Odgovorni i sigurni digitalni građani

Snježana Kovačević

Sažetak

U članku se govori o aktivnostima i projektima koji se provode u OŠ Zlatar Bistrica, a kojima je cilj poučavanje i usvajanje digitalne pismenosti kod učenika s naglaskom na sigurno i odgovorno korištenje interneta za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. S tim u vezi, učitelji u nastavu integriraju sadržaje koji se bave temama sigurnosti na internetu, vrednovanjem mrežnih izvora i sadržaja, kako odgovorno i svrsishodno koristiti digitalne izvore, stranice i aplikacije te digitalne alate. Također, škola kontinuirano prati novitete i trendove u poučavanju eSigurnosti te, koristeći se alatom SELFIE, unaprjeđuje digitalnu strategiju kako bi učitelji mogli što bolje i kvalitetnije poučavati učenike da budu sigurniji i odgovorniji digitalni građani. Početkom prošle školske godine OŠ Zlatar Bistrica uključila se kao partnerska škola u Erasmus+ KA229 projekt Responsible Digital Natives u kojem sudjeluju učenici od 1. do 8. razreda provodeći projektne aktivnosti usko vezane uz sigurnost na internetu i poticanje digitalne pismenosti. Čitatelji članka mogu se pobliže upoznati s projektom te do sada provedenim projektnim aktivnostima, kao i s ostalim aktivnostima koje provodimo u sklopu Preventivnog plana i programa škole, a tiču se eSigurnosti: obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, Dana medijske pismenosti, mrežni sastanci s partnerima u okviru spomenutog Erasmus+ projekta, radionice o prevenciji digitalne ovisnosti, upotreba IKT-a na kreativan način, upotreba digitalnih alata za izradu obrazovnih materijala i slično.

Ključni pojmovi: cjeloživotno učenje, Dan sigurnijeg interneta, digitalni građani, eSigurnost, SELFIE

Uvod

Osnovna škola Zlatar Bistrica kroz cijelu nastavnu godinu provodi aktivnosti posvećene sigurnosti na internetu i poticanju digitalne, medijske i informacijske pismenosti što se ogleda u brojnim aktivnostima i projektima, u sklopu redovne nastave, u međupredmetnoj suradnji i integriranju nastavnih sadržaja o eSigurnosti. Nastava različitih nastavnih predmeta te plan i program školske knjižnice često se isprepliću i koreliraju jer školska knjižnica nudi različite izvore znanja iz fonda, digitalne izvore, potiče informacijsku pismenost i osmišljava kreativne i edukativne aktivnosti i radionice za učenike te edukacije za učitelje. Tako smo i ove školske godine 8. veljače 2022. obilježili Dan sigurnijeg interneta provodeći aktivnosti u svim razredima te smo ih uklopili u Erasmus+ KA229 projekt Responsible Digital Natives kako bismo ih podijelili s projektnim partnerima te projektu dali dodanu vrijednost. Učenicima se kontinuirano naglašava potreba korištenja interneta na siguran način te oni sudjelujući u projektu uče o tome i razvijaju svijest o sveprisutnosti interneta i digitalnih uređaja u našim životima te kako ih koristiti na način da to bude odgovorno i prema njima samima i prema drugim korisnicima. Digitalna strategija škole također ide u tom smjeru te koristi SELFIE- alat za uključivanje digitalnih tehnologija u nastavni proces kako bi unaprijedila korištenje digitalnih tehnologija u poučavanju te vrednovala dosadašnji rad u tom području. Sve ranije spomenuto dovodi do kvalitetnijeg obrazovanja o eSigurnosti te do primjene znanja iz toga područja u svakodnevnom služenju s internetom.

Središnji dio

Aktivnosti povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 2022.

Svake se godine OŠ Zlatar Bistrica uključuje u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta kako bi učenici usvajali znanja i vještine sigurnog korištenja interneta što uključuje sigurno pretraživanje mrežnih stranica, vrednovanje mrežnih izvora, usvajanje znanja iz područja medijska i informacijske pismenosti i slično. Za učenike su povodom obilježavanja DSI bile organizirane i osmišljene raznovrsne aktivnosti koje su se provodile na satu Informatike, Hrvatskoga jezika, u sklopu rada školske knjižnice, u predmetima razredne nastave i dr. Učenici su učili o pravilnom ponašanju na internetu, o opasnostima interneta, ponovili su svoja znanja o toj temi igrajući edukativne igrice kao što su Interland i Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, rješavali su kvizove, crtali su super junake koji spašavaju internet i štite djecu od opasnosti, crtali su stripove o temi sigurnosti na internetu, čitali slikovnice o toj temi i crtali sebe kako koriste internet, pisali su pravila za sigurno korištenje interneta te ih čitali svojim vršnjacima. Učenici su izrađivali i prezentacije, digitalne plakate i umne mape te koristili digitalne alate kako bi izradili kreativne uratke s porukama o eSigurnosti.

Učenje o eSigurnosti tijekom Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives

S projektom smo započeli u rujnu 2020. godine u partnerstvu sa školama iz Španjolske, Poljske, Litve, Latvije i Turske, a cilj je razvijati kod učenika digitalnu, medijsku i informacijsku pismenost te kako na odgovoran i siguran način koristiti internet u svakodnevnom životu za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Projektu smo se priključili iz potrebe da učenicima osvijestimo činjenicu da je internet sveprisutan i nadohvat ruke korisnicima različite životne dobi, a posebno je važno poučavati o njegovom sigurnom korištenju upravo učenike kako bi od malih nogu razvili naviku korištenja digitalne tehnologije na odgovoran način. Škole partneri osmislile su zajedno projektne aktivnosti te učenici tijekom projekta uče o digitalnoj ovisnosti i kako ju prevenirati; o prednostima i nedostacima interneta; upoznaju navike svojih vršnjaka, ali i sebe samih kada govorimo o provođenju vremena za ekranima; sudjeluju u radionicama i mrežnim sastancima s partnerima preko platforme eTwinning razmjenjujući iskustva i znanja vezana uz digitalnu tehnologiju; razgovaraju o društvenim mrežama sa stajališta aktivnih korisnika; raspravljaju o nasilju na internetu te kako ga prevenirati; o ovisnosti o internetu i drugim temama. A te druge teme tiču se vremenskog ograničenja kod korištenja digitalnih tehnologija, nastojanja da učenici što više vremena provode na otvorenom družeći se s vršnjacima ili pak provodeći kvalitetno vrijeme s obitelji u šetnjama, parkovima, u igrama na svježem zraku i sličnim aktivnostima. Zato su neke faze projekta povezane s „unplugged aktivnostima“ koje ne uključuju korištenje pametnih telefona, tableta i računala već fizičku aktivnost, iskustveno i istraživačko učenje izvan učionice kako bismo postigli ravnotežu između korištenja digitalne tehnologije i aktivnosti za koje ona nije nužno potrebna. Nakon završetka aktivnosti očekujemo da će projekt pridonijeti tomu da učenici nauče koristiti internet na odgovorniji i sigurniji način te da podignu svijest o potrebi istoga kako bi im informacijsko-komunikacijska tehnologija bila korisnija za razvoj cjeloživotnih vještina.

Alat SELFIE kao pomoć kod digitalnog razvoja škole i poučavanja digitalne pismenosti

Kako bi škola unaprijedila digitalnu strategiju, potrebno je uključiti djelatnike u profesionalni razvoj povezan s razvojem digitalnih kompetencija koje bi im omogućile kvalitetnije poučavanje i korištenje digitalne tehnologije u tu svrhu. Zato smo za unaprjeđenje digitalne strategije OŠ Zlatar Bistrica koristili alat SELFIE. Pomoću njega anketnim smo upitnikom prikupili stajališta učenika, nastavnika i rukovoditelja škole te dobili smjernice za daljnji razvoj. Rezultati koje smo dobili pokazali su da nam je potrebna razrađenija digitalna strategija i infrastruktura u školi kao i više edukacije o zaštiti autorskih prava za učitelje i učenike, trebalo bi poboljšati međupredmetnu suradnju učenika kako bi se izradili digitalni resursi, razvijati vještine učenika povezane s međupredmetnim temama kao i informacijsku pismenost. Potrebno je poboljšati digitalne kompetencije učitelja te educirati roditelje o sigurnom korištenju tehnologije. Pozitivni rezultati dobiveni anketom su da škola ima iskustva s upotrebom virtualnih okruženja za učenje, da su učitelji motivirani za daljnje stručno usavršavanje i da imaju samopouzdanja kod upotrebe digitalne tehnologije. Što se učenika tiče, navode da digitalnu tehnologiju najviše koriste kod kuće za zabavu, a onda i za učenje; imaju pristup digitalnom uređaju; znaju se služiti računalnim programima, a ako trebaju pomoć pitaju roditelje ili stariju osobu. S obzirom na navedeno, smatram da nam dobiveni rezultati mogu uvelike pomoći da unaprijedimo digitalnu strategiju na školskoj razini kako bi se učenike poučavalo na kvalitetniji način uz upotrebu suvremenih pristupa i metoda. To će dovesti do boljeg usvajanja digitalne pismenosti kod učenika, sigurnijeg korištenja digitalne tehnologije te odgovornijeg ponašanja i cjelovitog učenja u digitalnom okruženju.

Zaključak

Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe učenja ili u slobodno vrijeme mora biti sigurno i odgovorno, a u OŠ Zlatar Bistrica i učitelji i učenici razvijaju te vještine i znanja. Sudjeluju u različitim aktivnostima i projektima gdje se educiraju o eSigurnosti te korištenju interneta na način da zaštite sebe i druge. Učenici također uče koristiti različite digitalne alate i izrađivati digitalne sadržaje te ih dijeliti u sigurnom digitalnom okruženju na platformi eTwinning i u suradničkom učenju s projektnim partnerima u spomenutom Erasmus+ projektu. Važno je spomenuti i usvajanje medijske i informacijske pismenosti te vještina cjeloživotnoga učenja do čega dolazimo timskim radom, suradnjom, učenjem na kreativan način uz upotrebu raznovrsnih izvora znanja- kako tiskanih, tako i digitalnih na koje ih usmjeravamo u sigurnom digitalnom okruženju. Redovito obilježavamo Dan sigurnijeg interneta kao i slične tematske dane i datume upravo stoga da učenici osvijeste koje ih opasnosti vrebaju na internetu i da se znaju zaštititi na vrijeme te prevenirati njihove posljedice.

Literatura

1. Jump, J. (2021). Pedeset strategija za vašu online učionicu: Priručnik za nastavnike i stručne suradnike. Naklada Kosinj.
2. Matijević, M.; Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Školska knjiga-Učiteljski fakultet u Zagrebu.
3. https://www.dansigurnijeginterneta.org/ ( 10.2.2022.)
4. https://www.medijskapismenost.hr/internet/ ( 10.2.2022.)
5. https://www.mobilnost.hr/hr/novosti/selfie-novi-alat-za-ukljucivanje-digitalnih-tehnologija-u-skole/ ( 10.2.2022.)

Koraci u potpori učeniku

Marjana Penca Palčič

Sažetak

Didaktika ima svoje korijene daleko u povijesti. Vrijeme se promijenilo, društvo, tehnika se razvila, a ipak se u školstvu susrećemo s istim pitanjima. Još uvijek tražimo najbolje moguće načine, tražimo metode i oblike s kojima bi postigli što bolje odgojno-obrazovne rezultate.

Učitelji žele temeljito znanje svojih učenika. Želimo učenike koji žele učiti iz želje za znanjem. Učenicima možemo u tome pomoći:

• s visokim očekivanjima od učenika i pružanjem podrške u jačanju njihovog samopouzdanja,
• osiguravanjem ugodnog okruženja za učenje koje također dopušta pogreške,
• davanjem poticajne povratne informacije,
• aktivnim uključivanje učenika u proces učenja kroz postavljanje otvorenih pitanja,
• mogućnostima za obučavanje, utvrđivanje,
• usmjeravanjem učenika u aktivnosti učenja kako bi se poboljšalo poznavanje nastavnog programa i
• sa samoevaluacijom kako učenika tako i učitelja.

Ključne riječi: podučavanje, cjeloživotno učenje, čimbenici u potpori učeniku

Uvod

Komensky je već bio svjestan kako različiti didaktički principi mogu učiniti nastavu kreativnijom, dinamičnijom, prilagodljivijom. Rekao je (Komensky, 1995.) da će nastava biti učinkovitija ako:

• počinje dovoljno rano,
• učenike prethodno pravilno pripremimo,
• podučavamo od općeg do pojedinačnog,
• podučavamo od lakšeg prema težem,
• ne opterećujemo učenike obiljem materijala za učenje,
• polako napredujemo,
• usmjeravamo učenike samo na ono što je u skladu s njihovom razvojnom fazom (dobi) i odgovarajućom metodom,
• podučavamo jasno
• znanje je odmah primjenjivo i
• nastava se izvodi po istoj nepromjenjivoj metodi.

Htio je urediti nastavu na takav način da bude prijatna djetetu, zanimljiva i prilagođena stupnju razvoja pojedinca. Učitelj će, međutim, jasno prenositi sadržaj i ponekad dodati nešto šaljivo ili manje ozbiljno. Što znači da je u nastavi potrebno kombinirati ugodno s korisnim. Možemo reći da je osnovno načelo pitanje motivacije učenja, ali ujedno to zahtijeva višu kvalitetu znanja, ne samo pamćenja, nego i razumijevanja i korištenja znanja.

Za poboljšanje nastave su se uvijek ponovno trudile generacije stručnjaka također kasnije, npr. Blum (1999., str. 110), koji je rekao »Stremite k poboljšanju i još jednom k poboljšanju podučavanja«.

I danas se stalno naglašava koliko je važno motivirati učenike, jer motivacija sama daje poticaj za učenje, usmjerava učenje i određuje intenzitet i trajanje. Motivacija učenja osim osobnih poteza pojedinca u velikoj mjeri ovisi o načinu podučavanja učitelja, poticanju i zanimljivosti nastavnog materijala. Manjak motivacije dovodi do melankolije, do nje naravno dolazi ako je učiteljev način podučavanja nezanimljiv, ako ne uspije uspostaviti pravi kontakt s učenicima. Negativna motivacija nastaje kada učitelj prijeti, ljuti se ili u razredu dolazi do nekih drugih sličnih situacija. Učenici koji su izloženi takvom podučavanju su zbog pretjeranog uzbuđenja i napetosti zaboravljivi i površni. Odgovarajuću razinu uzbuđenja i napetosti među učenicima može postići učitelj samo kada nastavu prilagođava učenicima i tako ih stimulira. Cheng i drugi (2001) kažu da živimo u vremenima trajnih promjena, tehnološkog napretka, što zahtijeva cjeloživotno učenje od nas. Važno je da učenici razvijaju želju za učenjem, komunikacijsku učinkovitost, predanost učenju i kreativnosti u izražavanju i aktivnostima. Motivacija također igra važnu ulogu u tome.

9 koraka u potpori učeniku kod učenja

U višegodišnjem poučavanju učenika, promatranju reakcija učenika, bilježenju opažanja i razgovoru s više učenika iz različitih škola o njihovim obrazovnim iskustvima, otkrila sam da je učenike moguće još dodatno motivirati za učenje. U okruženju za učenje neki čimbenici imaju snažan utjecaj na učenike i djeluju na njih kao potpora. Potporni čimbenici u procesu učenja su:

• visoka očekivanja učitelja od učenika,
• dobro okruženje za učenje koje dopušta pogreške,
• poticajna povratna informacija od učitelja,
• aktivno uključivanje učenika u proces učenja (poticanje učenika na razmišljanje postavljanjem pitanja otvorenog tipa),
• mogućnost obučavanja i utvrđivanja,
• samoevaluacija učitelja/učenika,
• usmjeravanje učenika u aktivnosti učenja za povećanje ovladavanja znanjem (autentični i inovativni oblici podučavanja),
• opažanje napretka učenika i pohvala napretka,
• pomoć učeniku u postizanju uspjeha.

1. Visoka očekivanja od učenika i jačanje samopouzdanja učenika

Rosenthal i Jacobsonova (Woolfolk, 2002) slučajno su odabrali više učenika osnovnih škola iz različitih razreda. Istraživači su pretpostavili da u razredu postoje samoispunjujuća predviđanja. Učiteljima je rečeno da će ti učenici biti vrlo uspješni u sljedećoj školskoj godini. To se zapravo i dogodilo. Rosenthal efekt očekivanja ima nesumnjivo važnu poruku za sve učitelje, naime: »NE SUDITE PRENAGLO, BUDITE POTICATELJI«.

Velika očekivanja učitelja potiču učenike da ulože još više napora u učenje. Učitelj koji učenicima daje osjećaj vlastite vrijednosti i sposobnosti ostvarivanja ciljeva, čak i malo viših (ali ne previsokih), motivira učenike na rad. Učenici s niskim postignućima na određenom području također mogu imati prilično pozitivno samopouzdanje. Učenici uspoređuju uspješnost kod određenog predmeta s uspjehom kod drugog predmeta, te tako oblikuju samopouzdanje na pojedinačnim područjima. Na primjer, ako je omiljeni predmet učeniku matematika, vjerojatno je njegovo samopouzdanje najpozitivnije kod matematike. Čak i ako njegova stvarna uspješnost možda nije tako dobra. Međutim, na samopouzdanje može utjecati i usporedba vlastite uspješnosti s uspjehom drugih.

Učitelj koji je želio promijeniti ustaljen način vođenja u razredu uzeo je 10 minuta svaki dan, posvetivši se razgovoru s učenicima. Učenike je htio inspirirati da su posebni i vrijedni svega dobrog. Nakon nekoliko tjedana ovakve prakse primijetio je izvanredne rezultate. U razredu je vladalo poštovanje, učenici su pomagali jedni drugima, a njihovo samopoštovanje se također povećavalo. Više o tome možete pročitati ovdje.

2. Prijatno okruženje za učenje, koje dopušta također pogreške

U okruženju u kojem se dobro osjećaju učenici mogu lakše učiti. Oni znaju da unatoč napravljenim pogreškama učitelj na njih neće gledati kao na učenike manje sposobne za učenje.

Podučavanje koje se temelji na kontroli i strahu od kazne ometa učenje. Mnogo bolja alternativa kontroliranju je naučiti učenika izvedbi samokontrole (Bluestein, 2014).

3. Davanje poticajne povratne informacije

Povratne informacije moraju se odnositi na ciljeve i standarde znanja. Ciljevi i standardi znanja moraju biti dobro poznati i predstavljeni učenicima. Povratna informacija, koja na poticajan način sadrži smjernice za poboljšanje znanja na učenike djeluje motivirajuće. Mora se izraziti konkretnim pojmovima, bez generalizacije. Kada učitelj učenicima pruži povratne informacije o njihovom radu, neka učenicima pruži priliku da prvi govore, neka se usredotoči na područja u kojima je učenik pokazao dobro znanje, neka bude što precizniji; lakše je ispraviti pogreške ako učenik jasno zna što i kako nešto početi bolje raditi; povratnu informaciju neka daje u pravo vrijeme; nikada ne smije dijeliti samo negativne povratne informacije: model pozitivno – negativno – pozitivno ima nedvojbenu vrijednost (Penca, 2006).

4. Aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja s postavljanjem otvorenih pitanja

U procesu podučavanja učenicima često postavljamo pitanja, jer s time postižemo njihovo bolje razumijevanje. Dobro postavljena pitanja pomažu učitelju u dijagnosticiranju prethodnog znanja i planiranja nastave. Otvorena pitanja omogućuju odgovor učenika na razini njihovog stvarnog mentalnog razvoja. Tako učitelj dobiva povratnu informaciju, što je putokaz za daljnji proces učenja.

Željela sam saznati kako otvorena pitanja utječu na razmišljanje učenika i doprinose li boljem razumijevanju. Studija primjera (školska godina 2015./16.) na temelju promatranja učenika (odgovori učenika, odazivi učenika) u procesu učenja uz aktivno sudjelovanje (učitelj 2. razreda) i bilježenjem opažanja i intervjuom s učiteljem koji je u svojoj nastavi također savjesno koristio otvorena pitanja u potpori učenju, pokazala su da otvorena pitanja potiču učenike:

• u vlastitim rješenjima zadanog problema,
• većoj mentalnoj aktivnosti u procesu učenja,
• boljoj samoevaluaciji odnosno razmišljanju o tome kako poboljšati vlastito učenje,
• definiranju puta za postizanje cilja.

Kroz otvorena pitanja učenici bolje demonstriraju razumijevanje materijala za učenje i stvarno znanje. Pitanja koja zahtijevaju samo opoziv ne dopuštaju taj uvid. Pitanja ove vrste i vještina postavljanja pitanja također pomažu u rješavanju određenih uvjerenja, osobito ako su u krivu. Pitanja orijentirana na razmišljanje primjerena su na svim razinama obrade lekcije, kako u motivaciji (u koju se može uključiti također utvrđivanje predznanja), obradi, utvrđivanju i ukupnoj evaluaciji lekcije. U slučaju kada sam s učiteljem u proces učenja uključivala otvorena pitanja, učenici nisu bili samo aktivni slušatelji. Oni su bili aktivnije uključeni u proces učenja. Učenici su više razmišljali i uključivali se u razgovor, raspravu, ukratko u proces koji je proveden s otvorenim pitanjima.

U isto vrijeme, učenik je dobio veći osjećaj da je i sam pridonio objašnjenju materijala za učenje.

Otvorena pitanja na kraju školskog sata ili nakon obrađivanja određene teme učenja pružila su vrijedne povratne informacije, kao i pomoć u samoevaluaciji i planu za daljnji rad:

1. Što već znam?
2. Gdje sam ostvario/la najveći napredak?
3. Što mi još dobro ne ide? / Što bi bilo dobro da poboljšam?
4. Kako ću se naučiti?
5. Tko mi može pomoći u učenju? Gdje mogu pronaći pomoć?

Uspjeh je mnogo bolji ako učitelj također napravi svoju evaluaciju.

1. Što moji učenici već znaju?
2. Što im još dobro ne ide?
3. Koje vrste aktivnosti i pitanja će im biti u učenju poticaj?
4. Kako ću pružiti povratne informacije učenicima o napretku (usmeno, pismeno u obliku komentara, opisno)
5. Kako im mogu ponuditi pomoć u učenju?
6. Davanje mogućnosti za obučavanje, utvrđivanje

Mnogo vježbi, zadataka mogu izazvati kod učenika otpor. U slučaju kada učitelj u razredu izvodi sve korake za potporu učeniku, tada učenici također dodatne vježbe u svrhu obuke i utvrđivanja pozitivno prihvaćaju. Važno je da učenik nije samo pasivni primatelj, već i aktivni sukreator predmeta, koji zahtijeva određeni stupanj zrelosti i autonomije od učenika.

6. Evaluacija učenika/učitelja

Evaluacija je potrebna u procesu učenja i podučavanja. Učenik evaluira svoje znanje. Učitelj evaluira svoj uspjeh u motiviranju učenika, podučavanju nastavnog materijala, odabiru odgovarajućih metoda i oblika rada.

Pri evaluaciji učitelj i učenici pomažu se s pitanjima. Odgovore na pitanja zapisuju učitelj i učenici.

Dean (2005.) kaže da dobar učitelj reflektira svoj rad. Osim toga, on razmatra mogu li drugi pristupi, metode, oblici rada biti produktivniji.

7. Usmjeravanje učenika u aktivnosti učenja za povećanje ovladavanja nastavnog programa

Učenici različito ovladavaju nastavni program. Dakle, isti zadaci za sve učenike ne omogućuju svim učenicima napredak u odnosu na njihovo trenutno znanje. Učenici uglavnom ne vole raditi stvari koje im ne idu najbolje. Pomaže im da nagrade svoju ustrajnost u aktivnostima koje ne vole raditi s aktivnostima koje vole raditi. Otpor u učenju i utvrđivanju materije može biti uzrokovan aktivnostima u kojima učenici ne vide nikakvog posebnog smisla. Kada učitelj osjeća da učenik ne vidi smisao u aktivnosti, pomaže mu s poticanjem. Otvorena pitanja mogu pomoći učeniku u vlastitom rješavanju nastale situacije:

• Što se trenutno događa?
• Što bih želio/ljela?
• Kako bih to mogao/la postići?
• Tko mi u tome može pomoći?

8. Opažanje i pohvala napretka

Učenicima puno znači ako učitelj vidi njihov napredak i pohvali ih. Pohvala jača naš osjećaj vrijednosti. Međutim, potrebno je razlikovati zasluženu pohvalu i nezasluženu, neutemeljenu odnosno »praznu« pohvalu. Zaslužena pohvala pozitivno utječe na razvoj našeg mišljenja o sebi, samopoštovanja i samopouzdanja. Nezaslužena ili »prazna«, međutim, ostavlja u nama tragove sumnje. Učenici su dobro svjesni kada je pohvala opravdana i kada nije. S realnom pohvalom možemo postići još veći napredak i ona nam se isplatiti. Nerealna pohvala na duge staze ne vodi učenike ka napretku.

Pohvala ima pozitivne učinke na učenike također na području odgoja. Dean (2005) kaže da je bolje nagraditi učenike koji se lijepo ponašaju nego kazniti učenike koji krše pravila.

9. Pomagati učenicima da dožive uspjeh

Učenici uče na različite načine. Zadatak učitelja je odrediti kako i kada učenik uči najbolje i što ga motivira na učenje. Učenici koji često doživljavaju neuspjehe gube svoju unutarnju motivaciju za učenjem. Vrlo je bitno da im učitelj pomogne da dožive i uspjeh.

U prvim godinama školovanja »iznimno je važno da dijete ima dovoljno prilika da doživi uspjeh u školi« (Juriševič, 1999., str. 31). Učenici u razredu razvijaju odnos prema školskom radu, jedni prema drugima, prema učitelju i široj okolini. Ključno je da je njihov odnos pozitivan. U njima uspijevamo stvoriti osjećaj da mogu doći do novih znanja, ako pokušaju da daju sve od sebe. Čak i ako u tome nisu uspješni, ne odustaju.

Zaključak

Također u 21. stoljeću, učitelji i didaktičari suočavaju se sa sličnim izazovima, koje su prije nas imali »veliki« didaktičari. Zbog potrebe tržišta, današnje društvo od nas zahtijeva cjeloživotno učenje. Cjeloživotno učenje značajno doprinosi obrazovnoj strukturi stanovništva i od ključne je važnosti za dobar rad i napredovanje. Također je potrebno učenicima razvijati svijest da je potrebno kontinuirano učenje. Međutim, kad uspijemo doći do toga da do učenja dolazi zbog vlastite želje po načelu »poznavati i znati više«, mi kao učitelji smo pobijedili. Poznavanje strategija za dobivanje informacija postaje sve važnije u nastavi. Učenici koji primaju potporne korake od svojih učitelja, bit će unutarnje prije motivirani za učenje i željet će znanje. Kada želimo motivirati učenike, moramo se postaviti u njihov položaj i zapitati se što je to što ih motivira, potiče.

Učitelj ima važnu zadaću pomoći učenicima da postignu stanje unutarnje motivacije za učenje. Učenike usmjerava na rad i razvija motivaciju na takav način da budu sposobni i željni učiti tijekom cijelog svog života.

Literatura

1. Bluestein, J. (2014.). Managing 21 st Century Classroom: How do I avoid ineffective classroom management practices?. Danver: Association for Supervision@Curriculum Development.
2. Blum, P. (1999.). Preživeti in uspeti v disciplinsko težavnem razredu. Radovljica: TOP, Regionalni obrazovni centar.
3. Cheng Y. C. i drugi (2001.). New Teacher Education for the Future: International Perspectives. Hong Kong: The Hong Kong Institute of Education.
4. Dean, J. (2005.). The Effective Primary School Classroom: The Essential Guide for New Teachers. London and New York: RoutledgeFalmer.
5. Juriševič, M. (1999.). Samopodoba šolskega otroka. Ljubljana: Pedagoški fakultet.
6. Komensky, J. A. (1995.). Velika didaktika. Novo mesto: Pedagoška obzorja.
7. Penca, M. (2006.). Povratne informacije o učnih dosežkih in motivacija učencev (magistrsko delo). Ljubljana: Pedagoški fakulteta.
8. Woolfolk, A. (2002.). Pedagoška psihologija. Ljubljana: Educy.
9. Članak Učitelj svako jutro uzme 10 minuta od sata kako bi motivirao učenike. Dostupno 13. 3. 2019.

Uporaba IKT-a u nastavi

Maja Matijašec

U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces.

Online ankete, kvizovi i provjere znanja

Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. i 24. ožujka u OŠ Andrije Palmovića Rasinja, a vodila ju je Daniela Usmiani, prof. matematike i informatike.

Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje.

Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije – alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja.

Projektno učenje u digitalnom okruženju – metoda 270°

Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana (7. i 14. travnja) u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.

Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?

Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.

Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.

Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.

Projektna nastava i projektno učenje

Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.

Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnosti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.

Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.

Metoda 270°

Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).

Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.

Zaključak

Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.

Tjedan cjeloživotnog učenja 2010. u OŠ Veliki Bukovec

Lidija Kralj i Željka Marković-Bilić

OŠ Veliki Bukovec po prvi put se aktivno uključila u obilježavanje Tjedna cjeloživotnog učenja koji je rezultat inicijative UNESCO-a pokrenute 1999. godine, a u Hrvatskoj ga organizira Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Vijeća za obrazovanje odraslih. Ovogodišnji se tjedan provodio pod sloganom UKLJUČIMO S(V)E! od 8. do 15. rujna.

 

Tjedan cjeloživotnog učenja u OŠ Veliki Bukovec obilježen je predavanjima i radionicom za učitelje, stručne suradnike i sudionike iz lokalne zajednice.
Lidija Kralj, prof. je u predavanju „Cjeloživotno učenje i obrazovanje za poduzetništvo“ istaknula kako se znanja, vještine i kompetencije za poduzetništvo stvaraju i razvijaju od prvog razreda osnovne škole te primjerima pokazala kako se kroz cjeloviti pristup poučavanju i primjenom Nacionalnog obrazovnog kurikuluma djeca mogu poučiti poduzetnost, inovativnosti, samostalnosti, timskom radu i ostalim karakteristikama koje se od njih očekuju u svakodnevnom životu.
U radionici „Digitalna bilježnica“ sudionici su naučili upotrijebiti osnovne mogućnosti programa Microsoft Office OneNote za vođenje bilježaka, pripremanje nastave i stvaranje multimedijskog portfolija.

Željka Marković-Bilić, prof. govorila je o Pismenosti 21. stoljeća osvrnuvši se na međunarodni Dan pismenosti, promjene karakteristika pojma pismenosti kroz posljednjih stotinjak godina, od čitanja i pisanja do medijske i informacijske pismenosti. Predavanje je uvod u niz aktivnosti koje će se u okviru programa „Odgoj za medije“ provoditi s učenicima škole.

Ravnateljica Terezija Šalamon naglasila je potrebu cjeloživotnog učenja učitelja, učenika, roditelja i svih odraslih kroz različite oblike formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja jer samo na taj način možemo biti pripremljeni na svakodnevne izazove suvremenog društva.
OŠ Veliki Bukovec jedina je osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja se svojim programom uključila u ovogodišnji Tjedan cjeloživotnog učenja, a kontinuirani rad na cjeloživotnom učenju učitelja, roditelja i učenika jedna je od prepoznatljivih karakteristika bukovečke škole.

Dječji tjedan poduzetništva Obrazovne grupe Zrinski

Obrazovna grupa Zrinski

Dječji tjedan poduzetništva naziv je projekta koji su osmislili i provode stručni pedagozi Obrazovne grupe Zrinski u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.

Zašto Dječji tjedan poduzetništva?

Suvremena strategija obrazovanja temelji se na načelu cjeloživotnog učenja. Ako bismo poduzetništvo, kao jednu od ključnih kompetencija, u širem smislu definirali kao „sposobnost pokretanja neke aktivnosti u svrhu postizanja željenog cilja“, poduzetnike stvaramo od malih nogu.

Kako bi se djeci lakše predočili i objasnili ozbiljniji i teže razumljivi pojmovi poduzetništva, pod vodstvom stručnog tima Pučkog otvorenog učilišta Petar Zrinski organizirane su obrazovne radionice u obliku dramskih igara i vježbi. Učenici su kroz igru i zabavu stjecali konkretna poduzetnička znanja, vještine i stavove, usvojili osnovne ekonomske pojmove te radili na izgradnji samopouzdanja prezentacijama znanja stečenog na radionicama. Na maštovit su i kreativan način naučili, primjerice, što znači timski rad i produktivnost, specijalizacija, poslovno pregovaranje te kako proizvesti i tržištu ponuditi gotov proizvod.

Cilj projekta je da se aktivnim metodama poučavanja, obrazovnim radionicama i kazališnim predstavama za učenike osnovnih škola i njihove nastavnike – potakne uvođenje sustavnog obrazovanja za poduzetništvo u hrvatski obrazovni sustav te, u konačnici, razvoj poduzetničkog duha i stjecanje poduzetničkih kompetencija. Također je vrlo važna senzibilizacija nastavnika za uvođenje novih metoda poučavanja primjerenih stjecanju poduzetničkih znanja, kompetencija i stavova.

U realizaciji programa su od 2008. godine sudjelovali učenici osnovnih škola iz Bjelovara, Virovitice, Knina, Pule, Pakraca, Orahovice, Paga i Murskog Središća te njihovi nastavnici i roditelji, čime je aktivirana i šira lokalna zajednica.Ciljevi radionica su bili podijeljeni prema uzrastu. Tako su učenici prvog i drugog razreda kroz dramske igre učili o povezanosti ekologije i štednje. Treći i četvrti razredi učili su o štednji i novcu – kako sudjelovati u obiteljskom proračunu, kako raspolagati vlastitim džeparcem i stvarati navike štednje. „Vrijeme je novac“ bio je naziv dramske igre namijenjene petom i šestom razredu u kojoj su učenici učili kako planirati štednju na duži rok.

Za učenike sedmog i osmog razreda prikazana je kazališna predstava „Što hoću – mogu“ na kojoj su učenici aktivno stjecali znanja o poduzetništvu.

   

Metodički osposobiti nastavnike i učitelje za samostalno prezentiranje ekonomskih pojmova kroz dramske igre, bio je cilj radionica namijenjenih upravo njima.Posebnim izazovom pokazalo se uvođenje predškolskog uzrasta u poduzetništvo. Tako su se mališani iz Dječjih vrtića Markuševec, Stribor (Vinkovci), Zraka sunca (Križevci) te Biokovsko zvonce (Makarska) uz igru i zabavu po prvi put susretali s poduzetničkim pojmovima: nabava, proizvodnja, promocija, prodaja, zarada i štednja.

Izrađivao se nakit, tkalo se i izrađivalo pekarske proizvode. Djeca su upoznala čitav proizvodni ciklus i spoznali vrijednost rada i novca, podmirujući troškove, zbrajajući dobit te planirajući buduća ulaganja. Tako je nova klackalica itekako vrijedila truda.

Obrazovna grupa Zrinski u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva nastavlja s uvođenjem poduzetništva kao ključne kompetencije u osnovne škole i vrtiće diljem Republike Hrvatske te najavljuje prve radionice već u listopadu 2010. godine.U razdoblju od 20. listopada do 12. studenog 2010. godine, uz pomoć odgajatelja, učitelja i nastavnika, organizirat ćemo radionice u dječjim vrtićima u Šibeniku, Pazinu, Osijeku i Zagrebu te u osnovnim školama u Korčuli, Virju, Gospiću i Vukovaru.Pogledajte kratak razgovor sa Zdravkom Tkalecom, ravnateljem Pučkog učilišta Petar Zrinski o Dječjem tjednu poduzetništva.