Domaći obrt u našem kraju

marija_srdinsek

Marija Srdinšek

Sažetak

U istraživačkom radu Obrt u našem kraju s učenicima smo u osnovnoj školi Videm, Područnoj školi Leskovec na izvannastavnoj aktivnosti iz povijesti odlučili istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u našem kraju.

Namjera rada bila je utvrditi koji su obrti bili razvijeni u domaćem kraju i kako se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama. Zanimali su nas uzroci nastanka novih obrta i nestanka nekih od starih te kakav je značaj obrtničke tradicije kraja.

U našem kraju bio je razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s prevladavajućom poljoprivredom i osiguravao stanovnicima dodatnu zaradu. Upravo uz pomoć domaćeg obrta ljudi su lakše preživjeli loše poljoprivredne godine i gospodarske krize.

Ova tema je novost, budući da još nitko prije toga nije istraživao domaće obrte u kraju. Poseban smisao rad dobiva nakon što usporedimo dobivene rezultate s današnjim stanjem.

Ključne riječi: domaći obrt, istraživački rad, kulturna baština.

Uvod

Predmet istraživanja je dakle obrt, za koji znamo da je jedan od najstarijih i najraširenijih gospodarskih djelatnosti. Budući da je s povijesnog stajališta to vrlo opširna tema, odlučili smo se ograničiti na određeno vrijeme i prostor. U radu smo postavili nekoliko temeljnih pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti:

  • koji su obrti postojali u kraju
  • na koji način se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama
  • kakva je obrtnička tradicija kraja

Cilj zadaće: istražiti domaće obrte u kraju i detaljnije obraditi jedan obrt koji najviše odgovara lokalnim uvjetima i ima očuvanu arhivsku i drugu pisanu građu, obrtnički alat i proizvode te pruža mogućnost anketiranja obrtnika.

Prostor: kraj Zgornji Leskovec – razvedeno seosko naselje. Predviđamo da je u tom području bio razvijen takozvani domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i osiguravao, osobito siromašnijim stanovnicima, mogućnost dodatne zarade.

Vrijeme: 20. stoljeće
Istraživači: učenici 7. i 8. razreda
Metode rada: prikupljanje podataka iz literature i izvora te terenskog rada (anketiranje, intervju, fotografiranje), komparativna analiza.

1. Nastanak obrta u Sloveniji

Učenici su se najprije uz pomoć literature upoznali s pojmom obrta, s njegovim nastankom i razvojem, s obrtničkim zakonima i domaćim obrtom.

U svrhu traženja izvora posjetili su i Povijesni arhiv Ptuj, gdje su tražili prvenstveno podatke o obrtnicima iz domaćeg kraja. Utvrdili su da je arhivske građe vrlo malo. Među zapisima ipak je pronađeno nešto podataka o obrtnicima u našem kraju, a to su bili pekari, mesari, kovači i postolari.

2. Domaći obrti u našem kraju

Do sljedećih podataka učenici su došli pomoću usmenih izvora, koje su prikupili uz pomoć informatora s terena. Posjetili su i starije žitelje i ispitali ih o obrtničkoj prošlosti kraja. Saznali su mnogo zanimljivosti.

U dvadesetom stoljeću u kraju su djelovali različiti domaći obrti koji su se ispreplitali s poljoprivredom. Obrtnici su većinom bili samouki, a obrtom su se bavili pretežito u zimsko vrijeme, kada nije bilo posla na polju i u vinogradu.

Najrašireniji domaći obrti u kraju:

2.1. Kovači

Kovanje je bilo jedan od najvažnijih obrta u kraju, posebno u razdoblju između dva rata i desetljeće nakon drugog svjetskog rata. U kraju su se nalazila četi2020-02-08 13.34.03 (sl.1)ri kovača. Kovanje je bio obrt povezan s poljoprivrednom djelatnošću. Kovač je brinuo o kovačkoj radionici, a supruga i djeca radili su u poljoprivrednom domaćinstvu. U kovačkim radionicama popravljali su se dijelovi alata, potkivali konji, obrađivala podvozja vozova, izrađivale su se motike, kose, sjekire, plugovi,…

Slika 1. Nekadašnja kovačka radionica u Maloj Varnici

2.2.  Bačvari ili pintari

Zbog vinogradskog područja u ovom je kraju bio vrlo razvijen bačvarski domaći obrt. U kraju je bilo čak šest bačvara, što nas nije iznenadilo, budući da je kraj važno vinogradarsko područje. Bačvari su izrađivali bačve, kade, brente (pute), škafove, drvene posude za mošt,…

2020-02-08 13.34.20 (sl.2)2020-02-08 13.34.54 (sl.3)
Slika 2. Bačvarski proizvodi         Slika 3. Bačvarska radionica

2.3. Stolari

Stolari su bili osobito cijenjeni obrtnici u kraju. Izrađivali su pretežito namještaj (stolove, klupe, stolice, ormare, krevete), vrata i prozorske okvire. Stolari su na seoskom području izrađivali i lijesove i posebne škrinje.

2.4. Postolari ili šusteri

2020-02-08 13.35.20 (sl.4)Postolari su izrađivali cipele od kože koja je bila dostupna kod kuće (svinjska koža). Za ovaj oblik obrta bilo je značajno da je postolar na poziv poljoprivrednika izradio na imanju sve što je od njega naručio. U kraju je bilo pet postolara.

Slika 4. Postolarski stroj s radnim stolom i alatima

2.5. Kolari

2020-02-08 13.35.41 (sl.5)U kraju su se nalazila tri poznata kolara. Oni su izrađivali prvenstveno drvene dijelove vozova i plugova.

Slika 5. Proizvod domaćih kolara

2020-02-08 13.36.16 (sl.6)
2.6. Mlinarstvo

U kraju je djelovao i jedan mlinar. Poznato je da su u mlin dolazili i stanovnici susjednih naselja.

Slika 6. Mlin u Maloj Varnici

2.7. Izrada mlinova

2020-02-08 13.38.19 )sl.7)U kraju je djelovao i domaći obrtnik, samouk, koji je izrađivao električne mlinove za mljevenje žita. Izradio je čak stotinjak mlinova.

Slika 7. Mlin za mljevenje žita

2020-02-08 13.36.54 (sl.8)
2.8. Ostali domaći obrti

U kraju su postojali i slijedeći domaći obrti: tesari, krojači, krovopokrivači slamnatih krovova, pletači košara, predionice,…

Slika 8. Kolovrat

Zaključak

Učenici su u istraživačkom radu došli do sljedećih zaključaka:

  • U kraju je bio razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i donosio stanovnicima dodatnu zaradu za lakše preživljavanje.
  • Značaj obrta mijenjao se i bio je ovisan o lokalnim potrebama stanovnika. To je vidljivo iz primjera kada je kovaštvo počelo propadati radi propadanja prijevozništva.
  • Drvene bačve su u prošlosti predstavljale značajan tržišni proizvod. Danas domaći obrt bačvarstva gubi borbu u konkurenciji s metalnom industrijom.
  • Napredak u razvoju tehnologije i industrijska proizvodnja pogodili su brojne domaće obrte u kraju. Danas su istraživani domaći obrti potpuno nestali.
  • Učenici su došli do zaključka da su pojedine grane domaćeg obrta u našem kraju pridonijele i baštini domaćih obrta u Sloveniji.
  • Učenici su svoj istraživački rad predstavili i drugim učenicima u školi.

Istraživački rad učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Učenici su u središtu događanja i razvijaju brojne vještine. Učitelj je u ulozi savjetnika, on učenike usmjerava i zalaže se za napredovanje svojih učenika prilikom timskog rada i međusobne suradnje, na javnim nastupima, prezentiranju svog rada,…

Literatura

  1. Bogataj, J. (1989). Domače obrti na Slovenskem. Ljubljana: DZS.
  2. Zgodovinski arhiv Ptuj. Obrtniki in Obrtni obrati okraja Ptuj.
  3. Fotografije – osobna arhiva.
  4. Informatori s terena.

Projekt „Igrajmo se glagoljicom“

irena_bando

Irena Bando

„Igrajmo se glagoljicom“ projekt je školske knjižnice Osnovne škole Jagode Truhelke u Osijeku, realiziran u veljači 2017. U projektu su sudjelovali učenici IV. c razreda pod vodstvom mentorice Irene Bando, školske knjižničarke sa suradnicima: Lianom Mur, učiteljicom IV. c, Katarinom Kretić, učiteljicom matematike i informatike i Sanjom Škugor, pripravnicom.

imagehttp://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/

Cilj projekta bio je upoznati učenike s osnovama samostalnog istraživačkog rada. Za potrebe projekta postavljena je web stranica „Glagoljica Osnovne škole Jagode Truhelke“, s ciljem okupljanja svih edukativnih materijala u svrhu istraživanja potrebnih za ostvarivanje učeničkih zadataka u sklopu projekta. Na web stranici se nalaze: kreativne prezentacije o glagoljici, projekti o glagoljici, poveznice o glagoljici, kreativni radovi inspirirani glagoljicom, upute za istraživanje, upute za izradu prezentacije, zadaci po skupinama u koje su učenici bili podijeljeni te web alati koje su učenici mogli koristiti prilikom izrade svojih prezentacija.

Učenici su bili podijeljeni u skupine. Svaka skupina imala je svoj naziv pa su tako skupine bile: Jezični istraživači, Povijesni istraživači, Likovni istraživači, Radoznali istraživači i Zaigrani istraživači. Svaka skupina dobila je posebne zadatke, s obzirom na područje istraživanja (jezično, povijesno, likovno, zanimljivosti, igre). Jezični istraživači imali su zadatak istražiti o vrstama glagoljice i njihovim karakteristikama. Povijesni istraživači su istraživali o spomenicima i dokumentima na glagoljici. Likovni istraživač imali su zadatak pronaći najzanimljivije likovne radove inspirirane glagoljicom te nacrtati zanimljivi rad inspiriran jednim glagoljičkim slovom. Radoznali istraživači otkrivali su zanimljivosti o glagoljici, a zaigrani su se trebali poigrati se igrama o glagoljici te osmisliti svoju kratku igru o glagoljici. Svaka skupina je izradila prezentaciju o svom istraživanju i kratko izložila svoje prezentacije pred razredom.

Ovdje možete vidjeti učeničke prezentacije.

Nakon što je svaka skupina prezentirala ono što je istražila, trebalo je utvrditi usvojenost znanja. U tu svrhu osmišljeno je i pripremljeno sedam društvenih igara i kreativnih radionica o glagoljici: „Glagoljička osmosmjerka“, „Glagoljički dvostruki memori“, „Glagoljička slovarica“, „Izrada glagoljičkog straničnika“, „Glagoljički bingo“, „Glagoljički prevoditelj“ i „Glagoljičke puzzle“.

  • Glagoljička osmosmjerka je igra u kojoj su učenici trebali pronaći i zaokružiti pojmove na glagoljici.

image

  • Glagoljički dvostruki memori – je igra pogađanja parova. Igra se igrala na način da se pomiješaju kartice i poslože na stol, tako da su pitanja okrenuta prema dolje, a slova prema gore. Cilj igre bio je prikupiti što više parova, a parove čine kartica s postavljenim pitanjem i kartica na kojoj se nalazi odgovor na to pitanje.

image

  • Glagoljička slovarica– je igra u kojoj su učenici trebali pomiješane dijelove slova složiti tako da se dobiju glagoljička slova, a zatim od tih slova složiti riječi.

image

  • Izrada glagoljičkog straničnika– je radionica na kojoj su učenici na izrezane male papiriće ispisali slova svoga imena na glagoljici, a zatim su ta slova lijepili na karton straničnika, kako bi složili svoje ime napisano na glagoljici.

image

  • Glagoljički bingo – je igra u kojoj su sudjelovala dva učenika koja su pomiješane drvene pločice s glagoljičkim slovima naizmjence izvlačili iz vrećice te ih slagali na odgovarajuća mjesta na odabranoj podlozi za pločice. Onaj igrač koji je prvi popunio ploču, izgovorio bi „BINGO”, što bi značilo da je pobijedio.
  • Glagoljički prevoditelj je igra u kojoj su učenici riječi napisane glagoljicom trebali prevesti na latinicu.

image

  • Glagoljičke puzzle – igra u kojoj se slažu dijelovi slagalice koja složena predstavlja sliku: Ćirila i Metoda, Bašćansku ploču, Misal po zakonu rimskog dvora i azbuku uglate glagoljice.

slika

Nakon utvrđivanja znanja kroz društvene igre o glagoljici i kreativne radionice o glagoljici, imageznanje učenika provjereno je kroz kviz o glagoljici. Kviz se sastojao od „DA-NE” pitalica, pitanja gdje treba izbaciti netočan odgovor („Izbaci uljeza”) i „ABC” pitalica. Ukoliko je učenik točno odgovorio na pitanje u kvizu mogao je simage panoa uzeti početno slovo svoga imena napisano glagoljicom. Ovdje je bilo potrebno poznavanja glagoljičke azbuke.

http://glagoljicaosjagodetruhelke.weebly.com/prezentacije-o-glagoljici.html

imageNaposljetku, učenici su evaluirali projekt sa smajlićima, gdje su svi učenici pokazali da im se projekt svidio

Ovdje možete kliknuti kako biste vidjeli prezentaciju cjelokupnog projekta