Individualizirano opismenjavanje

u 1. razredu

jozefa_vogrinec

Jožefa Vogrinec

Sažetak

Opismenjavanje je proces u kojem se pojedinac osposobljava za čitanje i pisanje različitih tekstova, njima si pomaže u svakidašnjem životu i zna kako ih koristiti (Zrimšek, 2003.).

Opismenjavanje se odvija sistematično kroz čitavo prvo odgojno-obrazovno razdoblje. Kod svakog učenika odvija se kroz jednake faze, ali različitom brzinom, što mi kao učitelji trebamo uzeti u obzir kod izbora aktivnosti za učenika, odnosno za skupinu učenika. Učenici ulaze u svijet čitanja i pisanja individualizirano, postupno i sistematično. Individualizirano opismenjavanje je nužno za napredak svih učenika, budući da su razlike između učenika u početku školovanja vrlo velike.

U članku je opisan primjer individualiziranog opismenjavanja u 1. razredu, koje se odvija putem različitih aktivnosti u kojima učenik sudjeluje. Aktivnosti učenik odabire samostalno iz razloga što dijete prirodno naginje potpunoj predanosti aktivnosti koja mu se sviđa, koju doživljava i koju koristi kao sredstvo za svoj razvitak.

Ključne riječi: individualizirano opismenjavanje, didaktičke igre, kocka, kutci.

1. Uvod

Razvoj pismenosti počinje već prije ulaska djeteta u školu. Već od rođenja djeca se susreću s različitim uzorcima čitanja i pisanja koji im pomažu pri upoznavanju svijeta te omogućavaju i socijalnu interakciju s odraslima. Stupanj razvoja pismenosti djeteta prilikom ulaska u školu možemo izraziti pojmom spremnosti za čitanje i pisanje. Pismenost zahtijeva aktivno sudjelovanje učenika u procesu razvoja. Suvremeno učenje pismenosti vidi učitelja ponajprije kao usmjeritelja koji postupno vodi učenika tome da pokuša razumjeti nastavne sadržaje. Takva vrsta nastave zahtijeva odgovarajuću nastavnu okolinu, u kojoj planski razvijamo komunikacijske sposobnosti slušanja, čitanja, pričanja i pisanja.

U svrhu individualiziranog opismenjavanja u razredu smo pripremili kutke koji osiguravaju individualiziran rad te praćenje svakog od učenika ponaosob. U kutcima učenici odabiru zadatke i didaktičke igre u kojima su pravila i sadržaji odabrani, organizirani i usmjereni na način da kod djece potiču određene aktivnosti koje pomažu razvoju čitanja i pisanja.

2. Individualizirano opismenjavanje

2.1. Razvoj fine motorike – aktivna kocka

Fina motorika je sposobnost izvođenja sitnih, preciznih pokreta ruku, pri čemu je očuvana dobra koordinacija ruku i očiju. Za uspješno savladavanje procesa pisanja najprije je potrebno razviti finu motoriku mišića, dlanova i prstiju. Moderna djeca sat ili dva dnevno igraju videoigre, koriste tablete ili kompjuterske miševe i time smanjuju stimulaciju određenih prstiju, prvenstveno prstenjaka i malog prsta (Rajović, 2016.).

Učenici pri ulasku u školu posjeduju različito razvijenu finu motoriku. Uz pomoć aktivne kocke sačinjene od stiropora i filca razvijamo finu motoriku na učenicima zanimljiv način. Uz odabrane aktivnosti na kocki možemo nastavu i interdisciplinarno povezati (slovenski jezik, matematika, upoznavanje okoliša, sport).

slika 1slika 2
Slike 1. i 2.: Kocka za razvijanje fine motorike

2.1.1. Aktivnosti za razvijanje fine motorike uz pomoć aktivne kocke

– Provlačenje i vezanje vezica

Vezice su pomagalo za razvijanje fine motorike. Njima vežemo cipele. Budući da nisu čvrste, dijete treba naučiti gdje ju je potrebno primiti kako bi mogao njome odgovarajuće manipulirati. Aktivnost potiče razvoj vidno-motoričke koordinacije, prostornih odnosa i koordiniranih pokreta prstiju.

slika 3slika 4
Slike 3. i 4.: Provlačenje i vezanje vezica

– Pletenje pletenica i vezivanje vune u rep

Uz pletenje pletenica i vezivanju vune u rep razvijamo koordinaciju oko-ruka i koncentraciju u radu. Učenici s dobro razvijenom finom motorikom pletu sitne pletenice i vežu ih pomoću tankih gumica.

slika 5slika 6
Slike 5. i 6.: Pletenje pletenica i vezivanje vune u rep

– Vješanje odjeće uz pomoć štipaljki

Aktivnost jača vidno-motoričku koordinaciju i snagu prstiju. Njome vježbamo hvat pincete i redoslijed.

slika 7slika 8
Slike 7. i 8.: Vješanje odjeće uz pomoć štipaljki

– Čitanje brojki

Uz aktivnost učenici vježbaju hvat pincete, istovremeno broje i čitaju brojeve do 5.

slika 9slika 10
Slike 9. i 10.: Čitanje brojki

– Priprema boja

Umetanjem štapića u obojene otvore učenici vježbaju hvat pincete, upoznaju boje, čitaju imena boja uz pomoć velikih i malih tiskanih slova.

slika 11slika 12
Slike 11. i 12.: Razvrstavanje štapića prema boji

– Usvajanje pojmova lijevo-desno

Učenici uz rukavice usvajaju pojmove lijevo i desno, vježbaju orijentaciju u prostoru.

slika 13slika 14
Slike 13. i 14.: Usvajanje pojmova lijevo, desno

2.2. Individualizirano opismenjavanje

slika 15Opismenjavanje u frontalnom obliku i individualno rješavanje uglavnom jednakih zadataka radi ograničenog poznavanja slova ne uzima u obzir različite sposobnosti učenika, stoga sam se odlučila za individualizirano opismenjavanje. U učionici sam pripremila kutke gdje su učenici mogli birati aktivnosti i zadatke. Zajedno smo pripremili i kriterije uspješnosti pri pisanju (slika 15).

Slika 15. Kriteriji uspješnosti pri pisanju

Prva tri velika slova (I, A, N) upoznajemo zajedno prema predstavljenom postupku na plakatu (slika 16), a ostala slova učenici upoznaju individualno ili u paru. Najprije odaberu željeno slovo, nakon toga odabiru aktivnosti na plakatu.

slika 16

Slika 16. Plakat individualiziranog opismenjavanja

slika 17Nakon što učenik obavi aktivnosti za zapisivanje slova, vježba zapisivanje u bilježnicu. Nakon toka u kutku odabere zadatke i didaktičke igre koje su odvojene s obzirom na učenikove sposobnosti čitanja.

Slika 17. Kutak s aktivnostima za individualizirano opismenjavanje

Dječja je igra obično namijenjena prije svega razonodi i zabavi te je shvaćamo kao slobodnu i spontanu aktivnost, međutim, didaktička je igra vođena i usmjerena na postizanje određenih ciljeva. Kod individualiziranog opismenjavanja učenicima nudimo didaktičke igre različitih stupnjeva težine za postizanje planiranih ciljeva. Pravila igre objasne se svakoj skupini na tepihu, a učenike kod izvođenja pratimo i provjeravamo njihova rješenja. Kada završe s igrom, učenici je pospreme nazad na svoje mjesto. Učenicima nudimo već pripremljene didaktičke igre ili igre koje mogu izraditi sami. Učenje pismenosti odvija se tako u zanimljivijem okolišu, uz suradnju među učenicima, u zajedničkom traženju, otkrivanju, dogovaranju, razgovoru, zapisivanju.

slika 18slika 19
Slika 18. Broj glasova                     Slika 19. Rad na tepisima

slika 20slika 21
Slika 20. Sastavljamo rečenice       Slika 21. Križaljka

slika 22Slika 22. Čitanje uz dodirivanje slova

Zaključak

Važno je da učitelj kod individualiziranog opismenjavanja u razredu stvori poticajni nastavni okoliš za sve učenike i da stvara prilike u kojima učenici osvještavaju svoj proces učenja, razvijaju kriterije kvalitetnog učenja i prihvaćaju odluke o tome kako će postići nastavne ciljeve. Na taj način odgajamo učenike koji su sposobni samostalno usmjeravati svoje učenje (Novak L i dr., 2018.).

Moja spoznaja je da individualizirano opismenjavanje značajno povećava motivaciju i aktivnost učenika. Učenici su u radu samostalniji, u svijet riječi i slova ulaze brže i nesvjesno ga uz igru nadograđuju i utvrđuju. Uz takvo učenje imaju priliku pokazati svoju sposobnost izvornih ideja i rješenja, procjenjivanja i prosuđivanja, imaju mogućnost izbora pri postizanju znanja. Individualizirano opismenjavanje omogućava svakom učeniku da napreduje u skladu s svojim mogućnostima.

Literatura

  1. Grginič, M. (2010). Kako opismenjevati – poučevati ali učiti se pismenost? Priročnik za učitelje. Mengeš: Izolit.
  2. Novak L., Vršič V., Nedeljko N., Dogan K., Dolinar M., Kerin M., Novak M., Mršnik S., Markun Puhan N., Podbornik K. (2018) Formativno spremljanje na razredni stopnji, Priročnik za učitelje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. Pečjak, S. (1994). Didaktična igra in razvoj nekaterih psihičnih funkcij pri opismenjevanju. Priročnik z vajami za 1. in 2. razred osnovne šole. Trzin: Different.
  4. Pečjak, S. (2000). Z igro razvijamo komunikacijske sposobnosti otrok. Ljubljana: Zavod Republike slovenije za šolstvo.
  5. Place, M. (2011). 100 dejavnosti za učenje branja in pisanja po metodi Montessori. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  6. Rajović, R. (2016). Kako z igro razvijati miselni razvoj otroka. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  7. Zrimšek, N. (2003). Začetno opismenjevanje – Pismenost v predšolski dobi in prvem razredu devetletne osnovne šole. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.

Matematika u prirodi

jozefa_vogrinec

Jožefa Vogrinec

Sažetak

U suvremeno doba podučavanje i kretanje u prirodi vrlo su bliski ponajprije zbog nedostatka kretanja kod djece. Istraživanja pokazuju da nastava u prirodi uz kretanje i aktivnosti donosi učenicima bolje rezultate u radu i lakšu percepciju nastavnog gradiva.

Predstavit ću primjer dobre prakse nastave iz matematike uz kretanje u prirodi u vrijeme nastave na daljinu. Na terenu iza škole postavili smo učionicu, koja predstavlja veliki izazov zato što nam omogućava učenje na svježem zraku, uz kretanje i istraživanje. Tamo radimo matematička istraživanja i uz igru učimo. Obavili smo i matematički obilazak okoline škole i istraživali što nam sve predstavlja matematički izazov.

Ključne riječi: matematika, učenje u prirodi, kretanje, igra.

1. Uvod

Suvremeni tempo života ne ostavlja nam puno vremena za prirodu i kretanje u njoj. Prilikom početka školovanja često se zaboravlja na djetetovu potrebu za kretanjem. Spoznaje nekih istraživanja ukazuju na činjenicu da je proces učenja učinkovitiji ako je u učenje uključeno kretanje. Znanje je također trajnije, jer se stječe na temelju iskustva pojedinca. Budući da kretanje kod učenika utječe na razvoj određenih sposobnosti učenja, nije slučajno da ljudi s poteškoćama u kretanju češće pokazuju i poremećaje čitanja i pisanja, koncentracije, pamćenja, apstraktnog razmišljanja, percepcije prostora, ravnoteže, ritma, pjevanja itd. (Ščuka, 2007).

Predstavit ću primjer dobre prakse matematike i kretanja u prirodi nakon nastave na daljinu sa učenicima 2. razreda.

2. Matematika i kretanje

Načinom učenja uz kretanje dijete stječe konkretno iskustvo u rješavanju matematičkih i logičkih problema, koje je, prema Piagetu, od velikog značenja, osobito za djecu u predoperativnom stupnju razmišljanja (Pišot i Planinšec, 2005.).

U početku svog školovanja učenik nije sposoban apstraktno razmišljati, stoga je važno da učitelj gradivo objasni na drugi način. Jedan od mogućih načina prezentiranja nastavnog gradiva je i uključivanje potpunog tjelesnog iskustva u nastavne sate. U nastavi s uključenim kretanjem učenici često nemaju osjećaj da uče, već da se igraju. Naime, takvim načinom učenja učenici zadovolje potrebu za zabavom jer mogu biti opušteni, dobrog su raspoloženja i uživaju u onome što rade.

Rezultati studija pokazuju, da je učenje uz kretanje uspješnije od učenja u klasičnoj školskoj situaciji. Kretanje pridonosi većoj motivaciji djece. Kretanje tijekom nastave je igra, koja je zabavna i puna emocija. Još je raznovrsnije i zabavnije ako se to događa u prirodi. Teoretski pojmovi i znanja koja dodiruju emocije lakše se pamte. Učenici su pažljiviji i više su uključeni u učenje pokreta.

2.1 Matematički pohod

Pripremila sam matematički pohod u prirodu za drugi razred osnovne škole. Sastavljajući zadatke, slijedila sam nastavne ciljeve matematike za drugi razred, koji su propisani u nastavnom programu matematike.

Pomoću zadataka pokušala sam pokazati gdje sve možemo pronaći matematiku u okolini škole i u svakidašnjem životu i kako je možemo kroz pokret u prirodi svladati i razumjeti brže i na zanimljiviji način. Pripremila sam slika 1radni list za učenike. Najprije smo zajedno sa učenicima na karti pogledali plan puta i razgovarali o sigurnosti prilikom pohoda.

Slika 1. Plan rada (Izvor: autor)

2.1.1. Radni list

MATEMATIČKI POHOD

Danas te očekuju zanimljivi matematslika 2ički zadaci koje ćeš riješiti u okolini škole. Želim ti uspješno matematičko istraživanje. Ponesi olovku, metar i radni list.

Slika 2. Istražujemo (Izvor: autor)

Pješačenje započni na školskom dvorištu. Promotri srebrnu ploču na zidu.

1. Kojeg je ploča oblika?______________________________

slika 3Slika 3. Ploča (Izvor: autor)

 Pođi do ograde pored škole.

2. Kako su šipke postavljene u ogradi?
a) vodoravno    b) okomito

3. Prebroji okomite šipke između dva stupa i izračunaj koliko ih ima.

_________________________________________________________

slika 4Slika 4. Ograda (Izvor: autor)

Promotri zastave ispred škole.

4. Što je zajedničko za sve četiri zastave?____________________________

slika 5
Slika 5. Zastave (Izvor: autor)

Pođi do stubišta.

5. Mrav se uspinje na prvu stepenicu. Koliko centimetara mora hodati da bi stigao na vrh stepenice?

slika 6Slika 6. Stube (Izvor: autor)

Školsko dvorište iza škole.

Pođi na školsko dvorište iza škole.

6. Pronađi sve poklopce kanalizacije u kvadratnom obliku. Trči od poklopca do poklopca i prebroji ih. Koliko ih ondje ima? ______________________________

7. Napiši prethodnika i sljedbenika tog broja. __________________________

slika 7Slika 7. Brojimo kvadrate (Izvor: autor)

Popni se na brdo kraj šume. Pogledaj parkiralište.

8. Koliko najviše automobila je moguće parkirati na školskom parkiralištu? ___

9. Koliko je automobila parkirano danas? ______

10. Zapiši dva broja s registarskih tablica parkiranih automobila. ____________

11. Koliki je njihov zbroj? _________________________________

slika 8Slika 8. Parkiralište (Izvor: autor)

12. U šumi odaberi 4 panja i prebroji godove, utvrdi koje su starosti bila srušena stabla. Zapiši brojeve i razvrstaj ih po veličini od najmanjih do najvećih.

____________________________ , ______< ______ < _____<_____

slika 9Slika 9. Godovi na panjevima (Izvor: autor)

Igralište

13. Pronađi zelenu zakrivljenu crtu na igralištu. Pored nje je bijela ravna crta.

Koji je put kraći? _______________

a) ______________

b)image

slika 10Slika 10. Crte (Izvor: autor)

Na livadi

Pođi do planinskog putokaza „Haloška planinska pot (HPP)“.

14. Koliko je vremena potrebno za proći stazom od Podlehnika do Gorce? __________

15. Koliko ima sati hodanja od Gradišča do Cirkulana? _______­­­_________

16. Koliko ima sati hodanja od Gorce do Janškog vrha? _______________

slika 11slika 12
Slika 11. Putokaz (Izvor: autor)             Slika 12. Putokaz (Izvor: autor)

Vrati se preko travnjaka natrag u učionicu na otvorenom. Zaustavi se ispred kuhinje.

17. Kuhari su pripremili iznenađenje za vas. Svaki učenik može odabrati kornet, sladoled na štapiću ili sladoled u loptici i pojesti ga. Napiši u tablicu što i koliko čega ste odabrali. Koja geometrijska tijela predstavljaju?

image

slika 13slika 14
Slika 13. Sladoled (Izvor: autor)  Slika14. Sladoled (Izvor: autor)

Pođi u šumu.

18. Pomoću crtica prezentiraj podatke i odgovori na pitanja.

Kojih je geometrijskih tijela najviše?__________________________

Koliko zajedno ima korneta i sladoleda na štapiću?_______­­­_______

Jesu li svi učenici odabrali sladoled? ______________

slika 15slika 16Slika 15. Linijski prikaz (Izvor: autor)   Slika 16. Linijski prikaz (Izvor: autor)

Pođi do učionice na otvorenom i uredi svoje bilješke.

slika 17slika 18
Slika 17. Učimo (Izvor: autor)   Slika 18. Učionica na otvorenom (Izvor: autor)

slika 19
Slika 19. Učionica na otvorenom (Izvor: autor)

3. Zaključak

Predstavljenim matematičkim zadacima u prirodi učenike sam potaknula da matematički promatraju, istražuju i razmišljaju. Učenici su izrazili zadovoljstvo takvim načinom rada i njihove su posljednje bilješke dokaz da tijekom nastave koja uključuje kretanje u prirodi često imaju osjećaj, da ne uče, već da se igraju. Tijekom rada bili su maštoviti, pronalazili su originalna rješenja, pružali inicijativu.

Matematički pohodi vrlo su učinkovit suvremeni oblik nastave, u kojemu učenici shvate, da se svakodnevno susreću s matematikom, iako toga nisu svjesni. Načinom učenja uz kretanje stječu konkretno iskustvo u rješavanju matematičko-logičkih problema. Omogućava im lakše razumijevanje složenih matematičkih pojmova i pravila. U našem okruženju ima još puno matematičkih situacija, koje ćemo koristiti jer matematika uz kretanje donosi veću motivaciju za rad i bolje nastavne učinke učenika.

Literatura

  1. Harmandić, T. (2013). Matematični sprehod. (Diplomski rad). Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta, Maribor. https://dk.um.si/Dokument.php?id=59405 (Pristupljeno 12.2.2020.)
  2. Lipovec, A. (2010). Matematični potep. Projekt: razvoj naravoslovnih kompetenc. Univerza v Mariboru. http://kompetence.uni-mb.si/S1.16-S1.18_DidakticnaGradiva_S4.pdf (Pristupljeno, 18.1.2020)
  3. Marentič Požarnik, B. (2003). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: DZS.
  4. Rado Pišot, Jurij Planinšec (2005). Struktura motorike v zgodnjem otroštvu. Motorične sposobnosti v zgodnjem otroštvu v interakciji z ostalimi dimenzijami psihosomatičnega statusa otroka. Koper: Založba Annales, zbirka Cinesiologiae.
  5. Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt (2011). Ljubljana: Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport. (Pristupljeno 10.1.2020) s: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_matematika.pdf
  6. Ščuka, V. (2007). Šolar na poti do sebe: oblikovanje osebnosti: priročnik za učitelje in starše. Radovljica: Didakta.