Nastava glazbene kulture na otvorenom

Mojca Jevšnik

Sažetak

Pandemija nove koronavirusne bolesti (Covid-19) promijenila je naš život, kao i rad i provedbu školske nastave. Na području nastave pokazala se potreba za novim pristupima, načinima podučavanja u školi, uzimajući u obzir zdravstvene upute i preporuke, protokole za sprječavanje širenja virusne infekcije: nošenje maski, sigurnosna udaljenost, učenici u matičnim učionicama (mjehurići), provjetravanje i dezinfekcija prostorija, dezinfekcija instrumenata …

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, tražila sam mogućnosti i ideje da predavanje glazbene umjetnosti u takozvanim mjehurićima neće biti umanjeno, već još bolje, kvalitetnije, unatoč svim koronskim ograničenjima. Kad god je to moguće predajem izvan učionice, na otvorenom, u blizini naše prekrasne škole jer smo okruženi prirodom, travnjacima, školskim ribnjakom, školskim gajem i rijekom Krkom. Tako su satovi glazbe postali zanimljiviji, aktivniji, kreativniji i istovremeno zdraviji za učenike i za mene.

Ključne riječi: aktivnost i kreativnost glazbene nastave oko škole, Covid-19, kretanje, zdravlje.

1. Uvod

Nastavni prostor većine predmeta, kao i glazbene umjetnosti, obično je učionica u školi. Nastala epidemiološka situacija podsjetila me i ohrabrila da nastavu glazbe možemo izvoditi i na otvorenom, u blizini škole.

Za kvalitetnu nastavu nisu važne samo metode i oblici rada, već i okruženje u kojem predajemo i učimo, jer snažno utječe na iskustvo učenja i kvalitetu pamćenja naučenog. Nastava na otvorenom i u prirodi budi u učenicima sva osjetila i tako učenik postaje aktivni sudionik i sukreator pedagoškog procesa. U svom članku Vesna Štemberger rezimira Ingvara koji kaže: “Za naš mozak je presudno vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, u simfoniji zvukova, svjetlosti i oblika koje priroda nudi. Moramo čuti ptičje pjevanje, puhanje vjetra, moramo vidjeti sunčevu svjetlost i sjene, maglu i boje, cvijeće, insekte. Razvoj mozga ovisi o podražajima koje nudi priroda. Ako učenje postane dosadno, mozak se jednostavno isključi. ” [1]

U našoj školi smo si u školskoj godini 2019/2020 postavili prioritetnu zadaću „Učenje u prirodi“. Zbog epidemije Covid-19 nastava se održavala na daljinu u ožujku 2020. godine, a nakon povratka u školu u svibnju puno smo predavali vani zbog epidemiološke situacije. Nova školska godina 2020./2021. također je započela s ograničenjima i preporukama protiv širenja virusa, tako da sam pažljivo planirala i s veseljem izvodila nastavu glazbene kulture vani, to jest oko škole.

Tijekom izvođenja glazbene nastave koja se održava vani, u blizini škole, upoznala sam prednosti i nedostatke nastave na otvorenom:

PREDNOSTI učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

• ZDRAVLJE učenika: svjež zrak, manja mogućnost širenja virusa, lakše disanje s maskom, više kretanja, veća otpornost učenika
• AKTIVNOST I SAMOSTALNOST učenika
• KREATIVNOST učenika
• ZANIMLJIVOST nastave i samim time veća motivacija učenika

MANJAK učenja i podučavanja glazbe na otvorenom:

• VREMENSKI UVJETI
• RASPORED: prekratko vrijeme od jednog školskog sata (45 minut), potrebna prilagodba rasporeda i izvođenje nastave u trajanju od dva školska sata

2. Primjeri glazbene nastave na otvorenom

2.1. Bubnjanje palicama od grana lješnjaka po kantama

Učenici stvaraju ritmičke obrasce i sviraju uz bubnjarsku glazbu Bucket drumming i plešu. Svaki učenik ima svoju kantu i palice izrađene od grana lješnjaka.

Slika 1. Učenici sviraju palicama lješnjaka      Slika 2. Učenici sviraju i plešu uz glazbu
Slika 3. Oslikane kante učenika

2.2. Glazbeni land art

Učenici stvaraju glazbene simbole u prirodi i na taj način učvršćuju glazbene pojmove i povezuju glazbu s likovnom umjetnošću.

Slika 4. Rad učenika: harmonika  Slika 5. Rad učenice: osminka   Slika  6. Rad učenika: violinski ključ

Slika 7. Rad učenice: harmonika

2.3. Glazbeni twister

Učenici tijekom igre i kretanja ponavljaju i učvršćuju note i stanke.

Primjer: Pomakni lijevu ruku na polovinku, a desnu nogu na osminku.

Slika 8. Učenici igraju glazbeni Twister

2.4. Boomwhackers na travi

Učenici u parovima, s određenim tonovima Boomwhackersima sviraju pjesmu pod nazivom Pirati.

Slika 9. Učenici sviraju s Boomwhackersima: Pirati

2.5. Prepoznavanje i igranje pjesmi s Boomwhackersima

Učenici u skupinama samostalno sviraju narodnu pjesmu napisanu u tonovima. Dok sviraju pjesmu, prepoznaju je, a zatim pjevaju i nauče sami svirati pjesmu. Učenici samoinicijativno uče napamet svirati melodiju pjesme. Za kraj glazbene lekcije pjesma se pušta u kanonu.

Slika 10. Sviranje pjesme Ćuk se oženio z Boomwhackers

2.6. Orkestar povodnega moža (riječko mitsko biće)

Učenici u skupinama uz vodu pjevaju i sviraju ritmičko-melodijske obrasce na kantama s Boomwhackersima.

Slika 11. Sviranje s Boomwhackersima i kantama uz vodu

2.7. Učvršćivanje solmizacije i glazbene abecede

Učenici crtaju glazbeno crtovlje, violinski ključ, glazbenu abecedu na kartončiće (tanjure za piknik) i postavljaju tonove na nacrtanu glazbenu crtovlje. Ovako pišu C -dur ljestvicu.

Slika 12. Utvrđivanje glazbene abecede

Učenici stvaraju, crtaju igru pokreta s solmizacijom i glazbenom abecedom.

Slika 13. Igra pokreta sa solmizaciju    Slika 14. Igra pokreta s glazbenom abecedom

2.8. Notne vrijednosti, stanke, taktovski način, ritam

Učenici crtaju note i stanke na kamenčiće i tako učvršćuju znanje.

Slika 15. Utvrđivanje: note i stanke     Slika 16. Završna zadaća: note i stanke

Slika 17. Završna zadaća: Sastavi ritmičku vježbu

2.9. Stvaranje prahistorijske glazbe u školskoj šumi

Slika 18. Sviranje s predmetima iz prirode

2.10. Pjevanje pjesama

Naravno, pjesme možemo pjevati i vani, u prirodi. U tome nam mogu pomoći klavijatura Roll up piano, prijenosni bežični zvučnik, gitara, ukulele, Body Percussion.

Slika 19. Pjevanje u školskoj šumi

3. Zaključak

Učenje i podučavanje na otvorenom zahtjeva učitelja koji je sklon ovakvom načinu rada, jer priprema i provedba lekcija znači drugačije i dodatno planiranje, organizaciju, kreativnost i hrabrost u isprobavanju novih stvari. Ovim načinom poučavanje lekcija postaje zanimljivije, učenici su aktivniji, kreativniji, motiviraniji, sretniji i zdraviji. Učenje na otvorenom nudi ogromne mogućnosti za zajedničko stvaranje glazbe s učenicima i svima daje zadovoljstvo, ohrabrenje i poticaj u pronalaženju novih načina poučavanja, a prije svega pomaže učenicima da pronađu put do prekrasne umjetnosti, glazbe! Ako je učitelj oduševljen i oduševljava ovim oblikom nastave, i učenici će biti oduševljeni.

4. Literatura

1. Štemberger, V. (2012). Šolsko okolje kot učno okolje ali pouk zunaj. Razredni pouk, revija Zavoda RS za šolstvo. Letnik 14 (1/2), jul. 2012. 84-90.
2. Fotografije: osobni arhiv

3,2,1… odbrojavamo s Pogledom

Broj 138, prosinac 2021.
ISSN 1848-2171

Internet je naša svakodnevica. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi su samo neke opasnosti u kojima se učenici teško snalaze. Anamarija Baraba je svoje učenike pomoću različitih aktivnosti osvijestila kako reagirati na te opasnosti. Više…

Pandemija COVID-19 donijela je mnoge strukturne društvene, ekonomske i političke promjene diljem svijeta. Značajne promjene dogodile su se i u obrazovnom procesu. Andrej Kirbiš proveo je istraživanje koje je imalo za cilj ispitati najčešće prepreke s kojima su se srednjoškolci suočavali tijekom drugog vala epidemije COVID-19, te razlike prema spolu učenika, školskoj godini i mjestu stanovanja. Više…

Andreja Kogoj opisala je aktivnost projekta „Idemo pješke s kokoškom Rozi“, a svrha je potaknuti osnovnoškolce da u školu dolaze na održiv način (pješke, biciklom, romobilom, javnim prijevozom…) – a prije svega poticati pješačenje. Više…

U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda, a u vrijeme epidemije COVID-19 rad s učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda. Bogdanka Conjar donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi. Više…

Bojana Murko polazi od činjenice da učenici uče gradivo vizualnim, slušnim i perceptivnim kanalima, pa je potrebno način rada prilagoditi njihovim potrebama. Jedan od načina je gledanje filmova i dokumentaraca na teme povezane s predmetom. Više…

U svom rad Branko Rumenović govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života, COVID-19. Više…

Tijekom školske godine škola Breda Gruden provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Tako je učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Više…

Drago Gradečak i Vladimir Grudenić izradili su računalnu aplikaciju u svrhu zanimljivijeg i lakšeg svladavanja nastave Matematike u 1. razredu osnovne škole. Aplikacija se može koristiti na satu Matematike i Informatike. Više…

Osnovna škola Nikola Hribar, Velika Gorica, se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec su uspješno sudjelovali u projektu Our Culture – European Heritage gdje su istražili tradicionalne plesove, pjesme, hranu, igre i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima u suradnji s lokalnim zajednicom. Više…

Epilepsija se smatra jednom od najučestalijih poremećaja u grani neurologije koja može imati poznate, ali i nepoznate uzroke. Jelena Ivanović ističe kako je važno učenicima s epilepsijom osigurati sigurnu okolinu te pružiti pomoć kod napadaja, a to se jedino postiže tako da roditelji informiraju školski sustav o stanju djeteta te da se suradnici educiraju i oni sami educiraju druge učenike kako druga ne bi imali predrasude prema učeniku. Više…

Igra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Julija Grm smatra kako ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Više…

Nastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju bajki, kaže Klavdija Debelak. Također sadržaj obogaćuju različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme. Više…

U članku, Maja Širca daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samoobrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti. Više…

Jesu li učitelji spremni na obrazovanje na daljinu? Mateja Cizerle smatrala je kako takav način rada neće biti toliko zahtjevan, ali nailazila je na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. Više…

Melita Gnezda Petrič je predstavila učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili su i snimke s interneta. Više…

Znanja iz astronomije su nam važna i učenici se sa samim sadržajem susreću već u 1. razredu, kada bivaju upoznati s dijelovima dana, putovanjem Sunca po nebu, svojim godinama. Monika Hóbor je sadržaje iz domene astronomije detaljnije predstavila u svom članku. Više…

Natalija Novak na temelju svojeg iskustva i osobnog kritičkog razmišljanja iznose se izjave ili preporuke o tome što bi bilo dobro u slučaju moguće provedbe učenja na daljinu u kombinaciji s izvornom metodom školovanja u budućnosti održati ili dopuniti s namjerom – osvijestiti društvo da učenik uči za svoje „stečeno“ znanje, a ne samo za ocjenu. Više…

Nina Volčanjk je održala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Više…

Učenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Nuša Skumavc u svoje podučavanje uključuje elemente formativnog vrednovanja kao dio modernog načina nastave, a učenici na taj način preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.Više…

Dobri rezultati i reakcije učenika pokazali su da učitelji produženog boravka mogu pridonijeti boljem i lakšem razumijevanju gradiva. Saša Klemenc je naglasila kako učitelji produženog boravka u uskoj suradnji s učiteljima razredne nastave može postići da učenici učvrste gradivo, naravno, kroz različite aktivnosti. Više…

Čitamo se i sljedeće godine!

Gordana Lohajner

Barriers to distance learning

for high school students during the COVID-19 epidemic in Slovenia

Andrej Kirbiš

Abstract

The COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process. Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic, and differences according to student’s gender, school year and place of residential settlement. The results indicate that the two most frequently faced barriers to distance learning were missing working with other students and missing the teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. 39 % of students reported no barriers out of seven measured in our study. Finally, female students reported more barriers than male students, as did those living closer to a school than those living further away.

Key words: distance learning, barriers, COVID-19, educational process.

1. Introduction

COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process.

2. Distance learning during COVID-19 pandemic

Distance learning has been an important solution to providing students, teachers and other school workers with a safe study and work environment during the COVID-19 pandemic in 2020 and 2021. The modern-day information society includes wide use of information-communication technology (ICT), including a high proportion of households in European countries having access to the Internet, including broadband. For example, the latest Eurostat data shows that in 2019, the share of households with internet access in the EU-27 countries has increased to 90%, while in 2009, only 64% of EU households had internet access (EUROSTAT, 2020). In 2019, Slovenia was just below the EU average, with 89% of households having Internet access.

ICT and the Internet have been increasingly used by educational institutions around the world since early 2020 when the COVID-19 pandemic hit. In Slovenia, the first closure of primary, secondary and higher education institutions took place in mid-March 2020. In May, schools were opened for the lower grades of primary schools, which was then followed by the opening of the upper grades of primary schools. The majority of high school and tertiary students finished the 2019/2020 school year from home. In the autumn of 2020, during the second wave of the epidemic, the school were closed again after a few weeks after the beginning of the school year. They partly reopened for some groups of primary and secondary students in February and March 2021, while tertiary students have not yet returned to faculties by March 2021.

Such data indicates a firm reliance of Slovenian educational institutions on distance learning, also enabled by the large proportion of households with internet access. However, despite the many benefits of distance learning during the COVID-19 pandemic, switching to distance learning also brought about numerous difficulties for the students, who reported mainly organisational problems during distance learning. As one student put it: »In the beginning, we received so many instructions that I did not know where to start«; (Gradišek and Polak, 2021: 300). In addition, students also faced other barriers to distance learning, particularly the individual type of studying, but they also battled with decreases in study motivation (ibid.). Other reported barriers included difficulties with access to study literature (e.g., due to closed libraries), communication problems with their professors, the extent of school work given by professors, being often disturbed by family members during distance learning, and less effective in studying (ibid.). Particular intense challenges were present for the implementation of practical forms of the study process (Plevnik, 2021).

Students also reported barriers in terms of their feelings and changing emotions, indicating that the COVID-19 epidemic and lockdown impacted their psychological wellbeing (ibid.). Indeed, research shows that the COVID-19 pandemic also has significant health consequences, besides the (potential) infection with the COVID-19 virus itself. In a study of students in Slovenia, Podlesek and Kavcic (2021) found that compared to non-students, students reported experiencing higher levels of generalised anxiety, loss of perceived control and pandemic-related difficulties.

Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic. The majority of studies from Slovenia and around the world have examined tertiary students, while lower education levels are much less researched.

3. Method

3. 1. Sample

Students of three types of secondary school programs (professional programs, vocational programs and grammar school students) in secondary schools in the Podravje region completed the online survey in the third week of November 2020 (N = 602). Class teachers were invited to distribute an e-questionnaire among students, and students voluntarily completed a survey that was completely anonymous.

3. 2. Measurement

The online survey covered several items. In addition to items on barriers to distance learning, questions about motivation, school success, communication between teachers and students, etc., were included in our survey. Six barriers were examined, whereby students chose all those barriers they were facing during distance learning (1 – Yes; 2 – No): “I share a computer with family members, so I can rarely use it. “, “I don’t have a place to study in peace. “, “I do not have the appropriate equipment to be able to follow distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.). “, “I can’t ask anyone if I don’t understand something. “, “I do not receive feedback whether I have solved the task correctly.” and “I miss the teacher’s explanation.”

4. Results

Figure 1. Students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 1 indicates the frequency of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. The two most frequently faced barriers were: missing working with fellow students and missing the teacher’s explanation, which was reported by 33.7% of students. Not receiving feedback was the second most common barrier, reported by 15.3% of students. The third most common barrier was indicated by the item “I can’t ask anyone if I don’t understand something.”, selected by every eight student. This was followed by students reporting not having the appropriate equipment to be able to do distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.), not having a place to study in peace and sharing a computer with family members, so students themselves could rarely use it.

Figure 2. The frequency of the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 2 shows the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. 39 % of students reported no barriers out of seven examined, which was the largest proportion of students. One in for students reported one barrier, and every fifth student reported two barriers. Three or more barriers were reported by 14.1 % of students.

Figure 3. The proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement

Finally, Figure 3 indicates the proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement. We see that more male (39.5%) than female students (25.9%) reported experiencing no barriers. Second, there were no substantial differences in students’ barriers according to the year of study. Third, those living further away from school (45.7% and 35.4%) had fewer barriers than those living closer to school.

5. Discussion

Our study found that the two most frequently faced barriers to distance learning of surveyed high school students were missing working with other students and missing teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. Almost two out of five students reported experiencing no barriers out of the seven barriers we examined in our study. We also found that female students reported more barriers than male students, as did those students living closer to school, compared to those living further away. No substantial differences were found for barriers according to the year of study.

Our results support the prediction that distance learning has impacted students, but not all students equally. It seems that female students were particularly negatively affected. Interestingly, those living further away from schools (suburban and village areas) were less affected by distance learning, probably due to less time used during the school day for commuting to school. Scholars and practitioners have lately often emphasised how lockdowns and distance learning would increase social and educational inequalities which already existed before the pandemic. For example, it is well established that students from lower socioeconomic backgrounds have greater learning difficulties and lower educational achievement. A widespread switch to distance learning most likely exacerbated these differences. For example, students from poorer economic backgrounds may have greater difficulties with distance learning and studying due to objective barriers, such as lack of adequate internet access, lack or inadequate access to other aspects of IC technology (e.g., computers, tablets, etc.). In addition, subjective barriers might also increase educational inequalities. For example, students with higher levels of motivation before the lockdowns probably had higher motivation during the distance learning phase. At the same time, among lower motivation students, the motivation may have decreased more rapidly during lockdown phases.

Our results indicate that a substantial proportion of high school students experienced at least one examined barrier during distance learning. In should be taken into account that only some barriers were examined. Future studies should analyse other challenges and barriers high school students faced during lockdowns, including due to lack of socialising with peers and friends, communication issue, health and wellbeing consequences etc.

6. Conclusion

Distance learning brought many challenges, barriers and difficulties for students of all educational stages. Our study indicates that three out of five high school students experienced at least one examined barrier to distance learning in the second wave of the COVID-19 pandemic. Decision-makers in politics and education, and also education workers and parents should be informed on how the lockdowns due to the COVID-19 pandemic impacted the everyday lives of students. Distance learning requires many adjustments for students; therefore, parents and teachers should strive to help students overcome barriers in times of national and global health, social and political crises.

References

1. EUROSTAT, 2020. URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society_statistics_-_households_and_individuals (18. 03. 2021)
2. Gradišek, P.; Polak, A. (2021). Insights into learning and examination experience of higher education students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72: 286–307.
3. Plevnik, M. (2021). The challenges of conducting practical exercises in the scope of an adapted educational process in higher education institutions during the Covid-19 epidemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, no. 138, 308–320.
4. Podlesek, A.; Kavcic, V. (2021). Generalised anxiety in Slovenian university students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, 322–341.

Covid-19 i škola 2021.

Branko Rumenović

Sažetak

Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.

Uvod

Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.

Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.

Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.

Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.

Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.

U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

• Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
• Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
• Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
• Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
• Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
• Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.

Zaključak

Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.

Literatura

1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/10/31/istrazivanje-o-sreci-ja-sam-sretna-osoba/
3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion
4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/poteskoce