Međugeneracijska suradnja u školi

sasa_vrabic

Saša Vrabič

Sažetak

Živimo u vremenu kada se međugeneracijskoj suradnji pridaje sve veći značaj. U prilogu ću opisati  primjere dobre prakse suradnje između baka i djedova te njihovih unuka. U školi smo već nekoliko godina zaredom uključeni u sveslovenski projekt SIMBIOZA POKRETA, a bake i djedovi pozvani su u školu na različite radionice i druženja. Uvijek rado sudjeluju na druženjima i istodobno se raduju i novima.

Ključne riječi: međugeneracijska suradnja, primjeri dobre prakse.

Uvod

Međugeneracijska suradnja je međugeneracijsko povezivanje. Radi se o međuljudskim odnosima i ostvarivanju međugeneracijske solidarnosti. Kada je riječ o međugeneracijskoj suradnji, najčešće mislimo na suradnju mladih i starih. Društvo u Europi stari te se posljedično, na račun povećanog broja starijih, omjer mlađih i starijih mijenja.

Današnje društvo trebalo bi osigurati prikladno okruženje za poštivanje starijih generacija. Od izuzetne je važnosti njegovati međuljudske odnose. Bake i djedovi igraju veliku ulogu u današnjem brzom tempu života i nedostatku vremena roditelja. Oni čine važnu kariku u odrastanju mlađe generacije. Međugeneracijska suradnja je, dakle, suradnja svih triju generacija i postaje svjesna odluka te u društvu koje stari, društvena potreba. Međugeneracijska suradnja podrazumijeva razmjenu iskustava i spoznaja, učenje, druženje. Riječ je o pomaganju jedne generacije drugoj, o stvaranju, očuvanju i proširenju društvene mreže, uz očuvanje materijalne sigurnosti i kulturne baštine. Međugeneracijska suradnja donosi novu kvalitetu života svim uključenim.

Projekt Simbioza pokreta

Simbioza pokreta je slovenski međugeneracijski projekt koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima.

Projekt nudi besplatnu priliku svima da upoznaju nove fizičke, rekreativne i sportske aktivnosti te ih poziva na aktivno sudjelovanje. U okviru projekta podižemo svijest uključenih o važnosti svakodnevnog kretanja za zdravlje pojedinca tijekom cijelog životnog vijeka.

Simbioza pokreta u 2. razredu

Svake godine, u mjesecu listopadu, bake i djedove pozivamo na sat sporta. Tjedan dana prije druženja učenici nose kući pozivnice. Bake i djedovi svoje sudjelovanje potvrđuju potpisom, a zatim učenici s nestrpljenjem čekaju dan kada nas posjete. Pričekaju ih već pred školom, a zatim ih pozivaju u razred. Svake godine im najprije pripremimo kratak kulturni program s deklamacijama i pjevanjem. Bakama i djedovima ponudimo domaće kekse i sok kako bi se malo osvježili prije sportskih aktivnosti. Tako je bilo i ove školske godine. Budući da smo bili bez dvorane, koja je u završnoj fazi gradnje, odlučili smo bake i djedove odvesti na šetnicu uz rijeku Savinju koju nazivamo Prode. Tijekom cijele šetnje na Prode mogao se čuti oduševljeni razgovor. Nakon dolaska na »prizorište« objasnili smo im tijek sportskih aktivnosti.

Aktivnosti

Najprije smo igrali igru ​​LEDENA BABA. Dvoje učenika lovilo je, a onaj koga su dotakli postao je nepomični kip. Sljedeća igra, koju nazivamo LOVAC, bila je s loptom. Lovac u rukama drži mekanu loptu i osoba koju pogodi loptom mora kleknuti. Bake i djedovi u obje su igre odlično sudjelovali.

Za nastavak smo se podijelili u dvije ekvivalentne skupine. Igre su se odvijale u obliku štafetnih igara, što znači da je sljedeći nastavio kada se prvi vratio nazad na početak.

1. štafetna igra

POMAGALA:

  • dvije vreće
  • šest lopti
  • dva štapa

Tijek igre: Štapovima smo označili do kamo natjecatelji moraju trčati. U obje vreće smo stavili po tri lopte. Odlučili smo se za vreće jer je listopad mjesec berbe i ovaj izbor nam se činio još zanimljivijim.

Prvi u koloni stavio je vreću na ramena, otrčao do stupića, oko njega i zatim na početak. Igru smo nastavili toliko dugo dok nisu s vrećom na ramenu i oko stupića trčali svi.

2. štafetna igra

POMAGALA:

  • držač loptica
  • loptice za stolni tenis
  • dva štapa

Tijek igre: Sudionici su već bili podijeljeni u skupine. U držač smo stavili lopticu za stolni tenis i na znak, zvuk zviždaljke, natjecatelji su trčali do štapa, oko njega i opet na početak. Tamo su držač predali sljedećem. Kada su svi izvršili zadatak, igra se završila.

3. štafetna igra

POMAGALA:

  • markirane majice
  • dva štapa

Tijek igre: Prvi u koloni obukao je markiranu majicu i otrčao do stupića, oko njega i opet na početak, gdje si je majicu skinuo, dodao ju sljedećem, koji si ju je obukao i otrčao oko stupića. Zadatak je bio završen kada su svi natjecatelji obukli i skinuli majicu.

Druženje smo završili veselom pjesmom i zajedničkim fotografiranjem.

Još nekoliko primjera međugeneracijskog druženja

Spavanje u školi

Dugi niz godina organiziramo spavanje za učenike 1. i 2. razreda. Na sudjelovanje pozivamo i neke bake i djedove koji nam u Vlcerskoj bajti (umirovljenički dom za druženje) pripreme sat pričanja priča. Već samom posjetom Vlcerske bajte preselimo se u život u prošlosti. To je drvena kuća sa starom opremom i ljubaznim ljudima. Djeca tada ne slušaju poznate priče, već priče djedova i baki. Bake i djedovi su sjajni pripovjedači starih priča koje djeca slušaju otvorenih usta. S kako samo velikim očima prate! Svake godine nas počaste biljnim čajem i domaćim kruhom.

Uskršnje radionice

Bake i djedovi svake godine s najvećim veseljem sudjeluju na radionicama koje pripremamo. Radionice pripremamo tako da od naših baka i djedova učimo i mi. Djedovi pomažu učenicima napraviti proljetne bukete, a bake ih uče kako napraviti cvijeće od krep papira kojima proljetne bukete i ukrašavaju. Zajedno izrađujemo i ukrašavamo uskršnja jaja, bojimo kalupe zečeva i pilića i odlično se provodimo.

Zaključak

Međugeneracijska okupljanja jednom godišnje od izuzetnog su značaja za obje generacije, stariju i mlađu. Odnosi između unuka i djedova još se više produbljuju te se pletu upravo posebne veze. Poznato je da su unucima djedovi i bake osobe od velikog povjerenja. Djeca se drugačije ponašaju u društvu baka i djedova nego u društvu svojih roditelja. S najvećim veseljem pokazuju im svoj razred, svoju ladicu, kutke u razredu. Usput i razgovaraju, fotografiraju se. Djedovi i bake blistaju od ponosa. Vole svoje unuke. Nude im utočište i podršku. Pored roditelja, djedovi i bake su unucima najvažnije osobe. Bake i djedovi pomažu roditeljima u odgoju, a za svoje unuke predstavljaju sigurno utočište. Unucima služe kao primjer i uzor.

Literatura

  1. Žorž B. (2006).Stari starši in njihovo vzgojno poslanstvo, 2006, Celjska Mohorjeva družba
  2. Pajk, T. (2013). Medgeneracijski odnosi in stereotipi o generacijah, diplomsko delo. Ljubljana: Fakulteta za socialno delo

Pogled u veljaču

Broj 120, veljača 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconAmadeja Turnšek je sa svojim intervjuem predstavila pozitivan utjecaj kulturnih priredbi za mlade, a posebno kada su aktivno uključeni u samu predstavu. Više…

Pogled_iconPoučavanje engleskog jezika učinkovitije je ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Anja Frank kaže kako takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Više…

Pogled_iconDjeci je potrebno što više kretanja za njihov optimalni razvoj. Arlena Bosnar Krajnc u sklopu produženog boravka je omogućila djeci zanimljivu aktivnost na svježem zraku, skijanje. Više…

Pogled_iconBranko Rumenović sudjelovao je na radionici o uvođenju statistike u učionicu gdje je usvojio nova znanja o statistici, ali se i povezao s nastavnicima iz drugih europskih zemalja i razmijenio iskustava iz područja podučavanja statistike. Više…

Pogled_iconU svojem radu Darja Grmovšek je predstavila emocije u razredu kao sastavni dio djece i adolescenata. Djeca i adolescenti svoje emocije češće izražavaju te brže prelaze iz jednog krajnjeg emocionalnog doživljaja k drugome. Više…

Pogled_iconU Srednjoj školi Prelog obilježili su Dan sigurnijeg interneta kako bi učenicima ukazali na potencijalne opasnosti i podučili ih raznovrsnim mjerama sigurnosti u korištenju interneta, kaže Danijela Naranđa. Više…

Pogled_iconUčiteljica Jana Wetz zajedno sa svojim učenicima počeli su stvarati pjesmarice koje su se kroz šest godina iskustva pokazale primjerom dobre prakse. Svaka pjesmarica sadrži preko 50 slovenskih narodnih pjesama. Više…

Pogled_iconPrvašići i učiteljica Jana Kos pridružili su se akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi su svaki dan čitali oko 15 minuta, a prvašići su kod kuće poticali svoje roditelje na čitanje. Više…

Pogled_iconUčenici 3.c sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko proveli su nekoliko radionica sigurnosti na internetu. Koje su aktivnosti proveli i na koji način, možete pročitati ovdje. Više…

Pogled_iconU sklopu projekta, Lidija Šešerko je provodila radionice za očuvanje kulturne baštine kako bi se potaknula svijest učenika o značaju očuvanja kulturne baštine. Više…

Pogled_iconOdgojiteljica Magda Humar ističe kako je važna suradnja i odgovarajuća komunikacija između djece i vrtića za razvoj pozitivnih osjećaja svih sudionika. Više…

Pogled_iconPrisutnost stresa sasvim je prirodna za svakoga pojedinca i razlozi za stres ili stresori pojavljuju se svugdje u našem životu. Marina Kortnik upoznala nas je s aromaterapijom kao mogućnost rješavanja stresa. Više…

Pogled_iconKnjižničarka Marinka Mlinarić obilježila je Valentinovo u suradnji sa školskim kolegama što se pokazalo dobrim za ostvarivanje planiranih aktivnosti projekta. Više…

Pogled_iconSvi znamo da čitanje ima dobar utjecaj na cjelovit razvoj djeteta jer doprinosi njegovom jezičnom i intelektualnom razvoju, razvija maštu i bogati emocionalni život, a i proširuje rječnik i obzorja na različitim područjima znanja. Polona Ramšak nam je navela nekoliko grešaka koje činimo kako bi potaknuli djecu na čitanje. Više…

Pogled_iconPovodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Kako je sve prošlo, ispričala nam je Sanja Pavlović Šijanović. Više…

Pogled_iconO provedbi aktivnosti uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta izvijestili su nas učitelji Tamara Ređep, Stella Kulaš i Sonja Tušek Podobnik gdje su učenici I. osnovne škole Varaždin aktivno sudjelovali u eTwinning radionicama i primjenjivali pravila lijepoga ponašanja i komuniciranja. Više…

Pogled_iconUrška Tičar u prvom dijelu definira pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije, a u drugom dijelu govori o pojmu motivacije učenja kako bi se postigao određeni cilj. Više…

Gordana Lohajner

Topli siječanjski Pogled

Broj 99, siječanj 2018.
ISSN 1848-2171

I još je jedna godina za nama – što smo stariji, to smo mudriji! Smiješak  Naravno, i ovu godinu ćemo započeti s novim vijestima što iz školskih klupa, što iz knjižnica, što iz posjeta drugim državama i gradovima. Lijepo se smjestite, pa započnimo…

Pogled_iconOsnovna škola Križ svake godine priprema novogodišnju izložbu. Svaki razred mora pripremiti proizvod za izlaganje. Kako je tekla priprema za izradu proizvoda u prvom razredu, ispričala nam je Anamarija Cvek. Više…

Pogled_iconMarina Mirković nas izvještava kako je prošao TCA seminar pod nazivom “Strategic Partnerships Plus – Innovation in education” u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU. Više…

Pogled_iconKoordinatorica projekta Ivana Ružić vodi nas u Rumunjsku u sklopu projekta Erasmus+ Ecological literacy. Više…

Pogled_iconCilj radionice „BBC micro:bit – moj ljubimac“, osim rada s micro:bitovima, je upoznati osnove rada s BBC micro:bitom pomoću Makecode sučelja. Kako je radionica prihvaćena, pročitajte u članku Ive Naranđe. Više…

Pogled_iconProšle školske godine učenici i njihova učiteljica Mojca Kruh proveli su razredni projekt “Životinje u posjeti”. Životinje u školi?!?! Smiješak Više…

Pogled_iconUčiteljica Marjeta Dorning piše nam kako učenje vlastitim iskustvom donosi dugoročne rezultate. Kako bi djeca saznala o promjenama tijekom godišnjih doba, učenici će posjetili vrt i polje u različitim godišnjim dobima i time produbiti svoje znanje. Više…

Pogled_iconMaja Avbar je istražila karakteristike djece s vizualnim sindromom te dala odgovore kako ga prepoznati, koji su oblici pomoći u svrhu boljeg razumijevanja djeteta s tim sindromom. Više…

Pogled_iconNataša Vršič izvještavana nas kako je i ove godine Međunarodna udruga školskih knjižnica (IASL) usmjerila pozornost na povezivanje školskih knjižnica koje su neophodne u razvoju interpersonalnih kompetencija, promicanje tolerancije i razvoj kritičkog razmišljanja pojedinca. Više…

Pogled_iconUčenici Tehničke škole Ruđer Bošković Vinkovci kako bi podigli ljudsku svijest o dobrobiti obnovljivih izvora energije, odlučili su se prijaviti na nagradni natječaj. Svojim uratkom osvojili su vrijednu nagradu, a kako su je realizirali, piše nam Mirna Stojanović. Više…

Pogled_iconMilka Ivanlić je obogatila svoju nastavu i učinila ju zanimljivom učenicima. Kako? Saznajte ovdje. Smiješak Više…

Podsjećamo!
dsiSljedeći mjesec ćemo se tradicionalno pozabaviti temom sigurniji internet za djecu. Pozivamo sve odgojitelje, učitelje, nastavnike i stručne suradnike da naprave predavanje, radionicu ili neku drugu aktivnost sa svojim učenicima te o njima napišu članak s primjerima dobre prakse koje preporučuju svojim kolegama.

Veselimo se novostima o aktivnostima u vašim školama, vrtićima i ustanovama.
Čitamo se!

Gordana Lohajner

Knjižnice za budućnost

ines_kruseljV

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak:

U Portugalu u gradu Porto održavao se od 20. do 26. listopada 2013. g. međunarodni seminar za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 na kojem su bile i hrvatske knjižničarke te zajedno s kolegama iz 10 europskih zemalja pokušale sagledati moguće putove razvoja školskog knjižničarstva.

Ključne riječi: školske knjižnice, stručno usavršavanje, primjeri dobre prakse

Školske knjižnice – centri učenja

Kakva je budućnost školskih knjižnica? Kako će izgledati za 10, 20 godina? Može li se o tome uopće razmišljati u okvirima hrvatske svakodnevice koja podrazumijeva stalnu borbu s bezbrojnim problemima počevši od financijskih do prostornih i svih drugih koji muče hrvatsko školsko knjižničarstvo?

Na prva dva pitanja pokušali su odgovoriti sudionici međunarodnog seminara za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 koji se održavao od 20. do 26.10.2013. u gradu Porto u Portugalu. Da bi se moglo odgovoriti na treće pitanje bilo je potrebno odmaknuti se iz svog okruženja i razmijeniti iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja i da, zašto ne, malo maštati stavivši se u poziciju što bi se moglo promijeniti kada bismo imali neograničeni budžet.

Knjižničarka iz Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica Ines Krušelj-Vidas imala je prigodu zajedno s kolegicama Irenom Bando iz Osijeka i Marijom Purgar iz Vukovara sudjelovati u radu navedene međunarodne skupine knjižničara koja je promišljala budućnost školskog knjižničarstva. Njihovo sudjelovanje na seminaru SLAMIT6 koji je organizirao Pedagoško-psihologijski centar iz Karmoya u Norveškoj financirano je iz Lifelong Learning programa Europske unije potprograma Comenius, aktivnost Stručno usavršavanje nastavnog osoblja, a sredstva su dobivena posredstvom Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Iz knjižničarske prakse europskih zemalja

Osim što je seminar bio izuzetna prigoda za pobliže upoznavanje portugalskog obrazovnog sustava i njihove uspješne mreže školskih knjižnica, sudionici su pripremili svoje primjere dobre prakse kojima se mogao steći uvid u različite aktivnosti kojima se europski školski knjižničari bave. Kad se traži globalna slika, uistinu su vidljive razlike. U Finskoj školskih knjižnica uopće nema, a ravnateljice koje su bile prisutne na seminaru željele bi ih u svojim školama oformiti. U Danskoj škole imaju toliku autonomiju da je u svakoj školi drugačije – negdje su knjižnice poprilično klasično shvaćene, negdje su to izuzetno bogato opremljeni centri za učenje, a predstavile su se i kolegice iz škole koja razvija potpuno nove strategije digitalnog učenja i poučavanja, u kojoj je knjižnica središte učenja baziranog na izazovima, i u kojoj učenici zahvaljujući činjenici da svi imaju tablet računala već žive digitalnu stvarnost. U Velikoj Britaniji upravo su mnoge školske knjižnice zatvorene, ali u bogatijim sredinama, onima u kojima se uistinu žele pružiti najbolje obrazovne šanse učenicima, otvaraju se nove knjižnice i uspješno rade. U Portugalu knjižničari sve rade u partnerstvima i u mreži – bilo da to znači suradnju s učiteljima u školi ili sa ostalim školskim knjižnicama iz regije u kojoj se nalaze. Razvijaju se kao multimedijski centri i postoje u svim oblicima škola u obrazovnom sustavu – od vrtićke dobi do fakulteta. Hrvatski primjeri dobre prakse koje su pripremile sve slamit_sudionicisudionice seminara bili su ostalim sudionicima vrlo inspirativni jer su im prikazani primjeri kreativnog rada, projekti poticanja čitanja, informacijskog opismenjavanja te inovativnih metoda rada s učenicima.

Slika 1. Sudionici SLAMIT-a u tipičnom portugalskom pejzažu

Knjižnica u budućnosti

Svjesni izazova koje pred njih donosi suvremena stvarnost, knjižničari su se pripremali odgovoriti na pitanje kako će izgledati budućnost školskih knjižnica. Inspirativan uvod u taj radionički dio seminara pripremio je dr. Ross Todd profesor sa Sveučilišta Rutgers University, New Jersey u SAD-u. Hoće li školska knjižnica postati centar učenja ili zajednica znanja, možda otkrivački centar – sve su to otvorene mogućnosti. Isto tako dr. Todd prikazao je niz znanstvenih radova kojima se potvrđuje važna uloga školskih knjižnica i knjižničara u školskim razvojnim timovima. Budućnost treba mlade ljude koji će postati sposobni raditi nove stvari, a ne samo ponavljati ono što su radile generacije prije njih. Jedno je sigurno: u budućnosti će biti potrebno učenicima pružiti mogućnost da prerade gomilu informacija u cjelovito znanje. Knjižnice neće više biti samo klasični odnosno digitalni resursi već i mjesta u kojima se uči kako se transformira znanje. Pred njima su novi zadaci koje je moguće ostvariti jedino ako imate BATS in the Library (igra riječima: bats-šišmiši; Belief, Action, Transformation, Success), kako je to zgodno uočio dr. Ross Todd. Cjelokupne materijale sa seminara moći će se pogledati na službenoj stranici projekta SLAMIT.

Knjižnice-mjesta susreta

Sudionici seminara doputovali su u Porto iz 10 europskih zemalja. Sve su to bili knjižničari praktičari koji su došli međusobno razmijeniti svoja iskustva, probleme, razmišljanja, primjere dobre prakse. Naravno, bilo je tu i materijala (mirisa i okusa) kojima su predstavili svoje zemlje: Finsku, Švedsku, Dansku, predstavljamo HrvatskuNorvešku, Island, Veliku Britaniju, Poljsku, Rumunjsku, Hrvatsku te Portugal. Relativno mali broj sudionika (42) omogućio je sudionicima seminara da se bolje povežu i sklope kontakte za moguću daljnju suradnju u budućim europskim projektima jer su knjižnice uvijek bile, a i ostat će mjesta susreta.

Slika 2. Predstavljamo Hrvatsku: Irena, Marija, Ines