Olimpijski festival

vanja_rust

Vanja Rušt

Sažetak

Sport i kretanje su važni čimbenici za očuvanje zdravlja djece i mladih s obzirom da sportski život podrazumijeva život bez alkohola, cigareta, nezdrave prehrane i mnogih drugih negativnih čimbenika. Dijete bi najradije spoznalo sport kroz igru i uz igru: bez prisile ili pretjeranog pritiska od strane roditelja ili odgajatelja

Ključne riječi: kretanje, dječji razvoj, sportska aktivnost, epidemija.

Svako dijete se rađa s prirođenim dispozicijama. U kolikoj će se mjeri one razviti u budućnosti ovisi o okolini koja utječe na dijete, kao i o njegovom osobnom trudu. Sva područja razvoja (kognitivni, emocionalni, socijalni i motorički) su međusobno usko povezana te se konstantno isprepliću i nadopunjuju kroz djetetov razvoj.

Aktivno i sistematično tjelesno vježbanje – sportsko-rekreativno, kao i fizički rad – kod djece razvija, kod odraslih održava tijelo i organe do potrebne razine za sport i zdravlje.

Smatra se da je dijete pod utjecajem ubrzanog somatskog i psihomotornog razvoja jer raste te se neprestano razvija i mijenja od rođenja do puberteta. Konkretno: njegove su senzorne i motoričke sposobnosti još u razvoju. Zato ih ne možemo održavati, ali im moramo davati hranu za njihov ubrzani razvoj. Strmčnik je već pred 40 godina napisao: “Djetetu je kretanje potrebno kao i kruh”.

Kretanje je vrlo važno za djecu jer utječe na pravilan razvoj, na rast, mišiće, dišni sustav i razvoj kralješnice. Upravo zato već i dojenče, čim se osvijesti, započinje upoznavanje svijeta oko sebe.

Namjena i uloga kretanja i sporta su itekako važni za razvoj motoričkih sposobnosti kao što su koordinacija, ravnoteža, snaga, brzina, preciznost, fleksibilnost i izdržljivost.

Poznato je da je najbolje započeti s aktivnostima u ranoj dječjoj dobi jer tada se najučinkovitije utječe na cjelokupni djetetov razvoj. Sport kao odgojni faktor je od velike pomoći pri oblikovanju djetetovog obrasca ponašanja. Činjenica da su roditelji djetetov uzor nam govori da o njima ovisi hoće li se kasnije u životu dijete baviti sportom. Što više iskustvenih i praktičnih spoznaja o sportu imaju roditelji i što su ta iskustva duža, veća je mogućnost da će barem dio iskustva prenijeti svojem djetetu. Važno je da djeca prva znanja o kretanju i sportska znanja dobiju kroz igru na slobodan način, kroz zabavu, veselje i smijeh. Dijete najrađe upoznaje sport kroz igru i uz igru: bez prisile ili pretjeranog pritiska od strane roditelja ili odgajatelja. Na taj način se djeci daju brojne mogućnosti da se zaljube u pokret, a uz to i u sportske aktivnosti. Ako roditelji njeguju ljubav prema kretanju i sportu, dobrobiti su mnogostruke te osim što dijete potiču na kretanje, sprečavaju ga da postane rob računalnih igrica ili televizije. Uz sport, dijete oblikuje pozitivne motivacijske strukture kao i trajne te korisne navike; priprema se na uspjehe i poraze s kojima će se suočavati u svakodnevnom životu. Utjecaj roditelja ne samo da će biti očit tijekom djetinjstva i mladosti, već i tijekom cjelokupnog odrastanja jer njegovanje sportskog načina života je danas jedan od najsmislenijih načina kretanja. U sportskom načinu života nema mjesta za alkohol, cigarete, nezdravu prehranu i mnoge druge negativne čimbenike koji se često susreću u načinu života suvremenog čovjeka. Sport i kretanje, odnosno sportska aktivnost pomaže u uklanjanju takvih negativnih čimbenika ako su već prisutni, a inače djeluje preventivno na njihovo pojavljivanje. Sportski život oplemenjuje čovjeka u svakom životnom razdoblju, od djetinjstva do duboke starosti.

Koristi sporta u djetinjstvu su jasne tijekom cjelokupnog života. Bolesti srca i krvožilnog sustava su danas jako raširene i stručnjaci spominju da uzroci tog problema leže u djetinjstvu. Dovoljna fizička aktivnost izravno djeluje na pojavu pretilosti, povećane razine kolesterola i povišenog krvnog pritiska.

Djeca današnjice se premalo kreću, osobito sada kada smo bili ograničeni brojnim epidemiološkim mjerama.

Školski proces učenja bio je ograničen. Djeca su se morala držati pod staklenim zvonom, sportske aktivnosti su bile ograničene na manje skupine, sportski treninzi su bili otkazani, a djeca su više puta bila u karanteni. Bila su uskraćena za mnoge sportske aktivnosti. Neki su se na poticaj roditelja kretali svaki dan, a neki gotovo ništa. Bili su pred TV ekranom i računalom te su zaboravili na kretanje.

Istraživanja pokazuju da je zbog toga pala opća motorička učinkovitost. Opća motorička učinkovitost je kod prosječnog djeteta pala za više od 13 posto.

Istovremeno je kod više od polovice djece došlo do povećanja potkožnog masnog tkiva. »Povećanje udjela pretile djece od dvadeset posto u jednoj godini je nešto nezamislivo. Ta djeca će imati velike zdravstvene poteškoće, biti će manje uspješni u učenju te će cijeli život nositi teret mjera epidemije.«

Smanjenje motoričke učinkovitosti se odražava na slabljenju imunosnog sustava, otpornosti. Kao učitelji primjećujemo da je pala pozornost djece tijekom nastave.

Diimagejete bi trebalo imati barem jedan sat strukturirane motoričke vježbe u danu. Upravo sam zato mišljenja da bi trebali promijeniti nastavni plan te dodati sportski odgoj u svakodnevni raspored. Tijekom odmora bi trebali uvesti minute kretanja, a nastava bi bila učinkovitija kada bi se odvijala na otvorenom. To bi svakako pomoglo u postizanju bolje motoričke učinkovitosti.

Kako bismo izbjegli još veću krizu vezano uz kretanje djece, trebamo poticati sve izvanškolske aktivnosti povezane uz kretanje. U Novoj Gorici se na početku veljače 2022. održao Olimpijski festival oživimo olimpijska sjećanja i navijajmo za naše sportaše. Izloženi su sportski rekviziti koje su olimpijci koristili u zimskim sportovima (alpsko skijanje, bob, curling (boćanje na ledu), skijaški skokovi, hokej, biatlon). Postavljeni su štandovi na kojima su bili izloženi olimpijski sportovi pa su ih djeca mogla isprobati.

Dojmovi s događaja:

imageimage
imageimage

image

Literatura

  1. Kristan, S. (1995). Športna vzgoja je več kot »športna vadba«. Šport, 43(4): 43-45.
  2. Tancing, S. (1987). Izbrana poglavja iz psihologije telesne vzgoje in športa. Ljubljana: VŠTK.
  3. http//www.zrs-kp.si/glasnik/Otrok_v_gibanju.pdf

Tradicionalni slovenski zajutrak

vanja_rust

Vanja Rušt

Sažetak

U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.

Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.

Sažetak

U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.

Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.

Oimageve godine se obilježava već 10. godišnjica provođenja Tradicionalnog slovenskog zajutarka u svim školama i vrtićima u Sloveniji. Prvi put se Projekt Tradicionalni slovenski zajutrak u školama održao 18. studenog 2011. godine. Pokretač je bila Pčelarska zadruga Slovenije.

Slika 1. Logotip slovenskog  tradicionalnog zajutrak

Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvješćivanje djece o važnosti imagepčela i pčelinjih proizvoda za zdravlje i dobrobit okoliša te konzumiranje hrane lokalnog porijekla. Također, o brizi za očuvanje zdravog i čistog okoliša kao i očuvanje ruralnog područja.

Slika 2. Kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka

Tradicionalni slovenski zajutrak je događaj koji se provodi svake godine u vrtićima i školama diljem Slovenije svakog trećeg petka u studenom.

Djeca toga dana dobivaju namirnice domaćih ili lokalnih proizvođača:

  • kruh (bio punozrnati kruh),
  • maslac,
  • domaći med (lokalni pčelar),
  • nehomogenizirano mlijeko,
  • domaća jabuka.

imageNa dan Slovenskog tradicionalnog zajutarka provode se razne aktivnosti pa tako prvi školski sat učenici s razrednikom u razredu razgovaraju o važnosti zajutarka.

Slika 3. Učenici tijekom tradicionalnog slovenskog zajutarka

Neke slovenske poslovice o zajutarku (doručku):

  • Prazna vreća ne stoji uspravno.
  • Po jutru se dan poznaje, po doručku pak jutro.
  • Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah

Zajutrak je također poslovično jedan od najvažnijih obroka, jer njime već ujutro tijelu osiguravamo dovoljno energije za dnevne aktivnosti i rad. Važno je da zajutrak bude punovrijedan obrok koji tijelu osigurava esencijalne hranjive tvari. Najbolje je dijete u ranom djetinjstvu naviknuti na zajutrak pa se iz toga aspekta razvio projekt Tradicionalni slovenski zajutrak koji je u deset godina djelovanja pomogao u poboljšanju rezultata slovenske djece.

Dokazano je da doručkuje sve više djece te se trend pretilosti među slovenskim školarcima smanjuje. Toj promjeni je sigurno potpomogao i projekt Tradicionalnog slovenskog zajutarka kojem već godinama naglašavamo važnost redovitog zajutarka i konzumiranja što više domaće hrane. Zdrav zajutrak ima pozitivan učinak na zdravlje jer tijelu osigurava energiju za umni i fizički rad te pomaže da lakše održavamo tjelesnu težinu. Dječji mozak je posebno osjetljiv na nedostatak energije jer brže metabolizira glukozu. Zdrav i uravnotežen zajutrak potpomaže boljim kognitivnim sposobnostima što posebno dolazi do izražaja u aktivnostima koje zahtijevaju koncentraciju, pamćenje i rješavanje mentalnih zadataka.

Dovoljno je doručkovati 4 do 5 puta na tjedan kako bi se vidjeli pozitivni učinci na zdravlje.

Ključno je učenje o važnosti prehrane već od malih nogu kako bi djeca, osim važnosti zajutarka za zdravlje naučili i unaprijedili svoj odnos prema hrani, o njenoj proizvodnji i utjecaju na zdravlje ljudi. Istodobno, važno je upoznati ih s lokalnom proizvodnjom hrane kao i značajem poljoprivrede te prehrambene industrije.

Veliki naglasak dobivaju i pčele te pčelarstvo kao i zaštita okoliša.

Međunarodna godina voća i povrća se obilježava 2021. godine. Pokretač je Opća skupština UN-a na prijedlog Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Svrha projekta je naglasiti važnost voća i povrća u prehrani, upozoriti na štetu koju čine otpadci hrane uzrokovani pogrešnim potrošačkim navikama i globalnom trgovinom. Kako su voće i povrće namirnice s najkraćim rokom trajanja, ključni su načini transporta i skladištenja u trgovini kao i kod kuće.

Najčešći razlozi za preskakanje doručka su rano buđenje za učenike putnike, predugo spavanje, nedostatak apetita, mučnina, spajanje zajutarka i doručka, višak kalorija kod tinejdžera – strah od debljanja, a u današnje vrijeme utječe i preopterećenost te nedostatak vremena.

Literatura

  1. https://www.nasasuperhrana.si/clanek/zjutraj-jej-kot-kralj-pomen-zajtrka-v-prehrani/
  2. https://www.nasasuperhrana.si/tradicionalni-slovenski-zajtrk/