Grafičari i sigurnost na internetu

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka u 3.g razredu, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su na pedagoškoj radionici : Grafičari i sigurniji Internet koji je vodila školska pedagoginja bili informirani o Danu sigurnijeg interneta, iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža i pojmovima elektroničkog nasilja izradom plakata, rješavali izazove različitih slučaja vezano za prihvaćanje različitosti i govora mržnje. Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu Zajedno za bolji Internet.

Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz.

Uvod

Pedagošku radionicu „Grafičari i sigurniji internet“ provodila je školska pedagoginja Gordana Popović, prof. u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka. 9. veljače 2021. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. U radionici su sudjelovali učenici programa: grafički tehničar pripreme 3. g razreda koji pohađaju stručnu praksu u školi iz stručnog predmeta informatike. Cilj je bio, kroz korelaciju praktične nastave informatike i međupredmetnih tema građanskog odgoja i IKT tehnologije, različitim aktivnostima, poticati učenike odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju u svrhu prevencije elektroničkog nasilja. Korištena je prezentacija autorice izrađena u digitalnom alatu Canva.

Prezentaciju možete pogledati ovdje.

Postavljeni su slijedeći ishodi: upoznati učenike sa komunikacijskim pravilima u pedagoškoj radionici, istaknuti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati primjere elektroničkog nasilja, predložiti primjerene načine reagiranja u predloženim studijama slučaja, riješiti uspješno kviz Interaktivna potraga za boljim internetom

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu.

Uvodni dio:

Motivacija: Kako si? Pedagoginja je motivirala učenike pitanjima o tome tko ih je zadnji put pitao kako su i da na ljestvici od 1 do 10 izraze kako se svatko od učenika osjeća. Oni su se kroz smijeh uključili u aktivnost te opustili, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Digitalna tehnologija i online nastava pružaju nam prilike za nove izazove, kontakte i ostvarenja različitih uspjeha. Koristeći internet, koji je u današnje vrijeme dostupan skoro svakom pojedincu, izloženi smo i različitim metodama njegove zlouporabe. Zbog toga je potreba za preventivnim djelovanjem u Školi od iznimne važnosti, kao i pronalazak posebnih sustava zaštite pojedinaca i skupina mladih. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želimo na ovom susretu ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti. Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja programa Bolji Internet za djecu. Provodi se od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2021. Dan sigurnijeg interneta je utorak 9. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.

Prednosti i nedostaci društvenih mreža

Na pitanje koje sve društvene mreže koriste, učenici su ih vrlo sigurno nabrajali i izražavali svoje mišljenje te zaključili kako najviše koriste Instangram. U paru su razmislili o prednostima i nedostacima društvenih mreža te izrađivali zajedno po plakat u dvije skupine na način da su crtali znak i pisali prednosti i nedostatke svake društvene mreže. Predstavnici skupina su prezentirali plakate.

društvene  mreze 2društvene mreze 1

Elektroničko nasilje

Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je dobila zadatak da u Photoshopu napravi plakat odgovorivši na slijedeća pitanja: Što je elektroničko nasilje? Koje su posljedice elektroničkog nasilja? Gdje se sve može pojaviti elektroničko nasilje?

cyberbulling plakatplakat eletktroničko nasiljerad na plakatu 1rad na plakatuplakat posljedice e - nasilja

Primjeri slučaja nasilja na internetu

Pedagoginja je učenicima podijelila tekstove s primjerima slučaja te su ih učenici trebali pročitati i odgovoriti na pitanja te prezentirati zaključke. Saznali su kome mogu prijaviti nasilje na internetu i obratiti za pomoć u slučaju potrebe.

Završni dio: Interaktivna potraga za boljim internetom i sudjelovanje na kvizu „Zajedno za bolji Internet“

kviz 1kviz 2kviz 3kviz 4

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, a za uključivanje u kviz su postojale primamljive nagrade.“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj društvenih mreža tako da budemo sve manje na mobitelima i računalima a više se družimo vani na svježem zraku te se bavimo sportom.“

„Ovakav način rada dao mi je dobar temelj za koristiti se internetom jer ću promisliti koliko sam sigurna i što ću objaviti na društvenim mrežama…“

Nadamo se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima i ostvarenim aktivnostima.

Odgovarale su im preporučene metode i sadržaji, osim što su pojedini učenici izražavali nezadovoljstvo ako njihova ideja nije bila prihvaćena u skupini što nam govori da moramo raditi na prihvaćanju različitosti i drugih i drugačijih. Sa zanimanjem su izvršili postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su crtali plakate, učenici su to napravili za kraće vrijeme i bolje su se snalazili u međusobnoj komunikaciji, nego kad su ih trebali oblikovali u Photoshopu kada su tražili i pomoć predmetnog nastavnika informatike.

Ono što bih svakako napravila drugačije sljedeći put jest da bi dala više vremena za provođenje planiranih aktivnosti, a nastojala bi uključiti i ostale nastavnike u provođenje akcije, mada je i ove godine oko desetak nastavnika sudjelovalo u nekoj od aktivnosti a najviše u provođenju kviza sa učenicima.

Planirane aktivnosti bile su planirane za tri školska sata. Podijelila bih ih na dva dana. Prvi dan bismo odradili radionicu a drugi dan samo kviz.

Kolegama predlažem da provjere koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu. Ne možemo pretpostavljati da, ako radimo s generacijama kojima je blisko korištenje mobitelima i računalima, znaju svi kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje i e-nasilja.
Ova akcija može se provesti i kao školski projekt te uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Naša uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako učenici, unatoč snalaženju na sustavu e-učenja, mogu imati problema u raspravi sa svojim vršnjacima. To je moguće promijeniti ako im se češće omogući sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom svog školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Na prvi dojam nisam znala što mogu očekivati upustivši se i sama u pustolovinu Zajedno za bolji Internet, ali sam se u potpunosti iznenadila različitošću zadataka u kvizu i za učenike i za nastavnike koji mi se jako svidio jer je bio drugačiji od onih koje smo do sada radili .Učiti učenike kako prezentirati svoja saznanja i radove važno je u demokratskim društvima. Iz prezentiranih podataka moguće je uočiti kako učenici ističu kao jednu od najvažnijih prednosti povođenja iskustvenog načina rada iznošenja slobode izražavanja misli i osjećaja što je temelja pretpostavka ostvarivanja demokratskih odnosa.

U tradicionalnoj nastavi učenje se smatra individualnim procesom, no danas se ono ne odvija „u glavama“ nego u međusobnim odnosima kroz kontakte i zato je važno da nastavnici učenicima omoguće suradnju. To smo i uspjeli obilježavajući Dan sigurnijeg interneta.

Korišteni obrazovni sadržaji: prezentacija kao dodatni materijal

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Gaming – https://youtu.be/WUccQIJEmkg
  3. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  4. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  5. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  6.  https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

„ Zdrava prehrana je IN“

Primjer unaprjeđivanja zdravlja učenika provođenjem školskog projekta pedagoga

gordana_popovic

Gordana Popović

Da je hrana lijek , znamo od Hipokratovog doba, no brza prehrana u današnje vrijeme kad DSC07233tad dođe na naplatu te je važno naučiti zdravo se hraniti još od djetinjstva.

Uočila sam kako je u porastu broj mladih s prekomjernom tjelesnom masom, a samim time i bolesti čiji je uzrok nezdrava prehrana te sam školski projekt „ Zdrava prehrana je IN“posvetila ukazivanju na rješavanje ovog problema.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013.godine u R. Hrvatskoj pretilo je više od 20% dječaka i 15% djevojčica. Sve više je osoba preosjetljivo na gluten i mlijeko te se javljaju i različite autoimune bolesti.

DSC07234Također se u svom radu s mladima susrećem i s preuranjenim pubertetom te emocionalnim prejedanjem u kojemu dio učeničke populacije nalazi utjehu jer se hranom nagrađuju ili liječe, svjesno ili nesvjesno, različita emocionalna stanja. Zbog svega navedenoga dolazi do dijabetesa, upalnih crijevnih bolesti i alergija.

Kako nam je svakodnevnica sve užurbanija, preskačemo doručak ,ostale obroke jedemo „s nogu“ , ne planiramo ih već uzimamo što nam se trenutno svidi u obližnjoj trgovini ili pekarnici. Ponuda slanih peciva i slastica je velika te nas mami mirisom i izgledom. Kako se oduprijeti?

Svoju ulogu pedagoga vidim i u unaprjeđivanju rada s mladima i na području edukacije o zdravoj prehrani te sam prošlogodišnju školsku godinu posvetila projektu: „ Zdrava prehrana je IN“ u koji sam uključila srednjoškolce iz Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka.

Cilj projekta je bio osvješćivanje mladih za brigu o svom zdravlju a samim tim i o tome što i koliko jedu.

Provela sam anketu u našoj školi u četiri razredna odjela na 120 učenika. Anketa je pokazala da polovica ispitanika smatra kako vodi računa o zdravoj prehrani. 39% učenika ima tri obroka dnevno, a samo 9% jedan. Najveći broj učenika (65%) u školi jede pekarske proizvode, a čak 44% ispitanika se ne zamara unosom kalorija i ne razmišlja je li njegova sveukupna prehrana zdrava!

Ovi rezultati nam govore kako svakom drugom učeniku u školi treba pomoći u razvijanju zdravih prehrambenih navika te je to još jedan razlog zbog čega sam se odlučila raditi na edukaciji o zdravoj prehrani.

REZULTATI ANKETE „Zdrava prehrana je IN“

g1Anketu je rješavalo 120 učenika.

1. Vodite li računa o zdravoj prehrani?
1. Da
2. Ne

A) 50% B)50%

g22. Koliko glavnih obroka imate dnevno?
A. Jedan
B. Dva
C. Tri
D. Više od tri

A) 9,78% B)31,52% C)39,3% D)16,3%

g33. Vodite li računa o unosu kalorija u svojoj prehrani?
A. Da
B. Rijetko
C. Ne zamaram se time

D. A)10,87% B) 38,04% C) 47,83%

4. Što uobičajeno jedete dok ste u školi?
g4A. Pekarske proizvode
B. Kuhanu/pečenu hranu
C. Sendviče
D. Nešto drugo (upisati što) ____________________________

A)70,65% B)2;17% C)16,3% D)10,87%

g55. Po vlastitoj procjeni, kakva je tvoja sveukupna prehrana?
A. Nezdrava
B. Zdrava
C. Ne razmišljam o tome

A)25% B)27,72% C)47,83%

Kako sve ne bi ostalo na anketiranju rezultati su predstavljeni Nastavničkom vijeću te smo se dogovorili kako ćemo jedan sat SRZ-a posvetiti navedenoj temi, ali na način da DSC07073zainteresirani učenici predstavljaju uz pomoć plakata važne činjenice o prehrani ostalim svojim vršnjacima jer tako dobijemo pozornost većine učenika. To je značilo i dobru pripremu edukatora –učenika. Time smo dali na važnosti hrani koja je danas takvog sastava da izaziva ovisnost jer je želimo sve više zbog povećanog unosa soli i šećera. Učenici su istaknuli kako je najbolji način ograničenja konzumacije takve hrane ne kupovati ju dok je puno teže snagom volje ne jesti tu vrstu hrane kada je imamo pri ruci.

Potrudili su se jasno dati na znanje osnovna pravila pravilne prehrane koja kažu: doručak je najvažniji obrok, cjelokupni unos hrane treba biti raspoređen u 5-6 obroka, ne treba pretjerivati u količini hrane,dati prednost ribi i nemasnome DSC07076mesu,odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitog zrna i zamijeniti bijel kruh integralnim.

Zaključak je edukacije bio kako ne postoji univerzalni recept o tome kako se hraniti i što je najbolje, zato je važno da svatko odluči što mu stvarno treba, te je bitno pronaći najbolje rješenje za svoje zdravlje.

Osim navedenoga , mladi edukatori su istražili kako smo svjedoci da sve više ljudi iz raznih razloga izbacuje iz uporabe hranu životinjskog podrijetla stoga su predstavili načine prehrane koji imaju sve više poklonika, kao što su: vegetarijanstvo, veganstvo, prehranu sirovom hranom te Pslika1aleo prehranu i LCHF (Low Carb High Fat). Nisu zagovarali navedene načine prehrane nego dali informaciju kako i one postoje i kako ih sve više ljudi primjenjuje želeći se riješiti određenih zdravstvenih problema. Pozornost su dali mijenjanju stavova u skladu s novim spoznajama jer bez toga nema osobnog rasta i razvoja.

Daljnja izlaganja i razgovori su išli u smjeru kako mladi trebaju imati na umu da pravilna prehrana ne može učiniti sve umjesto njih uz naglasak da uz usvajanje zdravih prehrambenih navika, obavljajući svakodnevnu tjelesnu aktivnost, čuvaju sebe i svoje zdravlje.

Nakon završene edukacije na satima SRZ-a većina učenika je bila zadovoljna ovakvim oblikom rada i potvrdila da će povesti više računa o svojoj prehrani.

Bila sam i sama zadovoljna ostvarenjem projekta te nakon početničke treme sva su se moja očekivanja ostvarila i spremna sam upustiti se u nove izazove realizirajući i druge zanimljive i aktualne teme.