Završen Erasmus + projekt

Školska motiva(k)cija

Ana Dobraš

Sažetak

Erasmus+ projekt Školska motiva(k)cija u Srednjoj školi Vrbovec provodi se od školske godine 2022./2023. Riječ je o prvom erasmus projektu iz područja odgoja i općeg obrazovanja u našoj školi. Strukturirane tečajeve organizirani su od strane Europass Teacher Academy u Barceloni, Tenerifima, Firenci i Dublinu dok je praćenje nastave organizirano u Genovi u Tehničkoj školi Galileo Galilei. Cilj je bio osuvremeniti izvođenje nastave te povećati motiviranost učenika i nastavnika za sudjelovanje u različitim školskim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Naišli smo na pozitivnu reakciju kolega nastavnika i učenika te se veselimo budućim projektima i suradnjama.

Ključne riječi: Erasmus+ projekt, mobilnosti, aplikacije, zeleno, inovativne metode, suradnja.

Uvod

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) prihvatila je projektni prijedlog Srednje škole Vrbovec za program Erasmus+ Ključna aktivnost 1 (KA 122) iz područja odgoja i općeg obrazovanja i to je prvi takav projekt u našoj školi. Naziv projekta je „Školska motiva(k)cija“, a za provedbu projekta odobreno je 16.819,00 eura. Ključna aktivnost 1 (KA121 i KA122) odnosi se na mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Šest nastavnica – Dubravka Borko, Ana Ceković, Anica Fintić, Iva Habeš Lončarić, Adrijana Levatić i Dijana Miklin i dvoje stručnih suradnika – Ana Dobraš i Miroslav Oršulić sudjelovali su na višednevnim strukturiranim tečajevima i praćenju nastave u inozemstvu.

Slika 1. Logo projekta Školska motiva(k)cija

Mobilnosti smo odradili u Barceloni, Tenerifima, Genovi, Firenci i Dublinu. Projekt traje od 1.10.2022. do 02.01.2024. i u potpunosti je sufinanciran sredstvima europske unije. Ciljevi su bili jačanje stručnih kompetencija nastavnika i stručnih suradnika kroz stručno osposobljavanje na strukturiranim tečajevima i sudjelovanjem u job shadowingu (kolegijalnom promatranju nastave) u talijanskoj školi, razviti međunarodnu suradnju i educirati nastavnike kako bi se osuvremenilo izvođenje nastave, uključiti učenike specifičnih mogućnosti u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, razviti partnerstvo s lokalnim organizacijama i učvrstiti suradnju s roditeljima.

Mobilnosti nude brojne mogućnosti za usavršavanje i profesionalni razvoj

Raznolikost tečaja osigurala je brojne ideje koje smo implementirali u rad naše škole, a u skladu s našim mogućnostima i potrebama. Terenska nastava, rad u malim grupama, rad u brojnim novim aplikacijama te praćenje nastave, osigurali su da naše aktivnosti budu raznolike, zanimljive i prije svega motivirajuće, kako za nastavnike tako i za učenike, a njihova praktična primjena osigurala je da u aktivnosti budu uključeni svi bez obzira na specifične mogućnosti koje pojedinci imaju.

Slika 2. Tečaj Tenerifi – izrada papira – recikliranje

Slika 3. Izrada turističkih ruta na temelju poznatih španjolskih znanstvenica/umjetnika

Slika 4. Praćenje nastave u Tehničkoj školi u Genovi

Što smo sve ostvarili?

U sklopu Erasmus + projekta “Školska motivakcija” odvijao se i projekt “Aktivna srijeda” – svake prve srijede u mjesecu organizirali smo naizmjenično „Jezičnu srijedu“ i „Matematiku u sredini“. Radi se o aktivnostima koje su sudionici mobilnosti uz pomoć učenika osmislili i implementirali taj dan u nastavu, i to kvizovima, igrama asocijacije, pantomimom i sličnim aktivnostima. Kvizove i aktivnosti svaki puta su vodili i nadzirali drugi učenici različitih usmjerenja naše škole, čime smo željeli postići značajniju uključenost svih učenika u nastavni proces i pridonijeti razvoju njihovih socijalnih vještina.

Slika 5. Matematika u sredini – Goosechase – igra u kojoj učenici rješavaju matematičke zadatke na drugačiji način

Slika 6. Jezična srijeda – kvizovi

Osnovali smo i volonterski klub MAR (M-otiv A-kcija R-eakcija) čiji su članovi sudjelovali u brojnim volonterskim aktivnostima kojima su naglasili važnost humanosti, solidarnosti, održivog razvoja i inkluzivnog društva. Pomagali su sastavljati namještaj u novosagrađenom Centru za pružanje socijalnih usluga u zajednici (Crveni križ Vrbovec), pomagali su tijekom redovite akcije dobrovoljnog darivanja krvi te su sudjelovali u pošumljavanju koje je provodila Šumarija Vrbovec te u suradnji sa Turopoljskom udrugom skauta „Tur“ iz Velike Gorice, organizirali smo odlazak naših učenika i članova školskog Volonterskog kluba na aktivnost pošumljavanja u suradnji s izviđačima i tvrtkom Hrvatske šume na području Ivanić Grada.

Slika 7. Volontiranje učenika i nastavnika SŠ Vrbovec

Osim toga i naša učenička zadruga Vida sudjelovala je u brojnim aktivnostima kojima smo željeli motivirati i potaknuti učenike na suradnju i uključivanje u rad lokalne zajednice pa smo u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Vrbovca sudjelovali na manifestaciji Pera – nekad i sad, učenici zadruge ali i nastavnici sudjelovali su u brojnim radionicama izrade prigodnih suvenira te u radionicama s djecom u sklopu gostovanja na adventu u Farkaševcu, a sudjelovanjem na smotrama i natjecanjima zadruga je postigla zavidne rezultate, sudjelovali smo i u međunarodnoj suradnji s Rumunjskom gdje smo pokazali svoje vještine izrade predmeta od recikliranih materijala.

Slika 8. Božićna radionica

Slika 9. Volonteri i zadrugari u zajedničkoj akciji uređenja škole

U suradnji sa lokalnom umjetnicom Tonkom Maleković sudjelovali smo u projektu Jedra –predložili svoje motivirajuće citate, stavili ih na platno, fotografirali naše parole i sada je ostala nada da će to potaknuti nekoga da se zapita kako može pomoći kao pojedinac. U suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Vrbovec organizirali smo izložbu i radionicu Ispričaj mi to plakatom u povodu Međunarodnog dana muzeja.

Slika 10. Projekt Jedra

Osim toga obilježili smo brojne važne datume u ekološkom smislu poput Svjetskog dana šuma i voda, Međunarodnog dana akcija za rijeke i sudjelovali u ekološkoj edukaciji u projektu Prijatelj šume. Volonteri i zadrugari zajedno su radili na uređenju škole povodom Božića i Uskrsa te Dana škole i Otvorenih vrata.

Slika 11. Manifestacija „Pera – nekad i sad“

Zaključak

Naglasak projekta bio je na motivaciji učenika i nastavnika za većim uključivanjem i angažmanom u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.. Svatko je ponio nešto novo i inovativno sa svog tečaja, što smo implementirali u nastavu i prilagodili potrebama i radu naše škole, a što smo i još uvijek nastojimo prenijeti našim kolegama. Inovativna nastava kroz digitalne alate, motivaciju, razne kreativne i misaone izazove i drugačiji pristup cjelokupnom procesu, osigurava motiviranost i zainteresiranost i učenika i nastavnika. Naišli smo na pozitivnu reakciju kolega nastavnika i učenika. Projekt je rezultirao novim inozemnim poznanstvima i suradnjom, većom uključenošću naših učenika i nastavnika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti čime smo postigli željeno. Kao zaključak rekli bismo „gdje ima volje ima i načina“! Želimo se zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u aktivnostima na projektu, našim partnerima u projektu s kojima smo ostvarili suradnju, roditeljima, nastavnicima i prvenstveno učenicima koji su se rado odazivali aktivnostima. Možemo reći da škola sudjelovanjem u Erasmus+ projektu ima višestruku korist jer stvaramo prijateljstva među učenicima i nastavnicima, razvija se dublje razumijevanje drugih kultura i školskih sustava, stavlja se naglasak na suradnju i timski rad, nastavnici se educiraju i profesionalno razvijaju, koriste se moderne tehnologije, inovativne metode poučavanja i na taj način razvijamo pozitivan stav prema obrazovanju i mogućnostima koje ono nudi.

„Čarobna formula“

za uvođenje promjena

Zašto je Erasmus+ projekt u OŠ Matije Gupca Gornja Stubica bio poseban?

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak

U članku je opisano kako osobno iskustvo učitelja u provedbi STEAM nastavnog sata koje je upriličeno za sudionike međunarodne STEAMING konferencije i za zaposlenike OŠ Matije Gupca Gornja Stubica koja sudjeluje kao partner u trogodišnjem Erasmus+ STEAMING projektu djeluje kao katalizator promjena u školskoj nastavnoj praksi i primjenu STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke za učenike.

Ključne riječi: Erasmus+ projekt, STEAM, OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, primjer dobre prakse.

Uza svu atraktivnost i brojne prednosti koje donosi uključivanje škole u Erasmus+ program uvijek postoje skeptici u zbornicama, uvijek su prisutni oni koji pronađu razloge za svoje neuključivanje (strani jezik, brojni privatni razlozi). U OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, koja je uključena u STEAMING projekt, situacija je bila poprilično slična upravo opisanoj sve dok se 9.6.2022.g nije dogodila 11. sjednica Učiteljskog vijeća.

Projekt STEAMING kratica je za „STEAM: INternational Guidance to best practice“ (STEAM: međunarodne smjernice prema dobroj praksi) koji je započeo u rujnu 2019. godine kao kolaboracija 6 partnerskih institucija iz 5 europskih zemalja: Irske (Clare Education Centre iz Ennisa i STEAM department iz Mary Immaculate College iz Limericka), Hrvatske (OŠ Matije Gupca Gornja Stubica), Norveške (Luster komune), Portugala (Carlos Gargaté School Cluster Charneca de Caparica) i Grčke (The Directorate of Primary Education of Western Thessaloniki). Glavni koordinator je Clare Education Center iz irskog grada Ennisa.

Slika 1. Koordinator Ray McInerney i logo projekta

Najvažniji cilj projekta je identifikacija i analiza primjera dobre prakse u STEAM edukaciji u navedenih 5 zemalja. Svaka partnerska institucija kao jedan od zadataka dobila je izradu istraživanja u formi studije slučaja u kojoj odgovara na ključno pitanje “što djeluje, gdje, zašto i za koga“ u STEAM edukaciji. Rezultati i zaključci ovog projekta na jednom mjestu okupljaju paletu praktičnih proizvoda i resursa za obuku i podršku nastavnika, ravnatelja škola, savjetnika za obrazovanje, administratora i drugih odgovornih osoba u bilo kojoj europskoj zemlji: https://steamingproject.eu/.

Pandemijske godine primorale su partnere na intenzivniju online komunikaciju i osmišljavanje različitih online izazova s učenicima, a i cijelo to vrijeme učitelji gornjostubičke škole paralelno su izrađivali studiju slučaja u kojoj je fokus stavljen na to kako učitelji općenito razumijevaju STEAM kao pojam i koji je njihov odgovor na pitanje: što je STEAM obrazovanje?, ispitivanje stavova nastavnika o STEAM obrazovanju te analizu STEAM prakse i inovacije nastavnika; zatim iskustva učenika u STEAM obrazovanju i učinak STEAM obrazovanja na učenike. U okviru te studije željelo se postići da timsko planiranje i nastava nekoliko zajedničkih lekcija budu priprema za cjelokupni pristup integraciji STEAM-a u nastavnu praksu na razini cijele škole. Video o studiji slučaja u gornjostubičkoj školi prisutan je na poveznici: https://vimeo.com/718243593 , a ona je pokazala da se učitelji osjećaju premalo kompetentnima za primjenu STEAM pristupa u svakodnevnoj nastavi. „Nastavnici osjećaju nedostatak znanja u spajanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških sadržaja u jednu cjelinu, povezivanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških koncepata, davanju zadataka učenicima u kojima moraju primijeniti znanja iz različitih STEAM područja i podučavanju STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke. S druge strane, nema problema s njihovom sposobnošću motiviranja učenika da sami pronađu odgovore na svoja pitanja, potaknu učenike na kritičku analizu podataka, osiguraju ravnopravnu uključenost u timski rad i osiguraju da se učenici bave postavljenim zadatkom, a ne nečim drugim, vodeći učenike kroz dizajniranje istraživanja, mentorirajući učenike kroz sam proces istraživanja.“ Upravo navedena zainteresiranost i motiviranost učenika daje učiteljima nužan početni elan za izlazak iz njihove „zone komfora“, a da on ne bi ubrzo splasnuo, potrebna je: „sustavno vođena obuka i obrazovanje, podrška kolega i dijeljenje ideja izvan svoje škole i povezivanje sa suradnicima na međunarodnoj razini.“

U razbijanju svih predrasuda koje učitelji o STEAM pristupu imaju najučinkovitija metoda je osobno iskustvo u provedbi STEAM nastavnog sata. Na susretima projektnih partnerskih timova u Irskoj (od 11. do 15. studenog 2019.), Portugalu (od 7. do 11. ožujka 2022.) i Norveškoj (od 2. do 6. svibnja 2022.) sedmero članova hrvatskog STEAMING tima bilo je u prilici isprobati nekoliko takvih radionica pod vodstvom gospodina Michaela Brownea i premda su po povratku održali predavanja za članove Učiteljskog vijeća, nije postignut potreban efekt.

Slika 2. STEAMING strukturirani tečaj u Hrvatskoj

U tjednu od 6. do 10. lipnja 2022. članovi hrvatskog STEAMING organizirali su u Tuheljskim Toplicama petodnevni Erasmus+ STEAMING strukturirani tečaj s pozvanim predavačima iz inozemstva, ali i priznatim hrvatskim praktičarima iz hrvatskih i zagorskih škola. Osim aktivnosti u konferencijskoj atmosferi kao što su bili primjeri dobre prakse i prikazi uspješnih rješenja, ali i plodonosne debate o otvorenim pitanjima (poput evaluacije STEAM aktivnosti), u programu tečaja planiran je dolazak gostiju u gornjostubičku školu. Dolaskom karizmatičnog g. Brownea i skupine od 42 motiviranih učitelja iz 5 partnerskih zemalja u gornjostubičku školu stvorena je atmosfera u kojoj su na sjednici Učiteljskog vijeća u nevjerojatnoj kreativnoj gužvi od 80-ak učitelja podijeljenih u 11 multinacionalnih skupina svi sudjelovali u radionici: STEAM izazovu.

Slika 3. Plenarno predavanje g. Brownea

Konkretan primjer pokazuje da nisu potrebni nikakvi skupi materijali, a evo i navedenih zadataka (najvažnije je postaviti izazov bez ikakvih dodatnih uputa za realizaciju – sudionici sami moraju smisliti kako će riješiti problem): a)Dizajnirajte igračku koja mora biti ugodna oku i mora koristiti bilo pneumatičku bilo hidrauličnu snagu da bi radila ili b) Dizajnirajte most koji se može podignuti u zrak kako bi omogućio velikim brodovima da preplove ispod njega. Most mora uključivati „dvostruko podizanje” za koje se koristi hidraulična ili pneumatična snaga. Most se mora sagraditi u omjeru 1:200 tako da predstavlja most koji je 60m dug. Za kreiranje navedenih predmeta koristili su se vrlo jednostavni materijali: spojene šprice za kreiranje pneumatske ili hidrauličke snage, selotejp i vruće ljepilo, puno kartona i nekoliko malih kartonskih kutija, nešto papira A4 formata, 15 škara, malo vate, izbor šibica i štapića za lizalice, markeri i olovke za bojanje, plišana žica, 6 ili 7 lakih igračaka autića, ravnala od 30 cm ili 10 mjernih traka, kuhinjski papir, spajalice, nekoliko malih plastičnih boca, razne drugi predmeti koji se mogu koristiti za kreativno recikliranje.

Slika 4. STEAM radionica u tijeku

Bez obzira na činjenicu što je osobna reakcija nekih učitelja bila baš kao ona koju ponekad čuju od svojih učenika u razredu (Pa što će to meni u životu?, Uopće me ne interesira hidraulika niti pneumatika!, Kakve to veze ima s mojim predmetom?, Ja o tome nemam pojma, Ne znam kako ja mogu pridonijeti svojoj skupini), dogodila se čarolija i za nepuna 2 školska sata napravljano je 6 mostova na podizanje te 2 igračke i 3 čudovišta. Svi su se odlično zabavili, međusobno povezali, svatko je pronašao barem neki zadatak za sebe u svojoj grupi, shvatili da se mogu sporazumijevati i da engleski kao službeni jezik nije prepreka, zajedničko fotografiranje ispred uspješno obavljenog zadatka dokazivalo je ponos sudionika.

Slika 5. Sudionici radionice ponosni na svoj uradak

Na odrađenom primjeru svima je postalo jasno kako treba izgledati STEAM nastavni sat i mogli su povezati konkretno iskustvo s fazama provedbe sata koje im je g. Browne predstavio neposredno prije vježbe: započnite postavljanjem izazova – pritom dajte vrlo jasne, ali kratke upute; pripremite širok raspon jednostavnog i jeftinog materijala koji se može koristiti; podijelite razred u grupe od 4 do 6 učenika u grupi kako bi isplanirali načine rješavanja izazova – kreiranje plana je bitna faza; učitelj odobrava plan (nikad ne procjenjujući učenička rješenja, jednostavno pustiti učenike da rade prema planu) i učenici počinju raditi; dok đaci rade, učitelj kruži, uključuje se, postavlja pitanja, ohrabruje, ali NIKAD ne govori učenicima što da rade; nakon što su završili, učenici predstavljaju svoj uradak.

Slika 6. Sudionici projekta u Gornjoj Stubici

Općeniti je zaključak projektnih koordinatora i eksternog projektnog evaluatora koji je zajedno sa svim gostima bio prisutan na Sjednici Učiteljskog vijeća OŠ Matije Gupca da je navedeni događaj najplodonosnije utjecao kako na sudionike međunarodne STEAMING konferencije tako i na svih 40 učitelja članova kolektiva navedene škole.

Cyberbullying i kako ga spriječiti

– projektne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives

Snježana Kovačević

Sažetak

Od 17. do 19. siječnja 2023. godine OŠ Zlatar Bistrica bila je domaćin učenicima i učiteljima iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u okviru Erasmus+ projekta Responsible Digital Natives čija je tema korištenje interneta na siguran i odgovoran način. Organizirali smo poučne, zabavne i kreativne aktivnosti kao što je posjet Inovacijskom centru ZICER u Zagrebu, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini, edukaciju o platformi eTwinning za učitelje koji sudjeluju u projektu te suradničke i interaktivne radionice za učenike o cyberbullyingu i kako ga spriječiti. Učenici su tijekom radionica radili u mješovitim skupinama i surađivali u aktivnostima stjecanja znanja o nasilju na internetu, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies učenici su na kreativan način proveli evaluaciju mobilnosti i istaknuli važne informacije i saznanja koja su stekli.

Ključni pojmovi: cyberbullying, Erasmus+ projekt, prevencija, sigurnost na internetu.

Uvod

Erasmus+ projekt Responsible Digital Natives provodi se u OŠ Zlatar Bistrica od 2020. godine s ciljem poučavanja učenika sigurnijem i odgovornijem korištenju interneta i informacijsko-komunikacijske tehnologije u za potrebe učenja, a posebice u slobodno vrijeme. U projekt su uključeni učenici od 1. do 8. razreda koji povremeno sudjeluju u projektnim aktivnostima, a aktivno sudjeluje skupina učenika u okviru izvannastavne aktivnosti Projektna skupina te tim učitelja koji provode aktivnosti, usko surađuju i pripremaju učenike za mobilnosti. U članku će autorica opisati aktivnosti i primjere prakse provedene tijekom boravka učenika i učitelja iz Poljske, Turske, Litve, Latvije i Španjolske u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica u siječnju 2023. godine. Učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodile učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Surađivali su u mješovitim skupinama u aktivnostima tijekom kojih su stjecali znanja o nasilju na internetu te kako ga spriječiti, razvijali su kritičko mišljenje i prepoznavali lažne vijesti, kako uspostaviti ravnotežu između korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i zdravog načina života, naučili su što je digitalna dobrobit i kako provoditi digitalnu higijenu, što je sindrom FoMo, a u radionici We are friends, not cyberbullies proveli su vrednovanje mobilnosti i kreativno pokazali svoje znanje.

Središnji dio

Raznovrsnost tema i pristupa u učenju tijekom radionica

Tema mobilnosti kojoj je OŠ Zlatar Bistrica bila domaćin bila je Cyberbullying i načini kako ga spriječiti. Kako bi o tome saznali i naučili više, učenici su sudjelovali u radionicama koje su vodili učitelji članovi Erasmus tima: učiteljice Informatike, razredne nastave, Hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Učenici su odabrali skupinu izvlačenjem šarene naljepnice kako bi međusobno surađivali u mješovitim skupinama. Prva radionica bila je kako spriječiti nasilje na internetu pa su učenici izrađivali umne mape koje su predstavljali i postavili na pano ispred učionice Informatike. Nakon toga imali su radionicu o razvijanju kritičkog mišljenja gdje su dobili tekst s lažnim navodima, trebali su ga pročitati, pronaći greške, tj. lažne navode i provjeriti ih na poveznici koju su dobili te ispraviti greške i napisati točan tekst te ga postaviti na Padlet. Tekstovi su bili o Zagrebu, o Plitvičkim jezerima, o sportskim uspjesima Janice Kostelić i hrvatskih nogometaša. Između radionica učenici su vježbali u školskom dvorištu kako bi osvijestili da je kod korištenja digitalnih uređaja potrebno uzeti predah te biti fizički aktivan. Vježbe su izvodili na školskom dvorištu na svježem zraku uz vodstvo učitelja, ali i pojedinih učenika iz skupine. Kako bi saznali što je digitalna dobrobit i kako je održati, učenici su zaigrali digitalni kviz Kahoot na kojem su ponovili svoja znanja o sigurnom i odgovornom korištenju interneta te usvojili neka nova, kao npr. što je sindrom FoMo i kako smanjiti njegov utjecaj na nas. U radionici kojoj je tema bila Digitalna higijena, učenici su izrađivali plakate o tome kako provesti svojevrsnu digitalnu čistku digitalnih uređaja- How to clean my devices?, materijala, dokumenata i slično. Rezultate rada također su predstavili drugim učenicima, a plakate postavili na pano. Vrlo kreativna i zabavna bila je radionica učenja hrvatskoga jezika tijekom koje su učenici naučili neke fraze i riječi na hrvatskom jeziku. We are friends, not cyberbullies bila je posljednja radionica koju smo kao domaćini pripremili za učenike iz europskih škola. U toj su radionici učenici izrađivali plakat s porukama prijateljstva, s dojmovima koje su upili tijekom boravka u školi, u gostovanju Mobilnog Parka znanosti, u Zlatar Bistrici, tijekom kulturoloških posjeta muzejima, tijekom izrade sira i vrhnja i pjevanja zagorske tradicijske pjesme Lepe ti je Zagorje zelene koju su ih podučili pjevati učitelj iz Glazbene kulture i učenica polaznica glazbene škole. U svim spomenutim aktivnostima sudjelovali su i učenici OŠ Zlatar Bistrica koji su kao dio Projektne skupine aktivno uključeni u projekt. Vrlo su motivirani i aktivni u provođenju projektnih aktivnosti te se vesele suradnji s učenicima partnerima iz europskih škola. Do kraja školske godine slijedi nam posjet školi u Latviji u ožujku i završne aktivnosti projekta.

Zaključak

Organiziranjem domaćinstva u okviru spomenutog Erasmus+ projekta te osmišljavanjem raznolikih, kreativnih i poučnih aktivnosti u skladu s temom o cyberbullyingu, Erasmus tim OŠ Zlatar Bistrica ostvario je ishode i ciljeve koji su planirani. Učitelji su su sudjelovali u edukaciji o platformi eTwinning te radnim sastancima, a učenici su tijekom prikazanih radionica stjecali znanja o tome kako prepoznati i prevenirati nasilje na internetu. Učenici nastavljaju raditi u projektnim aktivnostima kako bi postali odgovorniji i sigurniji korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Očekujemo da će rezultati projekta imati pozitivan utjecaj na sve sudionike.

Literatura:

1. Bilić, V. (2020.). Odgajanje i odrastanje u digitalnom vremenu. Obrazovni izazovi.
2. Bilić, V. (2018.). Nove perspektive, izazovi i pristupi nasilju među vršnjacima. Obrazovni izazovi- Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Mobilnost Erasmus projekta

– Tips&Tricks

Valentina Japec i Erika Likan Kelentrić

Sažetak

OŠ Nikola Hribar iz Velike Gorice nedavno je uspješno završio svoj prvi Erasmus+ projekt Our culture – European heritage. Projekt je školsko partnerstvo s našom školom kao koordinatorom, te školama partnerima OOU Strašo Pinđur iz Karbinaca u Sjevernoj Makedoniji i Didattica Direzione 2 iz Masse u Italiji. Projekt je trajao od 1. 10. 2018. do 30. 9. 2020. i, kako mu i ime kaže, bavio se kulturnom baštinom. Neki od rezultata projekta su: tiskana i digitalna kuharica tradicionalnih jela, tiskani i digitalni rječnik lokalnog govora, digitalne tematske karte, knjiga legendi…

Ključne riječi: Erasmus projekt, mobilnost, školsko partnerstvo.

Projekt je trebao uključivati tri mobilnosti, no zbog pandemije koronavirusa, održane su dvije. Prva kod nas kao domaćina i druga u Sjevernoj Makedoniji. Ovim putem željeli bismo vam predstaviti naše pripreme i aktivnosti na našoj mobilnosti u Sjevernu Makedoniju.

Druga mobilnost Erasmus+ projekta Our culture – European Heritage održana je kod naših partnera OOU Strao Pinđur u Karbincima, Makedoniji od 13. do 18. listopada 2019. godine. Osim učenika i učitelja naše škole, sudjelovali su i učenici i učitelji iz Italije.

Pripreme za mobilnost u Makedoniji započeli smo više mjeseci prije same mobilnosti. Prvo je trebalo odabrati učenike i učitelje koji će sudjelovati u mobilnosti. Kriterije odabira napisali smo još u projektnoj prijavi, sada ih je valjalo samo sprovesti. Kriteriji za odabir učitelja bili su: motivacija i sudjelovanje u provođenju projektnih aktivnosti, redovito prisustvovanje sastancima, a u obzir je uzeto i vrijeme utrošeno na pisanje projektne prijave, te komunikacijske i organizacijske sposobnosti i znanje engleskog jezika.

Kod odabira učenika, svi učenici škole imali su jednake mogućnosti prijave i sudjelovanja na mobilnosti. Poziv za sudjelovanje na mobilnosti objavljen je na web stranici škole i facebook stranici projekta, te je napravljen plakat koji je postavljen u hol škole. Pozivalo se učenike koji žele sudjelovati u mobilnosti da napišu motivacijsko pismo. Svi učenici koji su napisali pisma, pozvani su na intervju. Kriteriji prema kojem su učenici odabrani bili su: motivacija i sudjelovanje u projektnim aktivnostima, znanje engleskog jezika, komunikacijske i socijalne vještine, sudjelovanje u školskim aktivnostima, opći uspjeh u školi. Uvažavali su se i socioekonomski status i obrazovne poteškoće.

Nakon odabira kao i neposredno prije mobilnosti održani su roditeljski sastanci, te su razmijenjeni kontakti obitelji domaćina i gostiju.

Uslijedile su administrativne pripreme. Svim sudionicima mobilnosti uplaćeno je putno osiguranje. Kontaktirano je Ministarstvo vanjskih poslova kako bismo provjerili uvjete putovanja maloljetnika bez roditeljske pratnje u Sjevernu Makedoniju. Također, provjerili smo vrijedi li europska iskaznica zdravstvenog osiguranja u Sjevernoj Makedoniji i tu smo zaključili da je nepotrebna jer imamo putno osiguranje. Prikupili smo suglasnosti roditelja te ih pečatirali u školi prije polaska.

Glavni cilj ove aktivnosti učenja bilo je usavršavanje digitalnih kompetencija. Istraživanje i rad na dvojezičnom rječniku koristilo se i za zajednički rad na višejezičnom rječniku u digitalnom obliku. Rad na rječnicima obrađen je digitalno i korišten kako bi se napravio zajednički dokument. Kompetencije koje su tim aktivnostima razvijene koriste se na daljnjem radu na istraživanju kulturne baštine i diseminaciji rezultata.

Za vrijeme transnacionalne aktivnosti učenici i učitelji posjetili su i istražili arheološko nalazište Kokino gdje su također učili o kulturnoj baštini Makedonije. Nalazište je korišteno kao osnova za likovne i digitalne radionice na kojima su učenici prezentirali viđeno i naučeno kroz crteže, fotografije, prezentacije i video. Učenici su digitalno editirali prikupljene materijale i kroz suradnički rad pronašli načine  da ih organiziraju i implementiraju u zajednički rječnik. Rezultati su diseminirani na eTwinningu i facebook stranici projekta.

Istraživanje arheološkog nalazišta Bargala uvelo je učenike u upoznavanje legendi grada. Novi pojmovi poslužili su inspiracija za izradu ručnih radova s tradicionalnim motivima kao i dramatizaciju tih legendi. Legende će se dokumentirati, vježbati i izvoditi na školskim kulturnim priredbama u drugoj fazi projekta.

Za vrijeme folklorne večeri u štipskoj gradskoj knjižnici,  učenici su  upoznali i učili o tradicionalnim kostimima i plesu, koji su i naučili plesati. Učenici sada mogu povezati i usporediti tradicionalne i moderne stilove odijevanja.

Projektna nastava uključena je kroz istraživanja crkvi i samostana u kanjonu Matka u kojem su učenici dobili zadatke vezane uz crkve i samostane. Kroz tu aktivnost, suradničko učenje i vještine rješavanja problema su unaprijeđene. Učenici su mjerili različite dijelove samostana kako bi riješili matematičke zadatke, odgovarali na pitanja o crkvama i legendama u kvizu koji je slijedio nakon aktivnosti učenja. Istraživanje će se koristiti za pripremu digitalnih prezentacija viđene arhitekture. Prikupljeni materijali koristili su se za vodič kroz zemlju domaćina i za diseminaciju nakon povratka kućama.

Materijali su se također koristili da bi se nadopunile informacije pri izradi tematskih karata. Također i za izradu zajedničkih tematskih karata sve tri zemlje partnera kao i u međupredmetnim nastavnim planovima, koji su povezani s temama putovanja, domovine i građanskog odgoja.

Razgledali smo Štip gdje smo se popeli na tvrđavu Isar i slušali legende, posjetili Muzej voštanih figura, sjeli u klupe štipskog Sveučilišta, namočili ruke u ljekoviti termalni izvor L’gi. Tijekom razgleda Skopja posjetili smo Etnografski muzej, prošetali Starom čaršijom i novim dijelom grada. Na planini Plačkovica prisjetili smo se tradicionalnih igara svake od zemlje partnera. Naravno, svaki smo dan isprobali nešto od obilja tradicionalne makedonske kuhinje

Osim svega naučenog i viđenog, pamtit ćemo ovo putovanje po neizmjernoj gostoljubivosti domaćina. A Makedonija je…uistinu zemlja gdje „vječno sunce sja!“

Seminar u Helsinkiju

Daniela Usmiani

U sklopu Erasmus+ projekta Srednje škole Bedekovčina pod nazivom „Prema modernoj školi“, nastavnice Daniela Usmiani i Sanja Videk prisustvovale su seminaru pod nazivom „Best Practices Benchmarking“. Seminar je održan Helsinkiju u vremenu od 11. do 15. rujna 2016. godine u organizaciji tvrtke Euneos koja već dugi niz godina (2005.) organizira edukacije za profesore.

Tema i cilj ovog seminara jest bio približiti i objasniti zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji.

U finski obrazovni sustav i novu promjenu kurikuluma uveli su nas predstavnici KUUMA organizacije koja se bavi unapređenjem kvalitete nastave i obrazovanja općenito. Temelj novog kurikuluma je Phenomena based learning, način poučavanja u kojem učenik iskustveno dolazi do zaključaka. Učeniku se ponudi nekoliko tema vezanih uz nastavnu cjelinu, i on sam odabire koju će temu obrađivati i kako. Eksperimentira, istražuje, proučava…. Profesor je tu više kao mentor, tj. njegov je zadatak da učenika usmjeri i pokaže gdje može doći do podataka koje traži, a na učeniku je da procijeni što mu je potrebno od šume podataka koje može pronaći na internetu. Kod učenika se nastoji razviti kritičnost prema informacijama na Internetu kao i odgovornost za sve što radi. Znači, osobine koje su mu potrebne i u životu. Upoznali su nas i s načinima edukacije nastavnika kod kojih država plaća ICT agente koji po potrebi dolaze u školu i na licu mjesta pomažu profesoru i educiraju ga za uporabu novih alata.

Pa po čemu se oni razlikuju od nas?!

Škole su građene s namjerom da budu funkcionalne, ali i ugodne učenicima. Cijela škola je uređena kao topli kutak učeniku u koji on rado dolazi. U svakom kutku nalazi se fotelj ili kauč za odmor učenika, mali stolić, stol za stolni tenis, stolni nogomet. U učionicama također ima različit razmještaj klupa, niskih, visokih stolaca, u posebnom kutu fotelja ili kauč. Učenik sam izabire gdje mu je najugodnije pratiti nastavu. To uređenje učionice nismo vidjele jedino u višoj srednjoj školi.

Radionice u strukovnoj školi bogato opremljene, a pružaju usluge i vanjskim klijentima po sniženim cijenama (vlastiti restoran koji ode učenici, frizerski salon). Svaki učenik ima pravo na besplatan, kuhani obrok od čega je jedna linija samo za vegetarijance.

Učionice su prozračne, opremljene (npr. učionica za glazbenu kulturu opremljena je akustičnim gitarama, električnim gitarama, bubnjevima, miksetom,….). Profesori dijele kabinete u kojem svaki imaju svoj kutak i svatko ima svoj laptop.

Imale smo mogućnost prisustvovati nastavi i u osnovnoj i u srednjoj školi.

Ravnatelj osnovne škole Jokiniemi u Vanti proveo nas je po učionicama i objasnio da njihovi razredi se sastoje od maksimalno 15 učenika. U sklopu škole, postoji i škola za učenike s posebnim potrebama. Cilj im je što više te učenike integrirati u redoviti nastavni proces. Na svakog učenika s posebnim potrebama dolazi jedan asistent u nastavi. Škola odiše toplinom i nastava je u potpunosti prilagođena potrebama učenika. Za vrijeme našeg posjeta trajao je sat vjeronauka, istovremeno je svako dijete imalo sat kako katoličkog vjeronauka, tako i budizma, luteranske vjere i dr. Njeguje se različitost obzirom da je i stanovništvo vrlo raznoliko i to je ono što nas je oduševilo. Vjerojatno je i to jedan od razloga zbog čega su finci toliko dobri jer nije jednostavno poučavati djecu iz različitih vjerskih, rasnih, socijalnih miljea iz kojih dolaze. U sedmom razredu obavezan je predmet domaćinstvo, u učionici sa četiri u potpunosti uređena domaćinstva gdje učenici samostalno dijele poslove u pripremi obroka. Zvuči poznato?

Pošto smo obje profesorice matematike u srednjoj školi, više svog vremena provele smo u proučavanju nastave u višoj srednjoj školi Tikkurila. Ravnatelj škole objasnio nam je način organizacije škole, nastave, organizaciju nastave i uveo nas u učionice. Tri dana seminara provele smo prisustvujući nastavi, a sami smo birali koje predmete slušamo. Ostale smo iznenađene znanjem engleskog jezika i otvorenosti kako profesora tako i učenika koji su spremno odgovarali na svako postavljeno pitanje. Učenik u samoj učionici ima slobodu u smislu da može odabrati želi li zapisivati na satu ili ne. Dopušteno im je korištenje mobitela. Na pitanje učeniku za vrijeme sata matematike („Zašto ne pišete na satu?“), učenik je odgovorio da ionako sve ima u knjizi i da sad želi shvatiti gradivo.

Iznenadilo nas je da smo najveću uporabu računala na nastavi vidjeli upravo na satu povijesti. Veliki dio gradiva učenici mogu naći na web platformama. (Moodle)

Zadnje popodne proveli smo u Znanstveni centar Heureka i proveli prekrasna tri sata u razgledu izložaka iz svih područja znanosti, samostalno istražujući i eksperimentirajući koristeći razne mobile kojima se dokazuju neke fizikalne zakonitosti. Bilo je poput dječjeg igrališta. To je jedan od najvećih centara te vrste u Europi, a interesantno je da imaju i uređene učionice u kojima učenici mogu doći i održavati satove bilo kojeg predmeta i koristiti njihove izloške.

Nakon cijelog tog iskustva mogle bismo zaključiti da naši nastavnici nisu ništa lošiji od finskih, samo je društvo to koje uvelike čini promjenu, način na koji se gleda na obrazovanje u društvu. Jednostavno se prilagođavaju novim potrebama, državni je cilj da stvara mlade ljude sposobne racionalno i kritički promišljati, biti spremne na promjene, prihvaćati različitost; u Finskoj se kurikulum mijenja svakih

10 -15 godina, a kod nas?

Svaki bi nastavnik treba otići na ovakav seminar u kojem može ući u učionice finskih škola ne samo da stekne nova saznanja, već da i proširi vidike, da vidi svoje mjesto u svemu tome i unaprijedi svoje poučavanje. Toliko smo dobri koliko ulažemo u sebe i onda te vidike prenesemo na našu djecu.

Nešto slobodnog vremena provele smo u otkrivanju ljepota Helsinkija, gradu s mnoštvom atrakcija, neobičnog dizajna, zanimljive arhitekture, punog zelenila i posebnog ambijent.

Veselimo se nekom novom sličnom iskustvu.