Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
  • Može primijetiti ako sam uzrujan
  • Može me utješiti
  • Može me razumjeti kako se osjećam

Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).

Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.

Aktivnost 7. „Internet idoli “

Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:

Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?

Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.

Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.

Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.

Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“

Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.

slika 4 kreativnost na djelu Internet kao vulkanslika 5 kreativnost na djelu Internet kao povezanost

Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.

https://wordwall.net/hr/resource/28486582

umetanje slike 6

Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“

„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“

Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..

Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.

Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Literatura

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  5. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  6. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
  7. https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/

Grafičari i sigurnost na internetu

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka u 3.g razredu, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su na pedagoškoj radionici : Grafičari i sigurniji Internet koji je vodila školska pedagoginja bili informirani o Danu sigurnijeg interneta, iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža i pojmovima elektroničkog nasilja izradom plakata, rješavali izazove različitih slučaja vezano za prihvaćanje različitosti i govora mržnje. Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu Zajedno za bolji Internet.

Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz.

Uvod

Pedagošku radionicu „Grafičari i sigurniji internet“ provodila je školska pedagoginja Gordana Popović, prof. u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka. 9. veljače 2021. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. U radionici su sudjelovali učenici programa: grafički tehničar pripreme 3. g razreda koji pohađaju stručnu praksu u školi iz stručnog predmeta informatike. Cilj je bio, kroz korelaciju praktične nastave informatike i međupredmetnih tema građanskog odgoja i IKT tehnologije, različitim aktivnostima, poticati učenike odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju u svrhu prevencije elektroničkog nasilja. Korištena je prezentacija autorice izrađena u digitalnom alatu Canva.

Prezentaciju možete pogledati ovdje.

Postavljeni su slijedeći ishodi: upoznati učenike sa komunikacijskim pravilima u pedagoškoj radionici, istaknuti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati primjere elektroničkog nasilja, predložiti primjerene načine reagiranja u predloženim studijama slučaja, riješiti uspješno kviz Interaktivna potraga za boljim internetom

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu.

Uvodni dio:

Motivacija: Kako si? Pedagoginja je motivirala učenike pitanjima o tome tko ih je zadnji put pitao kako su i da na ljestvici od 1 do 10 izraze kako se svatko od učenika osjeća. Oni su se kroz smijeh uključili u aktivnost te opustili, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Digitalna tehnologija i online nastava pružaju nam prilike za nove izazove, kontakte i ostvarenja različitih uspjeha. Koristeći internet, koji je u današnje vrijeme dostupan skoro svakom pojedincu, izloženi smo i različitim metodama njegove zlouporabe. Zbog toga je potreba za preventivnim djelovanjem u Školi od iznimne važnosti, kao i pronalazak posebnih sustava zaštite pojedinaca i skupina mladih. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želimo na ovom susretu ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti. Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja programa Bolji Internet za djecu. Provodi se od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2021. Dan sigurnijeg interneta je utorak 9. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.

Prednosti i nedostaci društvenih mreža

Na pitanje koje sve društvene mreže koriste, učenici su ih vrlo sigurno nabrajali i izražavali svoje mišljenje te zaključili kako najviše koriste Instangram. U paru su razmislili o prednostima i nedostacima društvenih mreža te izrađivali zajedno po plakat u dvije skupine na način da su crtali znak i pisali prednosti i nedostatke svake društvene mreže. Predstavnici skupina su prezentirali plakate.

društvene  mreze 2društvene mreze 1

Elektroničko nasilje

Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je dobila zadatak da u Photoshopu napravi plakat odgovorivši na slijedeća pitanja: Što je elektroničko nasilje? Koje su posljedice elektroničkog nasilja? Gdje se sve može pojaviti elektroničko nasilje?

cyberbulling plakatplakat eletktroničko nasiljerad na plakatu 1rad na plakatuplakat posljedice e - nasilja

Primjeri slučaja nasilja na internetu

Pedagoginja je učenicima podijelila tekstove s primjerima slučaja te su ih učenici trebali pročitati i odgovoriti na pitanja te prezentirati zaključke. Saznali su kome mogu prijaviti nasilje na internetu i obratiti za pomoć u slučaju potrebe.

Završni dio: Interaktivna potraga za boljim internetom i sudjelovanje na kvizu „Zajedno za bolji Internet“

kviz 1kviz 2kviz 3kviz 4

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, a za uključivanje u kviz su postojale primamljive nagrade.“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj društvenih mreža tako da budemo sve manje na mobitelima i računalima a više se družimo vani na svježem zraku te se bavimo sportom.“

„Ovakav način rada dao mi je dobar temelj za koristiti se internetom jer ću promisliti koliko sam sigurna i što ću objaviti na društvenim mrežama…“

Nadamo se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima i ostvarenim aktivnostima.

Odgovarale su im preporučene metode i sadržaji, osim što su pojedini učenici izražavali nezadovoljstvo ako njihova ideja nije bila prihvaćena u skupini što nam govori da moramo raditi na prihvaćanju različitosti i drugih i drugačijih. Sa zanimanjem su izvršili postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su crtali plakate, učenici su to napravili za kraće vrijeme i bolje su se snalazili u međusobnoj komunikaciji, nego kad su ih trebali oblikovali u Photoshopu kada su tražili i pomoć predmetnog nastavnika informatike.

Ono što bih svakako napravila drugačije sljedeći put jest da bi dala više vremena za provođenje planiranih aktivnosti, a nastojala bi uključiti i ostale nastavnike u provođenje akcije, mada je i ove godine oko desetak nastavnika sudjelovalo u nekoj od aktivnosti a najviše u provođenju kviza sa učenicima.

Planirane aktivnosti bile su planirane za tri školska sata. Podijelila bih ih na dva dana. Prvi dan bismo odradili radionicu a drugi dan samo kviz.

Kolegama predlažem da provjere koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu. Ne možemo pretpostavljati da, ako radimo s generacijama kojima je blisko korištenje mobitelima i računalima, znaju svi kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje i e-nasilja.
Ova akcija može se provesti i kao školski projekt te uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Naša uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako učenici, unatoč snalaženju na sustavu e-učenja, mogu imati problema u raspravi sa svojim vršnjacima. To je moguće promijeniti ako im se češće omogući sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom svog školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Na prvi dojam nisam znala što mogu očekivati upustivši se i sama u pustolovinu Zajedno za bolji Internet, ali sam se u potpunosti iznenadila različitošću zadataka u kvizu i za učenike i za nastavnike koji mi se jako svidio jer je bio drugačiji od onih koje smo do sada radili .Učiti učenike kako prezentirati svoja saznanja i radove važno je u demokratskim društvima. Iz prezentiranih podataka moguće je uočiti kako učenici ističu kao jednu od najvažnijih prednosti povođenja iskustvenog načina rada iznošenja slobode izražavanja misli i osjećaja što je temelja pretpostavka ostvarivanja demokratskih odnosa.

U tradicionalnoj nastavi učenje se smatra individualnim procesom, no danas se ono ne odvija „u glavama“ nego u međusobnim odnosima kroz kontakte i zato je važno da nastavnici učenicima omoguće suradnju. To smo i uspjeli obilježavajući Dan sigurnijeg interneta.

Korišteni obrazovni sadržaji: prezentacija kao dodatni materijal

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Gaming – https://youtu.be/WUccQIJEmkg
  3. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  4. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  5. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  6.  https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

„ Zdrava prehrana je IN“

Primjer unaprjeđivanja zdravlja učenika provođenjem školskog projekta pedagoga

gordana_popovic

Gordana Popović

Da je hrana lijek , znamo od Hipokratovog doba, no brza prehrana u današnje vrijeme kad DSC07233tad dođe na naplatu te je važno naučiti zdravo se hraniti još od djetinjstva.

Uočila sam kako je u porastu broj mladih s prekomjernom tjelesnom masom, a samim time i bolesti čiji je uzrok nezdrava prehrana te sam školski projekt „ Zdrava prehrana je IN“posvetila ukazivanju na rješavanje ovog problema.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013.godine u R. Hrvatskoj pretilo je više od 20% dječaka i 15% djevojčica. Sve više je osoba preosjetljivo na gluten i mlijeko te se javljaju i različite autoimune bolesti.

DSC07234Također se u svom radu s mladima susrećem i s preuranjenim pubertetom te emocionalnim prejedanjem u kojemu dio učeničke populacije nalazi utjehu jer se hranom nagrađuju ili liječe, svjesno ili nesvjesno, različita emocionalna stanja. Zbog svega navedenoga dolazi do dijabetesa, upalnih crijevnih bolesti i alergija.

Kako nam je svakodnevnica sve užurbanija, preskačemo doručak ,ostale obroke jedemo „s nogu“ , ne planiramo ih već uzimamo što nam se trenutno svidi u obližnjoj trgovini ili pekarnici. Ponuda slanih peciva i slastica je velika te nas mami mirisom i izgledom. Kako se oduprijeti?

Svoju ulogu pedagoga vidim i u unaprjeđivanju rada s mladima i na području edukacije o zdravoj prehrani te sam prošlogodišnju školsku godinu posvetila projektu: „ Zdrava prehrana je IN“ u koji sam uključila srednjoškolce iz Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka.

Cilj projekta je bio osvješćivanje mladih za brigu o svom zdravlju a samim tim i o tome što i koliko jedu.

Provela sam anketu u našoj školi u četiri razredna odjela na 120 učenika. Anketa je pokazala da polovica ispitanika smatra kako vodi računa o zdravoj prehrani. 39% učenika ima tri obroka dnevno, a samo 9% jedan. Najveći broj učenika (65%) u školi jede pekarske proizvode, a čak 44% ispitanika se ne zamara unosom kalorija i ne razmišlja je li njegova sveukupna prehrana zdrava!

Ovi rezultati nam govore kako svakom drugom učeniku u školi treba pomoći u razvijanju zdravih prehrambenih navika te je to još jedan razlog zbog čega sam se odlučila raditi na edukaciji o zdravoj prehrani.

REZULTATI ANKETE „Zdrava prehrana je IN“

g1Anketu je rješavalo 120 učenika.

1. Vodite li računa o zdravoj prehrani?
1. Da
2. Ne

A) 50% B)50%

g22. Koliko glavnih obroka imate dnevno?
A. Jedan
B. Dva
C. Tri
D. Više od tri

A) 9,78% B)31,52% C)39,3% D)16,3%

g33. Vodite li računa o unosu kalorija u svojoj prehrani?
A. Da
B. Rijetko
C. Ne zamaram se time

D. A)10,87% B) 38,04% C) 47,83%

4. Što uobičajeno jedete dok ste u školi?
g4A. Pekarske proizvode
B. Kuhanu/pečenu hranu
C. Sendviče
D. Nešto drugo (upisati što) ____________________________

A)70,65% B)2;17% C)16,3% D)10,87%

g55. Po vlastitoj procjeni, kakva je tvoja sveukupna prehrana?
A. Nezdrava
B. Zdrava
C. Ne razmišljam o tome

A)25% B)27,72% C)47,83%

Kako sve ne bi ostalo na anketiranju rezultati su predstavljeni Nastavničkom vijeću te smo se dogovorili kako ćemo jedan sat SRZ-a posvetiti navedenoj temi, ali na način da DSC07073zainteresirani učenici predstavljaju uz pomoć plakata važne činjenice o prehrani ostalim svojim vršnjacima jer tako dobijemo pozornost većine učenika. To je značilo i dobru pripremu edukatora –učenika. Time smo dali na važnosti hrani koja je danas takvog sastava da izaziva ovisnost jer je želimo sve više zbog povećanog unosa soli i šećera. Učenici su istaknuli kako je najbolji način ograničenja konzumacije takve hrane ne kupovati ju dok je puno teže snagom volje ne jesti tu vrstu hrane kada je imamo pri ruci.

Potrudili su se jasno dati na znanje osnovna pravila pravilne prehrane koja kažu: doručak je najvažniji obrok, cjelokupni unos hrane treba biti raspoređen u 5-6 obroka, ne treba pretjerivati u količini hrane,dati prednost ribi i nemasnome DSC07076mesu,odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitog zrna i zamijeniti bijel kruh integralnim.

Zaključak je edukacije bio kako ne postoji univerzalni recept o tome kako se hraniti i što je najbolje, zato je važno da svatko odluči što mu stvarno treba, te je bitno pronaći najbolje rješenje za svoje zdravlje.

Osim navedenoga , mladi edukatori su istražili kako smo svjedoci da sve više ljudi iz raznih razloga izbacuje iz uporabe hranu životinjskog podrijetla stoga su predstavili načine prehrane koji imaju sve više poklonika, kao što su: vegetarijanstvo, veganstvo, prehranu sirovom hranom te Pslika1aleo prehranu i LCHF (Low Carb High Fat). Nisu zagovarali navedene načine prehrane nego dali informaciju kako i one postoje i kako ih sve više ljudi primjenjuje želeći se riješiti određenih zdravstvenih problema. Pozornost su dali mijenjanju stavova u skladu s novim spoznajama jer bez toga nema osobnog rasta i razvoja.

Daljnja izlaganja i razgovori su išli u smjeru kako mladi trebaju imati na umu da pravilna prehrana ne može učiniti sve umjesto njih uz naglasak da uz usvajanje zdravih prehrambenih navika, obavljajući svakodnevnu tjelesnu aktivnost, čuvaju sebe i svoje zdravlje.

Nakon završene edukacije na satima SRZ-a većina učenika je bila zadovoljna ovakvim oblikom rada i potvrdila da će povesti više računa o svojoj prehrani.

Bila sam i sama zadovoljna ostvarenjem projekta te nakon početničke treme sva su se moja očekivanja ostvarila i spremna sam upustiti se u nove izazove realizirajući i druge zanimljive i aktualne teme.