Zašto hodamo i trčimo?

Gregor Janc

Sažetak

Zašto hodamo i trčimo? Kretanje je vrlo važan čimbenik koji bitno utječe na razvoj djeteta, razvoj motorike i fine motorike. Kod djece predškolske dobi može se primijetiti pad sposobnosti i učestalosti kretanja.

Ključni pojmovi: kretanje, trčanje, prepreke, poticanje.

Uvod

Zurc (2011) kaže da česta i kvalitetna tjelovježba kod djece predškolske dobi povećava radnu sposobnost, regulira krvni tlak, pozitivno utječe na rad srca i pluća te smanjuje prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost koja je danas česta pojava upravo zbog premalo gibanja.

U kurikulumu za dječje vrtiće (1999) gibanje je definirano kao primarna potreba djeteta. Jedno je od najvažnijih područja razvoja djeteta.

Kako smo se u vrtiću uhvatili u koštac s ovim problemom?

Gibanje je naša primarna aktivnost. Ako je vani kiša, pripremit ćemo sat tjelovježbe u igraonici (sklekovi, čučnjevi, skakanje, puzanje ispod stolica…). Tijekom suhog razdoblja izlazimo van. Potrebna je dobra obuća i odjeća i, naravno, odjeća za presvlačenje nakon povratka u vrtić, budući da su neka su djeca mokra od znoja, snijega, pa čak i zbog lokvi. Predškolsko dijete može hodati 5 km., trčati 1 km. i savladati većinu prirodnih prepreka. Trčanje je jedna od važnih aktivnosti. Na početku školske godine trčimo u manjim razmacima do 500m. Vrijeme nije važno. U drugoj polovici djeca sama žele trčati, predlažu trčanje oko škole, u prirodi po livadama i ravnicama. Tako bi barem predškolsko dijete trebalo bez problema pretrčati do 1 km. Naravno uz primjeren poticaj. Izdržljivost djeteta vrlo je važna za razvoj osobnosti i očuvanje zdravlja. Samo lijepo vrijeme može nas izvući na otvoreno. Ne možemo i ne smijemo biti samo u zatvorenom prostoru, a čak nije dovoljno ni igranje na igralištu. Djeca trebaju više, ona sama žele više i sama predlažu šetnje. Većina djece je fizički vrlo dobro pripremljena. Zanimljivo je da kada djeci predložim igralište ili trčanje, uvijek će odabrati trčanje. Trčanje je jako dobra tjelovježba za sve mišiće, a posebno za noge i unutarnje organe. Pozitivno djeluje na krvotok i disanje. Problem je nastao kada sam djeci pokušao pokazati sporije i duže trčanje. Djeca su trčala nekoliko metara pri punoj brzini, a zatim su se vrlo brzo umorila. Samim trčanjem pokazao sam im brzinu primjerenu za trčanje u njihovoj dobi. Djeca su me polako pratila i tako smo trčali duže. Djeci sam posebno želio naglasiti da nije pobjednik onaj koji prvi dotrči na cilj, već svatko tko se potrudi doći do cilja, tako da sam bodrio apsolutno svu djecu, čak i onu koja nisu htjela trčati jer su se bojala da neće osvojiti prvo mjesto.

Dobio sam ideju o aktivnostima po trim stazi u obližnjoj šumi. Imali bi postaje za gibanje i za kraj trčanje po travnjaku što smo predvidjeli za proljeće. U šumi možemo napraviti pravi poligon s preprekama, zadacima i različitim razinama težine. Penjemo se preko balvana, preskačemo ih, provlačimo se ispod granja i grmlja, igramo razne društvene igre. Postoji 6 ključnih elemenata koje bi naša trim staza mogla pokriti: brzina, snaga, okretnost, koordinacija, izdržljivost i ravnoteža.

Svjestan sam svoje uloge s djecom, prvenstveno svoje uloge prilikom uključivanja u sportske aktivnosti koje uključuju kretanje. Važni su prirodni oblici kretanja kao što su hodanje, puzanje, skakanje i trčanje. Kod kuće je ovakvih oblika aktivnosti kod djece premalo. Ako dijete s roditeljima do trgovine hoda pješke, po mogućnosti s parkirališta, to se ne smatra hodanjem, odnosno to nije ni pravo gibanje koje bi bilo kvalitetno za dijete. Gibanjem na otvorenom djeca razvijaju aktivno učenje. Npr. vrijeme izvođenja šetnji nagrađivali smo tijekom cijele godine. Počeli smo s polusatnim šetnjama kako bih se upoznao s trenutnim spretnostima i kondicijom djece. Zatim sam ocjenjivao dužinu i zahtjevnost gibanja i tako smo došli do šume s prirodnim preprekama poput balvana, grana i klanaca. Dijete predškolske dobi navedene prepreke bi trebalo savladati bez problema. Problem nastaje kada se dijete ne kreće dovoljno kod kuće, nespretno je, ne može hodati ni po ravnom terenu, a kamoli uzbrdo. Dijete, osim fizičkih i funkcionalnih vještina, fizičkim aktivnostima, stječe i povjerenje u svoje tijelo. Priroda je prostor kojega moramo iskoristiti. Zahtijeva od djeteta stalno razmišljanje o tome kako savladati određenu prepreku. Ako dijete nema takvih iskustava bit će nespretno, neće se moći penjati uz stepenice, savladati prepreke u prirodi i još će veće probleme imati u školi, budući su u školi zadaci puno zahtjevniji i složeniji.

Tijekom šetnji pazimo i na tempo, odnosno da tempo nije uvijek jednoličan i dosadan. Tijekom hodanja po uzbrdicama ubrzavamo kako bismo potaknuli svoje srce da počne brže kucati. Tijekom šetnje djeca često pokazuju i govore u kojem smjeru žele šetati, bilo po ravnici ili strmoj obali između drveća, to je često njihova odluka. Važno je da šetnja nije samo šetnja. U naše šetnje uključujemo i učenje, upoznajemo se s prirodom, vrstama drveća i životinja. U gradu učimo o našoj povijesti, otkrivamo stare građevine, razgovaramo o prošlim vremenima i zgodbama. Tako smo otkrili stari mlin, dvorac, stare kapelice, rudnike. Ovakav način učenja novog sadržaja najbolji je za djecu predškolske dobi. Sve upoznajemo kroz šetnju i igru.

Zaključak

Tako smo u roku od 5 mjeseci došli do šetnji dugih 10km. Djeca su ugodno umorna, ali već sutradan spremna za novu avanturu. Razvila su snagu, izdržljivost, zdrava su i nasmijana. Došli smo do toga da sa osmjehom na licu mogu pretrčati 1km. Prije svega, čini mi se da je važno da sam u djeci probudio želju za gibanjem koje prenose i na svoje obitelji.

Literatura

1. Verbovšek. B. gibalne dejavnosti v vrtcu. Ljubljana: Supra,2019,
2. Kurikulum za vrtiće: Predšolska vzgoja v vrtcih. Ministrstvo za šolstvo in šport, Ljubljana. 2009.
3. Zurc, J. (2011). Gibalna aktivnost slovenskih otrok. Šport. Revija za teoretična in praktična vprašanja športa. 59.

Elementarne igre u produžnoj nastavi

Ana Hočevar

Sažetak

Već su naši preci poznavali brojne aktivnosti koje su im pomagale da prežive i obogate svoj život. Igra najprije nije bila zabavna ili nepotrebno traćenje vremena, već je služila kao svojevrsni trening za život. Aktivnosti, koje danas nazivamo igrom, tijekom vremena dobile su dašak zabave i natjecateljskog duha.

Igra ima više značenja. Kroz igru spoznajemo sebe i druge, rješavamo konflikte, razvijamo motoričke sposobnosti, vještine i osjećaje, a istovremeno dobivamo i mnogo dragocjenog iskustva.

Poznajemo različite vrste igara kojima djeca spajaju zabavu, istraživanje, opuštanje, razmišljanje, promatranje, rad i učenje.

Ključne riječi: igra, elementarne igre, kretanje.

1. Uvod

Igre koje uključuju elementarne oblike kretanja – motorike (hodanje, trčanje, puzanje, skokovi, penjanje, bacanje itd.) i gdje imamo mogućnost prilagodbe pravila trenutnoj situaciji i potrebama nazvali smo elementarnim igrama. U tjelesnom odgoju predstavljaju najvažnije sredstvo pomoću kojeg vježbači kroz igru opušteno razvijaju svoje motoričke sposobnosti (snaga, brzina, koordinacija, preciznost, ravnoteža) i upoznavaju s različitim motoričkim informacijama, što predstavlja dobar temelj za tjelesni razvoj, učenje i rad. Također, elementarne igre predstavljaju važno sredstvo edukacije i socijalizacije vježbača jer mogu pomoći pojedincu da se integrira u društvo te usmjerava svoje emocije i ponašanje u različitim okolnostima (Pistotnik, 2004).

Kao učiteljica produžne nastave svakodnevno sam dio dječje igre, koja obuhvaća elementarne, društvene, stvaralačke, maštovite igre, kao i druge vrste igara kojima potičem maštovitost učenika i sudjelovanje u društvenim odnosima.

U sklopu projekta „Tjedan cjeloživotnog učenja“ pripremila sam sat koji obuhvaća elementarne igre u tri dijela te igre prikladne za uvodni, glavni i završni dio jedinice vježbanja. Sat se održavao u školskoj sportskoj dvorani tijekom produžne nastave.

2. Središnji dio

Uvodni dio jedinice vježbanja

Tijekom uvodnog dijela jedinice vježbanja pripremala sam učenike za daljnji rad. Pozvala sam ih na vježbanje i zagrijala za intenzivniju aktivnost u glavnom dijelu jedinice vježbanja. U ovom dijelu prikladni su različiti oblici igre lovice, zajedničkog trčanja uz izmjenu mjesta i druge vrste trkaćih igara.

Odabrala sam igru lovice po crtama. Za lovicu smo koristili crte nacrtane na tlu sportske dvorane. Bježeći učenici mogli su se kretati samo po crtama, a lovac je mogao skakati s crte na crtu. Lovac je u ruci imao označenu majicu kako bi ga ostali vježbači mogli prepoznati. Kad je lovac dotaknuo nekog s majicom, taj je postao sljedeći lovac.

Slika 1. Elementarna igra lovice po crtama

Uslijedilo je zagrijavanje gimnastičkim vježbama. Učenicima sam naglasila važnost redoslijeda pravilnog zagrijavanja.

Glavni dio jedinice vježbanja

U glavnom dijelu jedinice vježbanja pokušala sam utjecati na razvoj određenih motoričkih sposobnosti, odnosno učvrstiti određene vještine učenika. U ovom dijelu jedinice vježbanja prikladne su štafetne, timske i borilačke igre. Njima utječemo na razvoj snage, brzine, koordinacije te na preciznost i ravnotežu.

Odabrala sam različite štafetne igre. Podijelila sam učenike u četiri jednake grupe. Igre su obuhvaćale prenošenje palica, pisanje brojeva, skokovi s loptom, skokovi na jednoj nozi, preskakanje obruča, vođenje košarkaške i nogometne lopte te preskakanje vijače.

Završni dio jedinice vježbanja

U završnom dijelu jedinice vježbanja cilj je umiriti vježbače nakon napornog vježbanja iz glavnog dijela – psihički i fizički.

Odabrala sam igru nazvanu „Tko je bacio loptu“. Učenike sam podijelila u dvije grupe. Svaka grupa je oblikovala svoj krug. Jedan od učenika u svakoj grupi sjeo je u sredini kruga, stavio glavu na koljena i zažmirio. Učenici su u svakom krugu jedni drugima dodavali mekanu loptu. Nakon nekoliko dodavanja jedan od učenika u krugu bacio je loptu učeniku u sredinu i pokušao ga pogoditi. Ako je pogodio učenika u sredini kruga, on je brzo podignuo glavu i pokušao utvrditi tko je bacio loptu. Ako je pravilno odgovorio, na sredinu kruga trebao je stati onaj učenik koji je bacio loptu, a prethodni učenik zauzeo je njegovo mjesto u krugu i igra se nastavila. Ako učenik u sredini kruga nije pogodio tko je bacio loptu, ostao je u krugu i morao još jednom zažmiriti.

Slika 2. Elementarna igra „Tko je bacio loptu“

3. Zaključak

Rad tijekom produžne nastave obično je mnogo opušteniji. Učenici mogu sami odabrati različite sportske igre i slobodno se igrati, što je ključno za razvoj djece. Slobodna igra djeci pruža slobodi, a time i zadovoljstvo jer se time dijete ne fokusira na rezultat aktivnosti, već na samu aktivnost.

Učenici su bili oduševljeni aktivnostima za vrijeme produžne nastave jer su bili fizički aktivni i natjecateljski raspoloženi, a ujedno su dobili priliku upoznati se s novim igrama koje će rado ponovno igrati.

Igra ima važnu ulogu u razvoju djeteta u cjelovitu, skladnu i kreativnu osobnost. Kroz igru dijete razvija svoje tjelesne sposobnosti i psihičku dimenziju, zadovoljava potrebu za kretanjem, a istovremeno je važna i za socijalizaciju jer postepeno privikava dijete na život u zajednici (Pistotnik, 2004).

Zbog današnjeg tempa života vrijeme brzo prolazi i potrebno je znati kako odvojiti vrijeme za sebe i razne aktivnosti. Danas igre predstavljaju sredstvo za razvedravanje i čuvanje zdravlja. I roditelji i učitelji trebaju djeci pružiti dobar primjer za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Stara izreka glasi: »Ne prestajemo se igrati jer smo prestari. Prestari smo jer smo se prestali igrati.«

4. Literatura

1. Pistotnik, B. (2004). Vedno z igro: elementarne in družabne igre za delo in prosti čas. Ljubljana: Fakultet za sport, Institut za sport.

Zašto je kretanje važno

za najmlađu djecu

Nataša Čupeljić

Sažetak

Potreba za kretanjem jedna je od osnovnih potreba djeteta već u ranom djetinjstvu. Tijelo djeteta neprestano raste i razvija se, a rast i razvoj uvelike su pod utjecajem kretanja. S rastom i razvojem povećavaju se i djetetove sposobnosti te je samim time rast i razvoj u stalnoj ovisnosti o kretanju i obrnuto. Djetetu je stoga potrebno omogućiti što više kretanja, kroz igru ​​razvijati sposobnosti kretanja i tako postupno stjecati sportsku aktivnost kao trajnu vrijednost koja će mu pomoći da očuva zdravlje i kad odraste i živi svoj život. Redoviti organizirani sportski treninzi stoga su ključ zdravog načina života, a akrobatski treninzi svojom raznolikošću pokreta tome mogu uvelike pridonijeti. Sve je to potrebno prezentirati našoj djeci kako bi to prihvatili i nosili sa sobom do kraja života. Sport čuva i jača zdravlje djeteta, razvija njegove sposobnosti i olakšava integraciju i prilagodbu u društvenom i prirodnom okruženju, stoga je važno da roditelji već u predškolskom razdoblju uvedu djecu u redovite sportske aktivnosti. Većina djece uživa u kretanju i rado se uključuje u spontane i vođene sportske aktivnosti ako im roditelji to dopuštaju i potiču ih na to.

Ključne riječi: obitelj, kretanje, razvoj, sport.

Uvod

Kretanje nas prati kroz cijeli život, au današnje vrijeme sve je važnije jer se sjedilački način života sve više ukorjenjuje. Znanstvena istraživanja govore o pozitivnim učincima vježbanja koji nam omogućuju kvalitetniji, zdraviji i dulji život. Svakom redovitom i dugotrajnom aktivnošću zadovoljavamo osnovnu tjelesnu potrebu za svakodnevnim kretanjem, koja čovjeku mora biti u navici da traje cijeli život.

Središnji dio

Razvoj kretanja najvažniji je u prvim godinama života jer je tada djetetov sustav za kretanje naj prjemčiviji za primanje raznih podražaja i brzo uči. Razvoj se odvija od prirodnih oblika kretanja do vrlo integriranih i koherentno zahtjevnijih sportskih aktivnosti. Dijete kroz različite aktivnosti u zatvorenom i otvorenom prostoru razvija kretnje i funkcionalne vještine te uči i osvaja osnovne elemente raznih sportova. Neke aktivnosti kretanja zahtijevaju od djeteta da radi s drugom djecom i roditeljima i dijeli stvari s njima. Kada dijete traži načine i načine rješavanja različitih pokretnih aktivnosti, njegova kreativnost dolazi do izražaja (Videmšek, Berdajs i Karpljuk, 2003.).

Budući da sport čuva i jača zdravlje djeteta, razvija njegove sposobnosti i olakšava integraciju i prilagodbu u društvenom i prirodnom okruženju, važno je da roditelji već u predškolskom razdoblju uvedu djecu u redovite sportske aktivnosti. Većina djece uživa u kretanju i rado se uključuje u spontane i vođene sportske aktivnosti ako im roditelji to dopuštaju i potiču ih na to. Stoga i najmlađoj djeci moramo omogućiti što raznovrsniju, kvalitetniju i stručno vođenu tjelovježbu. Roditelji moraju maksimalno iskoristiti ovo djetetovo razdoblje i ponuditi mu što više iskustava vezanih uz kretanje, a zatim usmjeravati dijete na razne aktivnosti koje se temelje na kretanju i na taj način posredno utjecati na ispravne odluke djeteta. Autori vjeruju da se dijete natječe samo sa sobom, ponosno je na svoje razvojne vještine i motoriku. Iz tjedna u tjedan postaje sve vještije, snažnije, brže, izdržljivije, sve više pokretnih zadataka može obavljati samostalno, a po potrebi mu pomažu i roditelji. Dijete postupno uči percipirati vlastiti napredak i doživljava ga kao uspjeh bez obzira na postignuća svojih vršnjaka (Videmšek i Pišot, 2007.).

U predškolskom razdoblju djeca bi kroz igru ​​trebala stjecati različita pokretna iskustva, što je njihova temeljna potreba. Igra omogućuje djetetu da kroz nju upoznaje svijet, uči poštovati pravila, razvija motoričke sposobnosti, a služi i kao motivacijsko sredstvo te značajno utječe na socijalizaciju jer jača međusobne odnose (Doupona i Petrović, 2007).

Djeca puno lakše i s većim zadovoljstvom svladavaju prepreke ako im zadajemo pokretne zadatke u obliku bajke ili ih potičemo da se identificiraju sa svojim omiljenim i najhrabrijim likom iz knjige ili crtića. Odaziv i interes djece za ovaj slučaj je nevjerojatan. Zato je važno da i učitelj ima dovoljno mašte i da se zna uživjeti u djetetov svijet. Igra je stoga slobodna i kreativna aktivnost koja je uključena u živote sve djece i odraslih. Ako dijete nema priliku izvoditi razne pokretne aktivnosti, može zaostajati u pokretnom razvoju. Upravo je zato važno djecu od najranije dobi upoznavati s kretanjem kod kuće i u prirodi. Samo uz pomoć roditelja dijete se može razviti u svestranu ličnost. Obitelj koja sport njeguje kao sastavni dio života zna da može izbjeći većinu opasnosti koje prijete i koje će prijetiti daljnjem odrastanju djeteta. Dakle, obiteljsko okruženje pozitivno utječe na formiranje djetetove osobnosti i vrijednosti. Osviještena obitelj, koja zna da može učinkovito spriječiti mnoge devijacije u današnjem društvu (nedovoljne, pa čak i slabe pokretne i funkcionalne sposobnosti, sklonost pretilosti, tjelesne deformacije ljudi i sl.), njeguje sport kao važnu sastavnicu života. Zbog toga su kod djece uočljivije sposobnosti kao što su ustrajnost, disciplina, preciznost, samopouzdanje, tolerancija, strpljivost, zdravo natjecanje i spoznaja da je za postizanje cilja potrebno mnogo raditi.

Zaključak

U ranom djetinjstvu djetetu je potrebno ponuditi što više različitih sportskih aktivnosti, stjecanje novih kretnih informacija, druženje među vršnjacima, korištenje mašte i razigranosti. Važnu ulogu u svemu tome imaju i roditelji koji svojim primjerom i bavljenjem sportom polako ali učinkovito usađuju svoju djecu na zdrav način života. Sportska aktivnost daje pojedincu određeni red i disciplinu u samom ritmu života. Tako će dijete koje od djetinjstva ide na popodnevnu tjelovježbu imati manje problema u kontaktu s drugim vršnjacima. Kad krene u školu, već će se naviknuti na kretanje i igru ​​u određeno vrijeme, tako da će dolaziti na vrijeme na trening, naviknut će sudjelovati u grupi, biti fer u igri, odradit će svoje školske obaveze u hodu, samo da može ići na trening . Također će naučiti i promatrati svoje vještine kretanja i promjene, uživati ​​u uspjehu i napretku te naučiti tolerirati poraz.

Literatura

1. Čebokli, N. (2006). Razlogi za vključevanje otrok v športno vadbo. Diplomsko delo, Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport.
2. Doupona Topič, M. in Petrović, K. (2007). Šport in družba: sociološki vidiki. Ljubljana: Fakulteta za Šport, Inštitut za šport.
3. Marjanovič Umek, L. (1990). Mišljenje in govor predšolskega otroka.
   Ljubljana: Državna založba Slovenije.
4. Marjanovič Umek, L. in Fekonja Peklaj, U. (2008) Sodoben vrtec: možnosti za
   otrokov razvoj in zgodnje učenje. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut
   Filozofske fakultete
5. Novak, D. in Bolkovič, T. (1991). Akrobatika na razredni stopnji. Ljubljana: Fakulteta za šport.
6. Videmšek, M., Berdajs, P., in Karpljuk, D. (2003). Mali športnik: Gibalne dejavnosti otrok do 3. leta starosti v okviru družine. Ljubljana: Fakulteta za šport, inštitut za šport.
7. Videmšek, M. in Pišot, R. (2007). Šport za najmlajše. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
8. Završnik, J. in Pišot, R. (2005). Gibalna/športna aktivnost za zdravje otrok in mladostnikov. Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno–raziskovalno središče Koper, Inštitut za kineziološke raziskave.

Učenje u pokretu za najmlađe

Nevenka Povirk

Sažetak

Pokret je prirodna potreba koju osjeća i najmanje biće. Uvelike varira kroz djetetov razvoj i dob; od najjednostavnijih obrazaca kretanja (hodanje, trčanje, puzanje) do složenijih složenih obrazaca i sportskih aktivnosti. Pokretne razlike u spolu kod najmlađih još nisu uočene, ali postoji razlika u nasljednoj osnovi djece i stimulaciji okoline. U svom članku želim predstaviti jedan od načina rada s najmlađom jasličkom djecom u vrtiću, koji koristim dugi niz godina, a temelji se na znanju koje sam stekao na treninzima projekta FIT4KID.

Ključne riječi: djeca, kretanje, učenje, zdravlje, sportske aktivnosti.

Uvod

Ljudsko kretanje izravno je povezano s mozgom. Razne teorije kažu, da je pokret najvažnija aktivnost djeteta; da je pokret temelj za njegov daljnji razvoj; da se kretanjem djece može cjelovito razvijati. Nemali broj poznatih teoretičara proučavao je razvoj djece u godinama i dao značajne pozitivne učinke pokreta na druga područja razvoja.

U predškolskom razdoblju djeca bi trebala imati što više različitih motoričkih iskustava, koja su osnova za složenije motoričke aktivnosti. U Dječjem vrtiću Miškolin Ljubljana, gdje radim već dugi niz godina, sudjelujemo u projektu FIT4KID, čija je nositeljica gđa Barbara Konda, univ. dipl. fiziolog. Sam projekt se provodi kao projekt promicanja tjelesne aktivnosti za zdravlje djece i adolescenata.

Središnji dio

Fit pedagogija integrirana je strategija podučavanja, koja se temelji na učenju kroz pokret. Način učenja je igra, koja promiče radost, prijateljstvo, suradnju. Djeci stavljamo određeni zadatak i potičemo ih da sami traže rješenje, da razmišljaju i pokušavaju na različite načine, da uče na pogreškama, istražuju vlastite sposobnosti. Djeca su cijelo vrijeme aktivna, motiviranija su, jako uživaju. Tako postaju iskusniji, emocionalno zreliji, samopouzdaniji, sposobniji, zadovoljniji i posljedično zdravi. Ne ističemo neuspjehe, već ističemo važnost malih uspjeha. Fit edukatori su mentori. Radimo s djecom, učimo ih, a ne treniramo. Redovitim vježbanjem želimo pobuditi radost kretanja, povećati brigu o zdravlju, poboljšati motoriku djece i poboljšati kvalitetu sati vježbanja u vrtiću.

Kretanje uključujem u cjelokupnu dnevnu rutinu i planirane aktivnosti. Kroz pokret dijete oslobađa svoju energiju, igrivost i jednostavno uživa u tome. Međutim, kada se krećete na otvorenom, apsorbira svježi zrak i energiju, kako bi funkcionirao do kraja dana. U našoj grupi slijedimo sve Fit principe; od principa igre kao osnovne metode rada, postupnosti, umjerenosti, do principa različitosti, zabave i timskog rada, koji je temelj za razvoj djece u zdrave, samostalne i pozitivne osobnosti.

Slijedi nekoliko primjera tjelesnih aktivnosti, koje sam izvodila u skupini djece od 1 do 3 godine. Djeci se tijekom dana daju različiti izazovi kretanja, sa i bez različite sportske opreme.

Primjeri aktivnosti

• sklopivi jastuci (različitih oblika i veličina) – nošenje, guranje jastuka, sastavljanje, djeca sama grade poligon vještina i svladavaju ga; koristite igru ​​Builders, igru ​​Maze
• vještine s loptom – korištenje loptica od različitih materijala, različitih veličina, boja, tvrdoće…; nošenje lopti, kotrljanje, dodavanje (u paru, u malim skupinama), pogađanje mete, udaranje nogom, guranje; igra Upoznaj me, igra Gladna usta,
• vještine s novinskim papirom – igra Osnove s novinskim papirom, Razmjena novina,
• vještine s balonima – igra Aktivni baloni, igra Čarobni balon,
• vještine s kolijevkama, užadima – hodanje po užetu, igra Uhvati tigrov rep, igra Pika čarapa,
• vještine prstena – igra ribolova na prstenac, glazbeni prstenovi, kradljivac jaja, prijevozna sredstva,
• vještine s vodenim crvima – igranje hokeja, lov,
• igranje s padobranom (osnove),
• vještine s najlonskim čarapama – igra Caterpillar, igra Helikopter,
• prelazak elastike, kretanje kroz paukovu mrežu,
• igra sa stolicama – puzanje, hodanje po stolicama, igra Dress me,
• imitacija kretanja različitih životinja – igra Animal Magic,
• prenošenje raznih predmeta s jednog kraja prostorije na drugi, iz jedne kutije u drugu, bacanje predmeta u kantu (plišane igračke, krpe, jastučići, kuglice za novine, druge kuglice…), igranje Kraljevih dragulja,
• kretanje uz glazbu (ples, pokretne igre),
• senzorni put (umjetni i prirodni materijali),
• puno kretanja na otvorenom (slobodna igra na igralištu, igralištima, hodanje po raznim podlogama – lišće, kamenje, senzorne ploče, šetnje, hodanje i trčanje po neravnom terenu u šumi, orijentacijsko trčanje;

Zaključak

Unatoč tome što su djeca „mala“, to nas ne ometa u tjelesnim aktivnostima. Sve što možemo učiniti je brinuti se za sigurnost djece. Kao odrasli, djetetu trebamo dati tu prirodnu potrebu za kretanjem, ohrabrujući ga, hvaleći i dajući mu vlastiti primjer. Ranim uključivanjem djeteta u tjelesne aktivnosti potičemo radost, pozitivnu sliku o sebi, samopouzdanje i entuzijazam za kretanje, što utječe na njegov pogled i doživljaj kroz sva razdoblja njegova života. Dijete koje je u ranoj dobi motivirano za kretanje imat će pozitivan stav prema kretanju i u odrasloj dobi. Time postavljamo temelje za njegov daljnji život.

Važno je znati: “Ono što nam nedostaje u ranom djetinjstvu teže je nadoknaditi kasnije”, i kako to kaže. Barbara Konda: “Ako djetetu možete dati samo jedan dar u životu, nemojte mu oduzimati entuzijazam i sposobnost kretanja.”

Literatura

1. Bahovec, D.E. idr.(1999).Kurikulum za vrtce. MZIZŠ. Ljubljana
2. Rajtmajer,D.(1990). Metodika telesne vzgoje. Pedagoška fakulteta. Maribor
3. Konda, B.(2014). Fit program Kobacaj. Interno gradivo.

Fotografije vlastita arhiva: Nevenka Povirk

Olimpijski festival

Vanja Rušt

Sažetak

Sport i kretanje su važni čimbenici za očuvanje zdravlja djece i mladih s obzirom da sportski život podrazumijeva život bez alkohola, cigareta, nezdrave prehrane i mnogih drugih negativnih čimbenika. Dijete bi najradije spoznalo sport kroz igru i uz igru: bez prisile ili pretjeranog pritiska od strane roditelja ili odgajatelja

Ključne riječi: kretanje, dječji razvoj, sportska aktivnost, epidemija.

Svako dijete se rađa s prirođenim dispozicijama. U kolikoj će se mjeri one razviti u budućnosti ovisi o okolini koja utječe na dijete, kao i o njegovom osobnom trudu. Sva područja razvoja (kognitivni, emocionalni, socijalni i motorički) su međusobno usko povezana te se konstantno isprepliću i nadopunjuju kroz djetetov razvoj.

Aktivno i sistematično tjelesno vježbanje – sportsko-rekreativno, kao i fizički rad – kod djece razvija, kod odraslih održava tijelo i organe do potrebne razine za sport i zdravlje.

Smatra se da je dijete pod utjecajem ubrzanog somatskog i psihomotornog razvoja jer raste te se neprestano razvija i mijenja od rođenja do puberteta. Konkretno: njegove su senzorne i motoričke sposobnosti još u razvoju. Zato ih ne možemo održavati, ali im moramo davati hranu za njihov ubrzani razvoj. Strmčnik je već pred 40 godina napisao: “Djetetu je kretanje potrebno kao i kruh”.

Kretanje je vrlo važno za djecu jer utječe na pravilan razvoj, na rast, mišiće, dišni sustav i razvoj kralješnice. Upravo zato već i dojenče, čim se osvijesti, započinje upoznavanje svijeta oko sebe.

Namjena i uloga kretanja i sporta su itekako važni za razvoj motoričkih sposobnosti kao što su koordinacija, ravnoteža, snaga, brzina, preciznost, fleksibilnost i izdržljivost.

Poznato je da je najbolje započeti s aktivnostima u ranoj dječjoj dobi jer tada se najučinkovitije utječe na cjelokupni djetetov razvoj. Sport kao odgojni faktor je od velike pomoći pri oblikovanju djetetovog obrasca ponašanja. Činjenica da su roditelji djetetov uzor nam govori da o njima ovisi hoće li se kasnije u životu dijete baviti sportom. Što više iskustvenih i praktičnih spoznaja o sportu imaju roditelji i što su ta iskustva duža, veća je mogućnost da će barem dio iskustva prenijeti svojem djetetu. Važno je da djeca prva znanja o kretanju i sportska znanja dobiju kroz igru na slobodan način, kroz zabavu, veselje i smijeh. Dijete najrađe upoznaje sport kroz igru i uz igru: bez prisile ili pretjeranog pritiska od strane roditelja ili odgajatelja. Na taj način se djeci daju brojne mogućnosti da se zaljube u pokret, a uz to i u sportske aktivnosti. Ako roditelji njeguju ljubav prema kretanju i sportu, dobrobiti su mnogostruke te osim što dijete potiču na kretanje, sprečavaju ga da postane rob računalnih igrica ili televizije. Uz sport, dijete oblikuje pozitivne motivacijske strukture kao i trajne te korisne navike; priprema se na uspjehe i poraze s kojima će se suočavati u svakodnevnom životu. Utjecaj roditelja ne samo da će biti očit tijekom djetinjstva i mladosti, već i tijekom cjelokupnog odrastanja jer njegovanje sportskog načina života je danas jedan od najsmislenijih načina kretanja. U sportskom načinu života nema mjesta za alkohol, cigarete, nezdravu prehranu i mnoge druge negativne čimbenike koji se često susreću u načinu života suvremenog čovjeka. Sport i kretanje, odnosno sportska aktivnost pomaže u uklanjanju takvih negativnih čimbenika ako su već prisutni, a inače djeluje preventivno na njihovo pojavljivanje. Sportski život oplemenjuje čovjeka u svakom životnom razdoblju, od djetinjstva do duboke starosti.

Koristi sporta u djetinjstvu su jasne tijekom cjelokupnog života. Bolesti srca i krvožilnog sustava su danas jako raširene i stručnjaci spominju da uzroci tog problema leže u djetinjstvu. Dovoljna fizička aktivnost izravno djeluje na pojavu pretilosti, povećane razine kolesterola i povišenog krvnog pritiska.

Djeca današnjice se premalo kreću, osobito sada kada smo bili ograničeni brojnim epidemiološkim mjerama.

Školski proces učenja bio je ograničen. Djeca su se morala držati pod staklenim zvonom, sportske aktivnosti su bile ograničene na manje skupine, sportski treninzi su bili otkazani, a djeca su više puta bila u karanteni. Bila su uskraćena za mnoge sportske aktivnosti. Neki su se na poticaj roditelja kretali svaki dan, a neki gotovo ništa. Bili su pred TV ekranom i računalom te su zaboravili na kretanje.

Istraživanja pokazuju da je zbog toga pala opća motorička učinkovitost. Opća motorička učinkovitost je kod prosječnog djeteta pala za više od 13 posto.

Istovremeno je kod više od polovice djece došlo do povećanja potkožnog masnog tkiva. »Povećanje udjela pretile djece od dvadeset posto u jednoj godini je nešto nezamislivo. Ta djeca će imati velike zdravstvene poteškoće, biti će manje uspješni u učenju te će cijeli život nositi teret mjera epidemije.«

Smanjenje motoričke učinkovitosti se odražava na slabljenju imunosnog sustava, otpornosti. Kao učitelji primjećujemo da je pala pozornost djece tijekom nastave.

Dijete bi trebalo imati barem jedan sat strukturirane motoričke vježbe u danu. Upravo sam zato mišljenja da bi trebali promijeniti nastavni plan te dodati sportski odgoj u svakodnevni raspored. Tijekom odmora bi trebali uvesti minute kretanja, a nastava bi bila učinkovitija kada bi se odvijala na otvorenom. To bi svakako pomoglo u postizanju bolje motoričke učinkovitosti.

Kako bismo izbjegli još veću krizu vezano uz kretanje djece, trebamo poticati sve izvanškolske aktivnosti povezane uz kretanje. U Novoj Gorici se na početku veljače 2022. održao Olimpijski festival oživimo olimpijska sjećanja i navijajmo za naše sportaše. Izloženi su sportski rekviziti koje su olimpijci koristili u zimskim sportovima (alpsko skijanje, bob, curling (boćanje na ledu), skijaški skokovi, hokej, biatlon). Postavljeni su štandovi na kojima su bili izloženi olimpijski sportovi pa su ih djeca mogla isprobati.

Dojmovi s događaja:

Literatura

1. Kristan, S. (1995). Športna vzgoja je več kot »športna vadba«. Šport, 43(4): 43-45.
2. Tancing, S. (1987). Izbrana poglavja iz psihologije telesne vzgoje in športa. Ljubljana: VŠTK.
3. http//www.zrs-kp.si/glasnik/Otrok_v_gibanju.pdf

Svjetski dan zdravlja na daljinu

Tea Zagorc

Sažetak

U ovom članku predstavljam aktivnosti povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja. Aktivnosti su se održavale na daljinu, tijekom cijelog tjedna s učenicima četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Budući da smo svi bili itekako svjesni koliko je zdravlje dragocjeno, posebno ove godine, naše su misli ovog tjedna bile još intenzivnije usmjerene na brigu o našem zdravlju. S učenicima smo na daljinu razgovarali o tome što možemo učiniti za svoje zdravlje i kako su kretanje, pravilna prehrana i, prije svega, pozitivan način razmišljanja važni za zdravlje. Voditelj projekta Zdrava škola i aktivni članovi potaknuli smo učenike i učitelje da Svjetski dan zdravlja obilježe na vrlo poseban način. Ovog smo tjedna proveli puno vremena na zraku i u pokretu. Ne samo planinarenje i biciklizam, hodanje i trčanje, već se i učenje odvijalo u pokretu. Pokušali smo u pokretu čitati pjesmu, koju su naučili napamet, učili računati dok smo hodali, pisali nedominantnom rukom i još bih mogla nabrajati. Neki su tako gradivo puno lakše i trajnije zapamtili. Učenici su bili oduševljeni provedenim aktivnostima. Uvjerena sam da ćemo sa sličnim aktivnostima nastaviti i u budućnosti.

Ključne riječi: svjetski dan zdravlja, kretanje, pravilna prehrana, pozitivno razmišljanje.

Uvod

Glavna svrha projekta Zdrava škola, koji provodi Institut za zaštitu zdravlja Republike Slovenije, jest promicanje zdravlja i poticanje učenika na razmišljanje o zdravom načinu života (zdrava prehrana, zdrav način proživljavanja slobodnog vremena, svakodnevne aktivnosti, odnos prema sebi i drugim ljudima, odnosno drugim bićima…).

Zdrave škole poznate su po promicanju zdravog načina života učenika, učitelja i roditelja u svim zdravstvenim područjima, posebno u područjima mentalnog zdravlja, zdrave prehrane i kretanja.

7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja. Na taj dan, 1948. godine, osnovana je Svjetska organizacija (SZO ili WHO). Njezina je svrha pomoći svima na svijetu za najbolje moguće zdravlje. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja održava se pod motom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta.“ Zdravlje se mora njegovati i o zdravlju se mora paziti tijekom cijelog života.

Za svoje zdravlje brinemo kroz nekoliko čimbenika, poput prehrane, kretanja, spavanja, opuštanja, higijene i dobrih međusobnih odnosa.

1. Opis nekih aktivnosti povodom Svjetskog dana zdravlja

2. 1. Prehrana

Prehrana i ljudsko zdravlje usko su povezani. Prehrana može djelovati kao čimbenik rizika za zdravlje pojedinca, ali može biti i zaštitni čimbenik koji pomaže poboljšati zdravlje i kvalitetu života. Tijekom ovog razgovora i gledanja videozapisa učenici su stvarali prehrambene piramide i pripremili zdravu užinu.

Slika 1. Stvaranje prehrambene piramide     Slika 2. Zdrava užina

2. 2. Kretanje

Naše je tijelo stvoreno za kretanje pa je redovita tjelesna aktivnost jedan od temelja zdravog načina života. Kretanje smanjuje rizik od bolesti, pozitivno djeluje na rad imunološkog sustava, poboljšava koncentraciju i pažnju, poboljšava produktivnost, omogućava smanjenje tjelesnih masnoća, poboljšava kvalitetu sna, povećava tjelesnu snagu i pruža bolje samopoimanje. Razni oblici tjelesne aktivnosti važni su za djetetov razvoj, jačanje i zaštitu zdravlja i održavanje odgovarajuće tjelesne aktivnosti. Na fotografijama u nastavku pogledajte vrste tjelesnih aktivnosti koje su moji učenici odabrali tijekom učenja na daljinu.

Slika 3. Moj trening kod kuće

2. 3. Opuštanje

Također smo istražili negativne posljedice nezdravog načina života i kako se nosimo s iskušenjima i negativnim emocionalnim stanjima. Uz pomoć opuštanja, tijelo se osjeća ugodnije, a posljedično se i misli smiruju. Tako se opuštanje iz tijela također širi na kognitivnu razinu. Opuštanje povećava razinu energije i produktivnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, smanjuje nesanicu i umor.

Na daljinu smo vježbali meditaciju te razgovarali o učinkovitoj organizaciji vremena, tjelesne aktivnosti i slobodnog vremena.

Slika 4. Izvođenje meditacije

2. 4. Međusobni odnosi

Čitav naš život isprepleten je različitim međusobnim odnosima. Kvaliteta našega života uvelike ovisi o međusobnim odnosima. Neki odnosi utječu na nas vrlo pozitivno. Empatija igra veliku ulogu u tome da možemo osjetiti, razumjeti i prihvatiti drugost drugih, kao i komunikaciju i kontrolu nad svojim osjećajima.

Ovaj tjedan učenici su dobili zadatak usrećiti nekoga, pohvaliti nekoga, pokloniti nekome nešto, zagrliti nekoga, razgovarati s njima i pomoći im. Učenici su na telefon nazvali školske kolege, prijatelje koje već dugo nisu vidjeli. Pomagali su i oko kuhanja i kućanskih poslova.

Slika 6. Pomoć u kućanskim poslovima

3. Zaključak

Vjerujem da zdrav način života obogaćuje čovjekov život. Sportska aktivnost posebno ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje i ograničava djelovanje negativnih čimbenika koji prate današnji život i pomažu u održavanju zdravlja. Redovitim tjelesnim vježbanjem povećavaju se i psihofizičke sposobnosti. Osoba koja se puno kreće može očekivati ​​i kvalitetan život u starosti. Zato je toliko važno djecu što prije naučiti zdravom načinu života.

Ovaj je tjedan prošao čak i brže nego inače. Puni novih znanja i ugodnih iskustava zakoračili smo u vikend. Nadam se da će se tako aktivan tjedan ponoviti još puno puta.

Literatura

1. Za srce, Otroci v mestu. Na voljo: Projekt “Otroci v mestu” – Društvo za zdravje srca in ožilja Slovenije (zasrce.si)
2. Nacionalni inštitut za javno zdravje, 10. maj – Sveti dan gibanja. Na voljo: 10. maj – Svetovni dan gibanja | www.nijz.si
3. Program usposabljanja v osnovni šoli. Razkritja obresti za izhodišče devetih letov. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo v športu: Zavod RS za šolstvo.
4. Muggle, J. (2006). Še ena točka znanja: projektno-miselni BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
5. Novak, H. (1990). Projektno delo, drugačna podmornica do točke. Ljubljana: CBS.
6. Ursell, A. (2003). Vitamini v mineralih: prehranska dopolnila za čim več zdravosti v vitalnosti. Trg: Studied International.
7. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Presern’s company.
8. Messegue, M. (2005). Narava ima vedno prav. Ljubljana: Cankarjevo zalošje.
9. Tommes, S. (2001). Moja prva vrtna knjiga. Trg: učili.
10. Forne, C. (1998). Na polju na vrtu. Ljubljana: Tehnični pokrov Slovenije.
11. Anderson, L. (2000). Mayinega vrta. Ljubljana: Kres.
12. Schwartz, O. (1997). Bogastvo lastnih okusov. Ljubljana: CBS.
13. Westman, J. (2008). Kuharska knjiga za najsmudljo. Radovljica: Didakta.

Nastava glazbene kulture na otvorenom

Mojca Jevšnik

Sažetak

Pandemija nove koronavirusne bolesti (Covid-19) promijenila je naš život, kao i rad i provedbu školske nastave. Na području nastave pokazala se potreba za novim pristupima, načinima podučavanja u školi, uzimajući u obzir zdravstvene upute i preporuke, protokole za sprječavanje širenja virusne infekcije: nošenje maski, sigurnosna udaljenost, učenici u matičnim učionicama (mjehurići), provjetravanje i dezinfekcija prostorija, dezinfekcija instrumenata …

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, tražila sam mogućnosti i ideje da predavanje glazbene umjetnosti u takozvanim mjehurićima neće biti umanjeno, već još bolje, kvalitetnije, unatoč svim koronskim ograničenjima. Kad god je to moguće predajem izvan učionice, na otvorenom, u blizini naše prekrasne škole jer smo okruženi prirodom, travnjacima, školskim ribnjakom, školskim gajem i rijekom Krkom. Tako su satovi glazbe postali zanimljiviji, aktivniji, kreativniji i istovremeno zdraviji za učenike i za mene.

Ključne riječi: aktivnost i kreativnost glazbene nastave oko škole, Covid-19, kretanje, zdravlje.

1. Uvod

Nastavni prostor većine predmeta, kao i glazbene umjetnosti, obično je učionica u školi. Nastala epidemiološka situacija podsjetila me i ohrabrila da nastavu glazbe možemo izvoditi i na otvorenom, u blizini škole.

Za kvalitetnu nastavu nisu važne samo metode i oblici rada, već i okruženje u kojem predajemo i učimo, jer snažno utječe na iskustvo učenja i kvalitetu pamćenja naučenog. Nastava na otvorenom i u prirodi budi u učenicima sva osjetila i tako učenik postaje aktivni sudionik i sukreator pedagoškog procesa. U svom članku Vesna Štemberger rezimira Ingvara koji kaže: “Za naš mozak je presudno vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, u simfoniji zvukova, svjetlosti i oblika koje priroda nudi. Moramo čuti ptičje pjevanje, puhanje vjetra, moramo vidjeti sunčevu svjetlost i sjene, maglu i boje, cvijeće, insekte. Razvoj mozga ovisi o podražajima koje nudi priroda. Ako učenje postane dosadno, mozak se jednostavno isključi. ” [1]

U našoj školi smo si u školskoj godini 2019/2020 postavili prioritetnu zadaću „Učenje u prirodi“. Zbog epidemije Covid-19 nastava se održavala na daljinu u ožujku 2020. godine, a nakon povratka u školu u svibnju puno smo predavali vani zbog epidemiološke situacije. Nova školska godina 2020./2021. također je započela s ograničenjima i preporukama protiv širenja virusa, tako da sam pažljivo planirala i s veseljem izvodila nastavu glazbene kulture vani, to jest oko škole.

Tijekom izvođenja glazbene nastave koja se održava vani, u blizini škole, upoznala sam prednosti i nedostatke nastave na otvorenom:

PREDNOSTI učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

• ZDRAVLJE učenika: svjež zrak, manja mogućnost širenja virusa, lakše disanje s maskom, više kretanja, veća otpornost učenika
• AKTIVNOST I SAMOSTALNOST učenika
• KREATIVNOST učenika
• ZANIMLJIVOST nastave i samim time veća motivacija učenika

MANJAK učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

• VREMENSKI UVJETI
• RASPORED: prekratko vrijeme od jednog školskog sata (45 minut), potrebna prilagodba rasporeda i izvođenje nastave u trajanju od dva školska sata

2. Primjeri glazbene nastave na otvorenom

2.1. Bubnjanje palicama od grana lješnjaka po kantama

Učenici stvaraju ritmičke obrasce i sviraju uz bubnjarsku glazbu Bucket drumming i plešu. Svaki učenik ima svoju kantu i palice izrađene od grana lješnjaka.

Slika 1. Učenici sviraju palicama lješnjaka      Slika 2. Učenici sviraju i plešu uz glazbu
Slika 3. Oslikane kante učenika

2.2. Glazbeni land art

Učenici stvaraju glazbene simbole u prirodi i na taj način učvršćuju glazbene pojmove i povezuju glazbu s likovnom umjetnošću.

Slika 4. Rad učenika: harmonika  Slika 5. Rad učenice: osminka   Slika  6. Rad učenika: violinski ključ

Slika 7. Rad učenice: harmonika

2.3. Glazbeni twister

Učenici tijekom igre i kretanja ponavljaju i učvršćuju note i stanke.

Primjer: Pomakni lijevu ruku na polovinku, a desnu nogu na osminku.

Slika 8. Učenici igraju glazbeni Twister

2.4. Boomwhackers na travi

Učenici u parovima, s određenim tonovima Boomwhackersima sviraju pjesmu pod nazivom Pirati.

Slika 9. Učenici sviraju s Boomwhackersima: Pirati

2.5. Prepoznavanje i igranje pjesmi s Boomwhackersima

Učenici u skupinama samostalno sviraju narodnu pjesmu napisanu u tonovima. Dok sviraju pjesmu, prepoznaju je, a zatim pjevaju i nauče sami svirati pjesmu. Učenici samoinicijativno uče napamet svirati melodiju pjesme. Za kraj glazbene lekcije pjesma se pušta u kanonu.

Slika 10. Sviranje pjesme Ćuk se oženio z Boomwhackers

2.6. Orkestar povodnega moža (riječko mitsko biće)

Učenici u skupinama uz vodu pjevaju i sviraju ritmičko-melodijske obrasce na kantama s Boomwhackersima.

Slika 11. Sviranje s Boomwhackersima i kantama uz vodu

2.7. Učvršćivanje solmizacije i glazbene abecede

Učenici crtaju glazbeno crtovlje, violinski ključ, glazbenu abecedu na kartončiće (tanjure za piknik) i postavljaju tonove na nacrtanu glazbenu crtovlje. Ovako pišu C -dur ljestvicu.

Slika 12. Utvrđivanje glazbene abecede

Učenici stvaraju, crtaju igru pokreta s solmizacijom i glazbenom abecedom.

Slika 13. Igra pokreta sa solmizaciju    Slika 14. Igra pokreta s glazbenom abecedom

2.8. Notne vrijednosti, stanke, taktovski način, ritam

Učenici crtaju note i stanke na kamenčiće i tako učvršćuju znanje.

Slika 15. Utvrđivanje: note i stanke     Slika 16. Završna zadaća: note i stanke

Slika 17. Završna zadaća: Sastavi ritmičku vježbu

2.9. Stvaranje prahistorijske glazbe u školskoj šumi

Slika 18. Sviranje s predmetima iz prirode

2.10. Pjevanje pjesama

Naravno, pjesme možemo pjevati i vani, u prirodi. U tome nam mogu pomoći klavijatura Roll up piano, prijenosni bežični zvučnik, gitara, ukulele, Body Percussion.

Slika 19. Pjevanje u školskoj šumi

3. Zaključak

Učenje i podučavanje na otvorenom zahtjeva učitelja koji je sklon ovakvom načinu rada, jer priprema i provedba lekcija znači drugačije i dodatno planiranje, organizaciju, kreativnost i hrabrost u isprobavanju novih stvari. Ovim načinom poučavanje lekcija postaje zanimljivije, učenici su aktivniji, kreativniji, motiviraniji, sretniji i zdraviji. Učenje na otvorenom nudi ogromne mogućnosti za zajedničko stvaranje glazbe s učenicima i svima daje zadovoljstvo, ohrabrenje i poticaj u pronalaženju novih načina poučavanja, a prije svega pomaže učenicima da pronađu put do prekrasne umjetnosti, glazbe! Ako je učitelj oduševljen i oduševljava ovim oblikom nastave, i učenici će biti oduševljeni.

4. Literatura

1. Štemberger, V. (2012). Šolsko okolje kot učno okolje ali pouk zunaj. Razredni pouk, revija Zavoda RS za šolstvo. Letnik 14 (1/2), jul. 2012. 84-90.
2. Fotografije: osobni arhiv

Kretanje i istraživanje u šumi

Breda Gruden

Sažetak

Svrha aktivnosti bila je potaknuti učenike da se što češće kreću u prirodi. Aktivnost je provedena i zbog pozitivne povezanosti između kretanja u prirodi i povećane sposobnosti pamćenja. Kao takva, predstavlja alternativni način učenja. Kretanjem u prirodi u domaćoj sredini, djeca su ojačala orijentaciju, osjećaj za okolinu, ravnotežu, sposobnost promatranja i motivaciju za aktivno provođenje vremena u prirodi. No kako kretanje u prirodi i zdrava prehrana idu ruku pod ruku, aktivnosti su završavale piknikom na livadi. Svrha piknika bila je upoznati djecu s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Već s mladima treba razgovarati o važnosti lokalno proizvedene hrane, njezinim prednostima u odnosu na uvoznu hranu, o tome kakav je njen utjecaj na naše zdravlje te o povezanosti zdrave prehrane i kretanja.

Ključne riječi: kretanje, priroda, zdravlje, lokalno proizvedena hrana.

1. Uvod

Poticanje učenika na kretanje na otvorenom zadatak je domaće sredine i škole, pa se često s učenicima preselimo u učionicu na otvorenom – u šumu, gdje izvodimo satove sporta, glazbene i likovne umjetnosti te dane aktivnosti. Želimo predstaviti fizičko – istraživačke aktivnosti koje s učenicima izvodimo na otvorenom. Na taj način učenici uče cijeniti domaću sredinu i čuvati je za buduće generacije.

U našoj školi ističemo važnost lokalno proizvedene hrane i važnost zdrave prehrane, pa sam zato fizičko – istraživačkim aktivnostima u šumi dodala i piknik na livadi. Učenicima sam ponudila lokalne proizvode.

Kad je bilo lijepo vrijeme, nagradila sam učenike nenajavljenim izletom u obližnju šumu. Tako su te aktivnosti bile iznenađenje za učenike na lijep sunčan dan.

Dan aktivnosti planirala sam unaprijed. Pripremila sam pet fizičko – istraživačkih aktivnosti na otvorenom. Učenici su morali rješavati zadatke i dobivati zastavice, morali su sastavljati riječi i hodati dok su izvodili razne aktivnosti. Kao nagrada, na kraju svakog zadatka čekala ih je zastavica sa slovom, a na kraju i veliko iznenađenje koje su morali otkriti kroz aktivnosti.

2. Sadržaj fizičko–istraživačkih aktivnosti

Kad je toplo vrijeme, odmore s učenicima 1. i 2. razreda najradije provodimo u školskom dvorištu. Tako smo odabranog dana u dvorištu pronašli tajanstveno pismo i zastavicu sa slovom P. Nitko nije znao tko je izgubio pismo. Tajanstveno pismo jako je privuklo učenike. Bilo je adresirano na 1. i 2. razred. U čitanju su se dokazali učenici koji su već znali čitati. Pismo je pozvalo učenike na istraživački izlet u šumu. Izvršavanjem pet zadataka dobit će još pet zastavica. Na kraju će slova svih zastavica sastaviti u riječ koja ima veze sa zaključivanjem. Prvi je zadatak već bio postavljen u pismu.

2.1. Tihi put

Učenici su morali u tišini hodati do šume. Ispred škole smo razgovarali o tome što to znači, a zatim smo zajedno navukli “prividnu zavjesu tišine” i krenuli prema šumi. Sa sobom smo ponijeli i pismo i zastavicu. U šumi smo “razmaknuli prividnu zavjesu tišine” i razgovarali o promatranjima putem, o osjećajima. Na vidljivom mjestu pored smreke, pronašli smo novu zastavicu. Na njoj je bilo slovo I.

2.2. Slijepi put

Nastavili smo put. Učenici su odjednom ugledali zavjesu (zategnuto uže i tkanina) između dva stabla. Zavjesa je zaklanjala unaprijed postavljeno uže, ali učenici to još nisu znali. Ispred zavjese na tlu bila je tajanstvena vreća. Na njoj je bilo novo pismo, a u njoj naočale za spavanje za sve učenike. Učenici su ponovo pomogli pročitati upute zadatka. Svaki je učenik dobio naočale za spavanje. Put od zavjese naprijed morali su prijeći prekrivenih očiju. Putem ih je vodilo postavljeno uže za koje su se mogli držati. Nakon što su svi završili zadatak, razgovarali smo o dojmovima, njihovim osjećajima, problemima. Iza zavjese su pronašli sljedeću zastavicu sa slovom K.

Slika 1. Početak slijepog puta Slika 2. Slijepi put

2.3. Gledam i opažam

Išli smo naprijed kroz šumu. Učenici su nestrpljivo tražili vreću s uputama ili neke druge znakove. Pronašli su vreću, u njoj sljedeće pismo, flomastere i plastificirane podloge sa zadacima za sve učenike. U ovoj su aktivnosti morali raditi sami i u tišini. Na kontrolnom su popisu bilježili ono što su opazili u šumi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom N.

Slika 3. Usporedba opažanja               Slika 4. Kutija za detektive

2.4. Bosih nogu uokolo

Nastavili smo put i ušli prilično duboko u šumu. Na drvetu su učenici ugledali obješene cipele i praznu platnenu vreću. Pismo je ovaj put bilo u cipeli. Učenici su se morali izuti, spremiti cipele u vreću i nastaviti put bosi. Hodali su unaprijed pripremljenim dijelom puta. Kad su svi završili, razgovarali smo o njihovim osjećajima, o tome kakvo je bilo hodanje, je li bosonogo hodanje zdravo i na što trebaju paziti kad hodaju bosi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom I.

2.5. Detektivi

Nedaleko smo opet pronašli novo pismo i vreću. U njoj su bile pripremljene kutije (za jaja) sa slikovnim zadacima. Nije bilo dovoljno kutija za sve. Učenici su ustanovili da će raditi u grupama. Odredili smo ih izvlačenjem kartica u boji na kojima su bila ispisana slova. U grupi su bili oni koji su imali karticu iste boje. Kad su sastavili riječ (PRST, VODA, ZRAK, ŠUMA), dobili su kutiju sa slikovnim zadacima u koju su stavljali pronađene predmete. U kutiji je jedno mjesto bilo namjerno prazno. Na ovo je mjesto grupa mogla staviti nešto po svom izboru. Na kraju smo razgovarali o dojmovima, grupe su predstavile što su stavile na prazno mjesto i zašto. Kao nagradu, dobili su zastavicu sa slovom K.

2.6. Piknik na livadi

Učenici su ustanovili da su sakupili sve zastavice. Uspjeli su riješiti zagonetku: PIKNIK. U povratku, kao konačna nagrada, na rubu livade, čekao ih je unaprijed pripremljeni prostor za piknik. Pronašli smo i posljednje pismo. U njemu je bilo napisano da je nagrada za sve izvršene zadatke šumska gozba. U košarama smo pronašli: šumski med, namaz od medvjeđek luka, marmeladu od šumskih borovnica, sirup od smrekinih vršaka, sok od bazge, lješnjake, domaći kruh.

Slika 5. Rješenje zagonetke                    Slika 6. Prostor za piknik

3. Zaključak

Aktivnosti sam provodila i prethodnih godina, ali željela sam ih nadograditi. Tijekom školske godine škola provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Zbog toga sam aktivnosti kretanja odlučila nadograditi piknikom. Tako sam učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Tijekom ugodnog druženja razgovarali smo o tome gdje možemo dobiti sastojke za lokalnu hranu i ustanovili su da neke sastojke možemo dobiti i u našoj sredini – šumi.

Izvodeći razne aktivnosti u šumi, učenici uče da je šuma mjesto koje nam puno nudi. To je mjesto za kretanje, učenje, smirivanje, opuštanje i odmor. Svjesni su da u neposrednoj blizini imaju šumu i da sve navedeno mogu dobiti odmah i besplatno. Njihova osobna povezanost sa šumom potiče njihov interes i brigu o šumi. Rješavajući zadatke u grupama, oni razvijaju socijalne vještine i stječu iskustva koja su važna za obrazovanje za održivi razvoj.

4. Literatura

1. Cornell J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba.
2. Gozd eksperimentov (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije.
3. Izbirajmo lokalno pridelano hrano. Preuzeto 25. 2.2021. s internetske stranice http://www.nijz.si/sl/izbirajmo-lokalno-pridelano-hrano

Učenje matematike kroz igru

u 4. razredu

Katja Ozimič

Sažetak

Igra predstavlja djetetovu potrebu, aktivnost koju prati zadovoljstvo. Glavne osobine igre su opuštenost, zadovoljstvo, učenje, mašta, kreativnost, uživljavanje, radoznalost i otkrivanje novog. Djeca kroz igru isprobavaju svoje sposobnosti i razvijaju motoričke spretnosti, misaone procese, socijalne vještine, a također izražavaju sami sebe i proživljavaju emocije, druže se itd. Kretanje je od velike važnosti u cijelom predškolskom i školskom razdoblju, budući da igri daje dinamiku i vještine. Djeca nisu aktivna samo u kretanju, već su aktivna i emocionalno i misaono.

Ključne riječi: didaktička igra, matematika, aktivnost, kretanje, motivacija.

Uvod

S učenicima 4. razreda izvela sam nekoliko didaktičkih igara kojima smo ostvarivali ciljeve usvajanja znanja u matematici.

Igru moramo planirati na način da za učenike predstavlja izazov odnosno da je strateška i da potiče suradnju i motivaciju. Prilagoditi se mora i složenost igre – vodeći računa o dobi djeteta, upute za rad moraju biti jasne, a grupe koje formiramo ne smiju biti prevelike. Podloga mora izgledati estetski.

1. Didaktičke igre

a) Brojčani izrazi pomoću kocke

Didaktični materijal: podloga, tri igraće kocke, čepovi, link kocke…

Igrač koji je na potezu baca tri kocke. Upotrijebi bilo koju kombinaciju računskih operacija, brojke u brojeve spaja na način da iz triju brojki koje su pale stvara novi broj. Polje na podlozi pokriva dobivenim rezultatom. Svako pokriveno polje donosi 1 bod. Ako polje već dodiruje pokriveno polje, dobiva dodatni bod – što se više polja dodiruje, više bodova dobiva. Pobjeđuje igrač s najviše bodova.

Izvor: Lipovec, A., Škamlec D. i Ferme J., 2019.

b) Četiri u red pomoću brojčanih izraza

Didaktički materijal: podloga, igraće kocke, čepovi, link kocke…

Igrači (moraju biti najmanje dva) naizmjence bacaju dvije kocke (ili više njih). Nakon što prvi igrač baci kocke, može upotrijebiti bilo koju kombinaciju računskih operacija, spajati brojke u brojeve i iz triju brojki koje su pale stvarati novi broj (jedna točka može značiti 1, 10, 100 itd.). Nakon toga rezultat dobivenih brojeva potraži na igraćoj podlozi i oboji je svojom bojom. Igra se završava kada jedan od igrača uspije obojiti četiri uzastopne brojke u retku, stupcu ili dijagonalno.

Primjer podloge za igru koju po želji možemo mijenjati.     

c) Brojčani izrazi kroz igru Kahoot

Uporabom programa Kahoot izvela sam igru kojom su učenici ponavljali i utvrđivali brojčane izraze.

• Izračunaju vrijednost brojčanog izraza i pridržavaju se vrsnog reda izvođenja računskih operacija.
• Izračunaju vrijednost brojčanog izraza sa zagradama.

Pripremanje pitanja u ovom programu odvija se brzo. Budući da se u školi tijekom nastave možemo koristiti tablet računalima, i izvedba je jednostavna i brza.

d) Pet u red sa dijelovima cjeline

Didaktički materijal: podloga za igru, link kocke ili čepovi u dvije boje, igraća kocka.

Igrač obje kocke baca zajedno. Brojke koje su pale predstavljaju koordinate na vodoravnoj ili okomitoj liniji. Potražimo polje s tim koordinatama, prepoznamo dio cjeline (npr. dvije trećine), damo mu ime i zapišemo ga simbolom. Ako je odgovor pravilan, polje označimo svojom link kockom ili čepom. Igrač koji prvi uspije u red složiti njih 5, pobjeđuje. Igra je strateška, jer nudi odabir između koordinata.

         Izvor: Lipovec, A., Škamlec D. i Ferme J., 2019.

2. Motoričke igre na nastavi

Kada djeca skaču, aktivna su, i to ne samo što se tiče kretanja, već i emocionalno i misaono. Igrom razvijaju ravnotežu, orijentaciju u prostoru i sklad u kretanju.

a) Primjer kretanja tijekom upoznavanja nastavnog gradiva u matematici

Učenik koji je na redu za rješavanje zadaće na ploči, do ploče mora doći na način da tijekom hodanja izvodi vježbu, npr. poskoke, čučnjeve itd.

b) Učenje dijelova cjeline pomoću kretanja

Učenike podijelimo u grupe. Prema uputama učiteljice podijele se na četvrtine, osmine, polovicu… ili pak sami utvrđuju da li se grupa može i dalje dijeliti i kakve bi dijelove time dobili.

c) Ponavljanje i utvrđivanje brojčanih izraza kroz kretanje

Primjeran prostor za izvođenje ove zadaće je dvorana za tjelovježbu. Učenici su podijeljeni u grupe. Učiteljica izgovori brojčani izraz koji rješavaju učenici u grupi, a rezultat prikazuju na način da tijelima sastave pojedine brojeve.

Evaluacija

Ponuđene igre učenici su s veseljem rješavali, i bili su jako znatiželjni koje igre im još igre mogu ponuditi. Neki od učenika su s igranjem nastavili i za vrijeme odmora.

Učenici su rekli da im se sviđa kada učimo pomoću didaktičkih igara, jer su igre poučne i zabavne i uz njihovu pomoć nauče više nego putem klasične nastave.

Kretanje im je pomoglo u učenju i pamćenju.

Igre možemo prilagoditi i drugim razredima od 1. do 9. razreda.

Zaključak

Didaktičkom igrom povećava se zanimanje i motivacija učenika, lakše privučemo pozornost djece, emotivni odnos djece prema sadržaju je pozitivniji, učenje se odvija na nesvjesnoj razini, u igri je aktivnost djece veća. U ovom načinu rada mogu se dokazati i oni učenici koji se inače ne znaju isticati.

U igri bez problema mogu sudjelovati i učenici koji se teže motiviraju za školski rad.

Igre su svekoliko uporabne, dakle ne samo na nastavi, već i za vrijeme odmora, produženog boravka, jutarnjeg čuvanja ili za dodatni rad učenika.

Mislim da je od velike važnosti i to, da učenici još i prije izvođenja igre u razredu poznaju pomagala za igru. Stoga bi se ta pomagala uvijek trebala nalaziti na istom i stalnom mjestu u razredu tako da ih učenici mogu koristiti i tijekom odmora.

Literatura

1. Marjanovič Umek, L. in Zupančič, M. (ur.). (2006). Psihologija otroške igre.
2. Od rojstva do vstopa v šolo. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut Filozofske fakultete.
3. Marjanovič Umek , L. in Zakrajšek , S. (1991). Dobra igrača. Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
4. Lipovec, A. in Antolin Drešar, D. (2019) Matematika v predšolskem obdobju. Univerza v Mariboru.
5. Vir: Lipovec, A., Škamlec D. in Ferme J. 2019. Učenje matematike skozi igro na razredni stopnji. (osebni vir-izobraževanje 1.3.2019 in 2.3.2019). Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta.

Matematika u prirodi

Jožefa Vogrinec

Sažetak

U suvremeno doba podučavanje i kretanje u prirodi vrlo su bliski ponajprije zbog nedostatka kretanja kod djece. Istraživanja pokazuju da nastava u prirodi uz kretanje i aktivnosti donosi učenicima bolje rezultate u radu i lakšu percepciju nastavnog gradiva.

Predstavit ću primjer dobre prakse nastave iz matematike uz kretanje u prirodi u vrijeme nastave na daljinu. Na terenu iza škole postavili smo učionicu, koja predstavlja veliki izazov zato što nam omogućava učenje na svježem zraku, uz kretanje i istraživanje. Tamo radimo matematička istraživanja i uz igru učimo. Obavili smo i matematički obilazak okoline škole i istraživali što nam sve predstavlja matematički izazov.

Ključne riječi: matematika, učenje u prirodi, kretanje, igra.

1. Uvod

Suvremeni tempo života ne ostavlja nam puno vremena za prirodu i kretanje u njoj. Prilikom početka školovanja često se zaboravlja na djetetovu potrebu za kretanjem. Spoznaje nekih istraživanja ukazuju na činjenicu da je proces učenja učinkovitiji ako je u učenje uključeno kretanje. Znanje je također trajnije, jer se stječe na temelju iskustva pojedinca. Budući da kretanje kod učenika utječe na razvoj određenih sposobnosti učenja, nije slučajno da ljudi s poteškoćama u kretanju češće pokazuju i poremećaje čitanja i pisanja, koncentracije, pamćenja, apstraktnog razmišljanja, percepcije prostora, ravnoteže, ritma, pjevanja itd. (Ščuka, 2007).

Predstavit ću primjer dobre prakse matematike i kretanja u prirodi nakon nastave na daljinu sa učenicima 2. razreda.

2. Matematika i kretanje

Načinom učenja uz kretanje dijete stječe konkretno iskustvo u rješavanju matematičkih i logičkih problema, koje je, prema Piagetu, od velikog značenja, osobito za djecu u predoperativnom stupnju razmišljanja (Pišot i Planinšec, 2005.).

U početku svog školovanja učenik nije sposoban apstraktno razmišljati, stoga je važno da učitelj gradivo objasni na drugi način. Jedan od mogućih načina prezentiranja nastavnog gradiva je i uključivanje potpunog tjelesnog iskustva u nastavne sate. U nastavi s uključenim kretanjem učenici često nemaju osjećaj da uče, već da se igraju. Naime, takvim načinom učenja učenici zadovolje potrebu za zabavom jer mogu biti opušteni, dobrog su raspoloženja i uživaju u onome što rade.

Rezultati studija pokazuju, da je učenje uz kretanje uspješnije od učenja u klasičnoj školskoj situaciji. Kretanje pridonosi većoj motivaciji djece. Kretanje tijekom nastave je igra, koja je zabavna i puna emocija. Još je raznovrsnije i zabavnije ako se to događa u prirodi. Teoretski pojmovi i znanja koja dodiruju emocije lakše se pamte. Učenici su pažljiviji i više su uključeni u učenje pokreta.

2.1 Matematički pohod

Pripremila sam matematički pohod u prirodu za drugi razred osnovne škole. Sastavljajući zadatke, slijedila sam nastavne ciljeve matematike za drugi razred, koji su propisani u nastavnom programu matematike.

Pomoću zadataka pokušala sam pokazati gdje sve možemo pronaći matematiku u okolini škole i u svakidašnjem životu i kako je možemo kroz pokret u prirodi svladati i razumjeti brže i na zanimljiviji način. Pripremila sam radni list za učenike. Najprije smo zajedno sa učenicima na karti pogledali plan puta i razgovarali o sigurnosti prilikom pohoda.

Slika 1. Plan rada (Izvor: autor)

2.1.1. Radni list

MATEMATIČKI POHOD

Danas te očekuju zanimljivi matematički zadaci koje ćeš riješiti u okolini škole. Želim ti uspješno matematičko istraživanje. Ponesi olovku, metar i radni list.

Slika 2. Istražujemo (Izvor: autor)

Pješačenje započni na školskom dvorištu. Promotri srebrnu ploču na zidu.

1. Kojeg je ploča oblika?______________________________

Slika 3. Ploča (Izvor: autor)

 Pođi do ograde pored škole.

2. Kako su šipke postavljene u ogradi?
a) vodoravno    b) okomito

3. Prebroji okomite šipke između dva stupa i izračunaj koliko ih ima.

_________________________________________________________

Slika 4. Ograda (Izvor: autor)

Promotri zastave ispred škole.

4. Što je zajedničko za sve četiri zastave?____________________________

Slika 5. Zastave (Izvor: autor)

Pođi do stubišta.

5. Mrav se uspinje na prvu stepenicu. Koliko centimetara mora hodati da bi stigao na vrh stepenice?

Slika 6. Stube (Izvor: autor)

Školsko dvorište iza škole.

Pođi na školsko dvorište iza škole.

6. Pronađi sve poklopce kanalizacije u kvadratnom obliku. Trči od poklopca do poklopca i prebroji ih. Koliko ih ondje ima? ______________________________

7. Napiši prethodnika i sljedbenika tog broja. __________________________

Slika 7. Brojimo kvadrate (Izvor: autor)

Popni se na brdo kraj šume. Pogledaj parkiralište.

8. Koliko najviše automobila je moguće parkirati na školskom parkiralištu? ___

9. Koliko je automobila parkirano danas? ______

10. Zapiši dva broja s registarskih tablica parkiranih automobila. ____________

11. Koliki je njihov zbroj? _________________________________

Slika 8. Parkiralište (Izvor: autor)

12. U šumi odaberi 4 panja i prebroji godove, utvrdi koje su starosti bila srušena stabla. Zapiši brojeve i razvrstaj ih po veličini od najmanjih do najvećih.

____________________________ , ______< ______ < _____<_____

Slika 9. Godovi na panjevima (Izvor: autor)

Igralište

13. Pronađi zelenu zakrivljenu crtu na igralištu. Pored nje je bijela ravna crta.

Koji je put kraći? _______________

a) ______________

b)

Slika 10. Crte (Izvor: autor)

Na livadi

Pođi do planinskog putokaza „Haloška planinska pot (HPP)“.

14. Koliko je vremena potrebno za proći stazom od Podlehnika do Gorce? __________

15. Koliko ima sati hodanja od Gradišča do Cirkulana? _______­­­_________

16. Koliko ima sati hodanja od Gorce do Janškog vrha? _______________

Slika 11. Putokaz (Izvor: autor)             Slika 12. Putokaz (Izvor: autor)

Vrati se preko travnjaka natrag u učionicu na otvorenom. Zaustavi se ispred kuhinje.

17. Kuhari su pripremili iznenađenje za vas. Svaki učenik može odabrati kornet, sladoled na štapiću ili sladoled u loptici i pojesti ga. Napiši u tablicu što i koliko čega ste odabrali. Koja geometrijska tijela predstavljaju?

Slika 13. Sladoled (Izvor: autor)  Slika14. Sladoled (Izvor: autor)

Pođi u šumu.

18. Pomoću crtica prezentiraj podatke i odgovori na pitanja.

Kojih je geometrijskih tijela najviše?__________________________

Koliko zajedno ima korneta i sladoleda na štapiću?_______­­­_______

Jesu li svi učenici odabrali sladoled? ______________

Slika 15. Linijski prikaz (Izvor: autor)   Slika 16. Linijski prikaz (Izvor: autor)

Pođi do učionice na otvorenom i uredi svoje bilješke.

Slika 17. Učimo (Izvor: autor)   Slika 18. Učionica na otvorenom (Izvor: autor)

Slika 19. Učionica na otvorenom (Izvor: autor)

3. Zaključak

Predstavljenim matematičkim zadacima u prirodi učenike sam potaknula da matematički promatraju, istražuju i razmišljaju. Učenici su izrazili zadovoljstvo takvim načinom rada i njihove su posljednje bilješke dokaz da tijekom nastave koja uključuje kretanje u prirodi često imaju osjećaj, da ne uče, već da se igraju. Tijekom rada bili su maštoviti, pronalazili su originalna rješenja, pružali inicijativu.

Matematički pohodi vrlo su učinkovit suvremeni oblik nastave, u kojemu učenici shvate, da se svakodnevno susreću s matematikom, iako toga nisu svjesni. Načinom učenja uz kretanje stječu konkretno iskustvo u rješavanju matematičko-logičkih problema. Omogućava im lakše razumijevanje složenih matematičkih pojmova i pravila. U našem okruženju ima još puno matematičkih situacija, koje ćemo koristiti jer matematika uz kretanje donosi veću motivaciju za rad i bolje nastavne učinke učenika.

Literatura

1. Harmandić, T. (2013). Matematični sprehod. (Diplomski rad). Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta, Maribor. https://dk.um.si/Dokument.php?id=59405 (Pristupljeno 12.2.2020.)
2. Lipovec, A. (2010). Matematični potep. Projekt: razvoj naravoslovnih kompetenc. Univerza v Mariboru. http://kompetence.uni-mb.si/S1.16-S1.18_DidakticnaGradiva_S4.pdf (Pristupljeno, 18.1.2020)
3. Marentič Požarnik, B. (2003). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: DZS.
4. Rado Pišot, Jurij Planinšec (2005). Struktura motorike v zgodnjem otroštvu. Motorične sposobnosti v zgodnjem otroštvu v interakciji z ostalimi dimenzijami psihosomatičnega statusa otroka. Koper: Založba Annales, zbirka Cinesiologiae.
5. Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt (2011). Ljubljana: Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport. (Pristupljeno 10.1.2020) s: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_matematika.pdf
6. Ščuka, V. (2007). Šolar na poti do sebe: oblikovanje osebnosti: priročnik za učitelje in starše. Radovljica: Didakta.

Nastava upoznavanja okoliša na daljinu

Silvija Permoser

Sažetak

Uz epidemiju i nastavu na daljinu svi sudionici odgojno-obrazovnog rada susreli su se s novom, nepoznatom situacijom. Nastavu upoznavanja okoliša željela sam organizirati za učenike 1.razreda tako što ću ih motivirati da istražuju i budu aktivni. Aktivnosti sam podijelila u dva sklopa: izvođenje eksperimenata i aktivnosti u prirodi. Organizirani način rada bio je uspješan, jer su učenici bili motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju. Također su sami predlagali aktivnosti koje bi mogli izvoditi za vrijeme nastave na daljinu. Aktivnosti ću upotrijebiti i nadograditi i sa sljedećom generacijom učenika.

Ključne riječi: upoznavanje okoliša, nastava na daljinu, istraživanje, kretanje

Uvod

Proglašenje epidemije i zatvaranje škola nakon toga je sve nas, koji smo uključeni u obrazovni sustav, dovelo u novu, nepoznatu situaciju. Svi mi, koji smo uključeni u odgojno-obrazovni proces (učenici, učitelji i roditelji), nikada se do sada nismo našli u takvoj situaciji. Prvi dani bili su posvećeni ponavljanju i utvrđivanju znanja. Kada smo shvatili da je nastava na daljinu postala naša nova realnost, morali smo se posvetiti i obradi novog gradiva. Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? To su bila moja osnovna pitanja prilikom planiranja nastave i pripreme zadataka za učenike.

Planiranje rada

Za vrijeme nastave na daljinu podučavala sam djecu prvog razreda. Podučavanje mlađih učenika po prirodi je drugačije od podučavanja starijih. Njihovo učenje najučinkovitije je kada se odvija kroz igru i kretanje, tako da su moj vodič u planiranju i pripremi zadataka bila sljedeća pitanja: Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? Prilikom planiranja i pripreme zadataka imala sam u mislima da učenici trebaju istraživati, kretati se i upoznavati okoliš.

Pregledala sam nastavni plan za predmet Upoznavanje okoliša i naglasila sadržaje s kojima ću kod učenika moći razvijati vještine usporedbe, predviđanja i donošenja zaključaka, eksperimentiranja, promatranja, istraživanja. Kod učenika sam željela potaknuti kreativnost, korištenje svih njihovih čula i razvijati ručne vještine.

Spomenute vještine i sposobnosti trebale su se razvijati u sklopu svih tematskih sklopova predmeta upoznavanje okoliša. Teme sam prilagodila interesu djece, njihovom odazivu na prethodne zadatke i činjenici da učenici naše škole žive u ruralnom okruženju. Svi moji učenici su za vrijeme nastave na daljinu prirodu imali na dohvat ruke. Ova činjenica mi je bila velika potpora u planiranju aktivnosti.

Primjeri zadataka i aktivnosti

Od svih zadataka koje sam za vrijeme nastave na daljinu pripremila za učenike, predstavit ću one koji su bili vrlo dobro prihvaćeni među učenicima i na koje sam dobila više pozitivnih odaziva.

Započeli smo, naravno, s eksperimentom, koji je bio tematski povezan s epidemijom, a nakon toga smo nastavili s drugim eksperimentima. S odabranim sam eksperimentima kod učenika željela potaknuti detaljno promatranje, razmišljanje, donošenje zaključaka i predviđanje, što će se dogoditi, odnosno kako će se eksperiment odvijati te ukazati na važnost bilježenja tijeka eksperimenta.

• PRESTRAŠENI PAPAR

Izvođenjem ovog eksperimenta provjerili su sviđa li se bacilima i bakterijama sapun. Tijekom postupka riješili su i nastavni listić te zaključili zašto prilikom pranja ruku koristimo sapun.

U manju posudicu ulili su vodu. U nju su usuli puno papra (“viruse i bakterije”). Umočili su prst u vodu s paprom i promatrali što se događa. Nakon toga su prst najprije umočili u sredstvo za pranje posuđa, a onda u vodu s paprom (Prestrašeni poper, s. a.).

Slika 1. Eksperiment Prestrašeni papar

• SVJETLUCAVE KOVANICE

Prije izvođenja eksperimenta nacrtali su ili napisali što misle da će se dogoditi s kovanicama koje će staviti u ocat. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment.

U čašu su do polovice ulili ocat. U ocat su dodali malu žlicu soli i miješali toliko dugo dok se sol nije u potpunosti otopila. U otopinu su stavili par (najmanje četiri) kovanica (starih, prljavih, zahrđalih). Pričekali su par minuta i nakon toga iz čaše izvadili dvije kovanice, stavili ih na papirnatu salvetu i ostavili da se osuše. Iz čaše su izvadili i preostale kovanice, isprali ih vodom i isto tako ostavili da se osuše. Kovanice su međusobno usporedili i u bilježnicu napisali svoje zaključke (Nieto Martinez, 2015, 48, 49).

Slika 2. Eksperiment Svjetlucave kovanice

• SVIJEĆA U VODI

Prije izvođenja eksperimenta zapisali su predviđanje hoće li se svijeća ugasiti kad je prekriju čašom. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment i svoje zaključke nacrtali ili napisali.

Svijeću su stavili na tanjur i u njega nalili malo vode. U nazočnosti odrasle osobe upalili su svijeću. Upaljenu svijeću pažljivo su prekrili čašom i promatrali. Nakon toga su eksperiment ponovili i brojili koliko dugo svijeća gori ispod čaše (Sveča v vodi, s. a.).

• TORNADO

Eksperiment su izveli prema uputama i nakon toga nacrtali što su primijetili tijekom procesa izvođenja.

Čašu su napunili vodom. Dodali su par kapi sredstva za pranje posuđa. Jednom rukom su držali čašu, a drugom rukom žlicu. Snažno su miješali u smjeru kazaljke na satu. Nakon toga su žlicu izvadili iz čaše i promatrali što se dešava u čaši.

Drugi sklop zadataka, koji im se također jako svidio, bio je usmjeren na aktivnosti u prirodi. Odnosile su se na kretanje, promatranje, istraživanje, poticanje kreativnosti i razvijanje ručnih vještina.

• IGRA DODIRNI…

S roditeljima ili braćom i sestrama mogli su igrati igru Dodirni… Zadatak je bilo moguće izvoditi vani, u prirodi ili u stanu. Neke upute sam za njih pripremila ja, a ostale su učenici, odnosno drugi, koji su uključeni u igru, usput izmišljali.

Dodirni nešto što…

… čuješ,… miriše,… je hrapavo,… je ukusno, svijetli,… (Gradivo za učitelje, s. a.).

• LOVIM BOJE

Učenici su tražili boje koje su navedene na nastavnom listiću. Nisu bili ograničeni mjestom na kojem su tražili boje, već uputama da boje traže u prirodi, a ne na predmetima koje je napravio čovjek.

Potraži nešto….

… žuto, … bijelo, … ljubičasto, … crno, … (Gradivo za učitelje, s. a.).

• NAPRAVIMO SKLONIŠTE

Od materijala koji su pronašli u šumi sastavili su sklonište za patuljke. U tome su bili vrlo maštoviti i kreativni. Naravno, u radu im je bila potrebna i pomoć odrasle osobe.

• KRIŽIĆ KRUŽIĆ

U šumi su potražili grančice i češere ili kamenčiće i napravili si prostor gdje mogu igrati igru Križić Kružić.

Slika 3: Igra Križić Kružić

• UPOZNAJ DRVO

Pomoću nastavnog listića u šumi su tražili drveća različitih karakteristika: drvo s grubom korom, mlado drvo , drvo s rupom u deblu, odumrlo drvo … (Spoznaj drevo, 2020)

Slika 4: Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvo

• ŽIVOTNI CIKLUS MASLAČKA

Na travnjaku su pomoću nastavnog listića tražili cvjetove maslačka u različitim fazama cvjetanja (Življenjski krog regrata, 2020).

• ŠUMSKI BINGO

Pomoću nastavnog listića sa slikama životinja, biljaka i predmeta pronađenih u šumi, učenici su igrali bingo. Morali su pronaći pet životinja, biljaka ili predmeta u stupcu, retku ili dijagonali (Gozdni bingo, 2020).

Oba sklopa zadataka učenici su dobro prihvatili. Bili su motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju.

Zaključak

Nastava na daljinu od učitelja je zahtijevala puno energije, snalažljivosti i pozitivne usmjerenosti. Cilj koji sam si zadala u pripremi zadataka bio je ostvaren. Učenicima su zadaci bili zanimljivi, donijeli su im motiviranost za rad te su mnogo puta pripremljene zadatke nadograđivali svojim idejama. Uz potporu roditelja, učenici su mi slali dokaze o učenju i dojmove koje su stekli prilikom izvedenih eksperimenata i aktivnosti u prirodi.

U video konferencijskim sastancima i telefonskim razgovorima učenici su molili za slične zadatke te su mi poneku ideju predložili i sami. Sretna sam što sam za učenike uspjela pripremiti zadatke koji su u njima probudili interes za učenjem, razvili razne vještine i dali im motivaciju i za one, za njih “teže” zadatke, kao što su npr. vježbe čitanja i prepisivanja.

Nastavu već u normalnim okolnostima volim izvoditi aktivno i na otvorenom. Zahvaljujući iskustvu koje sam stekla tijekom izvođenja nastave na daljinu dobila sam potvrdu da je učenicima takav način rada blizak i da im se sviđa. Odlučila sam ga dodatno nadograditi za sljedeću generaciju učenika.

Literatura

1. Gozdni bingo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/gozdni-bingo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
2. Gradivo za učitelje, Lilibi.si [online] https://www.lilibi.si/gradivo-za-ucitelje#tab=1 [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
3. Kolar, M., 2011. [elektronički izvor] Učni načrt. Program osnovna šola: Spoznavanje okolja, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Dostupno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
4. Nieto Martinez, C., 2015. [online] Zabavni poskusi za otroke, Ljubljana: Mladinska knjiga. Dostupno na: https://www.emka.si/webapp/wcs/stores/servlet/sl/emkasi/zabavni-poskusi-za-otroke-1970800-pr [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
5. Prestrašeni poper, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/prestraseni-poper [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
6. Razvojni krog regrata, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/razvojne-faze-cvetenja-regrata/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
7. Spoznaj drevo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/spoznaj-drevo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
8. Sveča v vodi, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/sveca-v-vodi [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
9. Izvori fotografija: osobni arhiv

Razigrano učenje pismenosti

Manca Moškon

Sažetak

Temeljni cilj školovanja je da se djeci u što poticajnijem školskom okruženju nude što bolji uvjeti za stjecanje što kvalitetnijeg znanja (Polak, 2008.). Učenje pismenosti predstavlja prvi korak do tog cilja, budući da je to proces učenja čitanja i pisanja. Stoga je učenje pismenosti vrlo složen proces koji moramo približiti djeci, ako želimo dobre rezultate.

Tijekom godina moje prakse utvrdila sam da je učenje puno učinkovitije ako se spoji sa igrom i kretanjem djece. Tada daje bolje rezultate. Učenici lakše prate i slijede nastavu.

U članku ću predstaviti primjer dobre prakse – kako preko igre učvršćivati velika tiskana slova –pisanje, čitanje, kako povezivati predmete (slovenski jezik, matematika, poznavanje okoliša i sport) te kako razvijati i jačati učenje putem suradnje među učenicima.

Ključne riječi: učenje pismenosti, pisanje, čitanje, igra, kretanje, učenje putem suradnje među učenicima.

1. Uvod

Učenje pismenosti znači da se učenike nauči čitati i pisati. Područje čitanja od velike je važnosti, jer su usvojena tehnika čitanja i razvijene sposobnosti razumijevanja pročitanog nužne za uspjeh i razvoj svakog djeteta u školi (Ropič, 1996).

Djeca svaki dan moraju preraditi/pročitati puno informacija. Stručnjaci stalno traže nove tehnike i metode za poboljšanje čitalačke učinkovitosti u djece i odraslih (preuzeto prema Ropič, 1996).

Učenje pismenosti je složen proces. Mi, učitelji, koristimo različite tehnike i metode koje nadograđuju i poboljšavaju tehniku čitanja učenika, povećavaju njihovu riznicu riječi i poboljšavaju razumijevanje kod čitanja (Ropič, 1996).

Početno čitanje i pisanje djeci se mora približiti na primjeren način. Iskustvo djeteta koje je dijete steklo u ranoj dobi, utječu na daljnji tijek njegovog školovanja (preuzeo prema Ropič, 1996.).

Kod čitanja i pisanja radi se o procesu. U prvoj fazi je izuzetno važno da djeca čuju glasove – da znaju odrediti prvi i zadnji glas i srednje glasove. Nakon toga određuju duljinu riječi – kratke ili dugačke riječi. Riječi rastavljaju na slogove i kasnije ih izgovaraju. A važne su i grafomotoričke vježbe – oblikovanje crta pomoću uzica, crtanje različitih crta, rezanje papira…

Dalje se učenici uče i imenovati slova, a i pokušavaju sami napisati slova odnosno oblikovati poteze slova. Istodobno se uče i čitati.

Puno razmišljam o tome kako da učenje čitanja i pisanja približim djeci. U procesu učenja pismenosti veliku ulogu ima i igra, kretanje i mašta. Uz igru, kretanje i uz pomoć mašte učenici puno lakše uče i brže pamte. Također je važno i učenje putem suradnje između učenika. Učenici koji već dobro vladaju čitanjem i pisanjem pomažu učenicima kojima je potrebno vodstvo, usmjeravanje i pomoć. Učenici mogu biti odlični motivatori.

2. Primjer dobre prakse

Nastavni sat koji ću predstaviti je prepletanje učvršćivanja poznavanja velikih tiskanih slova, igre, mašte, kretanja i učenja putem međusobne suradnje između učenika.

Sat učvršćivanja velikih tiskanih slova provodim tako da učenici usvoje sva slova, npr. u mjesecu svibnju.

Na početku sata pitam učenike da li se sjećaju zlatne ptice koja je prije određenog vremena na satu matematike ostavila gnijezdo sa zlatnim jajima (kinder plastična jajca). U jajima su bili računi. Kažem im da je tada zlatna ptica izgubila nekoliko jaja. Učenici po razredu traže zlatna jaja. Pronađena jaja donose u krug. Učenicima kažem da moramo utvrditi jesmo li pronašli sva jaja. A kažem im da nam je dobra vila napisala i nekoliko tragova. Dobri čitači pročitaju naznake.

Naznake:

IZGUBLJENIH JAJA IMA MANJE OD PET. IZGUBLJENIH JAJA IMA VIŠE OD DVA.

BROJ IZGUBLJENIH ODGOVARA JEDNOJ OD BROJKI IZ BAJKE.

KOLIKO PRAŠČIĆA NASTUPA U BAJCI S VUKOM? SJEĆATE LI SE BAJKE U KOJOJ SVAKI PRAŠČIĆ GRADI SVOJU KUĆICU?

KOLIKO OBOJENIH DIJELOVA IMA NA NAŠOJ ZASTAVI?

Učenici utvrđuju koliko ima izgubljenih jaja i jesu li pronašli sva jaja. Ako nisu, odlaze u potragu za njima.

U krugu dodirnem svako jaje i spoznam da je nešto unutra. Učenici utvrđuju što bi to moglo biti u jajima. Otvaram prvo jaje i razvrstavam slova. Pojedini učenici imenuju slova. Učenici iz spomenutih slova sastavljaju riječ. Na isti način sastavljaju i drugu i treću riječ. Pojedinci pročitaju riječi VJEŽBA, MAJSTOR, RAD. Riječi zapisujem na ploču. Razgovaramo o svakoj riječi. Učenike upitam da li nam zlatna ptica želi nešto poručiti.

Učenici utvrđuju da iz riječi mogu sastaviti poznatu poslovicu VJEŽBA ČINI MAJSTORA. Poslovicu zapisujem na ploču. Razgovaramo o značenju te poslovice. Djeci kažem da moramo vježbati, ako se želimo naučiti čitati i pisati.

Takva je najava sata. Nakon toga se rad odvija u grupama od dvoje/troje učenika. Dajem upute za rad. U razredu ima šest postaja. Na svakoj postaji sjedi najviše četiri/pet učenika.

Postaje:

1. Sastavljanje riječi iz slogova (na kartončićima). Riječ prepisuju u bilježnicu.

Slika 1. Sastavljanje riječi

2. Od slova sastavljaju riječi. Kao pomoć mogu koristiti slovarica. Riječi zapisuju u bilježnicu (ABC Igraonica –Igra dinosaurus)¹

Slika 2. ABC Igraonica – Igra Dinosaurus i slovarica

3. Učenici odabiru sličicu², daju joj ime i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu. (Sličice i riječi razvrstane su u tri kutijice prema složenosti – od kraćih do duljih riječi.

Slika 3. Sličice i riječi (sličice – ABC karte)

4. Učenici odabiru sličicu³ s riječi kojoj daju ime/pročitaju i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu.

Slika 4. Sličice s riječima i riječi (sličice – ABC karte)

5. Na trakama su označeni prostorčići koji čekaju i u koje se umeću slova⁴. Učenici uz pomoć sličica postavljaju slova u prazne prostorčiće. Pročitaju riječ na kartončiću i prepisuju je u bilježnicu. Ovu aktivnost ponove barem tri puta, i to drugim riječima.

Slika 5. Trake s riječima i slova (Trakovi – slovarica)

6. Kocke – na duljim kockama napisane su riječi. Učenici odaberu riječ. U kutiji su kocke na kojima su napisani slogovi ili slova. Učenici traže pojedine slogove ili slova i manje kocke slažu na dulju kocku, sve dok ne sastave riječ koja je napisana na duljoj kocki. Riječ prepisuju u bilježnicu.

Slike 6. Razigrane kocke

Dajem upute: Svaki par mora napraviti barem tri postaje i na svakoj postaji sastaviti/zapisati barem tri riječi. Oni učenici koji već pišu rečenice, na svakoj postaji zapisuju rečenicu.

Učenici koji zadaću naprave brže i čekaju na slobodno mjesto za sljedeću zadaću, rješavaju dodatne zadaće:

• Pisanje slova/riječi flomasterom na veliki list papira, prstom namočenim u gris ili kredom na manje ploče.
• Sastavljanje slova u abecedu – slovarica.
• Čitanje slikopisa.

Na kraju ocjenjujemo rad – Koje su vam se postaje sviđale i zašto? Koje vam se nisu sviđale? Je li bilo problema?

Sat završavam završnom mišlju: Ako želimo postati dobri čitači i ako želimo naučiti se pravilno pisati, moramo vježbati. Učenike potičem da kod kuže s roditeljima čitaju i vježbaju pisanje slova i riječi, a kasnije i rečenica.

Nastavni sat može se provoditi i kao blok sat. Možda je i bolje tako, jer se učenici mogu posvetiti zadaćama, a kod pisanja slova, riječi i rečenicu još su i precizniji. Ako im između zadaća treba kretanje, tijekom sata možemo im ponuditi kratke igre za opuštanje, primjerice deklamacije kretnjama, plesne igre ili odmor za piće.

3. Zaključak

Proces učenja pismenosti vrlo je važan i dugotrajan. Učenici imaju različita predznanja, a žive i u okruženjima koja se međusobno razlikuju, jedna su poticajnija od drugih itd. Ali, još uvijek puno učenika ima poteškoće u pisanju i čitanju. Nastava im se često čini nezanimljiva. Ne žele pisati i čitati. Stoga im se nastava mora približiti.

Čitanje i pisanje koje je povezano s igrom i kretanjem ima veći učinak. Učenici brže i bolje postignu napredak. Učenici jako vole igre, jer im se čine zabavne i privlačne.

Djeca imaju potrebu za igrom i kretanjem i stoga je od velike važnosti da li znamo spojiti igru s učenjem. Takvo učenje u razred donosi radni nemir koji se mora znati voditi i usmjeravati, a prema potrebi i davati pomoć. Mi, učitelji, promatrači smo na takvim satovima. O učenicima se možemo puno toga naučiti.

Vrlo važan aspekt je i razvijanje učenja putem međusobne suradnje između učenika. Ovakva suradnja u razredu može donijeti puno dobre volje i opuštenog ozračja. A poznato je da lakše učimo ako smo opušteni i ako nam pomaže netko koga dobro poznajemo i u kojeg imamo povjerenje.

Djeci je za uspješno učenje potrebno opušteno i poticajno okruženje u kojem će najlakše razviti svoje potencijale.

U nastavu unosim puno igre i kretanja, i time sve učenike potičem na aktivnost u radu. Učenici su opušteni pa su rezultati bolji. Svjesna sam da veliki broj učenika koji sjede brzo gubi koncentraciju i pozornost. Stoga im se moraju pripremiti zadaće i aktivnosti koje će im u glavama napraviti misaoni nemir i potaknuti ih na kretanje i traženje novih rješenja. Takva djeca dobro će savladati pisanje i čitanje i bit će spremni na sve zadaće koje ih očekuju u narednim godinama školovanja.

4. Literatura

1. Polak A. (2008). Učitelji, učenci in starši o prvem triletju osnovne šole. Ljubljana: Grafika 3000.
2. Ropič M. (1996). Podaljšano opismenjevanje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
3. Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
4. Grginič M. (2009). ABC karte. Domžale: Izolit.
5. Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.

__________________________

¹ Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
² Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
³ Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
⁴ Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.