Residence Hall Educator During COVID


Erik Kurbos


The hall of residence is not only an institution that enables the adolescent to live and meet physiological needs, but it is an institution that guides, develops and helps the adolescent in all possible areas in his key period of life, i.e. the period of transitioning into adulthood. The path leading to this goal, however, is often far from easy. It is accompanied by turbulent dynamics – both ups and downs, successes and failures. Although the path is strenuous for an adolescent who eventually has to overcome it on his own, the educator can help him on this path. The educator is not only the person standing by his side, but he is also professionally qualified for it. In this paper, we will present the role of the educator in the hall of residence, many types and ways of help that the educator and the hall of residence offer to students during the transition from adolescence to adulthood and how educators at the Lizika Jančar Hall of Residence helped students overcome difficulties during COVID-19.

Keywords: the role of the educator, hall of residence, COVID-19.


The hall of residence is an integral part of upbringing and education and has three basic functions (Starkl, 1999):

  • effective and successful upbringing and education,
  • housing and food (accommodation) for students studying outside their place of residence,
  • health care and safety of students.

The main task of the residence hall educator is to monitor the student from the beginning to the end of his stay in the hall of residence, to live and work with the student, to lead the student to the best possible learning outcomes through cooperation and positive incentives (Starkl, 1999, p. 27).

Educational work demands the whole-person approach and includes: giving and receiving, criticism and self-criticism, joy and care, responsibility and discipline, trust, pedagogical optimism (Rosič, 1996).

The educator in the hall of residence appears in three roles (Pšunder, 1998):

  • Service role: with regard to his work he is responsible to the director, he must comply with the law and regulations.
  • Professional role: he must act in accordance with his profession and pedagogical-psychological knowledge; he must constantly upgrade his knowledge and professionally develop; he is responsible for his actions to students and their parents.
  • Human role: the educator must be humane, objective, trustworthy, tolerant, understanding and responsible to himself according to his own behavior.

The educator is thus a co-creator of the student’s personality, the one who represents objective requirements and duties, who knows and takes into account the student’s developmental characteristics, and must also know the aspirations and interests of modern youth (Starkl, 1999).


At one point during the COVID-19 epidemic, distance learning began for all students. Students as well as the educators had to move home and work from there. The process of education changed drastically, so it had to be appropriately adapted to students’ needs. We communicated with students in multiple ways – in the form of individual conversations, meetings with a larger or smaller groups of students and in the form of learning assistance that we offered to our students. We mostly communicated with our students by phone and by Zoom and less frequently by e-mail and various other social networks, such as Google chat, Facebook Messenger etc.

Difficulties during distance learning

During the period when distance learning began for all students due to COVID-19 epidemic, we started to notice an increase in a variety of issues when dealing with our students, as we were in daily contact with them:

1. The general knowledge of students during COVID-19 declined, as did their motivation for school and studying. Being asked about the reason for the decline in their general knowledge, students explained that they lost motivation for school due to distance learning. They said that often their teachers didn’t seem to have a clue of how much is enough when it came to assignments submitted to them. In their opinion, teachers assigned way too much homework. As a result, they were often under severe pressure and sometimes they simply gave up because they weren’t able to do all the required tasks on time. Another reason for the decline in knowledge according to students was that distance learning was not as effective as learning directly in school, as students were much more focused during live classes. As for the third reason for the decline in knowledge, many students stated that they could not resist the use of social networks while working remotely and that social networks would directly affect their attention, dedication and concentration. The fourth reason they gave was the loss of motivation due to the lack of genuine social contacts with their peers, as learning in school also meant socializing with their classmates and friends.

2. Poorer grades compared to the period before COVID-19 – the decline in students’ general knowledge also meant poorer grades. However, as the students explained, despite the whole situation with the COVID-19 epidemic, teachers often didn’t demand less when it came to written and oral exams. However, the students’ grades were also poorer because most of the exams were not regular and the students ended up with too many exams at once.

3. Inability to do work experience, which caused additional frustrations and worries for students, as work experience is of key importance for vocational education students.

4. Occurrence of apathy and self-harming behavior in students

Students often had problems in relationships with family members, they missed the social contacts they had at school and at the hall of residence. Apathy among students remained present when students had already returned to the hall of residence. Students began to question the meaning of schooling, sometimes even the meaning of life. Many more problems of psychological origin were detected in students as opposed to the period before the outbreak of COVID-19. There was also an increase in self-harming behavior.

5. Due to all the measures to contain the spread of COVID-19 and due to a different way of life, the students shut themselves in. Therefore, educators made even more effort with regard to communication with our students, as we noticed that during COVID-19 students spent even more time on electronic devices and harmful social networks.

6. During COVID-19, students missed the freedom they had before.

Due to all the measures, students in the hall of residence socialized much less. The condition for participation in various free-time activities and projects in the hall was to comply with these measures. However, due to their nature, certain activities and projects of interest were no longer carried out.

In the following, we will describe 2 examples of good practice in regard to solving students’ difficulties during the COVID-19 epidemic.


Student attends the 2nd year of lower vocational education. He has a milder mental development disorder, which presupposes lower intellectual abilities. In addition, the student has an autism spectrum disorder, which brings additional challenges in life. Despite the provided working conditions, student didn’t participate in distance learning, and his lack of understanding of the new way of schooling and poor organizational skills only deepened his gaps in knowledge. Due to the autism spectrum disorder, the student is more introverted, so there is no peer or teacher to help him out with school. Due to unresponsiveness to distance learning, the educators in the hall were contacted by his school staff. Together with the hall’s counsellor who also offers additional professional help for the students, his educator then organized special ways of working with the student. They first focused on the strengths and weaknesses of the student and his prior knowledge in order to get to know him better and to identify his learning style. Furthermore, they focused on the organizational aspect (designing colored schedules, telephone reminders, etc.), which is very important for students with bad study habits. Learning assistance was provided to the student several times a week and for shorter periods of time due to shorter attention span of the student. The student’s performance improved with the help of the educator and he also needed less and less help. To a greater extent, he made up for the work that he missed earlier, got positive marks and successfully completed the school year.


During one of the virtual meetings with the students, the educator noticed in a video interview via Zoom that one of the students in his group had cuts on her hands. Since he did not want to expose the student in front of other students, he continued with the conversation as if nothing had happened. The next day, the educator contacted the student. They talked about different things as he didn’t want to confront her directly with what he saw, but he later mentioned to her that he noticed cuts on her hands in yesterday’s video interview with her. At first, the student did not want to talk about it, she visibly denied it and wanted to interrupt the conversation with excuses. However, the educator managed to keep the student on a video call and she revealed that she was experiencing distress. She said that she constantly quarreled with her parents at home, didn’t see her friends, that she had lost all motivation for school because teachers constantly assigned too much homework and that she no longer managed to get it done on time and didn’t care anymore if she failed at school. The educator then contacted the student’s class teacher to explain the whole situation and later had conversations with the school and hall counsellor and the parents. In agreement with her parents, the student began to visit a psychologist on a weekly basis. It was not just necessary, in fact, one of the cuts was so serious that the bleeding was barely stopped. Conversations helped ease her distress and stop her self-harming behavior. The student revealed the seriousness of the situation and admitted that the cuts were not always just an escape from reality and alleviation of distress, but that she was already thinking about suicide.


The work of an educator is not just about day care, as we often hear. In a way, the educator in the student hall of residence replaces the parent and thus takes full responsibility for the student. Being a good educator means and requires as much as being a good parent – it requires the right amount of just about everything.

A good educator is decisive enough, strict enough and at the same time indulgent enough, optimistic enough as well as pessimistic enough, firm enough in his views and empathetic enough. He represents authority and at the same time someone whom students can trust. In our hall of residence, we are most pleased that despite the many challenges posed by distance learning, more than 98% of students have successfully completed the school year 2020/2021 and both the students and their parents were grateful for our efforts. The data speaks for itself and shows the importance of the educator’s role in society in general and particularly during a difficult and stressful period, such as the period of COVID-19.

Reference list

  1. Pšunder, M. (1998). Kaj bi učitelji in starši še lahko vedeli? Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Rosić, V. (1996). Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci – odsjek za pedagogiju.
  3. Starkl, D. (1999). Priročnik za vzgojitelja v dijaškem domu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Oblici nastave na daljinu


Jernej Gabrijel


Posljednjih nekoliko godina slovensko se školstvo značajno promijenilo za učenike, roditelje, učitelje, rukovodstva škola i donositelje odluka o obrazovanju u državnoj upravi. Škole su bile prisiljene suočiti se s novim izazovima koji diktiraju mjere vezane uz pandemiju koronavirusa. Prvo zatvaranje škola sve nas je iznenadilo. Pitali smo se hoćemo li uopće moći provoditi obrazovanje bez učenika u školi. Otkrili smo neke pristupe koji su učenicima i nastavnicima omogućili napredovanje u znanju, ali uz ogromnu količinu strpljenja jer smo se suočili s ogromnim preprekama koje smo uspješno savladali. Prvo smo posegnuli za edukacijom koja zapravo nije bila interaktivna. U početku je obrazovanje bilo uglavnom jednosmjerno – od učitelja prema učeniku.

Nakon povratka u školu svi smo bili svjesni da takvo obrazovanje dugoročno ne može biti uspješno. Vrijeme prije ponovnog zatvaranja škola stoga je iskorišteno za hitnu edukaciju učitelja i učenika, što je omogućilo interaktivni pristup nastavi tijekom drugog zatvaranja škola. No, tu nije bio kraj promjenama. Promjenjiva strategija suočavanja s koronavirusom natjerala nas je da se suočimo i s hibridnim poučavanjem.

Transformacije oblika nastave bile su vrlo zahtjevne za sve dionike, ali vjerujem da smo se uspješno suočili s izazovima i da naši učenici, unatoč potpuno promijenjenim okolnostima, stječu kvalitetna znanja, napreduju i pripremaju se za odraslu dob kada će im iskustvo, s kojim su se prvi put susreli u školi, značajno koristiti na putu do uspjeha.

Ključne riječi: COVID-19, rad na daljinu, hibridno poučavanje.

1. Uvodni osvrt

COVID-19 donio je puno neizvjesnosti u naše živote, puno promjena, puno promišljanja o prioritetima u našim životima, puno različitih pogleda na život… Sve je to unio i u naš obrazovni sustav. Prije nekoliko godina vrlo nas je malo moglo zamisliti tijek obrazovanja kakvog svi doživljavamo posljednjih nekoliko godina. Sadržaj Bijele knjige o obrazovanju u Republici Sloveniji tek se neznatno mijenja sa svakim sljedećim desetljećem našeg života. Ali razredna nastava – čini nam se – ispisuje drugu priču. Piše priču o velikim promjenama. Jesmo li bili spremni za tako brze promjene? S kojim smo se izazovima konkretno suočavali u školi? Nudimo li svojoj djeci dovoljno kvalitetnog obrazovanja unatoč ograničenjima? Odgovore na ova i druga pitanja s kojima se suočavamo tražili smo posljednjih nekoliko godina.

U ovom članku opisujem put koji smo prošli. Nismo se uplašili promjena, već smo se suočili s njima te u okviru svojih i tehničkih mogućnosti potražili prikladna rješenja. Čini se da smo na dobrom putu, da unatoč potpuno promijenjenim okolnostima učenici stječu znanja, napreduju, pripremaju se za odraslu dob, gdje će im iskustvo s kojim se prvi put susreću u školi biti od velike koristi na putu do uspjeha.

2. Pojava koronavirusa

Zadnjeg dana kalendarske 2019. godine Narodna Republika Kina obavijestila je Svjetsku zdravstvenu organizaciju o pojavi nove vrste koronavirusa, COVID-19. [1] Bolesti COVID-19 trebalo je otprilike 3 mjeseca za 8.299,00 kilometara dugo putovanje od Wuhana u Kini do Ljubljane u Republici Sloveniji. [2] Dana 4. ožujka 2020. godine mikrobiološki laboratorij Medicinskog fakulteta u Ljubljani obavijestio je Ministarstvo zdravstva da osoba, koja je u Sloveniju stigla preko Republike Italije iz Kraljevine Maroko, ima simptome koji upućuju da je zaražena bolešću COVID-19. [3] Sumnja se pokazala opravdanom, a sljedeći su dani donijeli i nove potvrđene slučajeve zaraze.

U ponedjeljak, 9. ožujka 2020., na našu školsku internetsku stranicu dodali smo kategoriju Opasne zarazne bolesti u kojoj su u nastavku objavljivane sve školske obavijesti o virusu COVID-19. [4] U četvrtak, 12. ožujka 2020., Ministarstvo zdravstva donijelo je odredbu o proglašenju epidemije zarazne bolesti SARS-CoV-2 (COVID-19) na području Republike Slovenije. [5] Od ponedjeljka, 16. ožujka 2020. godine nadalje, a na temelju odluke Vlade Republike Slovenije br. 18100-7/2020/2 i odredbe Ministarstva zdravstva o zabrani okupljanja ljudi u školama, bila je privremeno obustavljena nastava i sve druge aktivnosti u prostorijama škole. [6] Obrazovanje se preselilo na internet.

I učitelji i djeca i roditelji tako su gurnuti u novu stvarnost, u kojoj internetska veza, računalna oprema i računalne kompetencije više nisu bile samo nešto što optimalno nudi više mogućnosti za kvalitetniju i raznovrsniju nastavu, već su postale nužne za njezinu realizaciju.

Slovenske su se škole na razne načine suočile s izvođenjem nastave putem interneta. Pritom su ih vodili i pomagali im uputama Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta te Zavod Republike Slovenije za školstvo. Potonji su također bili svjesni da je odluku o najprikladnijem obliku internetske nastave razumno prepustiti školama koje najbolje poznaju svoje sposobnosti.

3. Transformacija oblika nastave za rad na daljinu

3.1. Školska godina 2019./20.

Kao informatičar u jednoj jako velikoj školi[1], smatram da smo u Osnovnoj školi Trebnje dobro prebrodili implementaciju nastave na daljinu, koja je bila posljedica prvog vala epidemije. Strukturu odaziva i djelovanja pomno smo utvrdili zajedno s upravom škole u danima prije prelaska na obrazovanje na daljinu. Nastava na daljinu odvijala se putem posebne internetske stranice na Arnes Spletu na kojoj su učitelji samostalno objavljivali upute za rad.[2]

Ravnatelj je u petak, 13. ožujka 2020., dao jasne upute učiteljima da je za objavu na internetskoj stranici odgovoran upravitelj aktiva[3]. U tu svrhu pripremio sam i uz pomoć računalne prezentacije (PPT) prezentirao kratke upute za objavljivanje tekstova, slika, YouTube videa i videa s internetske stranice na školskim internetskim stranicama. Za ovaj smo se pristup odlučili kako bismo osigurali vremensku upravljivost potrebnim komunikacijama. Jednostavnije rečeno, time je moja komunikacija bila usmjerena na jednog člana iz svakog aktiva, koji je samim time mogao dobiti detaljne i zaokružene odgovore na svoja pitanja jer nisam morao izravno komunicirati s kolektivom stručnih suradnika s više od 100 članova. Voditelj aktiva na taj je način osigurao koordinaciju članova aktiva u pripremi sadržaja koji su stoga bili kvalitetniji. Spomenuti je pristup osigurao da nema „soliranja“ učitelja koji bi radili drugačije jer bi mislili da znaju bolje. Više glava zna više, osobito kada se rezultat procijedi kroz dosljedno dogovoreno sito. Na taj se način škola pokazala jedinstvenom izvana i time puno vjerodostojnijom. Kasnije, kada su voditelji aktiva dobro savladali proces objavljivanja na internetskim stranicama i mogućnosti koje pritom imaju, uz moju pomoć, to su znanje širili među ostalim članovima svojeg aktiva.

U svrhu interaktivnosti pripremio sam zajednički Word dokument za svako predmetno područje, gdje su roditelji mogli napisati pitanja, a učitelji su na njih odgovarali. Odgovori na zajednička pitanja tako su bili izravno dostupni svim roditeljima i učenicima, a ne samo pojedincima koji bi ih inače postavljali e-poštom. Rješenje je dobro funkcioniralo i praktički nije dolazilo do „ilegalnog“ brisanja sadržaja. Pitanja su također bila uglavnom konstruktivna. Kada je zbog želje da učenicima pomognemo održati motivaciju i povratne informacije o razini njihova znanja postalo jasno da je hitno potrebno omogućiti način provjere znanja, upotrijebili smo alat 1ka[4] koji se kasnije pokazao korisnim kao mogući kanal za ocjenjivanje. Videokonferencije su se odvijale putem aplikacije Zoom, koja se pokazala stabilnijom od nekih drugih aplikacija.

Zašto smo se odlučili za opisani način? Zbog jednostavnosti za učenike. Naime, prije početka nastave na daljinu učenici još nisu koristili AAI[5] račune. Iznenadno uvođenje internetskih učionica tako bi stvorilo nepotrebnu prepreku za učenje na daljinu, a određen udio učenika najvjerojatnije bi u tome bio izgubljen. Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava i mora biti dostupno svim učenicima. Istodobno, koordiniran pristup osigurao je da (ne)dostupnost sadržaja nije mogao biti izgovor za nerad jer su im učenici putem računala, telefona i ostalih uređaja mogli pristupati bez registracije.

Iznimno važno bilo je i jedinstvo – pohvale za to idu i ravnatelju koji se zajedno sa mnom našao u nezahvalnoj ulozi da je morao odbacivati nove (često i dobre) ideje učitelja. Naime, potrebno je uzeti u obzir da bi mnoštvo različitih pristupa uvelike otežavalo rad učenicima i roditeljima. Zamislite roditelja s troje djece, od kojih svako ima najmanje pet različitih učitelja, koji poučavaju i komuniciraju različitim kanalima i na različite načine… Upravo zato je u takvom radu potrebno jedinstvo, čak i ako ponekad ograničava.

3.2. Školska godina 2020./21.

S obzirom na to da je COVID-19 i u školskoj godini 2020./21. ostao dio našeg svakodnevnog života, morali smo ići korak dalje. Bio je potreban još veći stupanj jedinstva. Od tada idemo putem koji Arnes promiče već duže vrijeme – putem internetskih učionica. Opet smo bili suočeni s dilemom što je bolje – Moodle, Teams… Odlučili smo se za Moodle, koji je vrlo strukturiran i transparentan te prilagođen za uporabu u obrazovanju. Znamo da i aplikacija Teams ima svoje prednosti, ali smo odluku donijeli na temelju gore navedenih argumenata. I ovdje je za dobrobit svih bilo važno jedinstvo. Učitelji imaju i imat će priliku koristiti druge aplikacije – uključujući aplikaciju Teams. Želja je, međutim, da ulazni prozor za rad na daljinu bude Moodle. Svatko tko će koristiti internetske učionice imat će dovoljno znanja za svoje uspješno napredovanje. No, učenici koji su talentiraniji moraju gledati i šire, te je ispravno da im se predoče i druge mogućnosti rada na daljinu.

Ali kako uvesti Moodle da ga znaju koristiti svi učenici škole? Kako osigurati da svi učitelji znaju objavljivati ​​gradiva u takvom obliku koji će biti ne samo dovoljan, već i najprikladniji za javnost? To nije tako jednostavno kako neki žele prikazati. To smo nastojali rješavati što sustavnije.

Prvo smo razmatrali kako kreirati internetske učionice – prema nastavnicima ili prema predmetima. Odlučili smo ih kreirati prema predmetima. Učeniku nije važno tko je nastavnik koji predaje predmet, već je za njega bitan sadržaj predmeta. Uz to se mora uzeti u obzir i mogući izostanak učitelja – treba li učionica u tom slučaju samovati može biti samo retoričko pitanje. Svatko također može pogriješiti, a ako učionicu uređuju barem dva učitelja, puno je vjerojatnije da će se ta pogreška na vrijeme uočiti i ispraviti. Ova odluka, međutim, ima još jednu vrlo pozitivnu nuspojavu. Kako u učionici, tako je i u radu na daljinu – mi učitelji jako smo različiti. Ono što je za jednog premalo sadržaja, za drugoga je previše. Ono što se jednomu čini prelaganim, drugomu je preteško. Svi smo obvezani istim nastavnim planom i programom, ali prečesto se događa da ga čitamo drugačije, pa je dobro konzultirati se prije bilo kakve objave. Da pojasnim primjerom. Ako matematiku u 6. razredu predaju dva učitelja, dobro je međusobno se konzultirati prije objave gradiva i zadataka te objaviti ujednačenu obradu gradiva, jedinstvene zadatke… To je dobro i za ugled učitelja i za ugled škole jer roditelji često međusobno uspoređuju objave nastavnika.

Nakon obavljenog razmatranja i donesene odluke bilo je potrebno pripremiti internetske učionice za cijelu školu prema predmetima. Bilo je potrebno stvoriti sve predmete (uključujući i izborne) za sve razrede i dodijeliti dopusnice svim nastavnicima za predmete koje predaju. Srećom, u pomoć mi je priskočio profesor Tomaž Ferbežar iz Školskog centra Novo Mesto koji je predložio unos učionica i nositelja predmeta s dvije .csv datoteke (ukupno cca 1000 redaka za našu školu). Uvoz su izvršili Arnesovi tehničari. Ovim korakom bili smo tehnički spremni za rad.

Krajem kolovoza organizirali smo besplatne radionice za sve školske djelatnike kroz SIO zajednicu. Dogovorili smo se s osobom za kontakt, gospođom Ingrid Možina-Podbršček, da u dva dana odradimo radionice (za cca 10 učitelja u skupini) za 100 učitelja. Na tim radionicama nastavnici su upoznati s internetskim okruženjem Moodle. Učitelje sam u skupine podijelio prema njihovu predznanju. Zanimljivo – ovaj put nije bilo potrebno nikoga poticati niti dokazivati ​​da se treba naviknuti i aktivno sudjelovati… Učitelji su bili svjesni ozbiljnosti situacije. Proaktivnost je postala nagonska. Situacija u kojoj smo se našli natjerala nas je sve da razmišljamo drugačije. Kad sam prije 5 godina pokušao potaknuti učitelje na masovnije korištenje internetskih učionica, na kraju je od toga, uz puno uložene energije, bilo malo rezultata. Ovaj put je bilo potpuno drugačije. Učitelji su od prvog susreta s uređivanjem učionica radili u stvarnom okruženju, u pravim učionicama, u onima koje i danas imaju, a ne u testnom okruženju. Time je preskočen unos energije koji bi inače bio potreban pri prijelazu iz testnog okruženja u stvarno okruženje jer su učitelji već u radionicama pripremili pojedinačne korisne sadržaje za nastavu.

Ovim korakom učionice su oživjele kao nikad prije. Naravno, ne u svim predmetima, ali barem su svi bili svjesni i pozitivno prihvatili smjer škole. Smjer škole je da učitelji dodaju aktivnost po svojem izboru u internetske učionice barem povremeno (npr. jednom tjedno ili mjesečno). Na taj su se način učenici i učitelji polako navikavali na korištenje internetskih učionica, polako upoznavali funkcionalnosti, polako im je okruženje postalo prirodno, a ne izvor stresa. Sada su svi učitelji konačno svjesni da će praktički svaki posao u budućnosti zahtijevati barem djelić digitalne pismenosti i da je naša odgovornost učenike ne lišiti tih znanja.

Većina nastavnika pohvalila je organizirane radionice i priznala da su bile prekratke te da im je potrebno više takvih edukacija. Učitelji su se ubrzo upoznali s osnovnim funkcionalnostima i sami su naišli na prepreke koje žele uspješno savladati. Učitelji su s velikim entuzijazmom počeli koristiti internetske učionice, a na njih su počeli privikavati i učenike. Pojačale su se i njihove želje za novim funkcionalnostima. Stoga smo odmah počeli razmišljati o nastavku obrazovanja stručnih suradnika s mišlju da ih još bolje pripremimo za mogući novi rad na daljinu. Odlučili smo provesti naknadne Moodle radionice. Više od polovice stručnih suradnika samo se prijavilo na poslijepodnevne, fakultativne naknadne radionice, što smatram iznenađujuće velikim i ujedno sjajnim pokazateljem da radimo pravu stvar. Stručni suradnici i uprava škole nastoje učenike računalno opismenjavati u okviru svih predmeta jer samo zajedničkim snagama možemo osigurati da učenici budu spremni za moguće nove izazove.

3.3. Školska godina 2021./22.

Nakon završetka školske godine 2020./21., svima nam je poprilično laknulo. Bili smo zadovoljni što smo se uspješno suočili s novim izazovima. Ali nova školska godina ponovno nam je donijela nove izazove. Drugačiji pristup ministarstva. Škole ove školske godine nisu zatvorile svoja vrata, a bolesti, karantene, virus… još uvijek postoje. Ponovno smo zagrizli u novi izazov – hibridnu nastavu. Sada se nastava nije samo transformirala u učenje na daljinu. U školi provodimo standardnu ​​nastavu u učionici, gdje se suočavamo sa svim poznatim izazovima iz prošlosti – nemirom u razredu, individualizacijom i diferencijacijom nastave, poticanjem na aktivno sudjelovanje… A učenici u karanteni ili izolaciji nastavu prate na daljinu. Pomažu nam sva znanja koja smo stekli radom na daljinu. S učenicima u karanteni radimo u internetskim učionicama, e-poštom, videokonferencijama… Videokonferencije su nam omogućile da učenici od kuće prate i aktivno sudjeluju u nastavi uživo zajedno sa svim događanjima u učionici. Da, zamislimo li situaciju u stvarnosti, na trenutke se čini kao znanstvena fantastika.

Naravno, nije sve tako idealno kako se čini na prvi pogled. Za neke učitelje računalni rad i danas je stresan. Ovdje treba naglasiti važnu ulogu dobrih odnosa unutar aktiva jer oni imaju ključni utjecaj na dijeljenje različitih znanja koje članovi imaju. Često vidim i pravu međugeneracijsku suradnju i puno dobre volje koja se pritom rađa. Stariji su suradnici mlađima često vrlo zahvalni, što je također važno. Kad bih sva pitanja koja se javljaju prilikom korištenja novih aplikacija preuzeo na svoja ramena, naravno, sve to ne bi funkcioniralo. Kako je u razredu, tako je i u kolektivu – važna je pozitivna jezgra. Pri tome treba naglasiti da hibridni rad zahtijeva od nastavnika veliku spremnost za rad, temeljitu pripremu za nastavu, najveću moguću koncentraciju na nastavi…

Na kraju ne smijemo zaboraviti i na roditelje te njihov doprinos. Učenike od 1. do 9. razreda pripremamo na to da se znaju sami upisati u internetske učionice i sami aktivno sudjelovati. Za mlađe učenike hitno nam je potrebna aktivna podrška roditelja. Neki od njih nisu samostalni u radu s računalom, pa je potrebno puno truda kako bi se svi prvi put upisali u internetske učionice (gubitak listova s podacima za prijavu, pogrešno unesena korisnička imena i zaporke, nepoznavanje pojmova internetska učionica, internetska stranica, aplikacija…), ali na sve to moramo gledati s optimizmom i ponosom jer nikada u povijesti nismo napravili tako velike iskorake u digitalnom opismenjavanju učenika. Isplati se potruditi za dobrobit svih nas. Za danas i za sutra.

4. Literatura

  1.; 26. rujna 2020.
  2.; 26. rujna 2020.
  3.; 26. rujna 2020.
  4.; 26. rujna 2020.
  5.; 26. rujna 2020.
  6.; 26. rujna 2020.

[1] U školskoj godini 2019./20. Osnovnu školu Trebnje zajedno s njezinim podružnicama Dobrnič, Dolenja Nemška Vas i Šentlovrenc pohađao je ukupno 1.151 učenik.
[2] Na sljedećoj poveznici možete vidjeti internetsku stranicu koju smo koristili u izvanrednim uvjetima:
[3] Ili njihov zamjenik ako je spomenuti bio manje opterećen ili vještiji u radu s računalom.
[5] AAI – Authentication and Authorization Infrastructure

Nastava glazbene kulture na otvorenom


Mojca Jevšnik


Pandemija nove koronavirusne bolesti (Covid-19) promijenila je naš život, kao i rad i provedbu školske nastave. Na području nastave pokazala se potreba za novim pristupima, načinima podučavanja u školi, uzimajući u obzir zdravstvene upute i preporuke, protokole za sprječavanje širenja virusne infekcije: nošenje maski, sigurnosna udaljenost, učenici u matičnim učionicama (mjehurići), provjetravanje i dezinfekcija prostorija, dezinfekcija instrumenata …

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, tražila sam mogućnosti i ideje da predavanje glazbene umjetnosti u takozvanim mjehurićima neće biti umanjeno, već još bolje, kvalitetnije, unatoč svim koronskim ograničenjima. Kad god je to moguće predajem izvan učionice, na otvorenom, u blizini naše prekrasne škole jer smo okruženi prirodom, travnjacima, školskim ribnjakom, školskim gajem i rijekom Krkom. Tako su satovi glazbe postali zanimljiviji, aktivniji, kreativniji i istovremeno zdraviji za učenike i za mene.

Ključne riječi: aktivnost i kreativnost glazbene nastave oko škole, Covid-19, kretanje, zdravlje.

1. Uvod

Nastavni prostor većine predmeta, kao i glazbene umjetnosti, obično je učionica u školi. Nastala epidemiološka situacija podsjetila me i ohrabrila da nastavu glazbe možemo izvoditi i na otvorenom, u blizini škole.

Za kvalitetnu nastavu nisu važne samo metode i oblici rada, već i okruženje u kojem predajemo i učimo, jer snažno utječe na iskustvo učenja i kvalitetu pamćenja naučenog. Nastava na otvorenom i u prirodi budi u učenicima sva osjetila i tako učenik postaje aktivni sudionik i sukreator pedagoškog procesa. U svom članku Vesna Štemberger rezimira Ingvara koji kaže: “Za naš mozak je presudno vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, u simfoniji zvukova, svjetlosti i oblika koje priroda nudi. Moramo čuti ptičje pjevanje, puhanje vjetra, moramo vidjeti sunčevu svjetlost i sjene, maglu i boje, cvijeće, insekte. Razvoj mozga ovisi o podražajima koje nudi priroda. Ako učenje postane dosadno, mozak se jednostavno isključi. ” [1]

U našoj školi smo si u školskoj godini 2019/2020 postavili prioritetnu zadaću „Učenje u prirodi“. Zbog epidemije Covid-19 nastava se održavala na daljinu u ožujku 2020. godine, a nakon povratka u školu u svibnju puno smo predavali vani zbog epidemiološke situacije. Nova školska godina 2020./2021. također je započela s ograničenjima i preporukama protiv širenja virusa, tako da sam pažljivo planirala i s veseljem izvodila nastavu glazbene kulture vani, to jest oko škole.

Tijekom izvođenja glazbene nastave koja se održava vani, u blizini škole, upoznala sam prednosti i nedostatke nastave na otvorenom:

PREDNOSTI učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

  • ZDRAVLJE učenika: svjež zrak, manja mogućnost širenja virusa, lakše disanje s maskom, više kretanja, veća otpornost učenika
  • KREATIVNOST učenika
  • ZANIMLJIVOST nastave i samim time veća motivacija učenika

MANJAK učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

  • RASPORED: prekratko vrijeme od jednog školskog sata (45 minut), potrebna prilagodba rasporeda i izvođenje nastave u trajanju od dva školska sata

2. Primjeri glazbene nastave na otvorenom

2.1. Bubnjanje palicama od grana lješnjaka po kantama

Učenici stvaraju ritmičke obrasce i sviraju uz bubnjarsku glazbu Bucket drumming i plešu. Svaki učenik ima svoju kantu i palice izrađene od grana lješnjaka.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Učenici sviraju palicama lješnjaka      Slika 2. Učenici sviraju i plešu uz glazbuSlika 3
Slika 3. Oslikane kante učenika

2.2. Glazbeni land art

Učenici stvaraju glazbene simbole u prirodi i na taj način učvršćuju glazbene pojmove i povezuju glazbu s likovnom umjetnošću.

Slika 4Slika 5Slika 6
Slika 4. Rad učenika: harmonika  Slika 5. Rad učenice: osminka   Slika  6. Rad učenika: violinski ključSlika 7

Slika 7. Rad učenice: harmonika

2.3. Glazbeni twister

Slika 8Učenici tijekom igre i kretanja ponavljaju i učvršćuju note i stanke.

Primjer: Pomakni lijevu ruku na polovinku, a desnu nogu na osminku.

Slika 8. Učenici igraju glazbeni Twister

Slika 92.4. Boomwhackers na travi

Učenici u parovima, s određenim tonovima Boomwhackersima sviraju pjesmu pod nazivom Pirati.

Slika 9. Učenici sviraju s Boomwhackersima: Pirati

2.5. Prepoznavanje i igranje pjesmi s Boomwhackersima

Slika 10Učenici u skupinama samostalno sviraju narodnu pjesmu napisanu u tonovima. Dok sviraju pjesmu, prepoznaju je, a zatim pjevaju i nauče sami svirati pjesmu. Učenici samoinicijativno uče napamet svirati melodiju pjesme. Za kraj glazbene lekcije pjesma se pušta u kanonu.

Slika 10. Sviranje pjesme Ćuk se oženio z Boomwhackers

2.6. OrkeSlika 11star povodnega moža (riječko mitsko biće)

Učenici u skupinama uz vodu pjevaju i sviraju ritmičko-melodijske obrasce na kantama s Boomwhackersima.

Slika 11. Sviranje s Boomwhackersima i kantama uz vodu

2.7. Učvršćivanje solmizacije i glazbene abecede

Slika 12Učenici crtaju glazbeno crtovlje, violinski ključ, glazbenu abecedu na kartončiće (tanjure za piknik) i postavljaju tonove na nacrtanu glazbenu crtovlje. Ovako pišu C -dur ljestvicu.

Slika 12. Utvrđivanje glazbene abecede

Učenici stvaraju, crtaju igru pokreta s solmizacijom i glazbenom abecedom.

Slika 13Slika 14
Slika 13. Igra pokreta sa solmizaciju    Slika 14. Igra pokreta s glazbenom abecedom

2.8. Notne vrijednosti, stanke, taktovski način, ritam

Učenici crtaju note i stanke na kamenčiće i tako učvršćuju znanje.

Slika 15Slika 16
Slika 15. Utvrđivanje: note i stanke     Slika 16. Završna zadaća: note i stanke

Slika 17Slika 17. Završna zadaća: Sastavi ritmičku vježbu

2.9. Stvaranje prahistorijske glazbe u školskoj šumi

Slika 18
Slika 18. Sviranje s predmetima iz prirode

2.10. Pjevanje pjesama

Slika 19Naravno, pjesme možemo pjevati i vani, u prirodi. U tome nam mogu pomoći klavijatura Roll up piano, prijenosni bežični zvučnik, gitara, ukulele, Body Percussion.

Slika 19. Pjevanje u školskoj šumi

3. Zaključak

Učenje i podučavanje na otvorenom zahtjeva učitelja koji je sklon ovakvom načinu rada, jer priprema i provedba lekcija znači drugačije i dodatno planiranje, organizaciju, kreativnost i hrabrost u isprobavanju novih stvari. Ovim načinom poučavanje lekcija postaje zanimljivije, učenici su aktivniji, kreativniji, motiviraniji, sretniji i zdraviji. Učenje na otvorenom nudi ogromne mogućnosti za zajedničko stvaranje glazbe s učenicima i svima daje zadovoljstvo, ohrabrenje i poticaj u pronalaženju novih načina poučavanja, a prije svega pomaže učenicima da pronađu put do prekrasne umjetnosti, glazbe! Ako je učitelj oduševljen i oduševljava ovim oblikom nastave, i učenici će biti oduševljeni.

4. Literatura

  1. Štemberger, V. (2012). Šolsko okolje kot učno okolje ali pouk zunaj. Razredni pouk, revija Zavoda RS za šolstvo. Letnik 14 (1/2), jul. 2012. 84-90.
  2. Fotografije: osobni arhiv

3,2,1… odbrojavamo s Pogledom

Broj 138, prosinac 2021.
ISSN 1848-2171


Pogled_iconInternet je naša svakodnevica. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi su samo neke opasnosti u kojima se učenici teško snalaze. Anamarija Baraba je svoje učenike pomoću različitih aktivnosti osvijestila kako reagirati na te opasnosti. Više…

Pogled_iconPandemija COVID-19 donijela je mnoge strukturne društvene, ekonomske i političke promjene diljem svijeta. Značajne promjene dogodile su se i u obrazovnom procesu. Andrej Kirbiš proveo je istraživanje koje je imalo za cilj ispitati najčešće prepreke s kojima su se srednjoškolci suočavali tijekom drugog vala epidemije COVID-19, te razlike prema spolu učenika, školskoj godini i mjestu stanovanja. Više…

Pogled_iconAndreja Kogoj opisala je aktivnost projekta „Idemo pješke s kokoškom Rozi“, a svrha je potaknuti osnovnoškolce da u školu dolaze na održiv način (pješke, biciklom, romobilom, javnim prijevozom…) – a prije svega poticati pješačenje. Više…

Pogled_iconU OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda, a u vrijeme epidemije COVID-19 rad s učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda. Bogdanka Conjar donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi. Više…

Pogled_iconBojana Murko polazi od činjenice da učenici uče gradivo vizualnim, slušnim i perceptivnim kanalima, pa je potrebno način rada prilagoditi njihovim potrebama. Jedan od načina je gledanje filmova i dokumentaraca na teme povezane s predmetom. Više…

Pogled_iconU svom rad Branko Rumenović govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života, COVID-19. Više…

Pogled_iconTijekom školske godine škola Breda Gruden provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Tako je učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Više…

Pogled_iconDrago Gradečak i Vladimir Grudenić izradili su računalnu aplikaciju u svrhu zanimljivijeg i lakšeg svladavanja nastave Matematike u 1. razredu osnovne škole. Aplikacija se može koristiti na satu Matematike i Informatike. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Nikola Hribar, Velika Gorica, se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec su uspješno sudjelovali u projektu Our Culture – European Heritage gdje su istražili tradicionalne plesove, pjesme, hranu, igre i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima u suradnji s lokalnim zajednicom. Više…

Pogled_iconEpilepsija se smatra jednom od najučestalijih poremećaja u grani neurologije koja može imati poznate, ali i nepoznate uzroke. Jelena Ivanović ističe kako je važno učenicima s epilepsijom osigurati sigurnu okolinu te pružiti pomoć kod napadaja, a to se jedino postiže tako da roditelji informiraju školski sustav o stanju djeteta te da se suradnici educiraju i oni sami educiraju druge učenike kako druga ne bi imali predrasude prema učeniku. Više…

Pogled_iconIgra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Julija Grm smatra kako ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Više…

Pogled_iconNastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju bajki, kaže Klavdija Debelak. Također sadržaj obogaćuju različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme. Više…

Pogled_iconU članku, Maja Širca daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samoobrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti. Više…

Pogled_iconJesu li učitelji spremni na obrazovanje na daljinu? Mateja Cizerle smatrala je kako takav način rada neće biti toliko zahtjevan, ali nailazila je na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. Više…

Pogled_iconMelita Gnezda Petrič je predstavila učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili su i snimke s interneta. Više…

Pogled_iconZnanja iz astronomije su nam važna i učenici se sa samim sadržajem susreću već u 1. razredu, kada bivaju upoznati s dijelovima dana, putovanjem Sunca po nebu, svojim godinama. Monika Hóbor je sadržaje iz domene astronomije detaljnije predstavila u svom članku. Više…

Pogled_iconNatalija Novak na temelju svojeg iskustva i osobnog kritičkog razmišljanja iznose se izjave ili preporuke o tome što bi bilo dobro u slučaju moguće provedbe učenja na daljinu u kombinaciji s izvornom metodom školovanja u budućnosti održati ili dopuniti s namjerom – osvijestiti društvo da učenik uči za svoje „stečeno“ znanje, a ne samo za ocjenu. Više…

Pogled_iconNina Volčanjk je održala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Više…

Pogled_iconUčenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Nuša Skumavc u svoje podučavanje uključuje elemente formativnog vrednovanja kao dio modernog načina nastave, a učenici na taj način preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.Više…

Pogled_iconDobri rezultati i reakcije učenika pokazali su da učitelji produženog boravka mogu pridonijeti boljem i lakšem razumijevanju gradiva. Saša Klemenc je naglasila kako učitelji produženog boravka u uskoj suradnji s učiteljima razredne nastave može postići da učenici učvrste gradivo, naravno, kroz različite aktivnosti. Više…

Čitamo se i sljedeće godine! Smile

Gordana Lohajner

Barriers to distance learning

for high school students during the COVID-19 epidemic in Slovenia


Andrej Kirbiš


The COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process. Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic, and differences according to student’s gender, school year and place of residential settlement. The results indicate that the two most frequently faced barriers to distance learning were missing working with other students and missing the teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. 39 % of students reported no barriers out of seven measured in our study. Finally, female students reported more barriers than male students, as did those living closer to a school than those living further away.

Key words: distance learning, barriers, COVID-19, educational process.

1. Introduction

COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process.

2. Distance learning during COVID-19 pandemic

Distance learning has been an important solution to providing students, teachers and other school workers with a safe study and work environment during the COVID-19 pandemic in 2020 and 2021. The modern-day information society includes wide use of information-communication technology (ICT), including a high proportion of households in European countries having access to the Internet, including broadband. For example, the latest Eurostat data shows that in 2019, the share of households with internet access in the EU-27 countries has increased to 90%, while in 2009, only 64% of EU households had internet access (EUROSTAT, 2020). In 2019, Slovenia was just below the EU average, with 89% of households having Internet access.

ICT and the Internet have been increasingly used by educational institutions around the world since early 2020 when the COVID-19 pandemic hit. In Slovenia, the first closure of primary, secondary and higher education institutions took place in mid-March 2020. In May, schools were opened for the lower grades of primary schools, which was then followed by the opening of the upper grades of primary schools. The majority of high school and tertiary students finished the 2019/2020 school year from home. In the autumn of 2020, during the second wave of the epidemic, the school were closed again after a few weeks after the beginning of the school year. They partly reopened for some groups of primary and secondary students in February and March 2021, while tertiary students have not yet returned to faculties by March 2021.

Such data indicates a firm reliance of Slovenian educational institutions on distance learning, also enabled by the large proportion of households with internet access. However, despite the many benefits of distance learning during the COVID-19 pandemic, switching to distance learning also brought about numerous difficulties for the students, who reported mainly organisational problems during distance learning. As one student put it: »In the beginning, we received so many instructions that I did not know where to start«; (Gradišek and Polak, 2021: 300). In addition, students also faced other barriers to distance learning, particularly the individual type of studying, but they also battled with decreases in study motivation (ibid.). Other reported barriers included difficulties with access to study literature (e.g., due to closed libraries), communication problems with their professors, the extent of school work given by professors, being often disturbed by family members during distance learning, and less effective in studying (ibid.). Particular intense challenges were present for the implementation of practical forms of the study process (Plevnik, 2021).

Students also reported barriers in terms of their feelings and changing emotions, indicating that the COVID-19 epidemic and lockdown impacted their psychological wellbeing (ibid.). Indeed, research shows that the COVID-19 pandemic also has significant health consequences, besides the (potential) infection with the COVID-19 virus itself. In a study of students in Slovenia, Podlesek and Kavcic (2021) found that compared to non-students, students reported experiencing higher levels of generalised anxiety, loss of perceived control and pandemic-related difficulties.

Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic. The majority of studies from Slovenia and around the world have examined tertiary students, while lower education levels are much less researched.

3. Method

3. 1. Sample

Students of three types of secondary school programs (professional programs, vocational programs and grammar school students) in secondary schools in the Podravje region completed the online survey in the third week of November 2020 (N = 602). Class teachers were invited to distribute an e-questionnaire among students, and students voluntarily completed a survey that was completely anonymous.

3. 2. Measurement

The online survey covered several items. In addition to items on barriers to distance learning, questions about motivation, school success, communication between teachers and students, etc., were included in our survey. Six barriers were examined, whereby students chose all those barriers they were facing during distance learning (1 – Yes; 2 – No): “I share a computer with family members, so I can rarely use it. “, “I don’t have a place to study in peace. “, “I do not have the appropriate equipment to be able to follow distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.). “, “I can’t ask anyone if I don’t understand something. “, “I do not receive feedback whether I have solved the task correctly.” and “I miss the teacher’s explanation.”

4. Results

clip_image002Figure 1. Students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 1 indicates the frequency of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. The two most frequently faced barriers were: missing working with fellow students and missing the teacher’s explanation, which was reported by 33.7% of students. Not receiving feedback was the second most common barrier, reported by 15.3% of students. The third most common barrier was indicated by the item “I can’t ask anyone if I don’t understand something.”, selected by every eight student. This was followed by students reporting not having the appropriate equipment to be able to do distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.), not having a place to study in peace and sharing a computer with family members, so students themselves could rarely use it.

clip_image004Figure 2. The frequency of the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 2 shows the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. 39 % of students reported no barriers out of seven examined, which was the largest proportion of students. One in for students reported one barrier, and every fifth student reported two barriers. Three or more barriers were reported by 14.1 % of students.

clip_image006Figure 3. The proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement

Finally, Figure 3 indicates the proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement. We see that more male (39.5%) than female students (25.9%) reported experiencing no barriers. Second, there were no substantial differences in students’ barriers according to the year of study. Third, those living further away from school (45.7% and 35.4%) had fewer barriers than those living closer to school.

5. Discussion

Our study found that the two most frequently faced barriers to distance learning of surveyed high school students were missing working with other students and missing teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. Almost two out of five students reported experiencing no barriers out of the seven barriers we examined in our study. We also found that female students reported more barriers than male students, as did those students living closer to school, compared to those living further away. No substantial differences were found for barriers according to the year of study.

Our results support the prediction that distance learning has impacted students, but not all students equally. It seems that female students were particularly negatively affected. Interestingly, those living further away from schools (suburban and village areas) were less affected by distance learning, probably due to less time used during the school day for commuting to school. Scholars and practitioners have lately often emphasised how lockdowns and distance learning would increase social and educational inequalities which already existed before the pandemic. For example, it is well established that students from lower socioeconomic backgrounds have greater learning difficulties and lower educational achievement. A widespread switch to distance learning most likely exacerbated these differences. For example, students from poorer economic backgrounds may have greater difficulties with distance learning and studying due to objective barriers, such as lack of adequate internet access, lack or inadequate access to other aspects of IC technology (e.g., computers, tablets, etc.). In addition, subjective barriers might also increase educational inequalities. For example, students with higher levels of motivation before the lockdowns probably had higher motivation during the distance learning phase. At the same time, among lower motivation students, the motivation may have decreased more rapidly during lockdown phases.

Our results indicate that a substantial proportion of high school students experienced at least one examined barrier during distance learning. In should be taken into account that only some barriers were examined. Future studies should analyse other challenges and barriers high school students faced during lockdowns, including due to lack of socialising with peers and friends, communication issue, health and wellbeing consequences etc.

6. Conclusion

Distance learning brought many challenges, barriers and difficulties for students of all educational stages. Our study indicates that three out of five high school students experienced at least one examined barrier to distance learning in the second wave of the COVID-19 pandemic. Decision-makers in politics and education, and also education workers and parents should be informed on how the lockdowns due to the COVID-19 pandemic impacted the everyday lives of students. Distance learning requires many adjustments for students; therefore, parents and teachers should strive to help students overcome barriers in times of national and global health, social and political crises.


  1. EUROSTAT, 2020. URL: (18. 03. 2021)
  2. Gradišek, P.; Polak, A. (2021). Insights into learning and examination experience of higher education students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72: 286–307.
  3. Plevnik, M. (2021). The challenges of conducting practical exercises in the scope of an adapted educational process in higher education institutions during the Covid-19 epidemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, no. 138, 308–320.
  4. Podlesek, A.; Kavcic, V. (2021). Generalised anxiety in Slovenian university students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, 322–341.

Covid-19 i škola 2021.


Branko Rumenović


Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.


Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.



Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.



Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.




Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.


Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.


U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

  • Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
  • Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
  • Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
  • Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
  • Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
  • Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.


Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.


  1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin,
  2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake,
  3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu,
  4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin,