Primer dobre prakse medpredmetnega povezovanja

  nuzaZ_matejaM

Nuša Žuber prof. i Mateja Marčun prof.

Poučevanje 21. stoletja naj ne bi bilo usmerjeno zgolj k podajanju snovi in spodbujanju mišljenja, temveč bi temeljilo k holističnemu pristopu poučevanja in spodbujanju naravne radovednosti učencev v avtentičnem kontekstu. Namesto tradicionalnih šolskih predmetov bi bilo mnogo bolj motivacijsko poučevanje, ki naj bi za izhodišče imelo pojave, ali kot jim pravi finska stroka FENOMENE. Preko njih in s pomočjo informacij ter pridobljenih spretnosti, naj bi učenci prestopali meje med šolskimi predmeti ter hkrati s tem razvijali veščine 21. stoletja: kritično mišljenje, ustvarjalnost, inovacije, timsko delo in komunikacijo. Učence je torej potrebno preusmeriti iz poti KAJ MISLITI, na pot KAKO RAZMIŠLJATI 1. »Učenje je učinkovito le, ko poteka v sodelovalnem vzdušju, kar pomeni, da je sodelovanje eksplicitni del učnega okolja, pa tudi, da je učenje povezano s skupnostjo« (Aberšek, 2014, p.2).

Eden izmed zahtevnejših izzivov učitelja v današnjem času je torej motivirati učence na način, da uvidijo smisel v učenju in uporabnosti znanj. Uvid pa je možen samo preko povezovanja različnih vsebin pouka s poudarkom na izkušenjskem učenju v povezavi z lokalnimi potrebami in željami. Močan prožilec motivacije za učenje je upoštevanje pozitivnih čustev. To je spoznanje, ki prihaja iz radovednosti, vedoželjnosti, z izkušnjo »aha efekta«. (Aberšek, 2014)

Razpis Dneva habitata 2017 naju je spodbudil k uresničitvi zgoraj napisanega povezovanja, poučevanja, interdisciplinarnega zlitja, upoštevanja pozitivnih čustev… Izhajali sva iz učnih načrtov, kriterijev razpisanega natečaja, strokovne literature, razvojne stopnje učencev in lokalnih posebnosti. Pri tem sva povezali likovno umetnost (oblikovanje na ploskvi, tridimenzionalni prostor), matematiko (geometrijo in merjenje, prikazi podatkov), slovenščino (neverbalno in verbalno komunikacijo), družbo (ljudje v družbi, ljudje v prostoru in ljudje v času) ter ne nazadnje naravoslovje in tehniko (spreminjanje snovi in živa bitja). Projektu sva zaradi navdahnjenosti s strani natečaja določili temo – javni prostor kot igrišče ter poimenovali projekt OD PROJEKTA DO IDEJE.

Učne vsebine iz predmeta naravoslovje in tehnika (javni prostor našega okolja, poslovne in bivalne stavbe, trdnost gradnje, poklici v gradbeništvu, spoznavanje postopkov obdelave papirja in vrste papirja) sva implementirali v raziskovanje naselja Križe, proučevanje stavb in javnih prostorov, izdelovanje maket iz Lego gradnikov, papirja, kartona, lepenke in prosojnih modelov iz naravnega materiala. Ob tem so spoznavali različne poklice v gradbeništvu (arhitekt, gradbenik, krovec, tesar…), pridobivali tehnična znanja različnih gradenj, razvijali stališča za vključevanje v družbo in z nadgradnjo reševali nove situacije iz področja naravoslovja in tehnike. (Vodopivec et al., 2011)

V samem projektu so proučevali, spoznavali in vrednotili družbeno, kulturno in naravno okolje, v vseh njegovih sestavinah ter interakcijah in soodvisnostih. (Budnar et al., 2011)

Pri aktivnem preoblikovanju prostora (makete naselja in učilnica na prostem) so učenci razvijali likovne kompetence, saj so izhajali iz razumevanja naravnega, osebnega, družbenega in kulturnega prostora. (Kocjančič et al., 2011)

Ob raziskovanju in spoznavanju domačega kraja in preoblikovanju učilnice na prostem so razvijali tudi matematične kompetence, saj so ob tem uporabljali matematičen način razmišljanja za reševanje problemov iz vsakdanjega življenja. Ob tem so gradili pojme in povezave, spoznavali ter učili nove postopke, ki so posameznemu učencu omogočili vključitev v sistem (matematičnih) idej in posledično vključitev v kulturo, v kateri živi. Naravo v učilnici na prostem ter širše šolsko okolje so sprejemali kot vir za matematično ustvarjanje in raziskovanje. (Žakelj e tal., 2011)

clip_image002V projektu sta sodelovala dva razreda OŠ Križe (4.a in 4.b). Ker tema sovpada s petimi šolskimi predmeti, smo se ga lotili širše, kot projekt, in delali na njem tri tedne.

Slika 1. Ogled šolske okolice

Na samem začetku smo ločili in spoznali javne prostore, ki se nahajajo v naselju Križe. Ker so vsem dostopni in na razpolago ter uporabo, naj bi služili tudi nekemu namenu. Lahko so prijetni, topli in polni izzivov ali pa zapuščeni, hladni in sami sebi namen. Obdajajo jih zgradbe, ki pomembno vplivajo nanje ter tudi na nas, prebivalce naselja. Prav zaradi tega smo v prvem delu projekta spoznali zgradbe naselja Križe, iz kakšnih gclip_image004radnikov so narejene in kako so umeščene v prostor. Sprehodili smo se po okolici šole ter si ogledali in prešteli javne prostore ter pomembne zgradbe. Javnih prostorov smo našteli zgolj tri in hkrati kar nekaj nam koristnih in pomembnih zgradb, ki jih obdajajo.

Slika 2. Pred kulturnim domom v Križah

clip_image006S pomočjo Lego gradnikov smo se lotili gradnje zgradb naše okolice. Pri tem smo spoznavali načine različnih gradenj glede na povezavo gradnikov med seboj. Lego zgradbe smo nato umestili v šolski prostor – maketo, ter si ogledali še javne prostore, ki so ob njih nastali.clip_image008

Slika 3: Izdelava šolske okolice z lego gradniki

Pogovorili smo se o težavah, ki so nastopile pri gradnji in postavitvi v prostor (težko je z enakimi gradniki graditi različne zgradbe, nemogoče je bilo prilagoditi velikost zgradb na podlago makete).

Slika 4. Šolska okolica iz lego gradnikov

Sledila je predstavitev poklicev, ki sodelujejo pri gradnji zgradb. Ob tem smo se ustavili na delu arhitekta in oblikovanju maket. V tem delu smo nato zgradili maketo iz odpadnih papirnatih škatel, ki smo jih poskušali še oblepiti in jim narisati podrobnosti. Stavbe smo nato ponovno umestili na maketo ter ugotovili, da je bilo oblikovanje iz papirja mnogo bolj primerno in posnemanje zgradb lažje, kot delo z »lego gradniki«. Tokrat so se nam javni prostori pokazali v primernejšem merilu.

clip_image010clip_image012
Slika 5. Izdelava modelov stavb iz papirja   Slika 6. Maketa šolske okolice iz papirja

Ker je pri gradnji zgradb zelo pomembna tudi struktura, smo se lotili še oblikovanja struktur zgradb naselja Križe. Učenci so spoznali, da nam strukture kažejo neko prosojno obliko, niso pa primerne za natančne makete in predstave.

clip_image015clip_image016
Slika 7 in 8: Prosojni modeli iz naravnih materialov

Ponovno smo umestili papirne zgradbe na maketo ter se pogovorili o tistih javnih prostorih, ki samevajo v našem naselju in so skoraj neopazni, zanemarjeni, neuporabni… Na drugi strani imamo javni prostor, ki ga vsako dnevno uporabljamo, a nas žalosti in jezi zaradi svoje slabe izkoriščenosti. Učenci so si kot izziv vzeli spremeniti, dodelati, dodati ideje za izboljšavo šolskega igrišča.

Tako nam je kot poslastica vseh preteklih dejavnosti ostal TEHNIŠKI DAN – Od projekta do ideje učilnice na prostem/ igrišča.

Na ta dan smo se seznanili z razvojem in oblikovanjem šolskih igrišč. Razmišljali smo o pomenu različnih tipov igral in namenu že obstoječih igral. Ogledali smo si s pomočjo računalniške predstavitve različne vrste in tipe igral (plezalne in domišljijske strukture, plezala, skrivališča…). Sledil je ogled šolskega igrišča ter beleženje in dodajanje tipov igral v preglednico. Po razgovoru in predstavitvi preglednic so učenci na terenu narisali skico obstoječega stanja. V razredu smo se nato seznanili, kako arhitekti načrtujejo zunanji clip_image019prostor in kako ga predstavijo na načrtu (znaki za drevesa, grmovja, igrala….). Pomembno je bilo predstaviti pogled z višine – tloris in pomanjševanje ter povečevanje slik. Ob tem smo opravili tudi vajo povečave.

Slika 9. Ogled učilnice na prostem

clip_image020V razredu so učenci s pomočjo skice natančno narisali načrt šolskega igrišča. Sledilo je pomembno vprašanje: Na kaj moramo pomisliti, ko načrtujemo novo/dopolnjeno šolsko igrišče?

Slika 10. Izdelava skice obstoječega stanja

Večina je bila mnenja, da potrebujemo vedenje o količini denarja, ki nam je na voljo. Ker ga imamo zelo malo, smo morali v ideje vključiti poceni materiale ter delo, ki ga lahko opravimo tudi na šoli. Sledil je razgovor o cenovno dostopnih materialih ter igralih, ki bi jih lahko sami oblikovali.

Naslednji korak je vodil k ustvarjalnemu delu tehniškega dne. K že narisanim načrtom so tokrat dodali lastne ideje, kaj vse bi si želeli vključiti v šolsko igrišče, a je cenovno dostopno, primerno za učence druge triade ter nudi obilico različnih ustvarjalnih iger.

clip_image023clip_image024
Slika 11 in 12: Izdelava načrtov z lastnimi idejami

Po končanem delu smo pregledali ideje, prešteli ponavljajoče ter jih zapisali v preglednico. Kar 17 učencev si je zaželelo sprehajalno čutilno podlago, 9 hišico na drevesu, 7 »gumolin« (tako so imenovali pot narejeno iz polovično zakopanih gum), 6 učencev si je zaželelo skrivališče ali zatočišče, 4 različne poligone, 5 peskovnik, 8 različne hribčke, 6 ribnik…

Preglednica novih idej za učilnico na prostem

tablica

Ker so bile ideje zanimive in dostopne za izdelavo, smo jih predstavili tudi ravnateljici ter naslednji dan vsem ostalim učencem šole z razstavo OD PROJEKTA DO IDEJE.

 

clip_image002[5]Slika 13. Razstava projekta na šoli

Literatura

  1. Aberšek, B., 2014. Miselni preskok v izobraževanju.
  2. Eurydice, 2011. Teaching and Learning in Single Structure Education.
  3. Filipič, P., Kavčič, L., Kuhar, Š., Malijevac, T., Struna Bregar, A., Viki Šubic, B., 2013. Igriva arhitektura:Priročnik za izobraževanje o grajenem prostoru. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  4. FINNISH NATIONAL AGENCY FOR EDUCATION, 2016.
  5. Goličnik, B., Odprt javni prostor in njegovi uporabniki.
  6. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  7. Program osnovna šola, Likovna vzgoja, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  8. Program osnovna šola, Matematika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  9. Program osnovna šola, Naravoslovje in tehnika, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
  10. Silander,P., Phenomenal education, Phenomenom based learning, Teaching by topics.
  11. Simoneti, M.,2010. Igrišča za otroke 21. stoletja. Nove usmeritve pri urejanju otroških igrišč. Mladina, 24.
  12. IGRIVA ARHITEKTURA (dostopno 4.12. 2017 )

Korelacija građanskog odgoja i informatike

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kao i svake školske godine, i ove godine dočekala nas je novina: implementacija Građanskog odgoja u predmetnoj nastavi. Iako se Građanski odgoj neupitno provlačio kroz informatiku u smislu prepoznavanja suvremenih društvenih procesa, zauzimanja za istinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća, zauzimanja za zdrav okoliš i očuvanje prirode, pravilne i etičke uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, sada nas je dočekao dodatni zadatak: sastaviti Izvedbeni program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanučioničke aktivnost, projekti i dr.) za nastavni sat u koji ćemo implementirati sadržaje GOO.

Promišljajući na koji način to izvesti, odradila sam to kroz istraživački rad s maturantima i u sklopu ergonomije sa drugim razredima.

Evo primjera za istraživački rad:

Naziv: ISTRAŽIVAČKI RAD-PREZENTACIJA RADA

Svrha: Učenik koji primjenjuje pravo izražavanja na različite načine i štiti prava drugih.

Istraživački radovi učenika predstavljaju simulaciju znanstvenog istraživanja: učenici se uvode u znanstvenu metodologiju, organizaciju istraživanja te ovladavanje pojedinim tehnikama i metodama te im se na taj način istovremeno omogućava učenje sadržaja i procesa: učenici stječu, šire i produbljuju znanja te razvijaju predmetne ali i opće vještine i sposobnosti.

Učenici uče predviđati ali i postavljati hipoteze, samostalno opažati, potkrijepljivati primjerima, uređivati, razvrstavati, analizirati, statistički oblikovati podatke i zaključivati.

Ishodi:( Dimenzije GOO: Ljudsko-pravna dimenzija, politička dimenzija, društvena dimenzija i kulturološka dimenzija)

Učenik se slobodno izražava iznoseći hipoteze i argumente bazirane na prikupljenim činjeničnim podatcima (znanje i razumijevanje).

Analizira činjenice i izvodi zaključke na temelju činjenica poštujući mišljenja drugih, zastupa svoje mišljenje, objašnjava i navodi argumente za svoje mišljenje (vještine i sposobnosti).

Pokazuje privrženost načelima dostojanstva svake osobe, jednakosti, pravde i uključenosti svih te

pokazuje samostalnost i samopouzdanje u iznošenju svojih stavova (vrijednosti i stavovi)

Kratki opis aktivnosti:

Učenici će utvrditi osnovne i napredne tehnike korištenja MS Worda, MS Excela i MS PowerPointa.

Izraditi samostalan istraživački rad uz korištenje navedenih programa i prema zadanim propozicijama isti prezentirati u razredu. Ispuniti evaluacijski listić.

KORELACIJA:
HRVATSKI JEZIK: Razvijanje vještine jezičnog izražavanja, razvijanje debate na satima lektire (dnevnika čitanja), upravljanje emocijama prilikom javnog nastupa, s obzirom da je na satu bila prisutna i pedagoginja škole, učenici su mogli direktno komunicirati s njom i razvijati kritičko razmišljanje s obzirom na pitanja koja im je pedagoginja postavljala u kontekstu razvijanja građanskih ali i informatičkih i informacijskih kompetencija …

Koraci pri istraživanju su sljedeći:

Izbor područja i teme.

Određivanje problema i ciljeva: određivanje istraživačkog/istraživačkih pitanja i postavljanje istraživačkih ciljeva.

Izrada nacrta istraživanja: odabir izvora i literature (tako da odražavaju odabranu temu), metode i tehnike sakupljanja (anketa, intervju, analiza teksta, plansko opažanje, dnevnik, itd.), uređivanja i analiziranja podataka.

Prikupljanje podataka: proučavanje literature i izvora; pronalaženje i komentiranje podataka; navođenje izvora.

Analiziranje, uređivanje i interpretiranje rezultata (opisivanje, klasificiranje, povezivanje, statistička obrada podataka, itd.)

Pisanje izvještaja i pripremanje rezultata za prezentaciju.

Teme:

Korisnici interneta u Republici Hrvatskoj,
Ovisnost o računalu: istine i zablude,
Društveni aspekti interneta,
Utjecaj tableta na razvoj motorike kod djece,
Prednosti i nedostatci društvenih mreža,
Korištenje multimedije u obrazovanju,
Uloga škole u razvoju informatičke i informacijske pismenosti,
Najčešće korištene mobilne tehnologije i
Doprinosi modernih tehnologija

Kako pripremiti izlaganje – smjernice

Vokabular treba biti razumljiv i odgovarati nivou slušatelja, a rečenice precizne, jasne i gramatički korektne. Treba izbjegavati dugačke i složene rečenice koje su prikladnije za pisani tekst – prilikom izlaganja slušatelji ne mogu ponovo čuti ono što nisu razumjeli. Za razliku od pisanih tekstova, u izlaganju je poželjno primjenjivati strategije koje će pridonijeti slušateljevu razumijevanju: ugraditi ponavljanja, preformulirati ključne ideje i teze, naglašavati ključne riječi, služiti se primjerima. Voditi računa o izboru fonta i kontrastu boja u samoj aplikaciji.

Izlaganje treba dobro planirati i organizirati, tj. podijeliti ga na uvod, glavni dio i zaključak. Izlaganje se može započeti izlaganjem određene teze, navođenjem citata, postavljanjem pitanja. Na početku je također poželjno predstaviti temu i kompoziciju izlaganja, te održavati fokus na tome tijekom cijele prezentacije. Dobro je uključiti dokaze i primjere koji podupiru i razvijaju ideje. S vremena na vrijeme poželjno je direktno se obratiti slušateljima. Na kraju je poželjno izlaganje još jednom sažeti.

Kriteriji ocjenjivanja prezentacija istraživačkih radova

  1. Organiziranost u prezentaciji (pridržavanje dogovorenih propozicija, pridržavanje vremena,…).
  2. Sadržaj prezentacije.
  3. Originalnost i entuzijazam.
  4. Znanje i vještine govorenja.
  5. 5Ocjene učenika u razredu.

Ciljna grupa: 4. A razred- opće usmjerenje

Oblici rada: individualno, rad u paru

Metode rada: razgovora, izlaganja, kritičkog mišljenja, suradničko učenje demonstracije i prezentacije, izvještavanje

Resursi za učenike: prikupljeni materijali u digitalnom obliku i kroz stručnu literaturu, prezentacije-originalni učenički radovi, propozicije izrade istraživačkog rada

Resursi za nastavnike: propozicije izrade istraživačkog rada, popis tema, Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14)

Vremenik: Informatika: 2 sata (prema operativnom i izvedbenom planu i programu predviđeno na 17. i 18. satu. – sredina studenog 2014.)

Način vrednovanja i korištenje rezultata vrednovanja: Opisno praćenje i vrednovanje uradaka skalom ocjena od 1 do 5 (prema unaprijed dogovorenim kriterijima izrade istraživačkog rada). Evaluacijski listić.

Publikacija radova na mrežnoj stranici škole i u digitalnom časopisu za obrazovne stručnjake: Pogled kroz prozor

Troškovnik: nema dodatnih troškova za provedbu nastavne jedinice

Nositelji odgovornosti: Predmetni nastavnik informatike, učenici 4.A razreda

Primjer za ergonomiju koju sam odradila sa 2.A razredom općeg usmjerenja:

Naziv: ERGONOMIJA: UTJECAJ RAČUNALA NA ČOVJEKOVO ZDRAVLJE, ELEKTROSMOG I RAČUNALNI OTPAD

Svrha: učenik građanin koji određuje što je održivi razvoj i odgovorno se ponaša prema okolišu te poštuje vlastito zdravlje i štiti okoliš u kojem i od kojeg živi.

Optimalizacija odnosa čovjek-stroj-okolina.

Ishodi: (Dimenzije GOO: Ljudsko-pravna dimenzija, politička dimenzija, društvena dimenzija i kulturološka dimenzija)

Učenik opisuje ulogu pojedinca i civilnog društva u osiguranju vlastitog zdravlja te održivog razvoja i koristi različite ergonomske načine zaštite zdravlja a odgovornim odnosom prema računalnom otpadu vodi brigu o zaštiti živih bića te prirodnog i kulturnog okoliša.

Učenik opisuje organizaciju radnog mjesta na način da uvažava čimbenike poput mikroklimatskih uvjeta i ostalih ergonomskih smjernica (građansko znanje i razumijevanje)

Učenik promišlja položaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzog znanstveno-tehnološkog razvoja i njegovog utjecaja na čovjekovo zdravlje i okolinu (građanske vještine i sposobnosti)

Učenik svojim ponašanjem pokazuje odgovornost prema vlastitom zdravlju i privrženost očuvanju živih bića te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske (građanske vrijednosti i stavovi)

Kratki opis aktivnosti:

INFORMATIKA

Učenici će:

Urediti radno mjesto kako bi tijekom rada izbjegli slučajeve u kojima može doći do samoozljeđivanja i ozljeđivanja.

Pridržavati se pravila potrebnih za siguran rad s materijalima, alatima i uređajima.

Spoznati da tehnologije, pored koristi za čovjeka, imaju i štetne učinke na okoliš i cijeli ekosustav.

Spoznati da otpad, ako se njime dobro gospodari, može donijeti gospodarsku i ekološku korist (preradba stakla, recikliranje papira, preradba metalnoga otpada, biološki otpad služi za kompost i dobivanje energije i slično).

Usvojiti stav o potrebi ponašanja u skladu s pravilima zaštite okoliša i očuvanja prirodne ravnoteže u svakodnevnomu životu.

U timskom radu učenici će izrađivati po vlastitom izboru: plakat, prezentaciju ili seminarski rad na temu računalnog otpada.

Učenici će biti upoznati sa kontaktima te kako i gdje odlagati EE otpad.

clip_image002

KORELACIJA:
FIZIKA:
Aktivnost će se provoditi u sklopu nastavnog gradiva vezanog za radioaktivni poluraspad raznih radioaktivnih elemenata, obrađivanjem podataka te procjenjivanjem nakon koliko vremena će određeni element biti bezopasan za okolinu.Utjecaj štetnih zračenja: elektrosmoga na čovjeka i okolinu.

KORELACIJA:
MATEMATIKA:
Aktivnost će se provoditi obrađivanjem podataka i izradom statistike o zastupljenosti pojedinih materijala vezanih za računalnu i mobilnu opremu u svjetskoj količini otpada i količini otpada na području Republike Hrvatske.

Ispunjavanje evaluacijskog listića.

Ciljna grupa: 2.A razred- opće usmjerenje

Oblici rada: individualno, rad u paru, rad u skupinama

Metode rada: razgovora, izlaganja, rada na tekstu , kritičkog mišljenja, suradničko učenje demonstracije, izvještavanje, izrada plakata, prezentacija

Resursi za učenike: prezentacija o ergonimiji i elektrosmogu, listići, bilježnice, fotografije, udžbenici, plakati, interaktivni kvizovi, javni mediji.

Resursi za nastavnike: Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), Zakon o zaštiti okoliša, N.N. 110/07; Zakon o otpadu, N.N. 178/04. udžbenici, internet, prezentacija, javni mediji

Vremenik: Informatika: 2 sata (studeni, predviđeno operativnim i izvedbenim planom i programom nastave informatike 17.i 18. sat u 2. A razredu )

Način vrednovanja i korištenje rezultata vrednovanja: Opisno praćenje

Publikacija radova na mrežnoj stranici škole i u digitalnom časopisu za obrazovne stručnjake: Pogled kroz prozor. Evaluacijski listić.

Troškovnik: nema dodatnih troškova za provedbu nastavne jedinice

Nositelji odgovornosti: Predmetni nastavnik informatike, učenici 2.A razreda

Evaluacijski listići sadržavali su 4 identična pitanja vezana za nastavni proces i 4 pitanja vezana za razvoj građanskih kompetencija.

U pitanjima:

SVIĐA MI SE OVAKAV NAČIN OBRADE NASTAVNOG GRADIVA     DA NE

MISLIM DA JE OVAKVIM NAČINOM RADA NASTAVA USMJERENA NA UČENIKA DA NE

OVAKAV NAČIN RADA DOPRINOSI STVARANJU UGODNE RAZREDNE ATMOSFERE DA NE

nije bilo velikih odstupanja kod maturanata i učenika drugih razreda, učenicima se svidio ovakav način rada koji pridonosi stvaranju ugodne razredne atmosfere te su prepoznali orijentiranost nastave na njih same. Međutim u pitanju:

OVAKAV NAČIN IZISKUJE PREVELIK ANGAŽMAN UČENIKA, LAKŠE JE KAD NASTAVNE JEDINICE OBJAŠNJAVA PREDMETNI NASTAVNIK DA NE

vidljive su velike razlike u razmišljanju, maturantima nije lakše kada nastavne jedinice objašnjava predmetni nastavnik (njih svega 28% smatra da ovakav način rada iziskuje prevelik angažman učenika) dok učenici drugog razrada smatraju (čak njih 86%) smatra da je lakše kad nastavne jedinice objašnjava predmetni nastavnik. Promišljajući o ovim rezultatima, zaključak koji mi se nametnuo jest taj da su maturanti stekli određenu dozu samostalnosti, samodiscipline i odgovornosti tijekom svog školovanja a učenike drugih razreda tome još trebamo poučiti.

clip_image004 clip_image006

Maturanti su na pitanja vezana za razvoj građanskih kompetencija odgovarali većinom, negdje i potpuno afirmativno :

A) Analiziram činjenice i izvodim zaključke na temelju činjenica poštujući mišljenja drugih DA/NE

B) Pokazujem samostalnost i samopouzdanje u iznošenju svojih stavova prilikom prezentacije svog uratka DA/NE

C) Zastupam svoje mišljenje, objašnjavam i navodim argumente za svoje mišljenje DA/NE

D) Slobodno se izražavam prilikom prezentiranja istraživačkog rada DA/NE

Jednako tako i učenici drugog razreda na pitanja vezana za razvoj građanskih kompetencija odgovarali su u pozitivnom kontekstu:

A) Analiziram činjenice i izvodim zaključke na temelju činjenica poštujući mišljenja drugih DA/NE

B)  Promišljam položaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzog znanstveno-tehnološkog razvoja i njegovog utjecaja na čovjekovo zdravlje i okolinu DA/NE

C) Svojim ponašanjem pokazujem odgovornost prema vlastitom zdravlju i privrženost očuvanju živih bića te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske DA/NE

D) Koristim različite ergonomske načine zaštite zdravlja a odgovornim odnosom prema računalnom otpadu vodim brigu o zaštiti živih bića te prirodnog i kulturnog okoliša DA/NE

Nakon provedenih aktivnosti mogu reći da smo uspjeli realizirati sve što je predviđeno operativnim i izvedbenim planom i programom za nastavu informatike a ujedno smo sat upotpunili aktivnostima i sadržajima iz područja GOO koji su djelovali poticajno na učenike i koji su podigli razinu njihovih građanskih kompetencija.

(Učeničke radove i potpune rezultate evaluacijskih listića možete pogledati na mrežnoj stranici škole).