Motivacija učenika tijekom pandemije

tina_ceh

Tina Čeh

Sažetak

Tijekom epidemije koja nas je zadesila u ožujku 2020. naučili smo mnogo o svojim sposobnostima, o odnosima, načinu života i drugačijem načinu poučavanja. Morali smo naučiti koristiti se informatičkom tehnologijom na način koji nam do sada nije bio potreban. U nastavi na daljinu bili smo suočeni s izazovom kako učenicima prenijeti znanje kako bi ono bilo razumljivo, jer učenici su na raspolaganju imali samo računala. Istodobno smo morali održavati osobni kontakt s učenicima.

Ključne riječi: epidemija, nastava na daljinu, motivacija.

Uvod

U ožujku 2020. izbila je opća epidemija. Kao i drugdje, rad u školstvu odvijao se od kuće. To se dogodilo gotovo preko noći i svi smo se s ovim iskustvom susreli prvi put. Učitelji, roditelji kod kuće i, naravno, učenici suočili su se s velikim problemima. Bilo je potrebno uspostaviti cijeli računalni sustav i pronaći načine kako najbolje predočiti nastavne sadržaje i predati znanje učenicima. Sve smo to morali ponovno proći u drugom valu zatvaranja države. Učitelji su tada već znali kako se nositi s određenim poteškoćama i nastava se odvijala nesmetano. Međutim, u radu učenika počelo je dolaziti do teškoća koje su se sastojale od gubitka motivacije za rad i smanjenja produktivnosti. Tada smo se kao učitelji počeli posvećivati pitanju kako učenike što bolje motivirati na rad.

S jednakim problemima susreli smo se i prilikom provođenja dodatne stručne pomoći. Dodatna stručna pomoć odvijala se prema utvrđenom rasporedu. Svaki nastavni sat bio je održan putem videokonferencije. Samo sam tako učeniku mogla najbolje pojasniti nastavne sadržaje. Svaki put pregledali bismo gradivo i rješavali zadatke. Tako je jedino bilo moguće održati osobni kontakt s učenikom. Djeca s posebnim potrebama također su počela gubiti motivaciju za rad. Primijetila sam da su prisustvovala videokonferencijama, ali nisu obavljala zadatke koje su im zadali učitelji.

Učenje

Učenje je, poput svakog posla, nešto što svaki pojedinac mora naučiti. Kao što postolar mora naučiti izrađivati cipele, krojačica šivati odjeću, a zidar graditi kuće, tako svaki učenik mora naučiti kako učiti. To čini učenje lakšim, zanimljivijim i ugodnijim, a prije svega učinkovitijim. Na sam proces učenja utječu različiti čimbenici kao što su djetetova tjelesna i psihička dobrobit, mentalne sposobnosti i zdravlje, radni uvjeti u kojima dijete uči, motivacija, metode učenja, tehnike učenja, radne navike, vrijeme za učenje i sl.

Međutim, uspješno učenje i stvaranje radnih navika dijete ne može postići bez motivacije i radosti prema učenju.

Motivacija

Motivacija je želja da nešto učinimo. Uključuje biološke, psihološke, emocionalne i kognitivne sile koje pokreću određenu aktivnost. Motivaciju predstavljaju pojedinačni motivi. To su želje i potrebe koje diktiraju i objašnjavaju naše postupke. Motivi nam daju poticaj da učinimo ono što smo zamislili.

Sve ono što nas motivira izaziva u nama pozitivne osjećaje. Kada smo motivirani, čini nam se da bismo mogli „pomaknuti planine”, nestrpljivi smo postići ono što smo zacrtali, a zadatke obavljamo lakše.

Motivacija je usko povezana s učenjem. Motivacija je ključna za učenje. Gdje nema motivacije za učenje, nema ni učenja. Motivirani učenici pokazuju interes za aktivnosti, marljivo rade, osjećaju se samouvjereno, ustraju u zadacima i dobro napreduju.

Promatramo li motivaciju iz stajališta učitelja, možemo zaključiti da bi upravo učitelj kod učenika što češće trebao razviti motivaciju (unutarnju ili vanjsku), interes i entuzijazam, ne samo za školske predmete, nego i za širi krug aktivnosti, za život.

Nažalost, mnogi školski neuspjesi uzrokovani su nedostatkom motivacije. Često se dogodi da se problemi nastavljaju i kod kuće jer uspjeh u školi izostaje. Učenici koji su kritizirani u školi i kod kuće gube povjerenje u sebe. Zato je potrebno prekinuti ovaj začarani krug.

Čimbenici motivacije

Poznajemo unutarnje i vanjske čimbenike motivacije.

Unutarnji čimbenici motivacije: unutarnja motivacija odnosi se na učenje iz radoznalosti.
Ako želimo povećati unutarnju motivaciju, bitno je stvoriti okruženje u kojem će svi učenici imati priliku otkriti da im njihov trud uložen u učenje donosi osjećaj postignuća. Količina vremena i truda koje učenici moraju uložiti kako bi postigli uspjeh razlikuje se od učenika do učenika i svakome je potreban pravi pristup za postignut uspjeh.

Vanjski čimbenici motivacije: stvari su, osobe, događaji i pojave u okruženju. Takvi su čimbenici pohvale i kritike. Pohvala je općenito učinkovitija od kritike.

Dr. Darko Hederih, priznati slovenski psiholog, smatra da i roditelji i učitelji moraju težiti unutarnjoj motivaciji. Međutim, unutarnja se motivacija teško postiže jer proizlazi iz radoznalosti i interesa djeteta samog. Iluzorno je očekivati da će djeca učiti samo zbog unutarnje motivacije, a zadatak je roditelja vješto spojiti unutarnju i vanjsku motivaciju. Najbolji je način objasniti djetetu zašto je nešto za njega važno. Osim nagrade koju obećavamo djetetu za dobru ocjenu, dajemo smisao nastavnom sadržaju. To znači da dijete zna zašto uči. Kako će mu, primjerice, zbrajanje koristiti u svakodnevnim aktivnostima.

Roditelji i učitelji trebaju poticati unutarnju motivaciju kod djeteta imajući optimalna očekivanja, odgovornost prenoseći na samog učenika, dajući mu konkretne odgovore na njegova pitanja, vodeći računa o njegovoj individualnosti itd.

Navika učenja

Navika učenja obuhvaća sve aktivnosti koje olakšavaju učenje. Dobro razvijene radne navike omogućavaju uspješno učenje bez suvišnog napora. Radne navike uvelike su povezane s navikama učenja. Djecu učimo navikama i ona ih usvajaju ponavljanjem i ustrajnošću. Stjecanje navika učenja dugotrajan je proces koji počinje razvijanjem radnih navika te odgovornosti, ustrajnosti i motivacije već u predškolskoj dobi. Dijete mora imati određeno zaduženje/odgovornost kako bi zadovoljilo svoje potrebe i aktivnost/odgovornost kako bi zadovoljilo potrebe obitelji. Ove aktivnosti, osim razvijanja vještina, također potiču društveni i emocionalni razvoj te uče dijete živjeti u zajednici. Na temelju dosadašnjeg iskustva mogu reći da slovenski učenici imaju loše navike učenja. Važan razlog za ovu situaciju neprikladan je način učenja kod kuće.

Većina učenika uči čitajući gradivo i ponavljajući ga nekoliko puta svojim riječima. Čitanje i učenje nastavnog sadržaja napamet nije aktivno učenje. Tako učenik uči u potpunosti bez razumijevanja, a tekst koji ne razumije brzo i zaboravlja. Ovaj je oblik učenja previše pasivan. Takvo je učenje neprirodno, kod učenika izaziva dosadu, pa učenik ubrzo osjeti odbojnost prema ovakvom načinu rada. Osim toga, neučinkovito je jer je više usmjereno na učenje napamet nego na razumijevanje činjenica.

Ako želimo biti uspješni u učenju, način na koji učimo mora biti aktivan. To znači učiti imajući kraj sebe blok ili dodatnu bilježnicu, bojice, flomastere i sl. U aktivnom učenju možemo zapisivati bitne, važne podatke, koristiti se bojama, pisati tekst u obliku umne mape, tražiti asocijacije na pojmove koje trebamo naučiti itd. Ukratko, dijete mora što više istraživati ono što mu najviše odgovara i nudi željene rezultate.

Nastava na daljinu

Nastava na daljinu oblik je nastave u kojoj su učenik i učitelj tijekom nastave fizički i ponekad vremenski razdvojeni. Komunikacija među njima odvija se komunikacijskim, elektroničkim i drugim uređajima.

16. ožujka 2020. zatvorene su sve odgojno-obrazovne ustanove u Sloveniji. U tom takozvanom prvom valu epidemije bolesti Covid-19 škole su oblikovale razne mrežne učionice, načine izobrazbe na daljinu i sl.

U studenom 2020., nakon prvog vala epidemije, uslijedio je drugi val. Odgojno-obrazovne ustanove bile su zatvorene duže vrijeme, a cijeli obrazovni proces, uključujući ocjenjivanje, preselio se na internet.

Dodatna stručna pomoć također je bila organizirana na daljinu. Upravo kao što je u razrednoj nastavi važan stalni svakodnevni kontakt učitelja s učenicima, tako je održavanje kontinuiranog osobnog kontakta jednako važno između defektologa i učenika s teškoćama u učenju. Kao pružatelj dodatne stručne pomoći, nastavu sam vodila putem videokonferencije.

Nastava se odvijala prema unaprijed dogovorenom rasporedu s učenikom. Bila sam u redovitom kontaktu s učiteljima jer smo jedino tako mogli učeniku optimalno ponuditi nastavni sadržaj kako bi ga razumio. Nastavni sat specijalne pedagogije sastojao se od triju dijelova. U prvom dijelu razgovarala sam s učenicima o temi koju su sami odabrali. Imali su mnogo pitanja o školi, govoreći da im nedostaje škola, da im nedostaju drugi učenici i učitelji te da im je teško kada sami moraju obraditi sav nastavni sadržaj. U drugom dijelu sata dodatne pomoći pregledali smo tekuće nastavne sadržaje i sadržaje koji su im stvarali probleme. U trećem dijelu, ako smo imali vremena, malo smo više razgovarali (stariji učenici), a mlađi su učenici pokazali zanimljivosti iz svoje sobe, kućne ljubimce i sl.

No, zbog dugotrajnog zatvaranja škola, motivacija u radu kod učenika počela je opadati unatoč stalnom osobnom kontaktu učitelja i učenika. Tada sam na satu dodatne stručne pomoći učenike počela okupljati. Primijetila sam da im je sat postao zanimljiviji jer su mogli razgovarati jedni s drugima, unatoč tome što je razgovor tekao putem videokonferencije. Bilo je više nego očito da učenicima nedostaje društvo vršnjaka.

Literatura

  1. ttps://zastarse.si/otroci/sola/ucenje-ucenja-ali-kako-naj-se-ucim/ (pristupljeno 25. siječnja 2022.).
  2. https://www.brstpsihologija.si/motivacija/ (pristupljeno 25. siječnja 2022.).
  3. https://siol.net/trendi/odnosi/kako-otroka-motivirati-za-ucenje-ni-lahko-je-pa-izvedljivo-51430 (pristupljeno 25. siječnja 2022.).
  4. Černe, Tanja. Kako spodbujamo osvajanje ustreznih učnih navad pri otrocih s specifičnimi učnimi težavami? Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. Ljubljana
  5. https://siol.net/trendi/odnosi/kako-otroka-motivirati-za-ucenje-ni-lahko-je-pa-izvedljivo-51430 (pristupljeno 25. siječnja 2022.).
  6. ttps://www.zrss.si/digitalnaknjiznica/IzobrazevanjeNaDaljavo/12/ (pristupljeno 25. siječnja 2022.).
  7. Radolič, Eva. 2021. Motivacija petošolscev v prvem valu epidemije Covid-19 v primerjavi z motivacijo v šoli. Magistarski rad. Pedagoški fakultet. Maribor.
  8. https://www.zrss.si/digitalnaknjiznica/IzobrazevanjeNaDaljavo/9/#zoom=z (pristupljeno 25. siječnja 2022.).

Upravljanje osnovnom školom

za vrijeme učenja na daljinu

sergeja_habinc

Sergeja Habinc

Sažetak

Epidemija koronavirusa obilježila je naše privatne i poslovne aktivnosti. Isto tako, školski sustav se nalazi u novoj i veoma promjenjivoj situaciji stoga je veoma važno da ravnatelji i njegovi pomoćnici mijenjaju upravljačke navike. U članku su opisane situacije na koje smo trebali obratiti posebnu pozornost kroz upravljanje te područja u kojima su potrebne promjene.

Ključne riječi: epidemija, upravljanje u kriznim situacijama, škola na daljinu.

Abstract

The coronavirus epidemic has strongly marked our private and business activities. At school, we find ourselves in an unusual and rapidly changing situation, so it is important that principals and their assistants make changes to the way they lead. In the article, I describe the areas where changes were necessary, I describe situations that we had to pay special attention.

Key words: epidemic, crisis management, distance school

Uvod

Ravnatelj škole obavlja poslove obrazovnog menadžmenta. Upravlja, rukovodi, vodi i organizira rad škole te je odgovoran za stručno vođenje škole. Taj posao zahtjeva kontinuirano stručno usavršavanje i pronalaske novih načina vođenja. No, nitko se nije mogao pripremiti za epidemiju koja se dogodila ove godine u našoj zemlji, ali i cijelom svijetu. Školsko osoblje moralo se preko noći reorganizirati, promijeniti način rada i prilagoditi se novoj stvarnosti – prešli smo iz uobičajenog učenja u krizno učenje na daljinu, a podučavanje je iz školskih učionica prešlo na Internet. Koronavirus je nesumnjivo donio globalnu revoluciju na području nastave i vođenja.

Ravnatelji i pomoćnici ravnatelja suočili su se s velikim izazovom. Najvažnije je bilo unositi smirenost u organizaciju i istodobno ojačavati učinkovitost školskih djelatnika/ica.

Izazovi vođenja

Područja u kojima je potrebna posebna pažnja su:

1. KOMUNIKACIJA

U hitnim slučajevima ključna je učinkovita komunikacija. Ravnatelj i pomoćnik u ovom području imaju veliku odgovornost. Bitno je:

a) održavanje ili, ako je potrebno, povećanje formalnih i neformalnih razgovora sa zaposlenicima,
b) voditi razgovore koji doprinose emocionalnoj stabilnosti (o brigama, strahovima, ljutnji …), postavljati pitanja o dobrobiti,
c) voditi razgovore o trenutnoj situaciji (obrazovanje, zdravstvo, ekonomska situacija, …),
d) promovirati aktivnosti koje vode internetskom druženju među zaposlenicima.

2. INFORMACIJE

Zbog epidemije i stalnih promjena u epidemiološkim situacijama, presudno je pravovremeno informiranje obrazovnih djelatnika/ica i ostalih sudionika (učenika, roditelja). Neprovjerene informacije često se šire u javnosti pa je neophodno da ravnatelj i pomoćnik:

a) pružaju informacije svim sudionicima obrazovnog procesa brzo, učinkovito i što realnije,
b) pojašnjavaju zašto su određene mjere neophodne i na koji način će se provesti kako bi se obrazovni proces što manje poremetio,
c) ostaju smireni, optimistični i podržavajući.

3. RASPORED RADA

Rad od kuće tijekom škole na daljinu bio je jako velik teret za obrazovne djelanike/ce. Neki su izražavali nezadovoljstvo obzirom da su bili pod stresom i vidno iscrpljeni.

Što ravnatelj i pomoćnik mogu učiniti?

a) Organiziraju individualne i grupne sastanke na kojima razgovaramo o tim problemima i savjetujemo. Potiču međusobnu pomoć i podjelu rada.
b) Preraspoređuju radne zadatke uz pojašnjenje.

Sastanak tima pomoću aplikacije ZOOMSlika 1: Sastanak tima pomoću aplikacije ZOOM

4. ODRŽAVANJE SJEDNICE SIGURNOSTI I PREDMETNOSTI OKOLIŠA

Ljudi imaju snažnu potrebu za sigurnošću. U neobičnim situacijama poput ove, kada se odvija nastava na daljinu zbog ugroženog zdravlja, pokušavamo što normalnije živjeti. Stoga ravnatelj i pomoćnik trebaju zadržati što više rutine u sličnom obliku kao prije krize (npr. sastanci u određeno vrijeme, treninzi, čestitke za praznike).

5. MOTIVACIJA ZAPOSLENIH

Za vrijeme rada na daljinu radnici su izloženi većem radnom opterećenju, stresu i količini posla. Često se dogodi da motivacija i energija za rad padnu. To se može dogoditi povremeno, tijekom različitih razdoblja ili postupno.

Stoga ravnatelj i pomoćnik trebaju:

a) jasno postaviti očekivanja i ciljeve,
b) omogućiti fleksibilnost kada, koliko brzo i na koji način će oni obavljati posao,
c) primijetiti i pohvaliti rad zaposlenika češće nego inače,
d) potaknuti ih da planiraju vrijeme za odmor, predah, obitelj.

6. BRIGA O SEBI

Ravnatelji i pomoćnici su u ovom trenutku izuzetno zaposleni. Okolnosti se neprestano mijenjaju, nepredvidive su i zahtijevaju brzi odgovor. Stoga, radimo kompleksnije nego inače. Osim za druge, važno je brinuti se i za sebe, a za to je potrebno:

a) uspostaviti red i rutinu koja omogućuje vrijeme za opuštanje i razbibrigu (kretanje, druženje, spavanje),
b) dogovoriti se o vremenu dostupnosti,
c) povezati se međusobno putem društvenih mreža i pružiti jedni drugima pomoć i podršku.

Zaključak

Ravnatelj stavlja druge u središte upravljanja radom na daljinu. Njegova uloga prvenstveno je brinuti se za druge kako bi mogli svoj posao obavljati što je moguće bolje, samostalno i neovisno. Koronavirus je među nama i izgleda da će tako biti i neko vrijeme. Tijekom epidemije sam pročitala Lenjinov citat: “Postoje desetljeća kada se ništa ne dogodi, a postoje i tjedni kada se dešavaju desetljeća.“ Dani i tjedni u kojima živimo sigurno su među ovima koji traju desetljećima. Pobrinimo se da ovaj trenutak iskoristimo kao put na kojem prikupljamo hrabrost i iskorištavamo nove spoznaje, jer svaka kriza donosi priliku za rast.

Literatura

  1. Koren, A. (2007). Ravnateljevanje: vprašanja o vodenju šol brez enostavnih odgovorov. Koper: Fakulteta za management. Ljubljana: Šola za ravnatelje..
  2. Račnik, M. (2010). Postani najboljši vodja. Štore: Samozaložba.