Cyberbullying i kako ga spriječiti

– projektne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives

Snježana Kovačević

Sažetak

Od 17. do 19. siječnja 2023. godine OŠ Zlatar Bistrica bila je domaćin učenicima i učiteljima iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives čija je tema korištenje interneta na siguran i odgovoran način. Organizirali smo poučne, zabavne i kreativne aktivnosti kao što je posjet Inovacijskom centru ZICER u Zagrebu, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini, edukaciju o platformi eTwinning za učitelje koji sudjeluju u projektu te suradničke i interaktivne radionice za učenike o cyberbullyingu i kako ga spriječiti. Učenici su tijekom radionica radili u mješovitim skupinama i surađivali u aktivnostima stjecanja znanja o nasilju na internetu, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies učenici su na kreativan način proveli evaluaciju mobilnosti i istaknuli važne informacije i saznanja koja su stekli.

Ključni pojmovi: cyberbullying, Erasmus+ projekt, prevencija, sigurnost na internetu.

Uvod

Erasmus+ projekt Responsible Digital Natives provodi se u OŠ Zlatar Bistrica od 2020. godine s ciljem poučavanja učenika sigurnijem i odgovornijem korištenju interneta i informacijsko-komunikacijske tehnologije u za potrebe učenja, a posebice u slobodno vrijeme. U projekt su uključeni učenici od 1. do 8. razreda koji povremeno sudjeluju u projektnim aktivnostima, a aktivno sudjeluje skupina učenika u okviru izvannastavne aktivnosti Projektna skupina te tim učitelja koji provode aktivnosti, usko surađuju i pripremaju učenike za mobilnosti. U članku će autorica opisati aktivnosti i primjere prakse provedene tijekom boravka učenika i učitelja iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica u siječnju 2023. godine. Učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodile učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Surađivali su u mješovitim skupinama u aktivnostima tijekom kojih su stjecali znanja o nasilju na internetu te kako ga spriječiti, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies proveli su vrednovanje mobilnosti i kreativno pokazali svoje znanje.

Središnji dio

Raznovrsnost tema i pristupa u učenju tijekom radionica

Tema mobilnosti kojoj je OŠ Zlatar Bistrica bila domaćin bila je Cyberbullying i načini kako ga spriječiti. Kako bi o tome saznali i naučili više, učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodili učitelji članovi Erasmus tima: učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Učenici su odabrali skupinu izvlačenjem šarene naljepnice kako bi međusobno surađivali u mješovitim skupinama. Prva radionica bila je kako spriječiti nasilje na internetu pa su učenici izrađivali umne mape koje su predstavljali i postavili na pano ispred učionice Informatike. Nakon toga imali su radionicu o razvijanju kritičkog mišljenja gdje su dobili tekst s lažnim navodima, trebali su ga pročitati, pronaći greške, tj. lažne navode i provjeriti ih na poveznici koju su dobili te ispraviti greške i napisati točan tekst te ga postaviti na Padlet. Tekstovi su bili o Zagrebu, o Plitvičkim jezerima, o sportskim uspjesima Janice Kostelić i hrvatskih nogometaša. Između radionica učenici su vježbali u školskom dvorištu kako bi osvijestili da je kod korištenja digitalnih uređaja potrebno uzeti predah te biti fizički aktivan. Vježbe su izvodili na školskom dvorištu na svježem zraku uz vodstvo učitelja, ali i pojedinih učenika iz skupine. Kako bi saznali što je digitalna dobrobit i kako je održati, učenici su zaigrali digitalni kviz Kahoot na kojem su ponovili svoja znanja o sigurnom i odgovornom korištenju interneta te usvojili neka nova, kao npr. što je sindrom FoMo i kako smanjiti njegov utjecaj na nas. U radionici kojoj je tema bila Digitalna higijena, učenici su izrađivali plakate o tome kako provesti svojevrsnu digitalnu čistku digitalnih uređaja- How to clean my devices?, materijala, dokumenata i slično. Rezultate rada također su predstavili drugim učenicima, a plakate postavili na pano. Vrlo kreativna i zabavna bila je radionica učenja hrvatskoga jezika tijekom koje su učenici naučili neke fraze i riječi na hrvatskom jeziku. We are friends, not cyberbullies bila je posljednja radionica koju smo kao domaćini pripremili za učenike iz europskih škola. U toj su radionici učenici izrađivali plakat s porukama prijateljstva, s dojmovima koje su upili tijekom boravka u školi, u gostovanju Mobilnog Parka znanosti, u Zlatar Bistrici, tijekom kulturoloških posjeta muzejima, tijekom izrade sira i vrhnja i pjevanja zagorske tradicijske pjesme Lepe ti je Zagorje zelene koju su ih podučili pjevati učitelj iz Glazbene kulture i učenica polaznica glazbene škole. U svim spomenutim aktivnostima sudjelovali su i učenici OŠ Zlatar Bistrica koji su kao dio Projektne skupine aktivno uključeni u projekt. Vrlo su motivirani i aktivni u provođenju projektnih aktivnosti te se vesele suradnji s učenicima partnerima iz europskih škola. Do kraja školske godine slijedi nam posjet školi u Latviji u ožujku i završne aktivnosti projekta.

Zaključak

Organiziranjem domaćinstva u okviru spomenutog Erasmus+ projekta te osmišljavanjem raznolikih, kreativnih i poučnih aktivnosti u skladu s temom o cyberbullyingu, Erasmus tim OŠ Zlatar Bistrica ostvario je ishode i ciljeve koji su planirani. Učitelji su su sudjelovali u edukaciji o platformi eTwinning te radnim sastancima, a učenici su tijekom prikazanih radionica stjecali znanja o tome kako prepoznati i prevenirati nasilje na internetu. Učenici nastavljaju raditi u projektnim aktivnostima kako bi postali odgovorniji i sigurniji korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Očekujemo da će rezultati projekta imati pozitivan utjecaj na sve sudionike.

Literatura:

1. Bilić, V. (2020.). Odgajanje i odrastanje u digitalnom vremenu. Obrazovni izazovi.
2. Bilić, V. (2018.). Nove perspektive, izazovi i pristupi nasilju među vršnjacima. Obrazovni izazovi- Učiteljski fakultet u Zagrebu.

PlantNet.com, Land art i Nature bingo

Snježana Kovačević

Sažetak

U članku se govori o primjeni digitalne aplikacije PlantNet, o aktivnosti Land art i o svojevrsnoj potrazi za blagom Nature bingo u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration koji se provodi u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica od 2019. do 2022. godine. Cilj projekta je poticanje učenja izvan učionice te provođenje projektnih aktivnosti koje su usko povezane s iskustvenim učenjem na otvorenom kako bi učenici znanja i vještine stjecali na kreativan, dinamičan, zoran, primjenjiv i zanimljiv način. S tim u vezi, partnerske škole izradile su i razmijenile nastavne pripreme za održavanje nastave izvan učionice iz različitih predmeta. Korištenje aplikacije PlantNet u projektnim aktivnostima osmislili su kolege iz Finske škole, a učenici i učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica testirali njezinu primjenu i mogućnosti u školskom vrtu i dvorištu tijekom jednog nastavnog sata koji su vodili školska knjižničarka, koordinatorica Erasmus+ projekta i učitelj Engleskog jezika, voditelj Ekološke skupine. Tijekom sata učenici su koristili aplikaciju preuzetu na tablet, skenirali su biljke, drveće i grmlje u školskom dvorištu i vrtu, a aplikacija je prepoznala o kojoj vrsti se radi. Učenici su rezultate istraživanja zapisivali na listić te se upoznali s biljnim svijetom koji raste u okolišu škole. Također, učenici su se okušali u umjetničkom izričaju na otvorenom koristeći metodologiju likovnog pravca Land art kada su reproducirali umjetničko djelo s prikazom pejzaža te odigrali zimski bingo.

Slika 1. Logo LO-VE

Ključni pojmovi: Erasmus+, iskustveno učenje, Land art, PlantNet, zimski bingo

Uvod: OŠ Zlatar Bistrica, kao škola partner, sudjeluje u Erasmus+ projektu Learning Outside-Vivid Exploration u kojem surađuje sa školama iz Finske, Slovačke, Češke, Portugala te koordinatorskom školom iz Španjolske. Okosnicu projekta čine projektne aktivnosti koje naglašavaju učenje izvan učionice i stjecanje cjeloživotnih vještina kod učenika te jačanje kompetencija učitelja koji su aktivno ili pak, indirektno uključeni u spomenuti projekt. S projektom smo započeli u rujnu 2019. godine, a traje do 31.8.2022. Do sada su provedene gotovo sve planirane aktivnosti, kako na virtualan način preko platforme eTwinning, tako i licem u lice organiziranjem mobilnosti za učenike u Finsku 2022. te za učitelje u Slovačku 2021. Naime, projektne aktivnosti ovog Erasmus+ projekta provode se i virtualno s obzirom da smo projekt prijavili na platformi eTwinning te za njegovu provedbu koristimo TwinSpace na koji projektni partneri postavljaju materijale, dokumente, fotografije, digitalne obrazovne sadržaje, video uratke, rezultate projektnih aktivnosti i druge resurse. Također, učenici i učitelji ovdje provode suradničke aktivnosti korištenjem različitih digitalnih alata. No, ipak se naglasak daje na učenje izvan učionice tako da se projektne aktivnosti nastoje što više provoditi na otvorenom kako bi učenici učili na zoran i iskustven način i tako razvijali vještine cjeloživotnoga učenja što je i cilj projekta. U skladu s tim, proveli smo aktivnost za koju nam je bila potrebna aplikacija PlantNet pomoću koje su učenici istraživali i učili o biljkama koje se nalaze u školskom dvorištu te zimski bingo i Land art. U aktivnostima su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda, ali se mogu primijeniti i na drugi uzrast učenika.

Upotreba aplikacije PlantNet u nastavi

Svaka od partnerskih škola osmislila je prijedlog za osam aktivnosti za provođenje izvan učionice i to iz različitih predmeta: Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Priroda, Geografija, Informatika, Engleski jezik, Hrvatski jezik, školska knjižnica i dr. koje smo razmijenili te uzajamno testirali i proveli u našim školama. Tako je OŠ Zlatar Bistrica testirala aktivnosti osmišljene u finskoj školi, a aktivnosti koje su osmislili učitelji iz OŠ Zlatar Bistrica provodili su učitelji i učenici u školi u Češkoj. Zajednička značajka ovih aktivnosti je da se one provode isključivo izvan učionice kako bi učenici štoviše tijekom nastavnog dana provodili na svježem zraku i pri tom usvajali obrazovne sadržaje. Tako je jedna od aktivnosti bila i aktivnost Identify the plant using PlantNet application koju su osmislili partneri iz finske škole.

Slika 2. Foto aplikacije

Kako smo proveli aktivnost i koristili aplikaciju? Za upotrebu aplikacije PlantNet u nastavi potrebno je preuzeti ju s interneta i instalirati ju na pametni telefon ili tablet s kamerom što smo i učinili. Učenici su za potrebe ove aktivnosti koristili školski tablet. Prijedlog provođenja aktivnosti bio je prvi korak ka osmišljavanju nastavnog sata koji smo proveli izvan učionice u školskom dvorištu. Naime, okoliš škole pun je zelenila čak i zimi tako da nam je ono postalo učionica u kojoj su učenici mogli promatrati, zabilježiti i prikupiti podatke o biljkama te tako ostvariti ishode ove aktivnosti. Umjesto u školskom dvorištu, ova se aktivnost može provesti i u parku, u šumi, u školskom vrtu, na livadi i slično. Naime, aplikacija ima mogućnost skeniranja različitih biljnih vrsta i njihovih dijelova ( list ili pak cijela biljka) i može se koristiti za gotovo sve biljne vrste jer se u bazi podataka nalazi lista svjetske flore, korisnih biljaka, trava, invazivnih vrsta pa čak i po područjima svijeta tako da se mogu skenirati i biljne vrste s područja Afrike, Kanade, Azije, Zapadne Europe i slično. U aplikaciji se tijekom skeniranja kreira fotoalbum sa skeniranim biljaka koje se tako pohranjuju na jedno mjesto što olakšava proces korištenja rezultata. Nakon skeniranja učenici su predstavili rezultate istraživanja biljnog svijeta školskog dvorišta, raspravljali o tome i prezentirali ih drugima. Tako su učenici saznali da se u školskom dvorištu nalaze vrste: lovorvišnja, smreka, lavanda, ginko, lipa, jabuka, maćuhica, zečje uši i druge te su ih opisivali, razgovarali o tome kakve su to vrste, kako su prezimile, da imaju estetsku ulogu u školskom dvorištu, ali i da su vrlo važne za bioraznolikost jer privlače kukce.

Slika 3. Foto iz aplikacije

Zimski bingo – promatranje promjena u prirodi na zabavan način

Učenici su dobili zadatak da istraže koje znakove zime primjećuju oko sebe. I ovu aktivnost proveli smo u školskom dvorištu s ciljem promicanja povezanosti s prirodom, razvijanja vještina promatranja i uočavanja znakova zime i samih promjena u godišnjim dobima, poticanja timskog rada učenika i slično. Učenici su na početku sata razgovarali o osnovnim karakteristikama zime u različitim dijelovima svijeta pa su tako naveli da je zima drugačija u npr. Finskoj od one u Australiji. Nakon toga dobili su listiće- tablicu s navedenim pojavama i pojmovima vezanima uz zimu kao što je: led, snijeg, oblaci, vjetar, pjev ptica, gnijezda, ogoljele grane drveća, češeri, hladnoća, hotel za kukce, otpalo lišće, itd. Učenici su po školskom dvorištu tražili „znakove zime“ bilježeći u tablicu što su od toga uočili. Primjer tablice nalazi se u nastavku:

Slika 4. Foto tablice

Kada su učenici završili s aktivnošću razmijenili su podatke i razgovarali o rezultatima koje su pronašli. Zaključili su da nema snijega jer su zime toplije nego ranije, led su uočili u vrtnom jezercu, a za vrijeme održavanja aktivnosti bilo je sunčano i hladno što nas nije spriječilo da se aktivnost provede na otvorenom. Učenici su rekli kako bi voljeli sudjelovati u više ovakvih ili sličnih aktivnosti istraživačkoga tipa koje bi se odvijale izvan učionice, u školskom vrtu i dvorištu tako da u skorije vrijeme planiramo neku sličnu aktivnost.

Land art – umjetnost u prirodi

Učenici su trebali prošetati školskim vrtom i pronaći prirodne materijale kao što su grančice, lišće, kamenčići i na tlu izraditi reprodukciju jednog poznatog umjetničkog djela. Za tu smo prigodu koristili djelo Jima Lanea „Hyde Park Ride“ iz 1978. godine s motivima drvoreda. Učenicima je bilo lako pronaći materijale u vrtu s obzirom da usred vrta raste vrba čije su otpale grančice vrlo dobro poslužile za novo umjetničko djelo. Kada su skupili sve potrebno, učenici su počeli slagati grančice i ostale materijale prema likovnom predlošku, a njihov likovni izričaj je s vremenom počeo ličiti na original. Učenici su tijekom ove aktivnosti razvijali svoju kreativnost, motoričke vještine i timski rad te su upoznali likovno djelo jednog likovnog umjetnika koji im je do sada bilo nepoznato. Također, učenici su se upoznali s umjetničkim pravcem Land art i načinom kako ga primijeniti u nastavi na otvorenom. Uočili su da su školsko dvorište i školski vrt neiscrpni izvor učenja jer se lako mogu pretvoriti u učionicu kada je riječ o sadržajima koji se mogu provoditi na otvorenom u bilo kojem godišnjem dobu kao što je slučaj s ovom aktivnosti. Najvažniji aspekt spomenute aktivnosti jest da su učenici učili na kreativan način boraveći na svježem zraku, da su se tijekom aktivnosti zabavili osmišljavajući novo umjetničko djelo i pomagali jedno drugome prilikom toga. Nakon provedene aktivnosti snimili smo fotografije, izradili video i napisali osvrt i dojmove učenika.

Slika 5. Land art

Zaključak

Aktivnosti na otvorenom prikazane u ovom članku osmišljene su prema ideji učitelja iz finske škole koja je partner u projektu. Nakon što smo ih proveli, učitelji su zapažanja zapisali na evaluacijski listić koji prilažemo u zajednički dijeljeni dokument dostupan svim partnerima kako bismo dobili povratnu informaciju o aktivnostima koje smo testirali, što treba unaprijediti, promijeniti, dopisati ili pak poboljšati u njihovom izvođenju. Cilj provođenja ovakvih aktivnosti jest planirati što više nastavnih jedinica vani, osmišljavati radionice i lekcije koje se izvode izvan učionice, koristiti učionicu na otvorenom ( koju OŠ Zlatar Bistrica ima od početka ove školske godine), poticati učenike na to da više borave na svježem zraku jer je anketa među učenicima pokazala da ne provode dovoljno vremena na svježem zraku ni kada su u školi, ni kada su kod kuće što kod nekih škola partnera nije slučaj već njihovi učenici imaju svaki dan jedan sat velikoga odmora koji provode vani igrajući se ili šetajući u školskom dvorištu. Ishodi aktivnosti koje smo proveli u našoj školi prema primjeru finske škole pokazali su nam da partneri u ovom europskom projektu i na ovakav način mogu dijeliti iskustva, primjere dobre prakse i sadržaje učenja na otvorenom na suradnički način. Dakle, cilj je naših nastojanja da se u OŠ Zlatar Bistrica više razvijaju vještine cjeloživotnoga učenja kod učenika, da se više druže i uče na svježem zraku, a ovakve i slične aktivnosti pridonose upravo tome.

Literatura

1. https://identify.plantnet.org/ (pristupljeno 17.1.2022.)
2. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35296 (pristupljeno 17.1.2022.)
3. https://bit.ly/3qxJQkP (pristupljeno 17.1.2022.)
4. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Educa.
5. Ambrose, J. (2015). 365 zabavnih aktivnosti na otvorenom. Mozaik knjiga.

IKT i kreativno učenje

Snježana Kovačević,

Sažetak

Članak govori o tome kako uz upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu možemo motivirati učenike da uče na kreativan način i da pri tome nauče koristiti tehnologiju i digitalne alate na siguran i svrsishodan način. Također, prikazani primjeri dobre prakse pokazuju kako se IKT-om može unaprijediti, poboljšati i osuvremeniti poučavanje, učenje, dijeljenje i razvijanje novih ideja te učiti na interdisciplinaran način. Kako je autorica tekst školska knjižničarka, ovi se primjeri odnose na nastavne sadržaje provedene u planu i programu rada školske knjižnice u korelaciji s drugim predmetima i s učenicima od 1. do 8. razreda. Uz upotrebu IKT-a naglašeno je i korištenje različitih izvora znanja kao što su enciklopedije, literatura iz fonda školske knjižnice, mrežni izvori, dječji i popularno-znanstveni časopisi i drugo.

Ključni pojmovi: upotreba IKT-a, kreativno učenje, različiti izvori znanja, primjeri dobre prakse, međupredmetno učenje u školskoj knjižnici.

Uvod

Informacijsko-komunikacijska tehnologija u nastavi školske knjižnice vrlo je korisna, služi za prenošenje znanja, za istraživačko i projektno učenje te primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja koje često kombiniramo s tradicionalnima. Naime, različiti izvori znanja koji se nalaze u fondu školske knjižnice često se obogaćuju digitalnim alatima i mogućnostima IKT-a. Takav pristup poučavanju nudi nam mogućnost za kreativniju i raznolikiju nastavu koja na učenike djeluje motivirajuće i potiče ih na bolje i lakše usvajanje znanja aktiviranjem različitih osjetila te na taj način učenici mogu razvijati cjeloživotne vještine. Također, IKT vežemo uz suvremene metode poučavanja i učenja gdje učenici mogu biti sukreatori nastavnog sata i sadržaja, aktivno učiti korištenjem digitalnih alata te stjecati znanja na zabavan i kreativan način i drugo. Te aktivnosti mogu se naravno provesti i u školskoj knjižnici gdje školski knjižničar može koristiti digitalnu tehnologiju kako bi učenicima nastavni sat bio zanimljiviji i kako bi oni sami bili aktivniji te naučili koristiti digitalne alate, ali i mrežne izvore tijekom npr. istraživačkog učenja, kreativnog rada, suradničkih aktivnosti, kod razmjene ideja i drugim aktivnostima. IKT je učiteljima i stručnim suradnicima knjižničarima dobar saveznik i u poticanju čitanja jer se njome može dodatno zainteresirati učenike za neki sadržaj, dati im zadatke vezane uz čitanje i rad na tekstu koje mogu rješavati upotrebom tehnologije, snimati video uratke, izrađivati e-knjige i brošure, letke, postere i druge materijale. Naravno, tradicionalne metode učenja , tj. učenje iz knjiga ne smije se u potpunosti zanemariti već ih obrazovanje pomoću IKT-a mora usavršiti, osuvremeniti i tu moramo pronaći ravnotežu kod odabira metoda rada i nastavnih sredstava.

Informacijsko-komunikacijska tehnologija u nastavi

Autori Čelebić i Rendulić (2011.) smatraju da je pojam IKT zapravo zbirni pojam pod kojim mislimo na nove tehnologije namijenjene komuniciranju, učenju, stjecanju znanja, dobivanju i razmjeni podataka, igri i razonodi. Dakle, upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije činimo upravo to- potičemo učenike na komunikaciju, učenje, razmjenu znanja i iskustva, na igru i kreativnost, a u tom okruženju učenici uče na cjelovit i njima blizak način. Ovdje bih spomenula i inkluzivnost jer iz iskustva mogu reći da se i učenici s teškoćama u razvoju rado uključuju u zadatke povezane s korištenjem digitalne tehnologije jer im se na taj način daje prilika da postignu jednake rezultate bez obzira na različitosti u vještinama i sposobnostima ili pak poteškoće u učenju. Raznovrsni obrazovni materijali, bilo da su tiskani, mrežni ili pak u digitalnom obliku, jačaju znanja, vještine i stavove djece koji njihovom upotrebom postaju spremni za rad i učenje u stvarnom i virtualnom okruženju. Istovremeno uče o tome kako se na odgovoran i siguran način ponašati među mnoštvom mrežnih izvora, alata i materijala, uče o e-Sigurnosti te usvajaju medijsku i informacijsku pismenost. Tako tehnologija postaje sastavni dio učenja, a mi im kao učitelji možemo ponuditi kvizove, igrice, prezentacije i druge materijale preko kojih mogu razvijati vještine cjeloživotnog učenja. Primijetila sam da korištenjem spomenutih izvora i materijala učenici aktivnije uče, ali vole i sudjelovati u izradi istih pa su samim time angažiraniji i kreativniji te usvajaju znanja, razvijaju samopouzdanje i prezentacijske vještine.

Digitalni alati kao motivacija

U školskoj knjižnici možemo ih motivirati tako da na spomenuti način obrađujemo nastavne sadržaje i da ih integriramo u nastavu, bilo redovnu, bilo u izvannastavne aktivnosti ili pak projekte, radionice, predavanja, mrežne sastanke i drugo. Neki od alata kojima to možemo provesti su: Adobe Spark- za izradu videa, postera, mrežnih stranica; Linoit i Padlet- za suradničke aktivnosti, razmjenu ideja, evaluaciju; Canva- za kreativne uratke poput plakata, postera, prezentacija; Kahoot- za izradu kvizova; Mentimeter- za evaluaciju; Bookcreator i Storyjumper za izradu e-knjiga i brošura; Superherotar- za izradu avatara; Jigsawplanet- za izradu slagalica; Wordwall- za izradu nastavnih listića, igara, spajalica, križaljki; ThingLink- za izradu interaktivnih fotografija i slično. Mnogo je načina na koje možemo iskoristiti digitalnu tehnologiju u radu s učenicima. Najčešće ju osobno koristim za provođenje Erasmus+ i eTwinning projekata, školskih projekata i to za organiziranje mrežnih sastanaka, edukacija, radionica, za suradničke aktivnosti, za izradu mrežnih stranica, za snimanje videa itd. Također, velika je upotreba u svakodnevnoj nastavi za potrebe izrade obrazovnih materijala gdje učenici uče koristiti računala, laptope, tablete, pametnu ploču, a školska knjižnica često je inicijator upravo takvih aktivnosti u školi prilikom kojih se potiče i promovira čitanje knjiga, raznovrsne literature i dječjih časopisa. To učenike motivira da češće zalaze u knjižnicu i da se uključuju u spomenute aktivnosti. S obzirom na brojnost, raznolikost i mogućnosti korištenja digitalnih alata i tehnologije možemo reći da je nastava tijekom njihove upotrebe raznolikija, bogatija, kreativnija i da odgovara zahtjevima današnjeg vremena. Već smo spomenuli da su učenici aktivnije uključeni u proces učenja, vole sudjelovati u sukreiranju nastave, mogu se uključiti u aktivnosti koje im odgovaraju u skladu s njihovim interesima i sposobnostima, mogu biti inovativni i osmisliti nešto novo, tj. biti autori novih obrazovnih materijala i uradaka.

Kontinuirani profesionalni razvoj učitelja je važan

Da bismo s učenicima ostvarili ranije spomenute ishode moramo se kontinuirano profesionalno usavršavati i razvijati, pratiti trendove u obrazovanju i odgoju, koristiti moderne pristupe poučavanju, razmjenjivati iskustva unutar škole među kolegama kao i s kolegama iz drugih škola. Tijekom ovih desetak godina koliko upotrebljavam digitalne alate u radu s učenicima vidljivo je da su učenici stekli neka iskustva vezana uz upotrebu IKT-a za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Poučavam ih upotrebi digitalne tehnologije na siguran način, a uz to učenici stječu vještine za cjeloživotno učenje pri čemu bih istaknula timski rad, suradnju, razvijanje tolerancije i uvažavanje, vršnjačko učenje i drugo. S gledišta školske knjižnice, u spomenutom načinu učenja učenici često koriste raznovrsne izvore znanja, razvijaju vještine čitanja i medijske i informacijske pismenosti jer u tom istraživačkom učenju koriste sve dostupne izvore znanja iz fonda školske knjižnice koje obogaćuju digitalnim izvorima i alatima. Na primjer, kreativna obrada lektire na način da se o lektirnom djelu snimi video, da se obradi uz pomoć nekog digitalnog alata ili da ga se predstavi na mrežnom sastanku ili pak kada za istraživanje o europskim zemljama koje su naši partneri u projektima koristimo enciklopedije iz školske knjižnice i pronađene informacije dopunimo informacijama koje smo pronašli na mreži. Ovakav način rada nastojat ću primjenjivati i dalje jer smatram da je korist za učenike velika i da oni mogu na taj način usvojiti nastavni sadržaj, primijeniti svoje znanje i dalje razvijati i nadograđivati svoje cjeloživotne vještine.

Primjeri dobre prakse korištenja IKT-a na kreativan način: poveznice na objavljene digitalne materijale

Obrada lektire na kreativan način

Šuma Striborova-https: //spark.adobe.com/video/0lysBKQk2TP3O- učenici 4. razreda izradili su video o ovom lektirnom djelu tako da su ga nakon čitanja na satu Hrvatskoga jezika prepričali, saželi i preveli na engleski jezik u čemu im je pomogla učiteljica iz Engleskog jezika. U alatu Adobe Spark snimili su govor, umetnuli likovne radove nastale nakon čitanja djela i izradili video.

Stanari u slonu, Dubravka Horvatića- mrežni sastanak između učenika OŠ Zlatar Bistrica i OŠ Sveti Križ Začretje kako bi se spomenuto lektirno djelo obradilo na kreativan način. Sastanak je bio vrlo interaktivan, učenici su jedni drugima predstavili djelo, čitali ulomke, pokazali crteže nastale nakon čitanja lektire, postavljali pitanja i rješavali križaljke.

Charlie i tvornica čokolade, Roalda Dahla- mrežni sastanak između učenika OŠ Zlatar Bistrica i College de la Malmaison iz Francuske u okviru istoimenog eTwinning projekta tijekom kojeg su učenici istraživali o životu autora i nakon čitanja knjige sudjelovali u nizu kreativnih aktivnosti: izrada straničnika, osmišljavanje slatkiša, predstavljanje djela, izrada plakata…

Poticanje čitanja, obilježavanje datuma i obljetnica

U zajedničkoj aktivnosti školske knjižnice i razredne nastave učenici su pisali izreke o knjigama i izradili video koji se nalazi na ovoj poveznici, također izradili su kreativni uradak o nekim književnicima i pisali ulomke iz njihovih djela pa je nastao ovaj video. Kako smo obilježili Međunarodni dan materinskoga jezika možete pogledati na sljedećoj poveznici, a za Dane hrvatskoga jezika izrađene su prigodne igrice u alatu Wordwallu dok smo Noć muzeja obilježili izradom e-knjige u alatu Bookcreator.

Digitalni posteri i plakati

Kod izrade digitalnih postera i plakata najčešće koristimo alate Canva, AdobeSpark, Designcap i druge, a izrađujemo ih kako bismo motivirali učenike za neki sadržaj, pokazali provedene aktivnosti, izradili plakat ili pak logo projekta i slično.

Suradničke i interaktivne aktivnosti učenika

Za obilježavanje Dana Europe i eTwinninga koristili smo alat Linoit na koji su učenici i učitelji uključeni u eTwinning projekt eTwinning Kids with eTwinning Skills upisivali i pokazali aktivnosti vezane uz obilježavanje spomenutih datuma u svojim školama, a poveznica na alat je: https://bit.ly/3eC9mQh. Također, za interaktivne aktivnosti učenika često koristimo i Padlet, ThingLink i druge alate preko kojih možemo komunicirati, zajedničkio izraditi prezentacije i druge materijale. Često digitalne alate koristimo kada obrađujemo ekološke teme kako bismo izradili video uratke, postere, plakate, igrice i kvizove o okolišnim i temama održivosti.

Izrada e-knjiga i e-brošura

Kod izrade gore spomenutih nastavnih sadržaja često koristimo Bookcreator i Storyjumper, npr. kako bismo obilježili Svjetski dan kravate, Godinu čitanja 2021. ili pak informirali učenike o medijima. Poveznice na ove uratke:

• Svjetski dan kravate
• Godina čitanja 2021.

Zaključak

Dakle, možemo reći da je upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi nešto što bismo trebali koristiti jer nam nudi razne mogućnosti kojima možemo ostvariti ishode učenja. Može se koristiti u radu s učenicima od 1. do 8. razreda koji njezinom upotrebom uče o tome kako na siguran način koristiti digitalne alate, izvore i materijale te razvijati vještine cjeloživotnoga učenja. Važno je spomenuti i njezinu kreativnu komponentu i usvajanje znanja na kreativan način, uz igru. Učenici tako postaju aktivniji u učenju, motiviraniji i spremniji za rad u digitalnom okruženju. Također, usvajaju znanja iz područja medijske i informacijske pismenosti koja se potiče i poučava međupredmetno. Tehnologija se u nastavi koristi uz različite izvore znanja i na taj način se učenicima daje mogućnost da uče na istraživački način, kroz projekte, kroz osmišljene aktivnosti koje uključuju kreativnost, suvremenost, angažiranost i uključenost svih učenika.

Literatura

1. Čelebić, G.; Rendulić, D. (2011). ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom: Priručnik za digitalnu pismenost: Osnovni pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI). http://www.itdesk.info/prirucnik_osnovni_pojmovi_informacijske_tehnologije.pdf
2. Gabelica, M.; Težak, D. (2017). Kreativni pristup lektiri. Sveučilište u Zagrebu-Učiteljski fakultet.
3. Jump, J. (2021). Pedeset strategija za vašu online učionicu: Priručnik za nastavnike i stručne suradnike. Naklada Kosinj.
4. Matijević, M.; Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Školska knjiga-Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Odgovorni i sigurni digitalni građani

Snježana Kovačević

Sažetak

U članku se govori o aktivnostima i projektima koji se provode u OŠ Zlatar Bistrica, a kojima je cilj poučavanje i usvajanje digitalne pismenosti kod učenika s naglaskom na sigurno i odgovorno korištenje interneta za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. S tim u vezi, učitelji u nastavu integriraju sadržaje koji se bave temama sigurnosti na internetu, vrednovanjem mrežnih izvora i sadržaja, kako odgovorno i svrsishodno koristiti digitalne izvore, stranice i aplikacije te digitalne alate. Također, škola kontinuirano prati novitete i trendove u poučavanju eSigurnosti te, koristeći se alatom SELFIE, unaprjeđuje digitalnu strategiju kako bi učitelji mogli što bolje i kvalitetnije poučavati učenike da budu sigurniji i odgovorniji digitalni građani. Početkom prošle školske godine OŠ Zlatar Bistrica uključila se kao partnerska škola u Erasmus+ KA229 projekt Responsible Digital Natives u kojem sudjeluju učenici od 1. do 8. razreda provodeći projektne aktivnosti usko vezane uz sigurnost na internetu i poticanje digitalne pismenosti. Čitatelji članka mogu se pobliže upoznati s projektom te do sada provedenim projektnim aktivnostima, kao i s ostalim aktivnostima koje provodimo u sklopu Preventivnog plana i programa škole, a tiču se eSigurnosti: obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, Dana medijske pismenosti, mrežni sastanci s partnerima u okviru spomenutog Erasmus+ projekta, radionice o prevenciji digitalne ovisnosti, upotreba IKT-a na kreativan način, upotreba digitalnih alata za izradu obrazovnih materijala i slično.

Ključni pojmovi: cjeloživotno učenje, Dan sigurnijeg interneta, digitalni građani, eSigurnost, SELFIE

Uvod

Osnovna škola Zlatar Bistrica kroz cijelu nastavnu godinu provodi aktivnosti posvećene sigurnosti na internetu i poticanju digitalne, medijske i informacijske pismenosti što se ogleda u brojnim aktivnostima i projektima, u sklopu redovne nastave, u međupredmetnoj suradnji i integriranju nastavnih sadržaja o eSigurnosti. Nastava različitih nastavnih predmeta te plan i program školske knjižnice često se isprepliću i koreliraju jer školska knjižnica nudi različite izvore znanja iz fonda, digitalne izvore, potiče informacijsku pismenost i osmišljava kreativne i edukativne aktivnosti i radionice za učenike te edukacije za učitelje. Tako smo i ove školske godine 8. veljače 2022. obilježili Dan sigurnijeg interneta provodeći aktivnosti u svim razredima te smo ih uklopili u Erasmus+ KA229 projekt Responsible Digital Natives kako bismo ih podijelili s projektnim partnerima te projektu dali dodanu vrijednost. Učenicima se kontinuirano naglašava potreba korištenja interneta na siguran način te oni sudjelujući u projektu uče o tome i razvijaju svijest o sveprisutnosti interneta i digitalnih uređaja u našim životima te kako ih koristiti na način da to bude odgovorno i prema njima samima i prema drugim korisnicima. Digitalna strategija škole također ide u tom smjeru te koristi SELFIE- alat za uključivanje digitalnih tehnologija u nastavni proces kako bi unaprijedila korištenje digitalnih tehnologija u poučavanju te vrednovala dosadašnji rad u tom području. Sve ranije spomenuto dovodi do kvalitetnijeg obrazovanja o eSigurnosti te do primjene znanja iz toga područja u svakodnevnom služenju s internetom.

Središnji dio

Aktivnosti povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 2022.

Svake se godine OŠ Zlatar Bistrica uključuje u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta kako bi učenici usvajali znanja i vještine sigurnog korištenja interneta što uključuje sigurno pretraživanje mrežnih stranica, vrednovanje mrežnih izvora, usvajanje znanja iz područja medijska i informacijske pismenosti i slično. Za učenike su povodom obilježavanja DSI bile organizirane i osmišljene raznovrsne aktivnosti koje su se provodile na satu Informatike, Hrvatskoga jezika, u sklopu rada školske knjižnice, u predmetima razredne nastave i dr. Učenici su učili o pravilnom ponašanju na internetu, o opasnostima interneta, ponovili su svoja znanja o toj temi igrajući edukativne igrice kao što su Interland i Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, rješavali su kvizove, crtali su super junake koji spašavaju internet i štite djecu od opasnosti, crtali su stripove o temi sigurnosti na internetu, čitali slikovnice o toj temi i crtali sebe kako koriste internet, pisali su pravila za sigurno korištenje interneta te ih čitali svojim vršnjacima. Učenici su izrađivali i prezentacije, digitalne plakate i umne mape te koristili digitalne alate kako bi izradili kreativne uratke s porukama o eSigurnosti.

Učenje o eSigurnosti tijekom Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives

S projektom smo započeli u rujnu 2020. godine u partnerstvu sa školama iz Španjolske, Poljske, Litve, Latvije i Turske, a cilj je razvijati kod učenika digitalnu, medijsku i informacijsku pismenost te kako na odgovoran i siguran način koristiti internet u svakodnevnom životu za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Projektu smo se priključili iz potrebe da učenicima osvijestimo činjenicu da je internet sveprisutan i nadohvat ruke korisnicima različite životne dobi, a posebno je važno poučavati o njegovom sigurnom korištenju upravo učenike kako bi od malih nogu razvili naviku korištenja digitalne tehnologije na odgovoran način. Škole partneri osmislile su zajedno projektne aktivnosti te učenici tijekom projekta uče o digitalnoj ovisnosti i kako ju prevenirati; o prednostima i nedostacima interneta; upoznaju navike svojih vršnjaka, ali i sebe samih kada govorimo o provođenju vremena za ekranima; sudjeluju u radionicama i mrežnim sastancima s partnerima preko platforme eTwinning razmjenjujući iskustva i znanja vezana uz digitalnu tehnologiju; razgovaraju o društvenim mrežama sa stajališta aktivnih korisnika; raspravljaju o nasilju na internetu te kako ga prevenirati; o ovisnosti o internetu i drugim temama. A te druge teme tiču se vremenskog ograničenja kod korištenja digitalnih tehnologija, nastojanja da učenici što više vremena provode na otvorenom družeći se s vršnjacima ili pak provodeći kvalitetno vrijeme s obitelji u šetnjama, parkovima, u igrama na svježem zraku i sličnim aktivnostima. Zato su neke faze projekta povezane s „unplugged aktivnostima“ koje ne uključuju korištenje pametnih telefona, tableta i računala već fizičku aktivnost, iskustveno i istraživačko učenje izvan učionice kako bismo postigli ravnotežu između korištenja digitalne tehnologije i aktivnosti za koje ona nije nužno potrebna. Nakon završetka aktivnosti očekujemo da će projekt pridonijeti tomu da učenici nauče koristiti internet na odgovorniji i sigurniji način te da podignu svijest o potrebi istoga kako bi im informacijsko-komunikacijska tehnologija bila korisnija za razvoj cjeloživotnih vještina.

Alat SELFIE kao pomoć kod digitalnog razvoja škole i poučavanja digitalne pismenosti

Kako bi škola unaprijedila digitalnu strategiju, potrebno je uključiti djelatnike u profesionalni razvoj povezan s razvojem digitalnih kompetencija koje bi im omogućile kvalitetnije poučavanje i korištenje digitalne tehnologije u tu svrhu. Zato smo za unaprjeđenje digitalne strategije OŠ Zlatar Bistrica koristili alat SELFIE. Pomoću njega anketnim smo upitnikom prikupili stajališta učenika, nastavnika i rukovoditelja škole te dobili smjernice za daljnji razvoj. Rezultati koje smo dobili pokazali su da nam je potrebna razrađenija digitalna strategija i infrastruktura u školi kao i više edukacije o zaštiti autorskih prava za učitelje i učenike, trebalo bi poboljšati međupredmetnu suradnju učenika kako bi se izradili digitalni resursi, razvijati vještine učenika povezane s međupredmetnim temama kao i informacijsku pismenost. Potrebno je poboljšati digitalne kompetencije učitelja te educirati roditelje o sigurnom korištenju tehnologije. Pozitivni rezultati dobiveni anketom su da škola ima iskustva s upotrebom virtualnih okruženja za učenje, da su učitelji motivirani za daljnje stručno usavršavanje i da imaju samopouzdanja kod upotrebe digitalne tehnologije. Što se učenika tiče, navode da digitalnu tehnologiju najviše koriste kod kuće za zabavu, a onda i za učenje; imaju pristup digitalnom uređaju; znaju se služiti računalnim programima, a ako trebaju pomoć pitaju roditelje ili stariju osobu. S obzirom na navedeno, smatram da nam dobiveni rezultati mogu uvelike pomoći da unaprijedimo digitalnu strategiju na školskoj razini kako bi se učenike poučavalo na kvalitetniji način uz upotrebu suvremenih pristupa i metoda. To će dovesti do boljeg usvajanja digitalne pismenosti kod učenika, sigurnijeg korištenja digitalne tehnologije te odgovornijeg ponašanja i cjelovitog učenja u digitalnom okruženju.

Zaključak

Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe učenja ili u slobodno vrijeme mora biti sigurno i odgovorno, a u OŠ Zlatar Bistrica i učitelji i učenici razvijaju te vještine i znanja. Sudjeluju u različitim aktivnostima i projektima gdje se educiraju o eSigurnosti te korištenju interneta na način da zaštite sebe i druge. Učenici također uče koristiti različite digitalne alate i izrađivati digitalne sadržaje te ih dijeliti u sigurnom digitalnom okruženju na platformi eTwinning i u suradničkom učenju s projektnim partnerima u spomenutom Erasmus+ projektu. Važno je spomenuti i usvajanje medijske i informacijske pismenosti te vještina cjeloživotnoga učenja do čega dolazimo timskim radom, suradnjom, učenjem na kreativan način uz upotrebu raznovrsnih izvora znanja- kako tiskanih, tako i digitalnih na koje ih usmjeravamo u sigurnom digitalnom okruženju. Redovito obilježavamo Dan sigurnijeg interneta kao i slične tematske dane i datume upravo stoga da učenici osvijeste koje ih opasnosti vrebaju na internetu i da se znaju zaštititi na vrijeme te prevenirati njihove posljedice.

Literatura

1. Jump, J. (2021). Pedeset strategija za vašu online učionicu: Priručnik za nastavnike i stručne suradnike. Naklada Kosinj.
2. Matijević, M.; Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Školska knjiga-Učiteljski fakultet u Zagrebu.
3. https://www.dansigurnijeginterneta.org/ ( 10.2.2022.)
4. https://www.medijskapismenost.hr/internet/ ( 10.2.2022.)
5. https://www.mobilnost.hr/hr/novosti/selfie-novi-alat-za-ukljucivanje-digitalnih-tehnologija-u-skole/ ( 10.2.2022.)

Za sigurniji internet

i razvijeniju medijsku pismenost!

Snježana Kovačević

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta u OŠ Zlatar Bistrica obilježen je 9. veljače 2021. godine različitim aktivnostima. Kako je ove godine tema obilježavanja bila Zajedno za bolji internet obilježavanje Dana sigurnijeg interneta održalo se na razini škole, a s obzirom da se u OŠ Zlatar Bistrica provode brojni eTwinning i Erasmus+ projekti, učenici su sudjelovali i u videokonferencijama u kojima su ostvarene suradničke aktivnosti s projektnim partnerima iz europskih škola. Tijekom virtualnog susreta učenici su razgovarali o tome kako biti sigurni na internetu, kako koristiti internet i društvene mreže na odgovoran i siguran način te promišljanje o tome što svi zajedno možemo učiniti da internet postane sigurnije okruženje za učenje i provođenje slobodnog vremena.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta, eSigurnost, eTwinning, medijska pismenost, projekti

Uvod

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta u OŠ Zlatar Bistrica planiran je na početku ove školske godine u Školskom kurikulumu i Godišnjem planu i programu škole jer je sigurnost na internetu važna tema kako za učenike, tako i za učitelje. Iako se o sigurnosti na internetu, o vrednovanju informacija na internetu i odgovornom korištenju istog u OŠ Zlatar Bistrica poučava tijekom cijele školske godine, povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta uključili smo učenike u zanimljive, kreativne i poticajne aktivnosti kako bismo ostvarili planirane ishode jer poučavanja i učenja o sigurnosti na mreži nikad nije dovoljno.

Središnji dio

Učenje o eSigurnosti i medijskoj pismenosti kroz eTwinning

Osnovna škola Zlatar Bistrica pridaje veliku važnost poučavanju o eSigurnosti jer se već godinama u školi provode eTwinning projekti u kojima učenici sudjeluju i surađuju s projektnim partnerima na virtualan način. Upoznavanje učenika sa spomenutom platformom i samim TwinSpaceom gdje se projekti konkretno provode povezano je i sa sigurnim korištenjem interneta u sigurnom digitalnom okruženju. U školi se stoga provode edukacije za učitelje i učenike kako bi se upoznali s eTwinning platformom i kako bi se lakše uključili u provođenje projekata. Edukacije provode eTwinning ambasadori i eTwinning tim. Također, u školskoj se knjižnici provode mnoge aktivnosti i radionice vezane uz vrednovanje izvora na internetu, poštivanje autorskih prava, upoznavanje učenika s korištenjem digitalnih alata za učenje, učenici uče o medijskoj pismenosti i sličnim temama. Sve to dovelo je do boljeg razumijevanja i korištenja online izvora kod učenika, a OŠ Zlatar Bistrica kao eTwinning škola konstantno promovira upotrebu interneta na siguran način te se je uključila u obilježavanje ovogodišnje eTwinning teme Medijska pismenost i dezinformacije gdje će sudjelovati u nizu aktivnosti povezanih s medijskom pismenosti, kritičkim vrednovanjem informacija i izvora na internetu, prepoznavanjem lažnih vijesti i drugima te u tome razmjenjivati iskustva i znanja s partnerima iz naših eTwinning i Erasmus+ projekata.

Izvor slike ( 17.2.2021.)

Europskim projektima do medijske pismenosti i sigurnosti na internetu

U OŠ Zlatar Bistrica promiče se medijska pismenost koja se provodi međupredmetno od 1. do 8. razreda. Naši eTwinning i Erasmus+ projekti uvelike pomažu učiteljima u tome jer sudjelovanjem u projektnim aktivnostima učenici na neposredan način i u izravnoj komunikaciji s europskim vršnjacima mogu razmjenjivati iskustva i učiti o konkretnim životnim situacijama te svakodnevnim i njima bliskim temama kao što je sigurna upotreba interneta, ali i ostalih medija. Ove školske godine provodimo nekoliko eTwinning i Erasmus+ projekata u koje smo integrirali obrazovne sadržaje koji se tiču eSigurnosti kako bismo kod učenika razvijali svijest o sigurnom digitalnom građanstvu i potaknuli ih da odgovorno koriste digitalne alate te mrežne izvore. To su eTwinning projekti eTwinning Kids With eTwinning Skills, EcoTwinners at C.AMP.limate i Erasmus+ projekt Responsible Digital Natives. Učenici su stoga upoznati i sa smjernicama Međunarodne federacije knjižničarskih društava i ustanova IFLA-e Kako prepoznati lažne vijesti koje smo koristili u nekim projektnim aktivnostima kako bi učenici lakše prepoznali iste i razvijali svoje kritičko mišljenje, a često se za tu potrebu koristimo i portalom eTwinning gdje nalazimo puno korisnih savjeta i publikacija.

Izvor slike  ( 17.2.2021.)

Sudjelovanjem u spomenutim europskim projektima imamo priliku virtualno proputovati cijelom Europom. U projektu eTwinning Kids With eTwinning Skills bavimo se razvijanjem vještina cjeloživotnog učenja, a obilježavanje Dana sigurnijeg interneta bila je dobra prilika da se učenici 6. razreda upoznaju s vršnjacima, partnerima iz Poljske preko videokonferencije i razmijene svoja iskustva o korištenju interneta. Za virtualni susret pripremili smo zadatke i podijelili učenike u skupine. Teme skupina bile su: Prednosti društvenih mreža, Nedostaci društvenih mreža, Izrada pravila ponašanja na internetu-Netiquette, izrada plakata o Danu sigurnijeg interneta te Kako bi izgledao svijet da nema interneta. Učenici su tijekom sastanka razgovarali i o tome koje društvene mreže i aplikacije najčešće koriste, igraju online igrice, posjećuju mrežne stranice na kojima slušaju glazbu ili pak gledaju filmove i serije, otkrili su da dnevno provode 2 do 3 sata na internetu, a za potrebe nastave na daljinu i više. Također, raspravljali su o tome što je potrebno činiti da bismo se zaštitili na internetu, da bismo bili sigurniji, preporučili su jedni drugima mrežne stranice koje je vrijedno posjetiti i slično.

EcoTwinners at C.AMP.limate projekt je u kojem sudjeluju učenici 4. razreda, a koji provodimo s Grčkom, Turskom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Albanijom i Rumunjskom čija je tema učenje o klimatskim promjenama, ali smo u projekt uključili i sadržaje vezane uz eSigurnost i odgovorno korištenje digitalnih izvora. Kako bi obilježili DSI 2021. učenici iz partnerskih škola zajedno su osmislili pjesmu o sigurnosti na internetu te ju prezentirali putem virtualnog sastanka, a istraživali su i o pravilima ponašanja na internetu te pisali poruke.

Erasmus+ projekt Responsible Digital Natives provodimo od početka ove školske godine s partnerima iz Španjolske, Turske, Litve, Latvije i Poljske, a cilj projekta je učiti o odgovornom korištenju digitalnih izvora i alata, pronaći ravnotežu između upotrebe digitalne tehnologije i provođenja slobodnog vremena vani, na otvorenom te razvijanje vještina 21. stoljeća. S obzirom na spomenuto, sigurnost u digitalnom okruženju tema je kojom se u školi bavimo cijeli školsku godinu, a u aktivnostima sudjeluju učenici od 1. do 8. razreda te učitelji iz različitih predmeta. Za sada aktivnosti provodimo online koristeći se eTwinningom i TwinSpaceom. Aktivnosti u kojima smo do sada surađivali s partnerima, a koje se tiču odgovornog i sigurnog korištenja tehnologije su razmjena mišljenja o prednostima i nedostacima digitalne tehnologije koristeći se Twinboardom u TwinSpaceu i Padletom, uključili smo se u obilježavanje Code Weeka 2020., a u pripremi su webinar i radionica o ovisnosti o internetu te niz aktivnosti vezanih uz eTwinningovu temu Medijska pismenost i dezinformacije.

Zaključak

Učenici su nakon provedenih aktivnosti kojima smo obilježili Dan sigurnijeg interneta u školi osvijestili potrebu da svi zajedno trebamo pridonijeti sigurnijem korištenju digitalnih izvora. Također, potaknuli smo ih da razmisle o važnosti sigurnog korištenja digitalne tehnologije, da uvijek imaju na umu da se moraju zaštititi dok posjećuju mrežne stranice, da koriste svoje kritičko mišljenje svaki puta kada čitaju i pretražuju neki digitalni izvor. Također, učenici su aktivno sudjelovali u razgovoru sa svojim vršnjacima o pitanjima sigurne upotrebe digitalne tehnologije i taj neposredan način komunikacije s europskim partnerima bio je najbolji način da učenici usvoje neke temelje i smjernice prema putu odgovornosti u digitalnom okruženju.

Poveznice na mrežne stranice koje su korištene tijekom pisanja ovog članka:

1. https://www.ifla.org/files/assets/hq/topics/info-society/images/croatian_-_how_to_spot_fake_news.pdf (17.2.2021.)
2. https://www.etwinning.net (17.2.2021.)
3. http://www.os-zlatar-bistrica.skole.hr/ (17.2.2021.)
4. https://www.medijskapismenost.hr/ (17.2.2021.)

Virtualna knjižnica OŠ Zlatar Bistrica

– obilježavanje važnih datuma i dana na daljinu uz upotrebu digitalnih alata

Snježana Kovačević

U vrijeme pandemije knjižnice u RH susreću se s novim izazovima i mogućnostima pa tako i školske knjižnice koje se, zahvaljujući stručnosti i spretnosti školskih knjižničara, prilagođavaju novim uvjetima rada. Osmišljavaju se usluge na daljinu i kreiraju se virtualne školske knjižnice kao podrška učenicima, učiteljima i roditeljima.

Virtualna školska knjižnica Osnovne škole Zlatar Bistrica također u vrijeme kada su škole zatvorene djeluje mrežno. Izrađena je na mrežnoj stranici Google Sites i tu se mogu pronaći različiti sadržaji namijenjeni učenicima, učiteljima i roditeljima. Učenici mogu pristupiti digitalnoj platformi e-Lektire, pretraživati digitalnu referentnu zbirku, aktualne i zanimljive videozapise, tu su poveznice na online kazališne predstave, e-slikovnice, priče, časopise, brošure, karte, digitalne alate, kvizove, igre, korisnici se mogu prošetati virtualnim muzejima te posjetiti ostale sadržaje i pretraživati ih u slobodno vrijeme. Učiteljima se pruža podrška u poučavanju na daljinu, mogu se poslužiti digitalnim obrazovnim materijalima koje je izradila školska knjižničarka u raznim digitalnim alatima, mogu pronaći korisne stranice i koristiti različite sadržaje u radu s učenicima, a stranici mogu pristupiti i roditelji te zajedno s djecom pronaći poveznice na zabavne i korisne mrežne stranice.

Poveznica na mrežnu stranicu virtualne školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica.

U korelaciji s različitim nastavnim predmetima, za vrijeme održavanja nastave na daljinu, školska knjižnica obilježila je nekoliko važnih datuma i dana. Tako je Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja obilježen u virtualnim učionicama učenika od 1. do 8. razreda. Učenici su sudjelovali u aktivnostima za poticanja čitanja, a o tome zašto se Međunarodni dan dječje knjige obilježava mogli su saznati gledajući video koji je školska knjižničarka izradila u digitalnom alatu Powtoon. Nadalje, u Školskom kurikulumu te Planu i programu školske knjižnice planirano je obilježavanje Dana planeta Zemlje, Noći knjige i Dana medijske pismenosti. Čitav travanj posvećen je aktivnostima koje povezuju knjigu, čitanje, medije i ekologiju. Dok čitaš knjige nemaš brige! naziv je programa koji je ove godine prijavljen na nacionalnoj razini za obilježavanje Noći knjige u OŠ Zlatar Bistrica. U njemu su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda, a svaki je razred imao kreativni zadatak koji sam, uz prethodni dogovor s kolegicama koje predaju Hrvatski jezik, objavila u njihovim virtualnim učionicama, a vrednovao se kao aktivnost unutar toga predmeta. U digitalnom alatu Canva izradila sam plakat o obilježavanju Noći knjige, a u alatu Break Your Own News.com šaljivu fotografiju kao motivaciju za čitanje. Kako su učenici pridonijeli održavanju Noći knjige na daljinu?

U suradnji s učiteljicama od 1. do 4. razreda proveli smo nekoliko zanimljivih i poticajnih aktivnosti. Učenici razredne nastave prisjetili su se pročitane lektire i crtali sebe kako čitaju knjigu s omiljenim likom iz neke bajke, knjige iz lektire ili omiljene knjige te su nacrtali kojim se medijima najčešće koriste, s učenicima 3. razreda održana je i aktivnost online čitanja priče preko video veze, a za domaći uradak dobili su zadatak da izrade poster Za mene je čitanje…Učenici 5. razreda čitali su poeziju. Trebali su izabrati pjesmu iz čitanke i izražajno ju pročitati, snimiti se u trajanju od 1 minute, napisati dva pitanja o pročitanoj pjesmi i odgovoriti na njih. Od snimaka učenika izrađen je video u digitalnom alatu Adobe Spark te će učenici moći vidjeti same sebe u ulozi interpretatora pjesama. Aktivnost za učenike šestih razreda bila je izraditi plakat ili reklamu za knjigu. Učenici su izradili zadatak na kreativan način i napravili reklame za različite dječje knjige kao što je Čudnovata istina, Greta i divovi, Gregov dnevnik, Dnevnik Pauline P. i druge, dok su učenici sedmog razreda na jedan dan postali radijski voditelji sa zadatkom osmisliti pitanja gostu kojega bi voljeli ugostiti u svojoj radijskoj emisiji i ( odgovori učenika: Elon Musk, Agatha Christie, fitness treneri itd.). Za njih je u alatu Flipsnack.com izrađen letak Radio kao medij kojeg su koristili u radu. U osmom razredu tema je bila fotografija kao medij, a učenici su se trebali fotografirati dok čitaju i napisati nekoliko rečenica o tome što čitaju i što se događa u toj knjizi. Preporučili su zanimljive knjige koje čitaju u slobodno vrijeme: Greška u našim zvijezdama, Pax, fantasy knjige, ali i lektirne knjige kao što je Ulica predaka i slično. Učenici su se tijekom održavanja nastave na daljinu koristili digitalnim materijalima iz kojih su mogli više naučiti o medijima, o knjigama i čitanju, a podijeljene su im u virtualnim učionicama:

• Mediji i medijska pismenost
• Brošura o medijima te radovima učenika 1. razreda i učenika polaznika Izvannastavne aktivnosti – Projektne skupine koju vodim u školi
• Radio kao medij: https://www.flipsnack.com/libraryzlb/radio.html
• Međunarodni dan dječje knjige, video: https://www.powtoon.com/c/cAfrHtQL0cy/1/m
• Mrežna stranica OŠ Zlatar Bistrica: http://www.os-zlatar-bistrica.skole.hr/, http://www.os-zlatar-bistrica.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1474&mshow=878#mod_news
• Mrežna stranica Virtualne školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica

Popis digitalnih alata koje sam koristila za vrijeme navedenih aktivnosti i koji su mi olakšali provođenje istih na daljinu:

• https://sites.google.com/
• https://www.powtoon.com/
• https://www.flipsnack.com/
• https://bookcreator.com/
• https://spark.adobe.com/
• https://www.canva.com/
• https://breakyourownnews.com/

Nastava na daljinu od nas knjižničara zahtijeva da budemo ukorak s tehnologijom koja nam u ovom slučaju omogućava i olakšava provođenje aktivnosti s učenicima i pružanje podrške učiteljima. Istovremeno možemo poučiti učenike i vještinama medijske pismenosti te kako koristiti tehnologiju, online izvore i digitalne alate na siguran i koristan način. U virtualnoj školskoj knjižnici nudimo im mnoštvo izvora i mogućnosti za usvajanje znanja i proširivanje postojećeg, za usvajanje opće kulture te održavanje svakodnevne komunikacije s drugim učenicima i učiteljima, a ono najvažnije- sa školskim knjižničarem!

Ekološko-edukativno-kreativni projekt „ Ekoslovarica“

u OŠ Zlatar Bistrica

Snježana Kovačević

Riječ je o projektu koji se u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica počeo provoditi školske godine 2017./2018. u sklopu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, a ove školske godine nastavili smo provoditi projektne aktivnosti kako bismo ekoslovaricu digitalizirali i izdali kao obrazovni materijal. Nositelji projekta su učenici 2. razreda, njihove razredne učiteljice Rajna Borovčak, Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević.

S obzirom da je Osnovna škola Zlatar Bistrica ekoškola osmislili smo ekološko-edukativno-kreativni projekt u kojem učenici usvajaju temeljne kompetencije vezane uz početno pisanje i čitanje i uče o ekologiji i ekološkim pojmovima te istovremeno osmišljavaju ekoslovaricu.

Cilj projekta je da učenici usvoje neke ekološke pojmove, da razvijaju ekološku svijest te svojim primjerom educiraju i druge učenike kako se na odgovoran način odnositi prema okolišu. U našoj školi učenici od prvog razreda uče dva strana jezika (engleski i njemački) pa je ekoslovarica trojezična- pojmovi su napisani na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Time su se u projekt uključile i učiteljice Engleskog i Njemačkog jezika Marina Richter i Nensi Bilić. Projektne aktivnosti uključuju i integriraju sadržaje iz različitih predmeta i disciplina s naglaskom na učenje o ekologiji. Učenici tijekom projekta razvijaju temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, komunikaciju na materinskom i stranom jeziku, uče pojmove i slova, razvijaju usmeno i pismeno izražavanje te sposobnost primjene uočenog na likovni rad. Također, projektom se potiču mašta i kreativnost jer slikaju ekološke motive i pišu ekološke izreke te pri tom uče kako nastaje knjiga, razvijaju se radne navike, uvažava se tuđe mišljenje te vještine pronalaženja rješenja problema na demokratski način. Kako je ovaj projekt nastao u okviru kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja, učenici su se upoznali i s Deklaracijom o ljudskim pravima, s Konvencijom o pravima djeteta, Zakonom o zaštiti okoliša te Ustavom RH i njihovim zaključcima. Učenici su projekt predstavili na lokalnoj razini na školskoj priredbi mještanima Zlatar Bistrice, na županijskoj i državnoj smotri projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo 2018. godine te je kao primjer dobre prakse ovaj projekt poslužio i za osmišljavanje drugih ekoloških školskih i međunarodnih projekata u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica, kao npr. Školski tradicijski vrt i Učionica na otvorenom.

Tijek projekta

U projektnim aktivnostima učenici su se upoznali s pojmom ekoškole, ponovili su što je ekologija i zašto je važno čuvati okoliš te na koje sve načine možemo brinuti o njemu. Koordinatorice projekta razgovarale su s učenicima, održavale nastavne sate u korelaciji sa školskom knjižnicom prilikom čega je školska knjižničarka učenicima predstavila slovarice iz fonda školske knjižnice, dječje enciklopedije i dječje časopise Moj planet, Prvi izbor i Smib koje smo koristili kao izvore informacija o ekologiji, čitali priče i pjesme i ostale tekstove, održavale su se radionice i druge aktivnosti u vezi s ekologijom te aktivnosti vezane uz početno čitanje, pisanje i učenje slova. Učenici su crtali, pisali ekološke rečenice i izraze, učiteljice su zajedno s učenicima čitale prigodne tekstove iz časopisa i čitanki iz Hrvatskoga jezika, a iz Prirode i društva učili su o godišnjim dobima, o životinjama, o okolišu, o pravima djece i drugo. Tijekom projekta realizirana je i suradnja s nastavom iz Njemačkog i Engleskog jezika jer su učenici uz pomoć učiteljica osmišljavali i pisali ekološke izraze na ta dva strana jezika.

Primjeri:

A – If you throw rubbish into a stream, nature will cry OH DEAR!!!- Wirfst du Müll in den Bach, schreit die Natur OJEEE!!!

B – It’s really nice to inhale clean air. – Es ist wirklich toll, saubere Luft einzuatmen.

C – Flowers are most beautiful on a green, dewy meadow.- Blumen sind am schönsten auf einer grünen, taufeuchten Wiese.

Ovoj temi bili su posvećeni i nastavni sati dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti kao što je Literarna skupina i Projektna skupina, a na Likovnoj kulturi učenici su oslikavali izraze te slikali i crtali prigodne likovne uratke s ekološkim temama.

Ekoslovarica II

Ekoslovarica II nastavak je ovoga projekta koji u školi provodimo ove školske godine, a cilj je digitalizirati ekoslovaricu te ju izdati kao obrazovni materijal. Učenici su sudjelovali u mnogim aktivnostima koje se tiču ranije spomenutog, a upoznati su i s nekim digitalnim obrazovnim alatima za digitaliziranje materijala, a povodom obilježavanja Ekodana u OŠ Zlatar Bistrica oslikavali su ekološke natpise koji krase prostor škole kao ekološke poruke koje je vrijedno znati i u skladu s njima se i ponašati. Za digitaliziranje ekoslovarice koristili smo digitalni alat ISSUU (poveznica na publikaciju). Projekt Ekoslovarica dao je lijepe rezultate, učenici su učili uz igru i otkrivanje te na neposredan način koristeći kao izvor znanja okruženje u kojem žive pa su osvijestili važnost očuvanja okoliša kako za sebe tako i za generacije koje dolaze. Aktivnosti u projektu bile su prilagođene uzrastu učenika, tadašnjim prvašićima koji su u osmišljavanju projektnih aktivnosti sudjelovali od početka i na iskreni dječji način dali prepoznatljiv izgled svakoj oslikanoj stranici ekoslovarice. Učenje slova, pisanje i početno čitanje usvojeno je na transdisciplinaran način uz sadržaje iz hrvatskoga jezika, školske knjižnice, prirode i društva, likovne kulture te međupredmetne teme kao što je građanski odgoj, ali i briga o zdravlju i okolišu. Ovaj projekt učenike je okupio u školskoj knjižnici iz koje je i potekla ideja o osmišljavanju i stvaranju ekoslovarice te je uz to učenike potaknuo da redovito dolaze u školsku knjižnicu kako bi posudili knjige za lektiru ili pak za dodatno čitanje, suradnja s kolegicama učiteljicama je svakodnevna u vidu zajedničkih održavanja sati ili za dogovor o novim projektima i drugim aktivnostima.

Europski projekti i aktivnosti oplemenjuju nastavu i učitelje

Snježana Kovačević i Andreja Jertec

Osnovna škola Zlatar Bistrica Međunarodna je eko škola i kao takva već godinama sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i ekološkim projektima. No, u školi se osim spomenutih provode i ostali projekti i aktivnosti međunarodnog značaja, eTwinning projekti u kojima sudjeluju učenici i razredne i predmetne nastave. eTwinnig je međunarodna zajednica europskih učitelja koji imaju priliku provoditi europske online projekte te surađivati preko platforme TwinSpace, svojevrsne društvene mreže učitelja. Danas eTwinning ima 371865 članova koji provode 48488 projekata, a u kojima sudjeluje 158049 škola. eTwinning je s radom u Hrvatskoj započeo prije deset godina te se mogu provoditi i nacionalni projekti. eTwinning projekt koji se 2015. godine u OŠ Zlatar Bistrica provodio s učenicima 7. razreda „Tell me more about your magazines“, imao je za cilj poticanje čitanja dječjih časopisa i ostale knjižne građe iz fonda školske knjižnice te je nagrađen Europskom i Nacionalnom oznakom kvalitete. Škola partner projekta bila je College de la Malmaison iz Francuske. Ove školske godine u OŠ Zlatar Bistrica provode se dva eTwinnig projekta. U projektu „ Let’s face the book“ sudjeluju učenici 5. razreda, a cilj je poticanje čitanja knjiga za djecu i mlade u kojemu su nam projektni partneri učenici iz osnovnih škola iz Poljske i Turske. Projekt „ Classroom, Europe, homeland“ provodi se s učenicima 3. razreda koji sudjelujuću u projektu uče o zavičaju i njegovim karakteristikama na kreativan način, uz uporabu IKT-a i medija te suradnju s učenicima iz Osnovne škole CRA Rio Tajo iz Španjolske i Szkole Podstawowa w Harklowej iz Poljske. Sudjelujuću u spomenutim projektima učenici usvajaju temeljne životne kompetencije, rade u grupama, surađuju s europskim učenicima, razmjenjuju materijale i služe se engleskim jezikom koji je radni jezik u oba projekta. Također, usvajaju socijalne, interkulturalne te digitalne vještine i kompetencije, radno okružje je poticajno, kreativno i ugodno tako da su učenici motivirani za rad i u budućim projektima. U vezi s međunarodnim aktivnostima i projektima OŠ Zlatar Bistrica, valja spomenuti kako su učiteljica razredne nastave Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević sudjelovale na međunarodnom Slavenskom kontaktnom seminaru u Pragu u organizaciji Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Učiteljice iz OŠ Zlatar Bistrica odabrane su za sudjelovanje na seminaru temeljem natječaja kojega je raspisala gore spomenuta agencija ostvarivši najveći broj bodova predlažući svoje projektne ideje, način njihova provođenje te plan diseminacije. Seminar je trajao od 17. do 19. ožujka 2016., a zemlje sudionice bile su: Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija. Osim naše škole, iz Hrvatske su sudjelovale dvije učiteljice iz OŠ Markuševec, jedna učiteljica iz OŠ Lički Osik i jedan učitelj iz OŠ Sibinj. Cilj seminara bio je upoznati učitelje iz slavenskih zemalja kako bi se ostvarili novi eTwinning projekti i suradnja europskih škola. Njegov radni dio sastojao se od predavanja, radionica, izložbe projektnih ideja, pronalaženja partnera, planiranja novih projekata i prezentacije istih. Između 50- ak europskih kolega učiteljice zlatarbistričke škole su, zajedno s partnerima iz Slovenije, dogovorile provođenje novog eTwinning projekta „ Međunarodni književni klub“ što je odobrila i Agencija za mobilnost i programe EU. Koordinatorica toga projekta u Sloveniji bit će Nena Mandelj, a projekt će se početi provoditi od početka sljedeće školske godine. Stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević na seminaru je prezentirala ranije spomenuti eTwinning projekt „ Tell me more about your magazines“ kao primjer dobre prakse. Važno je spomenuti kako provođenje projekata, ali i projektna nastava u školi obogaćuju odgojno- obrazovni proces te je takva nastava usmjerena na učenika i njegov aktivan odnos prema radu. Koristeći se različitim medijima i izvorima znanja i informacija, sudjelovanje u projektima omogućuje učenicima stjecanje znanja, kompetencija, i vještina kojim postaju tolerantniji, otvoreniji prema učenju i stjecanju znanja, motiviraniji za rad, a kojima razvijaju svoju kreativnost, socijalne i interkulturalne osobine, kritičko mišljenje, samoinicijativnost i fleksibilnost u radu. Učitelji koji sudjeluju u takvim projektima imaju priliku upoznati rad europskih kolega, surađivati s njima i razmjenjivati iskustva i primjere dobre prakse koje uvijek mogu nadograditi u svakodnevnom radu s učenicima te tako obogatiti odgojno- obrazovni proces.

Međunarodna suradnja školske knjižnice

Snježana Kovačević

Osnovna škola Zlatar Bistrica ima status Međunarodne eko-škole te prve eko-škole u Krapinsko-zagorskoj županiji čime je omogućeno provođenje aktivnosti, projekata, suradnje i razmjene iskustva sa školama u zemlji i inozemstvu.

Međunarodna suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica s europskim školama, osim u ekološkim aktivnostima, provodi se i u drugim projektima s ciljem obogaćivanja i moderniziranja nastavnog procesa i rada s učenicima.

U školskoj godini 2015./2016. provodimo međunarodne eTwinning projekte, «Classroom, homeland, Europe» i «Let’s face the book». To su multimedijski i interkulturalni projekti koji se provode online. Projekt «Classroom, homeland, Europe» provodi se u trećem razredu , a cilj je obraditi teme kulturne i povijesne baštine zavičaja na suvremen način, upotrebom multimedijskih nastavnih sredstava. Projektni partneri su Szkoła Podstawowa w Harklowej iz Poljske i Osnovna škola CRA Río Tajo iz Španjolske. Odgojno-obrazovni zadaci projekta su upoznati kulturno-povijesne spomenike i zavičaj, razvijati sposobnost promatranja, razlikovanja, imenovanja i opisivanja kulturno-povijesnih spomenika te istraživanja na temelju povijesnih izvora, poticati učenike na upoznavanje, posjećivanje i čuvanje kulturno-povijesnih spomenika, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, razvijati temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, razmjenjivati iskustva s europskim školama i poticati interkulturalnost, toleranciju i razumijevanje, koristiti digitalna obrazovna sredstva i web 2.0 alate na siguran način, komunicirati na materinskom i engleskom jeziku te, kao krajnji proizvod projekta, izraditi e-putopis. Ovom se prilikom zahvaljujemo Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu na promidžbenim materijalima o Poljskoj koji su pridonijeli zornijem provođenju našega projekta. U projektu «Let’s face the book» sudjeluju učenici petoga razreda, a partneri projekta su škola Aşık Veysel Ortaokulu iz Turske i Szkoła Podstawowa im. Artura Grottgera w Porębie Wielkiej iz Poljske. Učenici će sudjelovanjem u projektu razvijati ljubav prema knjizi i čitanju koristeći modernu tehnologiju, upoznati nacionalne književnike iz Hrvatske, Poljske i Turske i njihova djela za djecu i mlade, razvijati govorni izraz i pripovijedanje, usvajati temeljne životne kompetencije (digitalna, socijalna i građanska kompetencija, komunikacija na stranom jeziku) te izraditi zbirku kratkih priča. Radni jezik u oba projekta je engleski, a svi materijali, prezentacije, suradničke aktivnosti učenika i učitelja te korespondencija razmjenjuje se preko platforme TwinSpace. Također, sudjelovanjem školske knjižničarke u međunarodnom programu stručnog usavršavanja za knjižničare International Librarian Network omogućena je suradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica i škole Temple Christian College iz Adelaidea u Australiji te osnovne škole iz McPhersona u Sjedinjenim Američkim Državama u vidu izrade i razmjene straničnika, pisanja pisama i poruka učenicima spomenutih škola te dogovaranja daljnjih suradničkih aktivnosti. Spomenuti projekti i aktivnosti škole omogućuju učenicima da sudjeluju u odgojno- obrazovnom procesu s obzirom na njihove interese i sposobnosti jer svaki učenik radom u projektu može pronaći nešto za sebe, a nastava, uporabom web 2.0 alata, različitim izvorima znanja i medija obogaćena je suvremenim metodama rada. Stoga se nadamo da će potreba i želja za posjećivanjem knjižnice, čitanjem i učenjem rasti zajedno s učenicima.

Virtualni i stvarni projekti za poticanje čitanja

u školskoj knjižnici

Snježana Kovačević

Razvijanje i usvajanje čitateljskih sposobnosti kod učenika u školskoj knjižnici, osim neposrednim odgojno- obrazovnim radom, može se postići provođenjem projekata koji su u službi poticanja čitanja i stjecanja temeljnih životnih kompetencija i vještina ( komunikacijske, informacijske, istraživačke, socijalne, kulturološke, digitalne…). Projekti i projektno- istraživačka nastava u školskoj knjižnici donose mnogostruku korist kako za učenike tako i za učitelje, stručne suradnike knjižničare i školu kao ustanovu. Naime, projekti kao suvremen način poučavanja impliciraju interdisciplinarnost, modularnost i korelaciju nastavnih sadržaja te pridonose rasterećenju učenika, a sami učitelji razvijaju vlastite kompetencije te lakše kreću u nove projekte i slične aktivnosti na međunarodnoj razini. Također, cilj je osamostaliti učenike u učenju i rješavanju zadataka te potaknuti kreativnost i stvaralaštvo kod njih. Važno je spomenuti da su svi učenici uključeni u projekt usmjereni ka ostvarivanju zajedničkoga cilja, a njihova aktivnost i komunikacija je veća u projektima u odnosu na tradicionalni oblik nastave. Stoga, školska knjižnica Osnovne škole Zlatar Bistrica tijekom nastavne godine provodi nekoliko projekata kojima nastoji osuvremeniti nastavni proces, otvoriti se učenicima i partnerima projekata te, vrlo važna činjenica, na taj način poticati čitanje i motivirati učenike na druženje i čitanje različite literature u školskoj knjižnici i izvan nje u svrhu cjeloživotnoga učenja. Sudjelovanjem u projektima potiče se timski rad i suradničke aktivnosti učenika, razmjena mišljenja, tolerancija, uvažavanje, razumijevanje, diskusija, razgovor, rasprava i slično. Uloga učitelja, konkretno, stručnoga suradnika knjižničara jest da učenike potiče na prije spomenute aktivnosti, da ih usmjerava i vodi kroz projektni proces, da potiče kooperativnost i fleksibilnost kako u razmišljanju tako i u radu tijekom projekta. Zato je školska knjižnica idealno mjesto za provođenje projekata jer nudi različite mogućnosti za učenje i stjecanje znanja koje su povezane s različitim izvorima informacija, medijima, knjigama, časopisima, referentnom zbirkom, audio i vizualnim izvorima koje učenici mogu koristiti za samostalni istraživački i projektni rad za bilo koji nastavni predmet, ali i u svrhu stjecanja informacijske pismenosti, a dostupni su u fondu školske knjižnice.

Projekti pridonose sveukupnom razvoju učeničkih vještina jer se posredstvom istih razvijaju kompetencije potrebne za funkcioniranje u modernom društvu: komunikacija na materinskom i stranim jezicima, digitalne, socijalne i interkulturalne vještine, učenici se uključuju u europske obrazovne tokove, šire vidike i globalno uče.

Projekti školske knjižnice koji se provode u OŠ Zlatar Bistrica s ciljem poticanja čitanja, ali i razvoja spomenutih vještina su: Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige, Čitamo mi, u obitelji svi!, Čitanjem do zvijezda, Čitaj mi! i eTwinning projekt »Tell me more about your magazines!». Spomenute projekte provodimo tijekom nastavne godine 2014. /2015., a planiramo ih provoditi i tijekom sljedeće. U nekim sudjelujemo već nekoliko godina tako da kontinuirano njegujemo projektne aktivnosti kojima učenike potičemo na razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju i stjecanju navika korištenja knjižničnoga fonda za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Zapravo je tendencija školske knjižnice da svaki razred sudjeluje u nekom projektu ili sličnoj aktivnosti tijekom nastavne godine kako bi se bolje upoznao s poslovanjem i sadržajima školske knjižnice i češće koristio izvore znanja i informacije iz knjižničnoga fonda. S obzirom na to, školska knjižnica se otvara prema svim učenicima, učiteljima, roditeljima i ostalim potencijalnim partnerima u planiranim projektima. Posljednih deset godina otkako postoji eTwinning, virtualna zajednica škola u Europi, učitelji imaju mogućnost provođenja online projekata, nacionalnih ili pak međunarodnih. Poučena iskustvima i primjerima dobre prakse iz mnogobrojnih odslušanih eTwinning webinara pokrenula sam u siječnju 2015. godine eTwinnig projekt «Tell me more about your magazines!». Škola partner Osnovnoj školi Zlatar Bistrica je College La Malmaison, osnovna škola iz Francuske. U projekt su uključeni učenici u dobi od 12 do 13 godina, radni jezik je engleski, a cilj projekta je poticati čitanje, usvojiti temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje, nadograditi i nadopuniti znanja koristeći se časopisima te razmijeniti iskustva s učenicima iz francuske škole s kojom planiramo daljnju suradnju.

Projekt smo započeli ice- breaking aktivnostima i razmjenom časopisa putem pošte koji su kasnije poslužili za izložbu u knjižnicama hrvatske i francuske škole, provodi se online koristeći TwinSpace, mrežnu stranicu za suradnju koja se kreira za eTwinning projekte i preko koje smo se tijekom projekta dopisivali, chatali, sudjelovali u forumima, razmjenjivali mišljenja, uploadali fotografije koje su vizualno popratile spomenute aktivnosti i sl. Također, u obje smo škole proveli istraživanje o čitanju časopisa u kojemu su sudjelovali učenici 6. razreda, a koje je pokazalo da imaju pozitivan stav prema čitanju i korištenju časopisa, neki učenici su pretplatnici na časopise, a koriste ih kako bi naučili ono što ne znaju, za zabavu u slobodno vrijeme ili pak za izradu plakata i prezentacija. Također, časopise čitaju sami, u društvu prijatelja ili roditelja, kupuju ih na kioscima ili u trgovinama, razmjenjuju ih s prijateljima ili ih pak čitaju u školskoj knjižnici za vrijeme odmora i sl. Rubrike i teme o kojima najčešće čitaju u časopisima su: sport, moda, slavne osobe, ekologija, glazba, fotografije, posteri. Također, za potrebe projekta učenici su koristili web 2.0 alate koji su nam omogućili da projektne aktivnosti budu zanimljivije i kreativnije kao što su: Padlet, ISSUU, Linoit, Prezi, Powerpoint, Superlame i dr.

Stoga bih u zaključku naglasila važnost projekata u obrazovanju jer oni potiču učenike na suradnju, razmjenu mišljenja, na međusobno uvažavanje i stjecanje kompetencija koje su važan preduvjet za izgradnju učenika kao osobe.

Popis izvora:

1. Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi ( 18. 5.2015.)
2. Mrežna stranica projekta «Čitaj mi» ( 19.5.2015.)
3. Children’s magazines in Croatia- publikacija za eTwinning projekt
4. Poveznica za francusku školu – tekst o suradnji
5. OŠ Zlatar Bistrica – tekst o suradnji
6. Čitanjem do zvijezda – državno natjecanje

Školska knjižnica – izvor prave pismenosti

Snježana Kovačević

Pojam prava pismenost preuzet je iz knjige Michaela Gormana « Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom» u kojoj autor govori kako «prava pismenost osposobljava ljude da čitanjem postanu učeni» i da je u tome uloga školskoga knjižničara od velike važnosti.

Poticanje čitanja i stvaranje te njegovanje čitateljske kulture, u što su kontinuirano uključeni učenici od 1. do 8. razreda, u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica provodi se tijekom cijele nastavne godine, a ne samo u Mjesecu hrvatske knjige. Cilj takvoga rada je da školska knjižnica, uvijek otvorenih vrata, nudi svoje sadržaje, knjige, časopise i ostale medije koje sve češće upotpunjujemo digitalnim medijima i online alatima koji su u službi e- učenja i kreativnog usvajanja znanja kako bismo učenicima omogućili da borave i uče u školskoj knjižnici koja odgovara potrebama i zahtjevima modernog vremena.

S tim u vezi, spomenimo neke primjere dobre prakse i aktivnosti za poticanje čitanja kojima smo obilježili Mjesec hrvatske knjige: književni susret sa Silvijom Šesto Stipaničić u kojem smo upoznali nestašnog Bum Tomicu, posjet mališana iz Dječjeg vrtića «Zlatni dani» iz Zlatar Bistrice školskoj knjižnici pri čemu smo im naglasili važnost i vrijednost čitanja od malih nogu, posjet učenika predmetne nastave mjesnoj knjižnici- Čitaonici Zlatar Bistrica s ciljem upoznavanja načina rada mjesne knjižnice u kojoj učenici također mogu biti članovi, posjet učenika razredne nastave Dječjem odjelu Knjižnica grada Zagreba u okviru terenske nastave, sudjelovanje u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja čija je ovogodišnja tema bila « Ljubav za početnike» i posjet Međunarodnom sajmu knjiga Interliber koji se ove godine održava 37. put, održavanje nastavnih sati i radionica u školskoj knjižnici iz područja Knjižničnoga odgoja i obrazovanja kako bi se učenici podučili informacijskoj pismenosti i stjecali te razvijali temeljne kompetencije potrebne za cjeloživotno obrazovanje. Također, važno je spomenuti da u školi djeluje Zlatarbistrički klub ljubitelja knjige «ZLATKKA» s ciljem razvijanja ljubavi prema knjizi i pisanoj riječi gdje učenici aktivno sudjeluju u razgovorima, diskusijama i interpretacijama djela za djecu i mladež te u kreativnom radu u obliku radionica, prezentacija, izrade plakata i poticanja čitanja unutar njihova razreda i u samoj školi.

Kako je već ranije spomenuto, školska knjižnica je važan čimbenik u stjecanju prave pismenosti, stoga se u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica već nekoliko godina za redom provode projekti za poticanje čitanja. U nacionalnom projektu «Čitamo mi, u obitelji svi» sudjelujemo već četvrtu godinu za redom. Naime, to je projekt u kojem sudjeluju svi članovi obitelji, a provodi se u trećem razredu pa tako ove godine u njemu sudjeluje 141 škola, 288 razreda, 5283 učenika i više od 130 školskih knjižničara. Nadalje, učenici 6. razreda sudjeluju u projektu i natjecanju iz znanja i kreativnosti «Čitanjem do zvijezda» provodeći slobodno vrijeme uz knjige «Zagrebačka priča» autorice Blanke Dovjak- Matković, «Moja slavna prijateljica» autorice Ivane Guljašević i «Pokajnik» Milene Mandić.

U projektu «Čitajmo zajedno, čitajmo naglas» sudjelovat će učenici 4. razreda koji će čitati zaboravljenu knjigu nelektirnoga naslova, a koju učenici rijetko posuđuju pa će se na ovaj način podsjetiti važnosti čitanja i takvih djela za djecu i mlade.

Nizom spomenutih aktivnosti, školska knjižnica svakodnevno i aktivno provodi svoje programe s ciljem poticanja čitanja, pisanja, korištenja IKT-a, kreativnosti u učenju i stjecanju znanja te informacijske pismenosti i tako širi svoju odgojno- obrazovnu djelatnost počevši od predškolske dobi do učenika 8. razreda, ali i učitelja kojima se redovito predstavljaju nove stručne knjige potrebne za rad s učenicima ili pak u obliku zajedničkih nastavnih sati, korelacija i međupredmetnog povezivanja nastavnoga sadržaja i sl. Misija školske knjižnice jest stvaranje ozračja za stjecanje prave pismenosti i razvijanje životnih kompetencija učenika s obzirom na njihove mogućnosti te u skladu s tim, omogućavanje pristupa različitim izvorima znanja, raznovrsnim aktivnostima, projektima, digitalnim medijima i ostalim sadržajima.

Literatura

Knjige snova, knjige želja
Posjet Čitaonici Zlatar Bistrica
Književni susret s književnicom Silvijom Šesto- Stipaničić
Čitamo mi, u obitelji svi – službena stranica projekta
Globalna tolerancija- radionica u školskoj knjižnici

Svim mrežnim izvorima je pristupljeno 10.12.2014.godine